Novosti, December 18, 1945

              Utorak 16 decembra 1945 NO VOSTI STRANA S
i maumtU i vre!!CciexTCxicrticicrcxieicicwiccxxr
v PISMA IZ 1$ ĆMMk znate ©
STAROG KRAJA Kanadi? L " 4BB 1 -- ' # i I Trn
(jHr ItjmHtL snu i+1 OMJifnrkfeu jq w a fc—__ ifri-i-iaiil miKk iw'jlXXiJ(iXJsXXXXXXXXKXXXXXXXXXXXXX:XJ
OD SENJA 09 NOVOG
FAŠISTIČKIM
PISMO IZ NOVI VINODOLA
John Butorac u Hamiltonu pri-mio
je pismo od svog brata Mile
iz Novi Vinodol iz kojeg vadimo
slijedeće valnije stavke:
Novj Vinodol — Nakon daljeg
vremena dragi brate Ivane do-ti
li smo tvoje pismo Ja i brat
Mate sa djelom obitelju nalazi-cii- n
se živi samo je brat Toma
pnginuo u Njemačkoj 1948 godine
S-n- ra je takodjer živa kao i
Martin samo Martin je većinom
bolestan Mali sestre Marije je
u vojsci već 4 godine Nalazi se
ra Sušaku kao zastavnik Sestra
Anka je u Slavoniji a muž joj je
u Zagrebu u nekoj službi Sestra
Zora je takodjer u Zagrebu Brat
Mate je bio ranjen 1944 god Me-tak
mu je prošao kroz sred plu-ća
pa se bio nešto oporavio ali
mu je opet gore Dragi brate
ja sam takodjer iigubio zdravlje
jer sam bio 4 meseca stalno u
bunkerima četiri mjeseca se ni-sam
svukao Trebflo U se liječiti
a nema cime Mogu ti javiti da
je sve naše selo spaljeno Mi smo
po Sumama življeli u barakama
Na našem Vršku bila je partizan-ska
komanda Koga je neprijatelj
uhvatio nije ga ostalo živog pa
čak ni dijete što nije ubio otje-rao
je u ropstvo Kod nas je do-sta
naroda stradalo U kratko ću
ti reći o poginulima u okolici Ni-ke- sa
Poginuli su oba Franić i
Ive a otac im je ovih dana umro
U Dokuši neprijatelj je ubio Mar-tinov- u
ženu Ružu i kćer Zoru
Pavu Perina I Milu šokina Marka
Filipića I Marka Perijana Fran-ješ- a
Ivicu Jerkova Volosova sina
Sa Luke pokojnog Mate sin je
poginuo Ima Ih sa Luke i Stivića
oko 15 poginulih Tome tete Ma-rice
je došao iz Rusije u Zagrebu
je u nekoj službi kao invalid
Ja se sad nalazim tamo gdje je
prije bio Matasov dućan jer je
KAD JE ŠKOLA IZGORILA
UČENJEM
PISMO IZ
Josip Tomac u Wellandu pri-mio
je pismo od svog sina Ivana
iz Delnica koji medju ostalim
piše:
Delnice 109 1943
Dragi tata nakon dugog vre-mena
javljam ti se tvoj sin Ivi-ca
Prošli smo kroz velike muke
t borbe dok je ovaj prokleti fa-šizam
uništen Prepatili smo do-sta
od neprijateljskog bombardi-ranja
ofenziva i od pomanjkanja
hrane koje se nije moglo dobiti u
Gorskom Kotaru Kad se sjetim
onih ofenziva u jeseni 1944 mi-slim
si kako je itko mogao ostati
živ? Svakih nekoliko dana u zoru
čuli su se mitraljezi šmajseri ša-r- ci
i bacači mina
Kad je jednoć reprijatelj pro-dirao
prema Delnicama naš I i
II odred držao je položaj dva
dana pred silom bandita ali ko-načno
je morao nepustiti položaj
povući se Banditi su došli u
Delnice i poubijali nekoliko muš-kih
osoba koje su našli kod kuće
P'jackali su -- koliko dana Jed-noć
smo ja i mama nosili Jošketu
kruh u šumu i na pola puta smo
sastali fašističke bandite Kruh
sam brzo bacio na stranu a ban-dit
koji je išao prvi htjeo nas je
tbiti No bila Je ća °
kruh zamiješao u lišče pa tako
r je znao što smo imali
Rano u proljeće došli su njema-čki
bombaši iz Zagreba Strijeljali
su mašinskih pušaka i bacali
bombe no pošto je bio još tada
snijeg sve bombe nisu eksplodira-le
Tog časa djeca su se nalazila
u osnovnoj školi pa je samo sre-ća
u tome što je bomba pala ne
daleko od školske zgrade i djeca
ostala živa Drugo bombardiranje
bilo je na travnja 1944 kad su
tri bombaša došli iz Sušaka i na
nas squstila bombe Od onda su
nas 8 dana bombardirali sve po
dva puta na dan Svi smo se sklo-nili
u šume Delnice su ostale
puste { porušene U šumi smo bili
tri mjeeca u barakama a još je
bio snijeg i jako hladno Nakon
tri mjeseca ljudi su se počeli vra-ćati
u Delnice Pošto je školska
zgrada Izgorila školu smo nasta-vili
u šumi ispod Delnica alj ni
tu nije bilo mira jer su nam mno-ge
ofenzive prekidale rad
Za hranu je bilo jako slabo kod
nas žene su odlazile po 90 kilo-metara
za hranu tamo do Kar-lovca
i na ko!icama vozile Mesa
SVE JE BILO POSUTO
UEŠINAMA
to jedina kuća ostala cijela Brat
Mate stoji kod Grujiea 5tD t~o
imali blaga i robe sve su odnc:J
Švabe Država je počela grad'')
kuće samo će uzeti dugo vremena
dok se sve izgradi jer su poru-šena
sela i gradovi Uništene su
tvornice i pilane pa rema Ćme
raditL Teiko nam je za sve a za
robu najteže jer smo ostali g-'-
i
i bosi
Dragi brate nije ml sad niUa
žao za tim jer smo se oslobodili
a štetu i zločine platili su švapski
talijanski i ustaše banditi svojim
životima No nam još moraju pla-titi
Od Senja do Xoog se je
bilo posuto fašističkim lješinama
Fašisti su ležali kao snoplje
U buduće imati ćemo dobar ži-vot
samo tko je mogao zdravlje
sačurati Za sada je slabo jer je
sve uništeno Ako ti je ikako pri-lika
dodji pogledati stari kraj
jer bi te želio vidjeti čudimo se
da za brata Marka ništa ne pišeš
Valjda nije živ? '
Pozdravi zeta Augustinu i
Ružu kao i njihovu familiju Nji-hovi
su roditelji živi Oni su kod
sina Antona Ako su mogući neka
im nešto pošalju Od brata Jose
u Kanadi sam dobio pismo Mogu
ti javiti da je Ivan Ježić umro
Bio je dvije godine u ropstvu u
Italiji
Dragi brate ako budeš imao
priliku pošalji nam koji komad
robe koja tebi ne treba Nastoj
poslati svakako Ne mogu ti sve
naše bijede opisati jer su nas
okupatori do gola opljačkali Naj-teže
nam je bilo ta djecom jer
smo ih uvjek morali za vratom
nositi Sada završujem ovo pismo
I molim te piši jer željno očeku-jem
tvoj list Pozdravlja te tvoj
brat —
Milan Butorac
DJECA SU NASTAVILA
U ŠUMI
DELNICA
nismo jeli dvije godine jer nije
bilo nigdje za kupiti Kupili bi i
sada ali nema ničega Sada još
primi lijepi pozdrav ti i ujak od
mene Ivice Primite pozdrav i od
mame
Drug nam Tito dao naredjenje
— svi u borbu Za oslobodjenje!
Smrt fašizmu — sloboda naro-du!
hica
Sa posjete mojih prija-telja
u Kanadi
Medford Vis — Ovih dana
bio sam u Detroitu na posjeti kod
moje sinovke Slavke Palkanove
udate Kokotović i zeta Nikole Bio
sam vrlo lijepo dočekan i u vese-lju
sa njima njihovom familijom
i prijateljima proveo par tjedana
Takodjer sam posjetio komSiju
Ivana Zdunića (Zdunu) pa sam i
kod njega bio lijepo dočekan i
imao priliku sastati se sa više mo-jih
Llčana
Kad sam opazio da u Kanadi
ima dobrih momaka sa kojima se
čovjek može muški porasgovoriti
i proveseliti otišao sam u Hamil-to- n
do mojeg prijatelja Jose Ma-jerovi- ća li Hamiltona sam sa
prijateljima otišao do mojeg ne-ćaka
Mile Rukavine u Fruitland
gdje sam takodjer uljudno doče-kan
onako po lički Bilo je sve-ga
za razveseliti se i zabaviti Po-slije
sam sa društvom otišao u
Port Colborne do Steve Božića
gdje smo svi zajedno proveli ve-selu
večer kod braće Srba Večeru
je priredila organizacija Saveza
Kanadskih Srba u ovom mjestu
Za vrijeme mog putovanja kroz
ovih nekoliko mjesta imao sam
priliku upoznati se sa velikim bro-jem
mojih dobrih Ličana i sa os-talim
prijateljima što 'će mi os-tati
dugotrajna uspomena Svima
prijateljima koji su me tako ugod-no
dočekali i sa kojima sam pro-veo
ovo kratko vrijeme se najljep-še
zahvaljujem Imao sam vruću
želju da posjetim i uredništvo
Novosti ali mi prilike nisu doz-voljavale
Drugom zgodom kad po-sjetim
Kanadu posjetiti ću i ured-ništvo
napredne novine kanadskih
Hrvata
Ante Brlljačić (Palkan)
nKBj SSHHm sbKpi£ cEmPMUA ir-- tjđnfll i ~~&§L
Vodje štrajkaša i predstavnici
su pred-tatni- ci Forda Stojeći Samo naprijed gospodine
Stankoviću
Hedley B C — čitam nekoliko
naših iseljeničkih novina Sam
sam ovdje kao sveti Job u pustinji
U svoje slobodno vrijeme čitam i
razmišljam o svijetskim dogodja-jim- a
Stvaram svoje vlastite zak-ljučke
o političkoj situaciji u svi-jetu
Mislim vlastitom glavom bez
ičijeg upliva
BUTKOVIĆ I KOMPANIJA JEDNO GOVORE
A DRUGO MISLE
So Porcupine Ont — Sa ovim
dopisom ne želim nikoga uvrijedi-ti
nego želim kazati kako ono
naš narod kaže: "Sto je pravo i
Bogu je drago" Riječ je o I D
Butkoviću glavnom predsjedniku
HDZ
čitao sam njegov dopis u 48
broju Zajedničara u kojem govo-ri
da nije protiv našeg naroda i
davanja pomoći istom Dalje on se
u tom članku izvinjava i obilazi
kao mačak oko vruće kaše tako
da je sam potvrdio zašto je glaso-vao
protiv Krašićeve rezolucije
u kojoj se obavezuje Zajednica da
će pomagati naš narod
Ja sam bio delegat na konvenci-ji
SKH i čuo sam govor brata
Butkovića prvi dan na banketu I
zbilja sam pomislio da taj čovjek
govori što mu srce nalaže i da je
sa našim narodom U svom govoru
hvalio je nas Kanadijance uzimao
nas za primjer drugima Dalje u
govoru je obećao da će oni u Sje-dinjenim
Državama nastojati do-prinijeti
svoj udio u pomaganju
naših naroda Mislio sam da je
Butković narodni čovjek
Drugi dan na konvenciji tako-djer
je govorio Butković Apeli-rao
je da izgradjujemo našu Za-jednicu
i kako treba živjeti u slo-zi
sa ostalima narodima Jugosla-vije
a naročito je apelirao da svi
Hrvati žive i suradjuju složno po-što
će pomoć našem narodu biti
obilatlja
Tako je Dutković govorio u mje-secu
lipnju a ove jeseni je istu-pio
iz Vijeća Američkih Hrvata
zajedno sa nekoliko svojih ito-mišljeni- ka
cilj je bio da unesu
zabunu u redove američkih Hrva-ta
tj da pomoć našem narodu u
staroj domovini bude čim moguće
manja ' i
Butković je dvoličnjak a svaki
dvoličnjak nije pošten čovjek i u
buduće ne zaslužuje naše potpore
On nije političar on nema politi-čke
ideje nego običnj prevrtljivac
oportunista koji misli na taj na-čin
biti izabrat az predsjednika u
idućoj konvenciji Zajednice pa
makar to bilo uz pomoć sveg fa-šističkog
smeća
On je sličan Grolu u Jugoslaviji
koji je najprije obukao narodno
ruho a poslije kad nije mogao u
vladi nanijeti štete našem narodu
u domovini onda je otvoreno is-tupio
protiv tekovina oslobodila-Ik- e
borbe i Narodnog fronta ra-čunajući
da će strane sile oruža-nim
načinom uspostaviti vladu u
kojoj će voditi glavnu riječ nepri-jatelji
našeg naroda koji su po
BRITANCI I FRANCUZI ĆE SE
POVUĆI IZ LEVANTA
London 15 Dec — Ministar
vanjskih poslova Emest Bevin
obavjestio je parlamenat da će se
britanske i francuske trupe povu
ći iz Sirije i Lebanona Vrijeme
jel
Fordove kompanije u Windoru za
s Ijeva Roy England George Burt
Za vrijeme prošlog rata neu-morno
sam radio za ratne napore
Saveznika pomagao sam financi-jaln- o
kao i sav narod Kanade
Pobjedili smo proslavili smo dvi-je
pobjede prvu nad njemačkim
nacizmom drugu nad japanskim
krvnicima Svi smo se veselili po-bjedi
mislili smo da Atlantska po- -
bjegli iz zemlje da ih ne stigne
narodni sud
U buduće mi takodjer moramo
paziti koga biramo na vodstvo na-še
Zajednice jer vuk dlaku mje-nj- a
ali ćudi nikada
T Roksa
SIN POZIVA OCA U
DOMOVINU
PISMO IZ BENKOVCA
Niže donosimo pismo i sliku
Stanka Kovačević iz sela Benko-vac
(Fužine) Gorski Kotar koji
se javio svom ocu u Cranbrook
B C
Dne 16-- 8 1945
Dragi moj mili oče putova:)
sam iz Zagreba za Ljubljanu po
vojničkoj dužnosti Prispio sam
na fužinsku stanicu i pitao znance
kako su moji kod kuće Saznao
sam da su od tebe oče prispjela
dva pisma Odmah sam se veselo
uputio kući
mmss
I
STANKO KOVAČEVIĆ
Hvala bogu kad si nam živ i
zdrav i ti si se prvi javio iz Ben-kovca
Time što si nam se javio
znak je da se brineš za nas kao
što se i mi brinemo za tebe
Oče dragi da ti u kratko javim
moj doživljaj u partizanima tj u
narodnoj vojsci u koju sam stupio
1943 godine Stupio sam u vojsku
jer sam bio za narod i bolju bu-dućnost
Prošao sam cijelu Liku
Kordun Dalmaciju Sloveniju Is-tru
i Slovensko Primorje Ostao
sam dragi oče živ I ponešto zdrav
Bio sam dva puta ranjen i prepa-ti- o
sam mnogo ali to je sad spo-redno
Joi se uvjek nalazim u voj-sci
I nemam do kada ću bitL
Jedina ml je još želja da se ti
tt--- n nnvritil trn} t f K nanta- -
nemo živi i zdravi kako bi ti mo- -
'gao ispričati naše doživljaje fcvo
%rijeme jednog saManka Sjedeći
Fred Addes i Pat Conrov
velja garantira pravo svakom na-rodu
da žive svojim vlastitim ži-votom
i da bira vladavinu kakvu
on sam želi
Još se ni krv žrtava rata nije
osušila još se nisu niti tjelesa
milijunskih žrtava ohladila od fa-šističkog
zvijerstva već reakcija
pojedinih zemalja lupa sabljom
željna sviježe krvi i rekao bi da
nagovara za još veći svijetski rat
Ja mislim da im neće uspjeti
pošto je radni narod cijelog svije-ta
platio pobjedu nad fašizmom sa
previše žrtava da bi dozvolio pot-paljivačima
rata novi pokolj svi-jeta
za ostvorenje njihovih impe-rijalističkih
ambicija
Nije čudo što pro-fašistič- ki ele-menti
nagovaraju za rat protiv
Sovjetskog Saveza nego se ni
naš takozvani "rarodni čovjek"
Petar Stanković ne može se po-miriti
sa novom Jugoslavijom On
bučno navještava da nema slobo-de
u Jugoslaviji bez Mačeka i želi
da zapadne demokracije uvedu
svoju "demokraciju" u Jugoslavi-ju
što bi vjerojatno izazvalo rat
Radi toga i samo glasilo Mačeko-v- e
stranke u Kanadi se slaže i po-dupire
kampanju protiv Sovjet-skog
Saveza kao i protiv nove
Jugoslavije jer ove dvije bratske
zemlje imaju ugovor uzajamne
pomoći u slučaju da bilo tko po-vrijedi
oružanom silom njihove
granice
Kroz stoljeća hrvatski narod
vodio je borbu za svoju slobodu
Sve od Matije Gupca pa do Tite
Budi hvala mudrom vodstvu Na-rodne
oslobodilačke vojske i pok-reta
naš se narod oslobodio i na
prošlim izborima dao mandat Na-rodnom
Frontu da se ostvore na-rodne
želje i da čuvaju tekovine
oslobodilačkog rata
Pokvarena gospoda u emigraci-ji
jedino se nadaju da će pomoću
bilo čijih bajuneta sjesti na grba-ču
našeg patničkog naroda u zem
ljama Jugoslavije U prošlim iz
borima narod ih je osudio Gdje
je sada poštenje tih "narodnih li-stova"
kad još i danas podupiru
tu gospodu u emigraciji koja mi-- i
sle dobiti vlast u Jugoslaviji po-moću
vanjske intervencije ? Hr-vatski
Glas kad podupire Mačeka
ulazi u njihov tabor jer želi novo
krvoproliće naših naroda
Ja sam Stanko vica poštivao ia-ko
se nisam potpunoma slagao sa
njegovim izlaganjem i političkom
linijom Mačeka jer sam uvjek
smatrao da je Maček sašao sa
programa braće Radića No sum-njao
sam uvjek u Stankovićevu is-krenost
prema našem narodu po-što
je nama žumberčanima prepo-ruča- o
"žumberaćke Novine" koje
je uredjlvao okorjeli frankovac a
poslije fašista pop dr Janko Sim-ra- k
Radi kojih razloga Stanko-vić
podupire Mačeka teško je ka-zati
ali vjerujem da je nešto dru-go
a ne politička "linija" Mačeka
jer nije Starković političko dijete
pa da vjeruje da će Maček doći na
vlast u Hrvatskoj i da ga plati za
njegov "patriotski rad"
Naši narodi su 11 novembra
kazali da su za Titu Tako će i
kanadski Hrvati poći putem kojim
idu naša braća u staroj domovini
pošto je to jedini pravi put a mi
ćemo slijediti one novine koje su
za naš narod i vode nas po tom
puto
Žumberčan
ti šaljem moju zliku pa neka ti
bude za uspomenu od tvojeg sina
Završujem ti ovo pismo jer mo
ram ići u Ljubljanu ustaj mi
zdravo Ljubi te tvoj
Stanko
QUEBEC IZ TKOŠLOSTI
(STADACONA)
(Juebec je najstariji grad u Ka-nadi
("temeljio ga je Samuel
C:an:p!ain 1608 godine kad se je
sa sv-j- m sljedbenicima na tom
r--
jstu iskrcao AU Charaplain ni-- 3
bu pm od Francuza koji je
ao na ovo mjesto gdje se sada
caa:) Quebec Jakob Cartier bio
jj na tro mjestu još 1536 koje se
42 a enda nazivalo "STADACO-NA"
:o u Indijanskom jesiku
zrs 'prelaziti preko plivajućeg
drveta najme kako je ondje us-ka
ta se je vodom nanošeno drvo
sauitav jaiu kod tjesnaca i tako
Cz i pr rodni plivajući most po
k e je moglo prelaziti na
pr r ' :e strane
artirr je bio prisiljen da 1536
prezimi u Stadacona jer se je St
Lavrence zaledio Sljedećega pro
ljeća nakon se je otopilo razapne
jedra da krene za Francusku Sa
sobom je poveo poglavicu Huron
Indijanaca Domacona i još nekoli-ko
njegovih suplemenjaka Po ne-sreći
svi ovi Indijanci uključiv i
poglavicu umrli su u Francuskoj
pa kad se je Cartier nakon par go-dina
povratio u nakani da kod
Stadacone utemelji naselje Indi-janci
su ga prognali jer su bili
uvjerenja da se tu radi o prevari
Kad je 1G08 došao Champlain
Huron pleme Indijanaca se bilo 8
ovoga mjesta odselilo a mjesto
njih naselili su se Abenskis pleme-na
Indijanci Ovi su to naselje na-zivali
"Kebek" Sto u njihovom je-ziku
znači "usko a odnosilo se
na tjesnac rijeke St Lavvrenca
koji se ondje nalazi
Quebec ima vrlo burnu prošlost
Od dolazka Champlaina- - bio je pet
puta opsjedan a tlo je pogodjen
l sa pobunama Godine 1629 Cham-plain
je bio prisiljen da se preda
Englezima koji su bili pod vod-stvom
Sir David Kerkt Ali po mi-rovnom
ugovoru u St Germain-en-Lay- e
Quebec je opet pripao
Francuskoj i Champlain se je po-vratio
natrag za upravnika Nove
Francuske
U listopadu 1690 godine Sir
William Phipps zaplovi sa engles-kim
brodovljem gore u St Law-ren- ce
i zatraži da Frontenac on-dašnji
upravnik te kolonije nje-mu
preda grad Pa kad Frontenac
toga nije htio učiniti Phipps dade
bombardirati grad ali bez uspje-ha
I morao je odplovitl natrag
neobavljena pošla
Godine 1711 dolazi druga en-gleska
flota koju predvodi Sir
PROTEST ODSJEKA 871
rnmberland BC — Ml člano
vi odsjeka 871 HBZ na svojoj
redovitoj sjednici od 11 novemnra
jednoglasno zaključili smo da
pošaljemo protest protiv liutko--:jt- o
i nWnv nptorice u slavnom
odboru Zajednice pošto su na
prošloj sjedni! Clavnog odbora
glasovali protiv davanja pomoći
našem narodu u domovini
Naročito protestiramo protiv
Butkovića Derkosa Ladeiića
Vrr-rif- a fMtknvića i ilidje
Blašković što su glasovali pro-tiv
rezolucije koju je brat Krašić
podnio Glavnom odboru na odo-hro- nt
TT tn rezoluciK tražila
se pomoć našem narodu u staroj
domovini i da se Trst l ostala
Istra povrate našoj državi Gore
spomenuta šestorica Izazvali su
negodovanje medju našim član-stvom
i mi osudjujemc njihov
rad te izjavljujemo da više ne za-služuju
naše povjerenje
Ta ista šestorica je svojim gla
BORILI SMO SE ZA
Drug M Asić iz Port Alberni
BC primio je slijedeći list od
druga Ivana Šabana u kojem mu
piše:
Gospić Lika 10 septembra 1945
Dragi druže Mićo nakon ove
četiri krvave godine i nakon ovog
bjesomučnog rata ostadesmo joS
nekoji živi Tvoja obitelj je živa
ali Ima obitelji koje su stradale
U samom Novom fali ovog brato-ubilačkog
rata oko 140 Novljana
Izgubili smo nekoliko dobrih
ljudi a nekoji nisu ni valjali jer
su vragu i fašizmu služili zato je
I bolje da ih je nestalo Izmedju
naroda
Da ti opisujem sve pojedine
stvari i što se dogadjalo ovdje
kod nas morao bi pisati mjesec
dana i sigurno ni onda neb! mo-gao
sve opisatL
Kako nali ljudi Urno' Da li vo-dite
brigu o nama? Kod nas je
sve poništeno I jako smo siroma
STRANA 9
k
u
6
č
H uveden Valker u nakani da os
voji grad Quebec ali cijelu ekspe-diciju
je bura uništila još u St
Lawrence zaljevu tako da se Que-bec- u
nikada nije niti približila
Onda Engleai pokušaju opet
1769 i ovoga puta uspiju Admiral
Saunders doveze na ladjama ge-nerala
Wolfa i njegovu armiju pa
se usidre oko otoka Orleens Vol-f- e
organizira navalu 31 srpnja ali
je bio pobijen Iste godine sa reor-ganiziranim
snagama Wolfe na-vali
opet sukobi se odmah uz
Quebec na glasovitim ravnicama
Abraham sa braniteljem grada
Montcalm-o- m ali tu Wolfe pogi-ne
u boju Nu njegova vojeka je
ipak pobijedila i pet dana nakon
ove bitke Quehec se predao U
gradu ostane za upravnika gene-ral
Murray
Nekih šest godina kasnije Que-be- c
je bio opet ugrožen Ovoga
puta od američke vojeke koju je
predvodio general Arnold Kako
Amerikanci ipak nisu uspjeli
Quebec je ostao i dalje pod bri-tanskom
upravom
Iza toga život u Quebecu je bio
prilično miran sve do godine
1887 Ove godine izbila je buna i
grad je bio stavljen pod vojnu up-ravu
i bio je upravljan pomoću
vojske sve dok se opet usposta-vio
red
Pored rata i pobune Quebec je
stradao takodjer i od pošasti i po- žara Godine 1832 i 1834 pojavila
se azijatska kolera koja je poko-sila
mnogo života Opet godine
1845 požari su učinili štete po
gradu za preko dva milijuna do-lara
A 1853 izgorile su zgrade
parlamenta pa su se zastupnici
sklonuli u crkvu opatica koja je
kasnije takodjer izgorila Novo-sagradje- ni
parlamenat uništen je
požarom do temelja 1882 Nakon
toga sagradjene su sigurne protiv
vatre i veličanstvene zgrade par-lamenta
koje postoje još i danas
Od ustrojenja Federacije 1867
Quebec je bio sjedište vlade za
provinciju Quebec i u njemu tako-djer
obitava Lieutenant Governor
Godine 1871 Quebec je imao oko
60000 stanovnika Do 1921 ovaj
broj se je povećao na 95000 a
kroz sljedećih 29 godina to jest
do 1941 oskočio je na 141000
žitelja
I tako je Quebec postepeno ra-stao
od malog Indijanskog seoca
do drugog najvećeg grada u pro-vinciji
A u cijeloj Kanadi Quebec
je po veličini sedmi grad ali je
najslikovitiji na cijelom ovom
kontinentu
HBZ PROTIV BUTKOVIĆA
sovanjem protiv davanja pomoći
našem narodu afirmirala se za
politiku Mačeka i ostalih jugo-slavenskih
izbjeglica na čeki
bivših kraljem Petrom Oni su sa
svojim glasovanjem odobrili stav
svih reakcionera koji žele i pri-željkuju
intervenciju stranih si-la
u Jugoslaviju
Mi takodjer bilježimo svoj pro-test
radi cjepanja V A Hrva-ta
jer se cjepanjem Vijeća unosi
razdor medju američke Hrvate i
sabotira pomoć našem junačkom
narodu u staroj domovini
Ml ćemo nastojati da na budu-ću
konvenciju Zajednice potelje-m- o
delegata koji će nastojati da
se u buduće tipovi kao Butković
Krznarica i ostali glavni odborni-ci
koji su protiv našeg naroda ne
biraju u vodstvo Zajednice
Za odijck 871 HBZ:
Predsjednik Martin Padjan
Tajnik Itka Miletić
Blagajnik I'rank Krćič
SEBE I SVOJ NAROD
šni Nama tj nfoj zemlji je
potrebna sva mogu ča pomoć Znaš
da može ići po tri dana da ne-ma
nigdje kuće
Ja sam sa svojom obitelji bio
dugo vremena u iumi i boga m!
napatili se svašta ali zato ne ža-lim
n! malo Borio sam se za svoj
narod i pobjedismo krvav} faši-zam
Pozdravi svakog našeg čovjeka
i reci im neka misle na tvoj na-rod
koji je mnogo pretrpio to-kom
oslobodilačke borbe i pod
krvavim fašizmom a najviše od
Pavelićevih ustaša
Naš narod do sada živio je sva-kako
ali se sada nadamo da će se
prilike popraviti i smlritL A to
je narodu potrebno
Još jednom mnogo pozdrava
Tvoj Ivan Saban (Djani)
Smrt fašizmu — Sloboda naro-da!
PISMO IZ NOVOG LIKA