Novosti, December 18, 1945

              P£W A'HHTfHffi
"TRANA2 NOVOSTI Utorak 16 decembra 1945 NOVOSTI
PublijJiod every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Coinpany
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephcne: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvrSćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Rješenje jednog lažnog problema
Medju jugoslavenskom emigracijom u Kanadi nalazi se i
-- eicchko hiljada Nijemaca Medju njima ima dabome i na--
- -- odmh ljudi Možda mali broj no ipak ima ih Ovo par ri-e- ć
pišemo-rad- i njih tako da im pomognemo razumjeti riješe- -
- o ptanja njemačke nacionalne manjin u Jugoslaviji i dru-- m
nedavno oslobodjenim zemljama Europe
Općenito je poznato da su njemačke manjine u raznim
r raljama bile po Hitleru iskorištavane kao peta kolona za
oconomsko političko i konačno militarno prodiranje njemačkog
apenjalizma u te zemlje Jugoslavija u tome nije bila izuze-tak
nego je činjenicama utvrdjeno da je njemačka nacional-na
manjina poslužila hitlerovačkim planovima ne samo kao
četa kolona nego i kao jurišni odio za militarno zasužnjiva-nj- e
Jugoslavije i njenih raroda Bilo je časnih izuzetaka u to
dvojbe nema No stanovište prema tako važnim pitanjima
nemoguće je odredjivati prema časnim izuzetcima nego se
ono odredjuje načelno Prema tom načelu su i jugoslavenske
narodne vlafti pristupile riješenju pitanja njemačke nacional-ne
manjine i prosto zabranile povratak jugoslavenskih Nije-maca
koji su utekli pred narodnom osvetom iz zemlje
Da je njemačka nacionalna manjina bila potencijalna
peta kolona hitlerovačkih imperijalističkih ambiciia svjedoči i
nedavna parnica u Hemelinu Njemačka protiv nekih četrde-set
nacističkih razbojnika koji su odgovorni za ubistvo neko-liko
milijuna Slavena i 2idova u koncentracionim logorima Bal-zen- a
i Osviehima Medju obješenim hitlerovačkim zločincima
nalazimo i ime Petar VVeingartner porjeklom Nijemac iz Ba-nata
Taj čovjek je bio na visokom položaju i zajedno sa osta-lim
hitlerovačkim zločincima provodio masovno klanje neduž-nog
naroda Zašto je on to činio? Sto ga je na to nukalo'
Neka odgovor na ovo pitanje bude niže priloženi članak ko-jeg
prenosimo iz Slobodnog Doma glasilo HR SS u domovini:
NASEUIVANJE VOJVODINE
"U Vojvodini su njemački kolonisti imali najbolje zemlje
I ako su ovi njemački doseljenici živjeli medju Srbima i Hrva-tima
preko 300 godina oni se nisu sljubili c narodom s kojim
su kroz tolika stoljeća dijelili dobro i zlo Poslije dolaska Hit-ler- a
na vlast u Njemačkoj zahvatio je nacional-socijalistič- ki
pokret i Nijemce izvan Njemačke Tako su i Nijemci u Rusiji
Poljskoj Cehoslovačkoj Madjarskoj i Jugoslaviji postali agen-ti
njemačkog imperijalizma Nijemci u Jugoslaviji nisu se za-dovoljavali
samo da budu "peta kolona" da podrovavaju naš
politički život nego su se i aktivno stavili u službu njemačke
vojske Zloglasna divizija "Princ Eugen" koja je toliko nevolja
zadala našem narodu koja se žalosno "proslavila" svojim kr-voprolićima
u raznim krajevima Jugoslavije a istakla se ubi-lanje- m
golorukog pučanstva nejake djece nemoćnih staraca
i žena u Dalmaciji i u drugim našim krajevima bila je u glav-nom
sastavljena od ovih njemačkih kolonista u Vojvodini Po-slije
pada Hitlera i raspadanja trećeg Reicha najveći dio ovih
kolonista pobjegao je s ostacima razbijene Hitlerove vojske i
potražio utočišta u Njemačkoj Njihova zemlja kao i zemlja
drugih narodnih neprijatelja bit će na temelju zakona o ag-rarnoj
reformi i kolonizaciji podijeljena borcima Jugoslavenske
armije kao i seljacima koji nemaju zemlju ili je nemaju do-voljno
Petsto tisuća hektara ove zemlje u Vojvodini bit će
podijeljeno borcima iz narodno-oslobodilačko- g pokreta Mini-starstvo
za kolonizaciju odredilo je koliko će se obitelji iz
pojedinih federalnih jedinica naseliti u Vojvodini Prema toj
raspodjeli naselit će se iz Hrvatske 7 tisuća obitelji- - iz Srbije 4
tisuće obitelji iz Crne Gore 6 tisuća iz Herceg-Bosn- e 9 tisuća
obitelji iz Vojvodine 4 tisuće obitelji iz Slovenije 3 tisuće obi-telji
iz Makedonije 2 tisuće obitelji Nije odredjen samo broj
obitelji koji će se naseliti u Vojvodini nego i kraj u kojem će
se naseliti Tako će se seljaci iz Bosne i Hercegovine naseliti
u trokutu izmedju Petrograda — Jaše Tomića i Velike Kikinde
Za njih su odredjena ela Klek Lazarevo Katarina Ćesterek
Subliaja Molin Martinica Ban Despotovac Sečanj i Sarćd
seljaci iz Srbije naselit će se u Južnom Banatu i to u kotaru
Bnela Crkva i Pančevo u Bačkoj u kotaru Odžak i u Srijemu
Makedonci će se naseliti u tri sela u kotaru Pančevu i u jed-rom
selu kotara Petrovgrad Slovenci dolaze u kotare Jafa
Tomić i Vršcc Crnogorci naselit ći se u Bačkoj a seljaci iz
Hrvatske u Baranji te u onom dijelu Srijema koji je pripao
hrvatskoj a u Bačkoj u kotcevima Sombor Apatin i Odžak
Još će se u kotaru Bačka Palanka naseliti jedan dio Bosanaca
i Hercegovaca U Srijemu će se naseliti prvenstveno seljaci iz
Srijema Seljaci iz Vojvodine naselit će se prvenstveno u kraju
odakle su ili po traženju u druga mjesta Banata Bačke Sri-jema
Naseljenici će dobiti kuće u mjestu gdje dobiju i zem-lju
prema odredbi glavnog povjerenstva za kolonizaciju Po-sao
oko naseljivanja ovih naših ljudi u Vojvodini obuhvatit će
45 do 50 tisuća obitelji i on će započeti odmah Već su se po-čeli
seliti Bosanci i Hercegovci na odredjena mjesta Tako će
plodna vojvodjanska zemlja doći u ruke naroda kome cna i
pripada"
Mi vjerujemo da će svi demokratski Nijemci pozdraviti
ove mjere narodnih vlasti jer one predstavljaju jedino pravil-no
riješenje pitanja njemačke nacionalne manjine u Jugosla-viji
na sva vremena Mi takodjer vjerujemo da pošteni Nijem-ci
neće dozvoliti da im srce nadvlada razum nego će opće-narodne
interese i interese trajnog mira steviti ispred svojih
ličnih osjećaja i interesa
VAŽNO ZA ŠKOLE
mb WmmM SWfcrV?i ti Jfci
Organizacijama Saveza Kanad-skih
Hrvata je 6 dec iz glavnog
ureda Saveza upućena slijedeća
okružnica u pogledu ikola i pre-davanja
za zimsku sezonu:
Druga konvencija SKH je zak-ljučila
da se tokom predstojeće
zime i proljeća imamo ozbiljno
prihvatiti prosvjetnog rada u svr-hu
podizanja političkog znanja
našeg članstva i našeg naroda op-ćenito
U tu svrhu je zaključeno
da se imaju izraditi i prigotoviti
lekcije i dobaviti potreban čitala-čki
materijal Mi tom važnom
problemu do sada rismo pristupili
uslijed pritiska drugih poslova ko-ji
nisu trpjeli odlaganja Sada smo
medjutim na putu da ozbiljno
suočimo i taj važan zadatak Za
koji dan će organizacije Saveza
dobiti nastavni materijal a slu- -
iaoci će kroz svoje nastavnike ili
tajnike organizacija moći u savez-noj
knjižari nabaviti bar neku po-trebnu
literaturu Nekih klasičnih
djela nemamo u prevodu na naS je-zik
pak će se nastavnici bar mo-rati
služiti sa njima na engle-skom
Važno je medjutim podvu-ći
da se u naseljima nalazi čitava
riznica klasničkih djela iz polja
naučrog socijalizma pa je sve
takve knjige potrebno pronaći
prikupiti i u nastavi iskoristiti
KAKAV ĆE niTI SADRŽAJ
LEKCIJA
Svega ćemo za zimsku i proljet-n- u
sezonu prirediti 15 lekcija Od
toga će se 12 odnositi na prouča-vanje
naučnog socijalizma kako
ga primjeniti na danalnju epohu
i današnje okolnosti koje nas ne-posredno
suočavaju dočim tri
posljednje lekcije odnositi će se na
ustroj nove Jugoslavije i historij-sku
pozadinu koja je omogućila
njena postignuća
Organizacije neće dobiti sve lek-cije
ujedno već samo pet mjeseč-no
Redovne škole i kurzevi bi tre-bali
početi u januaru a svršiti u
marču ili najkasnije aprilu Pa
ako prosvjetni odbori pravilno or-ganiziraju
raspored škole i lekci-ja
oni će imati priliku u toku
zimske sezone iscrpiti opsežan
školski poslovnik
Da bi nam se uštedilo materijal
i rad oko izradbe lekcija molimo
tajnike organizacija ili direktore
prosvjete da nam jave koliko
primjeraka svake lekcije im je po-trebno
tako da b svaki sluiaoc
Imao vlastitu kopiju Pri tome
molimo da se naši aktivisti pridr
žavaju pravi! da lekcije nisu iz-radje- ne
za motanje sandwiča kako
je bio slučaj prošle godine u ne-kim
naseljima nego da ih se što
bolje moguće iskoristi
LEKCIJE
U svrhu proučavanja tema ko-je
će biti tretirane u pojedinim
lekcijama potrebno je niz klasič-nih
marksističkih knjiga Neke od
tih se mogu nabaviti kod savezne
knjižare mnoge se mogu naći po
naseljima a nekih pak uopće ne-ma
u prevodu na našem jeziku
Takve knjige će bar nastavnici
morati upotrebljavati na engles-kom
Slijedeće je prvih šest lekcija o
temi što je socijalizam:
1 — Nauka o društenim pro-mjenama
2 — što je socijalizam?
3 — Prodajna roba
4 — Trgovačko guarsto i ka-pital
5 — Tornica i najamni rad
6 — Nadnica profit i cijena
O svim drugim lekcijama koje
će biti nastavak gore isnešenih
iznijeti ćemo pregled kasnije
KAKO ŠKOLE ORGANIZIRATI
Ma koliko naši nastavnici bili
"dobri" ili "slabi" načitani ili ne
načitani skota će upjeti samo
ako se svaki pojedinac zauzme za
dvoje: 1 — redovno pohadjanje
lekcija i 2 — sistematsko čitanje
i proučavanje literature u vezi sa
predmetom na diskusiji Tko god
si zamišlja da će mu nastavnik
uliti znanje u glavu trahturom
taj se vara za njega je daleko bo-lje
da se prihvati sistematskog i
upornog čitanja pa da tek onda
dodje slušati lekciju Tako isto se
varaju oni koji zamišljaju da se
nauku stiče samo slušanjem pre-davanja
ili samo čitanjem knjiga
Proučavanje marksističke nauke
može biti uspješno i plodonosno
samo ako je slušanje lekcija po-praćeno
sistematskim čitanjem i
proučavanjem te redovitim izmje-njivanjem
misli sa drugima
Jasno manuelnom radniku je
teško uživjeti se a redovno čita-nje
On je nakon teškog rada na-prosto
smrvljen živci potreseni i
traže ublaženje u alkoholu niko-tinu
itd To su navike koje se mo-rama
naučiti savladati obuzdava-ti
i odstranjivati jer je to plod
nezdravih društvenih okolnosti u
DAVANJA
kojima živimo Naši živci će naći
najbolji odmor ako ih naučimo na
vitamine koje ćemo dobiti iz nau-ke
Izgovor "nema vremena" tako-djer
ne drži vode Kako god nadje-m- o
vremena za objed i večeru za
miting ili kuglanu tako ga mora-mo
naći i za sistematsko čitanje
Intelektualna ljenost je u najviše
slučajeva odgovorna za nemar a
ne zaposlenost
Na osnovu sveg gore rečenog
molimo tajnike saveznih organi-zacija
da ovu okružnicu podnesu
Izvršnim odborima i nakon je iz-radj- ena
osnova za održavanje re-dovitih
tečajeva i javnih preda-vanja
neka detaljni plan izrade
prosvjetni odbori i pristupe izvo-djen- ju
istog u život Ako takvih
odbora nema potrebno ih je iza-brati
iz najprikladnijih ljudi
PAR RIJEČI O TEHNIČKOJ
I POSLOVNOJ STRANI
što se tiče poslovne strane ško-la
dobavke literature Ud mi pred-lažemo
saveznim organizacijama
slijedeće:
1 — Direktori prosvjetnih od
bora bi trebali popisati sve koji
Petar: — Halo Grol kako stojimo?
Grol: — Propali smo veličanstvo I
Predsjedništvo Privremene na
rodne skupštine na svom
pretresalo je zakonski prijed-log
o likvidaciji zemljoradničkih
dugova Izvjestilac financijskog
odbora Dranko Zlatarić pročitao
je izmjene i dopune zakonskog
projekta sa obrazloženjem Pošto
je uporedio oaj zakonski prijed-log
sa zakonom koji je donesen u
staroj Jugoslaviji godine
Zlatarić je spomenuo da su u ovom
zakonu bitne četiri karakteristike
Prva je: ukidaju se svi dugovi do
5000 dinara što znači da smo za-šti- li
80 posto svih dužnika a to
predstavlja od prilike polovinu
čitave sume dugovanja
Drugo svima koji su učestvova-li
u borbi stradali u borbi ili im
je stradala porodica ovim se za-konom
isto tako brišu dugovi
Treće pojednostavljen je postu-pak
koji je prije bio kompliciran
tako da će se sve to rješavati pre-ko
narodnih vlasti
Oetvrto ovo pitanje zemljorad-ničkih
dugova rješava se pu-ta
konačno ali konačno ne onako
kao ~to je to bilo u staroj Jugo-slaviji
kada su preko zemljorad-ničkih
dugova banke kao vjerov-nici
ponovno htjele da izvuku od
naroda pare nego konačno
da se puta rješava zbilja u
interesu većine odnosno u intere-su
onih koji su taj dug zapravo
već isplatili
Po prijedlogu zakona o konač-noj
likvidaciji zemljoradničkih
dugova koji je podnio ministar fi-nancija
i koji je primljen jedno-glasno
u debati je uzeo riječ mi-nistar
trgovine i industrije Andri-ja
Hebrang koji je rekao:
"Seljački dugovi predstavljali
su u staroj Jugoslaviji za dugi niz
godina jedan važan socijalno-pri-vred- ni
problem Poznato je da su
i u štampi i na zborovima vodje-n- e
kampanje za razduženje selja-ka
Poznato je da su mnogobrojni
seljaci bili prisiljeni da svoja ima-nja
prodaju na dobo i da bi pod-mirili
potraživanja bankara i ze-len- aša
Pod pritiskom pokreta za
razduženje seljaka mnoge vlade
bile su prisiljene da se pozabave
pitanjem seljačkih dugova i da
taj problem pokušaju riješiti
Poznato je da su svi ti pokušaji
završeni s neuspjehom Postavlja
se pitanje zašto sve ranije vlade
u staroj Jugoslaviji nisu mogle
pravilno da pnstupe rijelenju niti
žele slušati lekcije i redovno pos-jećivati
škole Izraditi protivnik i
na svakoj lekciji biljeiiti koliko
je prisustvovalo da bi se moglo
pomoći onima koji su zaostali
2 — Javiti nac tajništvu broj
posjetioca škole tako da se moie
poslati odgovarajući broj lekcija
odnosno količinu potrebnu primje-raka
svake lekcije koje će orga-nizacijama
biti upućene besplatno
3 — Na prvom mjestu potražiti
kod ljudi u naselju na posebnom
spisku označene knjige Za prouča-vanje
Ako ih nema a pojedinci
žele naručiti ih kod savezne knji-žare
neka popisu koliko pojedine
knjige je potrebno i narudžbu po-šalju
saveznom uredu
4 — Obračun će biti najjedno-stavniji
ako svi zainteresirani slu-šao- ci
unaprijed uplate za knjige
koje su im potrebne Mi ne ?-tjev- amo
da takvo poslovanje mora
o
1935
ovog
tako
ovog
biti obvezatno no smatramo da je
to najtočnije i najsigurnije poslo-vanje
za obje strane
Uz drugarske pozdrave za Glav-ni
Izvršni odbor Saveza Kanad-skih
Hrvata
Edo Jardas Nac tajnik
su taj problem mogle riješiti
Stvar je drugovi vrlo jednostav-na
Sve su vlade od prve do zad-nje
bile vezane za bankare i ze-lena- še
One su zapravo vodile nji-hovu
politiku i nisu mogle da taj
problem gdje su bankari i zelena-š- i
bili toliko zainteresirani presi-jeku
i riješe u korist seljaka I
svaki put kad su bivše vlade sta-re
Jugoslavije zaigrale igru de-magogije
prema seljaštvu i igru
zaštite bankarskih i zelenaških
preduzeća ta igra re na koncu
konca uvijek pretvarala u ban-karsko
kolo u politiku zaštite
bankarskih interesa Mnogo se di-skusir- alo
u prošlosti nastavio je
ministar Hebrang o uzrocima ve-likog
zaduženja seljaštva Uvijek
se isticalo da je uzrok tog zadu-ženja
teška privredna kriza koju
je proživljavala naša zemlja kao
i strani svijet Medjutim to je sa-m- o
jedan dio istine Drugi dio is-tine
je u tome da je naše seljaštvo
zapadalo u dugove kojih se nije
moglo riješiti l koji su ga tjerali
u propast u tome što je vlada vo-dila
jednu odredjenu politiku pre-ma
seljaštvu takovu politiku ko-ja
je s jedne strane dovela selja-štvo
u položaj da se moralo zadu-živati
i s druge strane svojom po-litikom
cijena i svojom kreditnom
politikom onemogućavala da se
seljaci na jedan normalan način
riješe svojih dugova Ovim prijed-- H
logom zakona o razduženju selja-ka
rekao je ministar Hebrang
mj ispravljamo grijehe bivših vla-da
pod starom Jugoslavijom: "Na-ročito
treba pozdraviti u ovom za-konskom
prijedlogu to da se na
jedan radikalan način rješava pi-tanje
dugovanja radnog seljaštva
koje se nalazi u najtežem položa-ju
Htio bih da naglasim da ovaj
zakonski prijedlog predstavlja sa-mo
jedan korak samo jednu mje-ru
koja treba da olakša položaj se-ljaštva
Naše se seljaštvo uslijed
ratnog pustošenja nalazi danas u
vrlo teškoj situaciji i to ne samo
seljaštvo u krajevima koji su go-tovo
potpuno uništeni nego i u
onim krajevima koji nisu pretrp-jeli
strahote rata Njihovo je gos-podarstvo
u priličnoj mjeri ošte-ćeno
i se može se zamisliti opo-ravak
naše poljoprivrede i našeg
seljačkog gospodarstva ako mi
pored brisanja seljačkih dugova-nja
ne riješimo i drugi važan
problem a taj je da osiguramo
Kolonijalni narodi se bore
za punu slobodu
Porazom Japana stvorila se kao
što se moglo i očekivati sasma
nova situacija na čitavom istoku
od Indonezije do Kine Rat koji
se proveo na tom ogromnom teri-toriju
i na dva oceana poljuljao je
do temelja čitavi kolonijalni sis-tem
Borba protiv Japana sada
daje mjesto borbi kolonijalnih ma-sa
za svoje potpuno nacionalno os-lobodje- nje
S time povezana je ta-kodjer
utakmica izmedju raznih
imperija koje su do rata kontro-lirale
te kolonije utakmica i za
kontrolu i za trgovinu tih bogatih
krajeva za njihovo izrabljivanje
Na jednom drugom kraju na
dnevni red dolazi Afrika takodjer
kolonijalna zemlja Dok londonska
konferencija raspravlja o sudbi-ni
talijanskih kolonija u Africi
arapski narodi se dižu za svoju
punu samostalnosti tek pred ne
koliko dana Egipt je po drugi put
zatražio da engleska vojska na-pusti
njegov teritorij
Narodi Malaje Koreje Indoki
ne Indonezije i Filipina učinili su
u većoj ili manjoj mjeri doprinos
tako brzom porazu Japana U zak-ljučnom
stadiju rata protiv Japa-na
njihov doprinos pod tako te-škim
okolnostima mogao se bar
donekle vidjeti i razni saveznički
komandanti dali su otvoreno priz-nanje
njihovoj borbi
Predratni nacionalni pokreti tih
zemalja koji su se borili za nacio-nalnu
samostalnost silno su se
razvili u toku rata postavži oz-biljni
vojni i politički faktor Taj
pokret nije više jezgra politički
naprednijih grupa u tim zaosta-lim
zemljama već su se u toku ra-ta
razvili u narodnu stvar okup-ljajući
oko sebe sve šire mase i
razvijajući medju njima političku
nacionalnu i demokratsku svijest
Rat za nacionalnu slobodu i demo-kraciju
imao jo za njih najveće
značenje pa je sasma prirodno
što oni sada traže da se ciljevi
za koje se imao voditi stvarno po-stave
u djelo
Samo djelomični izvještaji aus-tralskih
i drugih dopisnika iz Ma-laje
govore o prilično širokom na-cionalnom
pokretu Taj pokret je
ranije operisao protiv Japana i
vodio ozbiljnu vojničku borbu a
sada se reorganizirao u jaku po-litičku
silu koja ide za tim da iz-voj- uje
nacionalnu samostalnost
Indokina je do rata bila francu--
jeftin i dovoljan kredit U posljed-nje
vrijeme bavimo se tim proble-mom
I on će biti riješen u korist
seljaštva Ako poslije brisanja
ovih dugova ne bismo riješili i pi-tanje
jeftinog zemljoradničkog
kredita naše bi radno seljaštvo
opet bilo izloženo zelenašima koji
bi davali kredit pod vrlo teškim
uslovima Seljaštvo taj kredit ne
bi moglo otplaćivati U najboljem
slučaju moglo bi da otplaćuje ze-lenašima
kamate a kredit bi se
vukao iz godine u godinu Pored
jeftinog kredita i povoljnih dugo-ročnih
rokova isplate zemljorad-ničkog
kredita naša cjelokupna
privredna politika mora u buduć-nosti
biti usmjerena u tom prav-cu
da omogući rentabilnost selja-čkog
gospodarstva i da seljaku
omogući jeftine kredite koji će mu
pomoći da poljoprivredu podigne
a dugove na vrijeme i točno otpla-ćuje
Ako naša privredna politika
prema seljaštvu ne bi riješila ta
pitanja mi bismo opet kroz Jedan
niz godina došli u takovu situaci-ju
da bi seljački dugovi predstav-ljali
za nas jedan važan socijalni
i privredni problem" završio je
ministar industrije Savezne vlade
Andrija Hebrang
"IHUMANITE" O PRILIKAMA
U RUMUNIJI
Pariz — Agencija France Pres-s- e
javlja: U listu "L'Humanite
Marsel Kašen piše o situaciji u
Rumuniji i ističe agrarnu refor-mu
koja je dala hiljadama selja-ka
zemlju veleposjednika Prirod-no
je da je rumunjski narod u ve-likoj
većini zadovoljan velikim
uspjesima Narodnog demokrat-skog
fronta Isto tako je prirodno
da rumunjska reakcija koju pred-stavljaju
stare "historijske stran-ke"
ne prihvaća rado ovaj strašan
poraz koji je pretrpjela Ona je
izazvala krvave nerede koji su se
dogodili u Bukareštu Jasno je da
su oni bili potpomognuti od stra-nih
agenata i bivših petrolejskih
trustova koji su bili ugrabili sku-pocjene
petrolejska izvore u Ru-muni- jL
Vlada dr Groze konficira-l-a
je svu imovinu koja je Ma
upotrebljena za nacističke intere-se
Ovo je neoprostiv zločin buka-reski- h
"demokrata" Kalen zak-ljučuje:
"Rumunjski narod je ri-ješen
da brani svoje tekovine De
mokratska Francuska mu izraza-- 'va voje simpatije i solidarnost''
Predsjedništvo privremene nar skupštine
donjelo je zakon rješenju zemlj dugova
zasjeda-nju
ska kolonija Pokazalo se mnogo
znakova u toku ra kada je Fran-cuska
izgubi'a svoju snagu kao
velika sila da ima drugih sila ko-je
računaju na zamjenu Francu-ske
u Indokini Dogodjaji u Liba-nonu
pokazali su i te struje i stru-je
nacionalnog pokreta protiv
francuske dominacije koje je si-gurno
imalo utjecaja i na imperi-jalističke
suprotnosti i na nacio-nalne
pokrete u Aziji Odnosi iz-medju
Britanije i Francuske radi
kolonija jasno je nisu najbolji
Sjedinjene Države postavljaju pi-tanje
strateških baza za sebe a
američki bogataški krugovi misle
o trgovini i sirovinama kolonija
Pri završivanju rata na Pacifi-ku
Kina je jasno pokazala da ne
želi povratak Francuske kao kolo-nijalne
sile u Aziji isto kao što ni
je zadovoljna ni držanjem Brita
nije u vezi Hongkonga To stano-vište
Kine sasma je razumljivo
Kina je sigurno usporedjivala po-ložaj
na ovoj drugoj svojoj strani
s položajem na sjevernoj gdje je
sa Sovjetskim Savezom sklopila
pravedni i povoljni sporazum De
mokratske snage Kine su sasma
prirodno zainteresovane u završe-tak
kolonijalnog sistema i u na-cionalnu
slobodu i demokratski
razvitak ostalih zemalja Azije
Pad Francuske kao sile dao je
razloga nacionalnom pokretu In-dokine
da računa sa potpunom
nacionalnom slobodom svoje zem-lje
kao što mu je to dalo potstre-k- a
da se još energičnije za to bori
Narod Indokine je jasno pokazao
da ne želi povratak francuskog
kolonijalnog sistema Sada me-djutim
za to svoje raspoloženje
oružjem se bori protiv francuskih
i britanskih japanskih i ameri-čkih
vojnika u Indokini
U Indoneziji koju je do rata
kontrolirala Holandija i na osno-vu
bogatstva tih brojnih otoka sa
90 milijuna stanovnika mala Ho-landija
je bila bogata i važna
zemlja
Sada je nacionalni pokret Indo-nezije
uzeo situaciju u svoje ruke
i ne samo da traži svoju nacional-nu
samostalnost već je proglasio
Republiku Indonezije i sastavio
vladu tražeći od saveznika da ju
se prizna i odobri na mirovnoj
konferenciji
Tj dogodjaji našli su oduševlje-nog
odjeka i energičnu potporu
medju prilično velikim brojem In-don- eza
koji su u toku ovog rata
došli u Australiju odakle operiše
jedan dio holandske vojske i bro-dovlja
Izvještaji koji su sada izbili na
javnost govore o progonstvu in-ternaciji
i smrti mnogih indone-ski- h
nacionalnih boraca po otoci-mam- a
sjeverno od Australije na
rukama holandskih kolonijalnih
vlasti
Indonezi u Australiji istupaju
na štrajkove po holandskim brodo-vima
tvrdeći da se ti brodovi hoće
upotrebljavati od rtrane holand-ske
vlasti za nasilno gušenje Re-publike
Indonezije
Stvar se sada direktno dođi mu-la
i Australije ne samo što ia
Indonezija neposredni susjed Au-stralije
na sjeveru već što se sa-da
jedan dio te borbe za samostal-nu
Indoneziju odigrava na austral-skom
teritoriju
Jasno je da Je Australija zain-teresova- na
u dogodjaje Indonezi
je Sada se moguće može bolje ra
zumjeti pritužbe holandskih vla-sti
učinjene pred neko vrijeme
da australska vlada nije htjela
prošle godine dozvoliti uspostavu
i vježbanje jednog ovećeg odreda
holandske vojske u Australiji
Radničko linijski pokret Aus-tralije
istupio je za potporu Indo-neziji
i borcima Indonezije u Aus-traliji
dosljedno odluka čartera
Ujedinjenih nacija i programa
Svjetske sindikalne konferencije
Australska reakcija se naravno
silno uzbunila Jer ona ima zajed-nički
interes s holandskom reakci-jom
Medjutim za pozdraviti je
australsku vladu koja je odbila
da sili po nagovaranju reakcije
australske radnike da skebuju uzi-majući
poslove na holandskim
brodovima na kojima ne će Indo-nezi
da rade A za odgovor reak-ciji
koja kaže da ti brodovi tre-baju
nositi pomoć ratnim zarob-ljenicima
sve zainteresovane rad-ničke
strane indoneske i austral-ske
kažu da će se raditi na bro-dovima
koji se ne upotrebljuju za
svrhe prenoza oružja i obskrbe
vojsci protiv indoneske republike
već za svrhe pomoći narodu i za-robljenicima
štampa na iiroko optužuje ove
nacionalne pokrete u Aziji da su
povezani s Japanom da su služili
Japanu u toku rata i sada hoće
da provode japansku politiku Ali
instruktivno je medju ostalim
pogledati u izvještaj same te
štampe gdje donosi da se i u In-doneziji
i u Indokini japanska voj-ska
bori protiv naroda i njegovog
nacionalnog pokreta u tim zem-ljama
1'
14
"11
i