Jedinstvo, May 16, 1961

              1 1
Рвшрр-ч-г
Kennedy sprernan da se
sastane Hruscovim?
amerifikih krugova
potckle vijesti predsjed-ni- k
Kennedy ozbiljno razmi-Slj- a
sastanku sovjetskim
premijerom HruScovim. Sa-stan- ak odriao odmah
poslije Kennedyevog posjeta
Francuskoj koncem ovoga
mjoecca.
Mediutim, izgloda da
Kennedy svoj sastanak
HruScovim ucinio zavisnim
od ishoda zenevskih prego-vor- a
Laosu zabrani nuk-Icarni- h
pokusa. Ovo stari
nmericki mctod, kojim
bczuspjesno sluzila Eiscnho-"vorov- a
vlada. Stvar to-me
Sovjclskom Savezu
niSta moze nametnuti. Za-st- oj
potpuni nouspjoh Z-enevskih
pregovora govori
prilog sastanka najvisih dr-zavn- ih
predstavnika
protiv niegn. Kad stvari
isle gladko, sastanak scfova
drzava bio potreban.
Sto Sovjetskog Saveza
tice, uvijek bio sprc-ma- n
poboljSanje odnosa
Sjedinjenim Dravama
mirao rjesavanje medjuna-rodni- h
probloma. Sovjctski
premijer Hruscov torn
smislu izjasnio ovih dana,
prvo Jorevanu (zabiljezc-n- o
proSlom broju "Jedins-tva"- ),
zatim Tbilisiju (vidi
drugom mjeetu).
posljcdnje vrijomo mc-djunarod- na
situacija po-jroria- la.
PogorSanjo pro-UBrokov- ala атепбка ngrosi-j- a
Kubu Intervencija
Laosu. Sjedinjene Driavc
zauzele oStriji stav dru-gim
spovnim
pitanjima. ukljufiv Njema-2ku- .
Opet pocele padati
prijetnje kao doba Eisen-liowero- ve
vlade.
Tako ovih dana Wa-shingtonu
objavljena izjava
araerikog kenerala Lemnit-zor- a
tome kako je Sjod.
TJrlave пајјаба vojna sila
svljetu "molo da unilti So-vjets- ki
Savcz."
icnovska konferencija
Laosu joS nije pocela radoni
nije sigurno poccti.
Tome kriva атопбка de-legaci-ia
5clu drzavnin'
sokretarom Ruskom, koja
protivi konferenciji
sudjcluje delegacija laoskog
narodnooslobodilackog pok-rct- a
Patet Lao. AH kako
moguce rjesiti problem Lao-s- a
bez sudjelovanja ovoga
pokreta? Do sadaSnje krize
Laosu doslo zbog toga
Mo laoska vlada. ame-rik- u
podrSku, nastojala
uniSti Patet Ino. Cinjenica
jo politika dozivila
krah. Sjedinjene DrZavo
njezina sluzniCka laoska vla-da
nisu dosle 2enevu kao
pobjednici, nego kao pora- -
Prcko milijuna Tva-nndja- na
poinulo
nuklcarnom ratu
slucaju rata, preko
milijuna Kanadjana
poginulo, mnogo u-m- rlo
kasnije.
Ovo izjavio Bur-ke
organizacije
vilnu obranu gradu Re
gina.
MSii'pgagfi I J , V
.
J I
1 1, i
i
i
t
_ &-ft-
W. tiTiriii;..ii;liiiVl.arii
in тјттШШШШшшвШШшг, ШШШШШШШш шШШшШт1Ш-Ј- ' .- - м&шшШШШШ
Tridcseta godina Шагспја
lzlazi svaJcog ulorha pdha
Godihija pretplaia:
Kanadu dolara,
oslah zemlje ddtara
Adresa:
470 Queen Strut West
Toronto 2-1- S, Ontario
Tele fon EM 3-16- 12
VOL, XIII. No. (1130) TORONTO, TUESDAY, MAY 16, 1961 PRICE PER COPY
V i j c f t i i komcnlari
sa
Iz su
da
o sa
bi se
je
sa
o i
jo
so
je u
da so
no
ili
u
a no
bi
no bi ni
se
on je
na
sa l
se u
i
u
u
u
na
ii
U
so
jo
na i u
su u
mediunarodnim
su
u
!
je u
o
ti
i
o
i da ce
je
na sa
se
da na
je
x je i
je uz
da
je
to da ta
u
1
bi
u
U 4
bi
a bi ih
}c D. J.
od za ci
u
JgaSS -- ajjgjEga jHBglT _J .gJgBps"" -- gqsya;
i.
mi in.
i
sa 6
7
36 8c
2eni. Sjedinjenim Drzavama
je to teSko priznati, ali ce
morati. Amcricka vlada mo-ra
da se odrekne od odluSi-vanj- a
sudbino dnigih naro-d- a
— i dok to ne uradi teskc
ce doci do medjunarodnog
smirenja.
(N'aknadno je jatljeno da eu
Sjod. I)r?ate promjenile h(ano-it- c
i pristale na Midjehnanje
di'Iejjacijt' Pafet Lao).
Bilo jo javljeno da jo ka-nads- ki
ministar vanjskih po-slo- va
Howard Green na za-sjcda- nju
Atlantskog pakta
u Oslu, poslijo izvjcsno kri-tik- c
americkog stanovista
prema Kubi, izrazio sprem-no- st
Kanade di posreduje
izmodju Kube i Sjodinjenih
Drzava.
U Washingtonu su ovo o-cijc- nili
kao neprijateljski
prijedlog, dajuci time znati
da Sjedinjene Drzave nece
nikakvih prcgovora sa Ku-bom- .
Vijesti iz Ottawe kazu da
ce amoricki predsjednik
Kennedy prilikom sastanka
sa premijerom Diofenbako-ro- m traziti da Kanada podu-pr- o
Sjedinjene Drzave pro-tiv
Kube i da pristupi u Or-ganizac-iju
americkih drza-va
(OAS). pomocu kojc
Sjedinjono Drzave nastoje
organizirati novo napadaje
na Kubu.
Sta co uraditi Diofenbako-rov- a
vlada? Hoco li prignuti
Siju?
Amerikanci su pi'cmijera
Diefenbakera potapkali po
ramenu za njegovu iz.iavu
od 19. aprila, koiom se soli- - ]
darieao sa americkom agre- - j
sijom na Kubu. Medjutim, I
premijer Diefenbaker je ti
parlamentu izjavio da so
slaze i sa govorom ministra
vanjskih poslova Greena u
Oslu, ukljuciv njegovu izja-- 1
vu za posredovanjo izmedju
Sjedinjenih DrJava i Kube. I
Ali poslije атепбко kiutike
Grecnova prijedloga, Dief-enbaker
je izjavio (izvjeS-ta- j
"Globe and Mail" od 1 1.
maja) da on jos nije proei-ta- o
puni tekst Greenova go- -
I) r it g i pis u
AMERIcKI
vora i da ce o tome s njim
diskusirati kad se vrati iz
Geneve, gdje prisustvuje
konferenciji o Laosu. Sta
zna6i ovo Diefenbakerovo
uzmicanje?
U medjuvremenu, agenci-j- a
Canadian Press javlja iz
Washingtona (II. maja) :
"Velika amcricka kampanja
da pridobije zemlje Latin-sk- o
Amerike za obaranje re-zi- ma
Fidela Castra slabo na-predu- je
. . . Iako su neke
male drzave poduprle Sjedi-njene
Drzave. iziavljujuci
da Castro predstavlja opas-nos- t,
i prekinule diplomats--
ke odnose sa Kubom, velike
STA SE DOGADJA II REDOVIMA
E-M- ILL UNIJE U SUDBURY?
Nije istina sto pise dne-vn- a
stampa da je clanstvo
lokala 598 Mine-Mi- ll uni-j- e
u Sudbury odlucilo da
istupi iz ove unije. Reak-cionarn- a
Gillisova grupa
to sigurno hoce, ali se ne
usudjuje poci na taj ko-ra- k.
Dapace, ona je prisi-Ijen- a
da se javno ogradju-j- e
od takvih namjera, jer
zna da je na opasnom pu-t- u.
Poslije zlocinacke sabo-tage
distriktne konvenci-j- e
Mine-Mi- ll unije, Gilliso-va
grupa je pribjegla dru-gi- m
provokacijama. Jedna
od tih jc odluka o neupla-civanj- u
clanarino glavnom
uredu unije. Nacionalni
sekretar unije William
Longridge je povodom to-ga
izjavio "Jedinstvu" da
ce se Gillis i njegovi sura-dni- ci
predomisliti i poslati
clanarinu. Oni su takve o-dlu- ke
donosili ranijc, ali
su se predomislili, rekao je
IZRABU1VANJE
Talijanski doseljeniei u j Torontu uposleni u gradic- -
vinarstvu izlozeni su straho- -
vitom izrabljivaniu. Mnogi
od njih rade po 60 i 65 sati '
NAROD MORA ZBRISATI
"Narodni Glasnik" iz Chicaga u opsirnom (ilanku
pod naslovom "Sramota, koju radni narod ovo zemlje
mora zbrisati, i opasnost, koju mora otklonuti" kai, iz-medju
ostaloga:
Vlada Kube je izjavila da je voljna diplomntski
pregovarati s vladom Sjedinjenih Drzava o "problemi-raa- "
izmedju njih, ali naglasila je da se po izjavi ameri-бк- е
§tampc vidi da Kubi prijeti opasnost атепбке inva-zij- e.
Xao nam je sto ne mozemo бак niti iz daleka citirati
iz dnevne stampe koliko bi 2eljeli da se prikazo kako ta
.stampa otvoreno i besramno huska za rat, i to protiv
malenc Kube, bez obzira na sve 6asne ugovore vlade
Sjedinjenih Drzava s drugim dr2avama, i bez obzira na
Ujedinjene Nacije, i bilo sto. Bjesnilo im je postalo pra-vil- o,
i niSta im ne smije stajati na putu. Evo Sto David
Lawrence, koji nije najzesci od otvorenih zagovaratelja
Intcn'encije, kaze:
"Nu zar to ne bi bila 'intervencija'?"
Kakva intcnencija, kakvi bakra6i, kad su "ame-ricki
iivoti i americko vlasni§tvo ugrozeni". Sto su zivoti
URrozeni od onih koji bacaju bombe i dolaze s oruzjem
da ratuju protiv naroda i vlade Kube. to se no treba uzeti
u габип kad je u pitanju zemlja kao Kuba. On dalje veli
ovo:
"Recimo da suocimo otpor? Siedinjenc Driave ima-i- u
pravo pod medjunarodnim zakonom da rabe militar-n- u
silu da uguse bilo koju opoziciju svojem prigrablji-%anj- u
(seizure), luka, kuca ili zgrada gdje je атепбко
drzave koje se racunaju u
plotu, mirno sugerirajuci daj
Sjedinjene Diiavc ne znadu '
§ta govore."
Dalje se kaze da Sjedinje- -
ne Drzave govore zcmljama ponovo govorio o nekim va-Latins- ke Amerike da u nji- - pitanjima na
hovu intoresu da predsjed- - zajednickom svecanom zas-ni- k
Kennedy hoco da sruSi jedanju Vrhovnog sovjeta i
Castrovu vladu. To je popra- - J CK Gruzije, koje je odrzano
ceno obecanjem 0kviru proslavc 10-godis-po-moci
od 500 milijuna do- - njjcc revolucije u ovoj sovje-Iar- a.
Ali velike latinskoame- - tskoi snvnnni venublici.
ri6ke zemlje. medju njima
Brazil, Argentina, Venezue-la
i Meksiko "ostaiu neub-iedive- ",
kaze Canadian
Press.
Longridge.
Gillis se ogradio do no-vinsk- ih
tvrdnji da namje-rav- a
odvesti Iokal 598 u
redove Steelworkers uni-je.
On je kazao da mu jc
{lavni cilj prikljucenje
Kanadsko-- n radnickom
kongresu (CLC), ali izgle-d- a
da je to neostvarivo
bez prikljucenja Mine-Mi- ll
nije u cjclini.
Ovi postupci Gillisa, Po
riera i druzine sigurno ce
imati tcskih poslejdica za
radnike Sudbury. Ne samo
da ce to otezati uspjeh u
predstojeeim pregovorima
sa za obno-v- u
kolektivnog ugovora,
nego bi moglo ugroziti i
vec izvojevane tekovine.
Drugim rijecima, kampa-nja
koju Gillisova grupa
vodi protiv nacionalnog
vodstva Mine-Mi- ll unije u-per- ena
je protiv samih ra-dni- ka
Sudbury — oni su
zrtva.
DOSELJENIKA
na tjedan za 50 centi na sat
tako da jedva zarade 20 do- -
lara ttstoga.
Ovo tvrdi jedan od njih
Antonio Daniele.
uiu&luv. шшсшш
put za rjesavanje
njskopolitickim
ekonomskeu
kompanijama
Moskva. — Svega nekoli -
k0 dana poslije HruSfiovlje -
vog govora u Jerovanu, sov-jetski
premijer je 12. maja
Nikita Hrucov je, pored
ostalog, energicno naglasio
da bi rat samo mogao da Ste-- ti
idejama socijalizma i na-jav- io
borbu Sjedinjenim A-moric-kim
Drzavama kroz
miroljubivo takmicenje, ne
samo u pogledu industrijs-ko- g
progresa vec i — kako
je on kazao, — kroz "zelu-da- c
ljudi".
Sovjctski premijer jc ta-kedj- er
iznio da smatra da je
sada u SSSR casno ispunjen
zadatak drugog partijskog
programa koji jo izradio Lc-nji- n.
Hruscov je izrazio mis-ljen- je
da jo socijalizam ko-nac- no
pobjedio u SSSR i na-glasio
znacaj predstojeceg
partijskog kongresa i novog
programa koji na njemu
treba da budc usvojen. Pro-sl- o
je vrijomo — nastavio jc
Hruscov — kada jo teorijski
trebalo dokazivati prednosli
socijalizma. Sada °n govon
sam za sebo i njegov mlad1'
glas govori iskljucivo jczi-ko- m
cinjenica. HruScov je
pozdravio Kcnnedyevu mi-sa- o
da SSSR mo2o biti priv-laca-n
za tek oslobodjcno na-rod- o.
Nako smo raznih shva- -
Porasl induslrijskc
Prnizvodnie u
DR Njcmackoj
Berlin. — Prema podaci-m- a
centralnog statistifikog
ureda u Berlinu, bruto indu-strijsk- a
proizvodnja u NDR
porasla jo u prvom kvartalu
ovo godine u odnosu na ist
period 1960. godine za 6,8
posto, tako da je ostvareno
23.5 procenta ukupnog go-disnj- eg
plana.
SRAMOTU I ODSTRANITI OPASNOST
vlasniStvo preuzeto".
Dakle mi imamo pravo prigrabiti (seize) ) Kubu, a
ako narod Kube no zeli pod nase gospodstvo, po medju-narodno- m zakonu imamo pravo guSiti taj otpor!
Je li to nije goli Hitlerizam ? Za to §to smo jaii ima-mo
pravo preuzeti luke, kucc i izgrade u Kubi, u stvari
cijelu Kubu.
Drugi pisci su igori. Evo sto Milburn Ak kaze:
"Znaci u Washingtonu rastu da je ameridkom na-ro- d
u dotuiilo pustiti im (Kubancima) da gaze po nama".
Dakle to je Kuba koja je prikupila iznajmljeni olos za
invaziju Sjedinjenih Drzava, a ne obratno. Kuba prijeti
s invazijom, a no da se njoj prijeti!
Ovo stavlja veliku odgovornost na narod, osobito
radni narod Amerike. On ne smije pustiti ratnim hu5-касЧ-та da uzimaju mah, jer su posljedice, pokraj casti
Amerike, nezamisljeno u2asne.
Ono sto je do sada bilo ucinjeno po nasoj ultrare-akci- ji
protiv naroda Kube — koji ameriSkom narodu
kao narodu, niti Amcrici kao Americi, nije nilta na 2ao
ucinio. niti prestavlja bilo kakovu opasnost narodu
Amerike, i opasnost rata mora biti odstranjena odlucnim
akcijama protiv nase pomahnitale ultrareakciic. koja do
sada nije imala ozbiljne opozicije kod kuce pa je drza-l- a
da moze raditi sto hoce. Takova mahnita politika
ugroiava ne samo sigurnost, nego i sam opstanak na.e
zemlje. za to mora biti odbacena, a radni narod to moze
poluciti dosta velikim i dosta odlucnim borbama za mir
Interesi domovine to iziskuju.
9 iliB iffcyed% TUva TV
Za pobjcdu socijalizma nije potreban rat
' tanja — produzio je Hrus
1 6ov — mi 2ivimo na jednoj
,
Zcmlji i moramo i-ea-lno
pri- -
, znati da na naSoj planeti po
stoje zemlje socijalizma, vi-so- ko
razvijene kapitalistic-k- o
zemlje i tek oslobodjene,
do јибег kolonijalno, zemlje.
Zbog toga smo prinudjeni da
nadjemo zajednicki jczik,
po5to se bez takvog jezika
no moze postici mir, a mir
jo zajednicko pitanjo.
Koopcrativna delegacija
otpulovala u SSSR
Dovctog maja u Sovjctski ' man od United Cooperatives
Savcz je otputovala delega-- 1 of Ontario, A. Svcnson od
cija kanadskih kooperativa B. C. Cooperative Wholes- -
Dclegaciju predvodi II. L ale, Russel Love od Alberta
Fowler, predsjednik velike , Cooperative Wholesale As-kooperati-vne
organizacije sociation i John Stratychuk
Federated Cooperatives Ltd.
Ostali clanovi delegacije
josu : John Brown od Cana-dian
Cooperative Imple-ments
Ltd., Leonard Ilar--
Zlocinstva portugalskih
London. — List "Obser-ver"
pise da su zlocini por-tugalskih
vlasti u Angoli
prcmasili sve dosad poznate
zlorine u Africi, osim u Al-zir- u.
List kaze da je oko
20.000 Afrikanaca ubijeno,
a na hiljade strpano u kon-contracio- ne
logore.
Jedan od nekoliko hiljada
Angolaca, koji su prcbjegli
u Kongo, izjavio je lcopold-vilsko- m
dopisniku "Obser-vera- "
da portugalski avio-n- i
bombarduju svakodncvno
ariika sela i Sumo zapnlji-vl- m
bombama i mitraljiraju
sve one koji im se ukaiu na
vidiku. Mnoga afrika sola
su potpuno uniStena.
Iznoseci citavu listu zlo-cin- a
koje su poSinilo portu-galsk- e
vlasti "Observer", i-zm-edju
ostalog, navodi da
su portugalski vojnici upali
17. marta n solo Sanga i.
predstavljajuci se kao pri-padni- ci
Uniie angolskog na-roda
koja rukovodi ustan-ko- m,
pozvali seljako da pro-slav- e
pobjcdu nad kolonija--
Stalistika o ratovima
Jedan svajcarski stati-stic- ar
izracunao je da je
u toku 5000 godina ljud-sk- e
historije vodjeno 15
hiljada ratova, u kojima
je palo trj milijarde i 650
miliona zrtava.
Kriza pogadja skoro
trecinu Kanadjana
Jedna anketa Gallupo-v- a
PoIIa pokazuje da je
29 posto Kanadjana pogo-djen- o
ekonomskom kri-zo- m.
Najteze je pogodje-n-o
stanovnistvo istocnth
dijelova zemlje (33
zatim zapadnih (32
posto), najmanje pro-vinci- ji
Ontario (22 posto).
wршntiмwrшt иfl
sporova
Ponavljam podvukao
je HruISov da nam rat
radi pobjede socijalizma U
svijotu nije potreban. Naj-naprednij- im
idejama u his-tor- iji
covjecanstva, idejama
marksizma-lenjinizm- a, rat
mo2o samo da tcti. Mi smo
uvjoreni u prcdnost na§ih i-d- eja
i ponavijamo da tu po-bjcdu
mi ne treba da posti-2em- o
pomocu bajoneta ra-(Nasta- vak
na str. 1)
od Saskatchewan Wheat
Pool.
Najesen Kanadu ce posje-t- it
delegacija sovjetskih ko-operati- va.
kolonijalisfa n Angoli
listima". Kada su se preva-re- ni
seljaci okupili vojnici
su na njih otvorili vatru i u-b- ili
18 ljudi. Dva dana kas-nije,
isto tako na prevaru,
portugalski vojnici okupili
su rtanovnike sela Tumbi i
torn prilikom pobili GOO
ljudi. Slican zlocin oni su
pocinili u selu Tomboko
gdje su pobili najveci dlo
stanovnistva sela.
"Obsener" pile da Por-tugal- ci
sada pripremaju no-v- u
ofanzivu dovla5ecl talno
voina ројабапја.
Londonski listovi "Obser-ver"
i Sunday Times" piiu
da snage i teritorija angole-ki- h
ustanaka stalno rastu.
"Sunday Times" kaze da s
skoro cijela teritorija An-gol- e,
sjevcrno do rijoke Ku-anz- a,
nalazi pod kontrolom
ustanika ciji so broj coni na
250.000. List istice da usta-ni- ci
kontroliSu ekonomski
najznacainiju oblast Angolo
JTje su plnntaze kafo I rud-ni- ci
dijamanata donosili por-tugalsk- im
kolonijalistima o-- ko
21 miliona funti prihoda
godi§nje.
Istiuci da Portugalci pri-premaju
siru akciju admaz-d- o
protiv africkog stanovni-stva
"Observer" kaze da
Ujedinjene Nacijc, koje su
vec osudile ono sto se doga-dj- a
u Angoli, "moraju spri-jeci- ti
novi genocid u Africi'V
, su obecali podijeliti peticiju
za zabranu nuklearnog oru- -
I zja svim svojim clanovima,
j kojih ima 219.000.
I Predstavnici oih organi- -
zacija u51i su u komitet za
I vodjenje kampanje.
I takodjer aktivno su-- !
djeluju u publiciranju kam- -'
panje. One su razdijelile
50.000 letaka. stavile oglasc
u novine i cetiri radio stani- -
ce.
Organizirano radnistvo Quebeca aktivno u
kampanji za zabranu nuklearnog oruzja
Tredunijski pokret u pro-- 1 ju je organizirao Komitet za
vinciji Quebec aktivno su- - kontrolu radijacije . djeluje u kampanji za zab-- Montreal Labor Council i
ranu nuklearnog oruzja, ko- - Quebec Federation of Labor
pos-to),
a u
—
—
i
Unije