000330 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
S 'jsM m ipauHKkni I o mULMA L novom Utorak II Jula 1944 Publi&hed everv NOVOSTI Tueeday Thursdav and Saturdav by the Putem Sporazuma Novosti Publiflhing Company In ih Croatian Language Izlazi rrald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adekdde Street WesL Toronto I Ontario Telephonet ADelaJd 1642 fiegistered in the Begistrr Oflico for the City ol Toronto on the 24lh dar of Octobsr 1941 as No 46052 CP Dopisi bez potpisa ss ne uvrJćuju — Rukopisi se ne vraćaju Novi radnički zakon Na prvi jula ove godine stupio je na snagu novi radnički zakon u provinciji Ontario Zakon se odnosi na osamsatni rad-ni dan i jednotjedni odmor sa plaćom na godinu To je samo za provinciju Ontario Druge provincije toa-J- u svoje radničke zakone ali u ni jednoj kao sada u Ontario nisu uključene obaveze o osamsatnom radnom vremenu i pla-ćenim odmorom To je dakle prvi zakon u Kanadi koji pored ostalih stvari uzakonjuje i radno vrijeme i godišnji odmor Odmah u početku moramo reći da će se na osnovu neja-snoć- e i nejednakosti u tom zakonu stvarati zbrka i kaos u mnogim industrijama Taj zakon je po našem mišljenju done-sen više radi skore izborne propagande nego iz želje da se radnicima pomogne Pored svih manjkavosti koje bi se morale tokom vreme-na ispraviti novi zakon bi trebao radnicima poslužiti kao po-lazna točka za dobivanje većih pogodnosti Za pozdraviti je Sto je uzakonjeno osamsatno radno vrijeme jer bivalo je slu čajeva da su radnici u nekojoj industriji radili po deset dva-naest i više sati bez da su za to primali posebnu naplatu za prekovremeni rad dok jednotjedni odmor sa plaćom nije ni ulazio u obzir Istina u nekoj industriji gdje su radničke unije razvijene i gdje postoje posebni ugovori sa kompanijom i ranije je pos-tojalo pravilo da se ne radi više od osam sati ili ako se radi da se za to plaća vrijeme i pol ili dvostruko Jednotjedni od mor sa plaćom bio je zajamčen ugovorom izmedju kompanije i unije — i to se poštivalo bez da je za to postojao posebni provincijalni zakon Pa kako bi se naši radnici upoznali sa dobrim i lošim stranama — više lošim nego dobrim — potrebno je istaknuti one najvažnije Dobre strane su svakako one da besavjesni poslodavci u koliko se budu pridržavali zakona nisu u stanju prisiliti rad-nika da radi više od osam sati osim u ratnoj industriji I onda za taj prekovremeni rad radnik mora biti plaćen više nego za normalnu nadnicu već kako to stoji u ugovoru izmedju radni-ka i poslodavca Dobra strana je i to što svaki radnik ima pra-vo na jedantjedni odmor sa plaćom ako je u odnosnoj indus-triji zaposlen više od 50 tjedana Nedostaci su veći i kako smo gore rekli ako se to sve pravovremeno ne ispravi postoji mogućnost jedne čitave anar-hije kod provodjenja tog zakonika u djelo Na primjer sedma sekcija zakonika kaže da so svakom uposleniku koji četiri puta u jednom mjesecu zakasni na po-sao ukida po kazni pola dana odmora sa plaćom Dalje ako radnik svojevremo napusti posao prije nego je u jednoj tvor-nici odradio punih pedeset tjedana gubi pravo na plaćeni od-mor u onoj godini Proučite gornje pa ćete doći do zaključka kao što smo i mi došli da će radi tih dviju pitanja najčešće dolaziti do ne-sporazuma i borbe izmedju poslodavca i radnika Oduzimati radniku odmor i plaću radi toga što je zakas-nio na posao znači stvaranje nepotrebne zbrke Pored naj-bolje volje radnik nikada ne može biti siguran da će točno doći na posao u svako doba godine pogotovo ne kad su u pitanju vremenske nepogode i neuredna transportacija Ko načno zašto da se zakon miješa sa tim pitanjem To treba da Je stvar koja se tiče samog poslodavca i radnika Oni bi tak-ve stvari lakše medjusobno riješavali prema danim prilikama nego će sada kad jednog i drugog zakon veže Zar da radnik gubi pola dana odmora sa plaćom ako recimo na jednom bu-su pukne gumeni kotač i radnici koji su na busu išli na posao zakasne Da li će i onda biti kriv radnik i gubiti pola dana od-mora i plaće ako vlak ili poulična željeznica dodje do sudara i rodi toga radnik zakasni na posao Da prema tom zakonu krivnja je na radniku za to što nije došao na posao u odredje-n- o vrijeme jer poslodavac neće pitat što je uzrok već — do-šao si kasno i točka Sto se pak tiče one strane zakona koja radniku oduzima pravo na plaćeni odmor u jednoj tvornici ako nije odradio punih pedeset tjedana veliki je nedostatak i ovdje potpuno jasan Ako recimo radnik ima bolju i pogodniju priliku za po-sao sa većom plaćom i bliže do njegovog stana on svoga sta-rog posla ne smije napustiti jer će u tom slučaju gubiti pravo na tjedni odmor sa plaćom Znači ako želi imati odmor mora raditi u jednoj industriji — a to često nije moguće Ništa se ne veli što će se onda učiniti sa radnikom ako ovaj slučajno obo-li ima nesreću u familiji i radi toga ostane u jednoj godini re- dno samo 15 dana izvan svoje tvornice — da li i u tom sluča-ju radnik gubi pravo na odmor? Od strane radničkih unija zakon se osudjuje kao jedna od najvećih obmana vlade premijer Drew-- a Premijer je našao vremena da se radi tog zakona posavjetuje sa poslodavcima ali nije mogao naći vremena da se posavjetuje sa radnicima i njihovim unijskim predstavnicima pak da neposredno od radnika dozna Jto misle o tom zakonu Bila je i ostaje potreba za jedan dobar radnički zakon ali ne ovakav kakvog nam je donijela vlada premijera Drew-- o nego zakon koji bi u istinu bio od interesa radnika i prema tome od interesa nacije Vladu premijera Drew-- a treba upozoriti na ove nedosta tke 1 tražiti da se ti nedostatci isprave ako se ne želi pokvari-ti i ono malo dobra što zakon predvidja To je posao unija i svakog radnika bHH:'F:lSiHRvBsfiiSflHHHs&liiTiiVsliHbHP9I9lBHililVlBBliilVB &rCl?u3?!fKtB& sBBBBBBBBBBBBr 7BBffBBBBE3HBBBBBBi V-- B' i4 BSSBSBSBSBSBSSHSBBBBJMBBSBSSBSSrjCtrriitit 4PNE$MiB9BSStBJKsibBBSSBSSbM1 &~ 1$ MJBf BSBBBBBfetefc Jkk '?5pS3rf 2PBK!!BSSa St -- LfiR JJJBjkAv 'ISIJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJIr is" 'DimBll[JBH MUsk ?Wd fm&mkŽk 3 BSSSSlSBnraa& vSsBSBKjw nSaSSK 1 --BSSwkBnBflBflBSSMHk 'ial ""~~ — i Trn MSlsBff9EilSBSBsflBAIB sHSiBiBSBHK Jr SBBBBABBBBBBraSBBBBBBBBBBBBBBBBBF rLv BIH&SlBBlSiBllllllHMsBfciiLl -- v 9~ [ j-BBBKJBBMB-BBBBBBBgyBml c JalBlBHBBBPBiBHBBBljaHlBSlJSlJlSlHlSlBHBBBsBlBHJBeFB ' 3 I iBBBBBBBVeBBkBBBBBBBBBBBBBBKl'J f?vlHtBSSS9BSSSSsHHBSSSK?lBBBSKBSsS ':B BJSIt? jftSBSBSBSBSBSBSHsysvjksBSSBSSSSP)i iiH'sbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbB sHHVeslllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllS Tipična jugoslavenska partizanka u službi Saveznička ofenziva sa zapada teški udarci sa istoka donose nesreću Hitlerovoj Njemačkoj Piše: JOHN GIHIIONS Moskva — Sto se danas dogad-j- a sa Nijemcima na frontu u Bje-lorusi ji toga se još nikada u hi-storiji ratova vidilo nije Hiljade nacista leži mrtvih medju stotina-ma polomljenih i razbijenih topo va automobila i tankova Na dru goj strani nalaze se beskrajne ko-lone izmučenih istrošenih podera-nih i zastrašenih nacističkih rat-nih zarobljenika Tamo na stran: stoji general Fric Golluitzer ko-mandant 53-če- g njemačkog vojni-čkog korpusa zajedno sa svojini štabom malo odijeljen od ostalih zarobljenika Medjuvremeno sovjetske' far-merke vodile su bilo po jednog dva ili tri njemačka vojnika koje su našle u šumi Sto razlikuje sadanje bitke u Bjelorusiji od dru-gih koje sam ranije vidio u Sov-jetskom Savezu je ogroman broj mrttih Nijemaca u usporedbi pre-ma uništenoj ratnoj opremi Veći-na ratne opreme 63-će- g korpusa zarobljena je netaknuta i sada upotrebljavana protiv samih Nije-maca dok su 52000 ljeiina ovog korpusa leiale po borbenom polju U vremenu od samih četiri dana od 23 do 27 juna potpuna nesreća uhvatila je pet biranih divizija kojima je upravljao general Goll-witz- er Nekoliko sati nakon je za-robljen general Golhvizer još uvjek nesmiren i zastrašen pri-povjed- ao je dopisnicima o njego-vom porazu Rusi kaže genera' imaju ogromnu nadmočnost u opremi pogotovo u avijaciji Zarobljeni general je rekao da je u jutro na 23 juna Crvena Ar-mija razbila sve radio instalacije raspršila skladišta hrane i uništi-la sve medicinske zalihe Svu vezu sa pozadinom je izgubio kaže ge-neral pa se tako vojska morala boriti bez hrane i medicine General GolIwitzer koji je sada star 55 bio je 3C godina u nje-mačkoj vojsci Borio se u poljskoj i francuskoj kampanji pa je za hrabrost i sposobnost dobio že-ljezni krii i kril kneza Osjetitši se osramoćen nije rado odgotarao na pitanja nego se izgovarao da je "umoran Sa blagim postup-kom kakvim siguran sam nikada ne postupaju nacisti prema sovjet-skim zarobljenicima ovaj zarob-ljeni general se sloiio da i dalj odgovara na pitanja NACISTIČKE ZABLUDE General Ivanov član štaba Tre-će bjhruke armije je u razgo-voru nadopunio ono što zarobljeni general nije rekao On se složio procjenom Gollwitzera da Crvena Armija ima ogromnu nadmočnost u opremi ali podvukao je Ivanov u početku bitke general je učinio kobnu zabluda a ocjenjivanju sila njegovog protivnika Nijemci su znali da se Crvena Armija priprema ali nisu znali iz kojeg pravca če doći glavni uda-rac Na 22 juna dan prije ofen-zive Nijemci su ispalili 15000 granata protiv pozicija Crvene Ar-mije na Vitebsk frontu Slijedećeg dana kada je Crvena Armija na-pala sjeverno i južno od utvrdje-no- g grada Nijemci nisu imali do-voljno municije Druga glavna za-bluda GolhviUera bila je njegovo mišljenje da će glavni udarac do-ći sa juga Prema tome on je raj- - poredjivao svoje rezerve Protiv no njihovim pripremama Crvena Armija udarila je snažno po sre-dini tako oslabila srednji i sje-verni neprijateljski sektor Demoralizacija je brzo nastala pa se hiljade vojnika razbježalo po obljižnoj šumi Tog jutra gledao sam na grupu od 1000 gladnih i blatnih zarobljenih Nijemaca %a crvenim očima jer su nadjeni spa-vaj- uć u šumi nedaleko ceste Najdojmljiviji prizor bio je on-da kada su sovjetske farmerke go nile pred sobom njemačke vojnike i dovele ih do najbliže jedinice Cr-vene Armije Dok general Gollwitzer govori " govore Svi oni sa zapada i teški udarci Crvene Armije sa istoka donose nesreću Hitlerovoj Njemačkoj Oni se tuže da dok je Hitler davao stroga za držanje Vitebska pod svaku cijenu nije se ozbiljno bri-nuo za sigurnost od opkoljavanja "Vidili samo četiri svoja aeroplana" — kažu za-robljenici "pa čak i ovi spustili su iza linija" Dok su pso-vali i grdili Hitlera molili su do-pisnike da ne spominjaju njihovih imena "Kad bi nae lasti doz-nate da smo se dobrovoljno pre-dali naše žene pa i cijele obitelji osjetile bi nemilosrdnu ruku ges-tapo policije" — napominjati %i ori demoralizirani Fricevi Vitebsk i cijelu njegovu okolicu minirao je neprijatelj Mine u Vi-tebs- ku eksplodirale su na odredje-n-o vrijeme rušeći posljednje zgra-de gradu koji je prije rata b ro-jio 180000 osoba samo 118 njih je imalo priliku pozdraviti Crvenu Armiju kada je pobjedonosno ula-zila u grad No valno je zabilje-žiti da 53-- ći njemački armijski korpus koji je driao Vitebsk više ne postoji Sva oprema ovog kor pusa djelomično je uništena i dje apiaos BOGDAN KADICA Ono što se prošlih dana odigralo I u Jugoslaviji na otoku Visu ' može biti od historijske vrijednosti za daljni politički i nacionalni raz-voj Sastanak Bana sa Titom pret-stavl- ja bez svake sumnje u samoj činjenici osebujan doprinos sredji-vanj- a unutrašnjih i vanjskih pri-lika Jugoslavije Maršal Josip Broz Tito i predsjednik jugosla-venske vlade Dr Ivan šubašić sa-- I stali su se u Jugoslaviji i došli do i sporazuma po mnogim osnovnim i pitanjima koja zasijecaju u da-- i našnju etapu jugoslavenskog raz-voja Titov odno3 prema Banu označen je u riječima kojima ga I je oslovljavao "Moj dragi Predsje-- 1 dniče" Banov opet u riječima "Moj dragi Maršale" Raymond Graham Swing koji nesumnjivo najbolje poznaje europske prilike amenćkim radio-komentatori-ma ' medju američkim radio komentato-rima protumačio je to riječima: 1 šubašić je Titov predsjednik Tito je Subašićev maršal Pitanje budu ćeg uredjenja Jugoslavijom njenog 1 oblika vladavine: monarhije ili re publike odrediti će se pošto na-- 1 rodi Jugoslavije budu oslobodjeni Načelo koje je uostalom AVNOJ i donio narodima Jugoslavije na is- - toriskim vijećanjima novembra 1943 Za pobjedu tog načela na-rodi Jugoslavije dali su jedan od najvećih otpora i platili to u krvi koliko nikada u svojoj historiji Od primjene tog principa koji logič-ki izvire iz šireg pojma demokrat-sko-federalističk- og zavisi nemino-vno i smisao žrtava koje su samo i niko drugi narodi Jugoslavije dali u ovome ratu Jer ovaj rat je za narode Jugoslavije bio stvarno njihovo moralno i političko ovaplo- - ćenje u historiji Narodno-oslob- o-dilački pokret znači i za Srbe i za Hrvate i za Slovence i za Make donce stvarno prvi poćetaK nji-hova realnost nacionalnog i poli-tičkog mišljenja i dejstvovanja u historiji Moralno-politič-ki uspon naših naroda nije nikada toli-ko uspravan koliko u ovome prete-žno revolucionarnom i dinamičnom trenutku ljudske historije Čovjek koji na sve to gleda iz naše per-spektive pita se: šta bi sve žrt-ve značile i da li bi one imale svoju punu vrijednost kad se ne ovog puta izvršilo ono što je žalo u suštini narodnog otpora i narodne revolucije Jer Jugoslavi ja je ne samo svojim otporom već i naročito moralnim i političkim smislom koji je ona pronašla u tom otporu izazvala utisak da se ona nalazi na vodjstvu obnovljene Evrope Do sada su revolucionar-ni pokreti bili svojina ve-likih zapadnih evropskih naroda U slučaju Jugoslavije i njene pre obrazbe i njenog moralnog i prerastanja Jugoslavija nesumnjivo iskače daleko u buduć-nost ispred ostalih otpornih pok-reta i snaga evropskih Max Ler- - ner pri čitanju Titova članka o Borbi naroda koji Iziskuje pravo na opstanak sjeća se instinktivno Plutarha 1 njegova gledanja na historiju velikih i sudbinskih lič-nosti u životu naroda To je tačna pretpostavka Jugoslavija sa svo-jim narodima kako to proizlazi iz samog zbivanja stvarno preživlja-va epohu plutarhizma: prvobitnog osvajanja političke svijesti i mo-ralnog saznanja da ona i njeni narodi postaju konponente opće historije čovječanstva Tito se tako pojavljuje kao i Matija Gubec kao i Vožd Karag-jorgj- e kao i Srpski vodji iz Na rodnog Ustanka kao i Stjepan Ra- - f i _ bojažljivo obični njemački žaro- -' Q1C l"9mJe rane buP110 J" bljenici slobodnije vertlkalne južnoslavenske pobuue izjavljuju da saveznička ofenziva masa- - koJa w tvarno nikada ne na-redjen- ja smo tran-sportna zalihe U bio te bi le isključivo poli-tičkog zaustavlja već stalno raste i na preduje čas visoka i nabujala kao rijeka a čas u podzemnom ali si-gurnom i pomičnom nadiranju Za razliku od romantičnih vodja na-cionalnih i seljačkih ustanaka I buna Tito se pojavljuje u pretež-no seljačkoj zemlji kao i Lenjin u Rusiji u trenutku saživljavanja historijskog materijalizma u-sred-- sredl jenog industrijskog rata kad civilizacija izgara u glavnom zato što nemože da pronadje sintezu moralnog i političkog individual-nog i kolektivnog i kad se na ru-ševinama ustnova pojavljuju tež-nje za novim obzorjima i formula-ma To je konstanta Tita i narod iz koga on ističe vertikalno iskori-štavajući ruševine neminovne rata i moralno-filozovs- ki vakuum pro-uzrokovan lomom civilizacije i kul-ture Zato o Titovoj koaliciji otpor pretstavlja u prvome redu težnju da se iz zemlje odstrani neprija telj a zatim da se isključivanjem neprijatelja sačuvaju tekovine stečene u ratu u žrtvama i u krvi Ali Jugoslavija sa svojim naro-dima stremi za jedinstvom To je i težnja svih evropskih naroda da-nas u oči oslobodjenja Suština lomično upotrebljavana protiv sa-- 1 Evrope stvarno sastoji se u jedin-mi- h Nijemaca stvu Od prvog dana Tito traži je- - ''i JPWL"WW '" '!- - dinstvo i sporazum Njegova dva sastanka sa Mihajlovićem u Rav-noj Gori o kojima govori u svo-jim člancima samo su očigledan dokaz koliko kod Tita jedinstvo i sporazum predstavljaju činjenicu To je na drugoj strani i smisao akcije Bana u izgnanstvu Prema vladama u izgnanstvu Ban šuba šić bio je ili povučen ili u stavu odlučne oporbe Ne samo po svo-me ustavnom položaju ali i po svojoj unutrašnjoj strukturi poli-tičkog čovjeka on je stajao na osnovi jugoslovenskog legitimiteta Taj je legitimitet on vidio najprije u narodima a zatim u monarhis-ko- m principu predstavljenom po Kralju Sama ta nit vezavala ga je za postojeći poredak i za postoje-ći oblik tog poretka Odmah zatim on se razmimoilazio kao što je i shvatljivo od mnogih političkih luđi a naročito od cijelokupne hijerarhije koja je u izgnanstvu predstavljala zaostatke zastarjele i klikaške diplomacije sa teškim naglaskom na separatizam Kad sa bilo stanoviti politički ljudi bilo diplomacija kao takva otpočeli or-ganiziranu borbu protiv Jugosla-vije stvarno zavjeru protiv vlasti-te države on je kao Ban i kao sa stavna konponenta jugoslavenskog legitimiteta ustao u odbranu Ju-goslavije U svojim izgnaničkim samoćama ovaj pastir iz Vukove Traže povratak Ukra-jinskih domova Saint John N B Na sjednici vijeća pomorske unije istočnog primorja Kanade povela se ra sprava o zaplenjenim Ukrajinskim Radničkim Domovima pa je u ve zi toga usvojena rezolucija! na pre-mijera Kinga u kojoj se traži ne-posredno vraćanje ovih posjeda ukrajinskom narodu u Kanadi U rezeluciji se medju ostalim kaže da su organizirani radnici diljem Kanade nezadovoljni sa po-stupkom državnog odjeljenja pre-ma vlasništvu ukrajinske organi-zacije "Općenito je poznato" — kaza rezolucija "da su mnoge zaplije-njene dvorane iznajmljene' i prodaj-ne protivničkoj ukrajinskoj grupi koja iskorišćuje te dvorane za pro-tu-rat- ne svrhe Nekoliko ovih dvo-rana prodano je za neznatni dio njihovih pravih vrijednosti Ml tražimo da se preporuke komisije na čelu sa Mr McPhee za povra tak tih dvorana Ukrajinskom Rad-ničko-Farmersk- om Udruženju pre-tvore u djelo bez ikakvog odlaga-nja "Po cijeloj zamlji osjeća se du-boka zabrinutost radi nepravde koja je učinjena Kanadijancima ukrajinskog porjekla koji su ulo-žili svoje napore za promicanje kulture i umjetnosti u novoj do-movini "Vaša vlada je mnogo puta isti cala svoju potporu pravdi i čovje čnosti za obični narod svijeta Ov dje je sada prilika da se pokaže ta notnora u odstranjivanju krivice koja je nanesena po odjeljenju vaše vlade U interesu ratnih napora nacionalnog jedinstva pravde I čo-vječnosti preporučamo da vaša vlada usvoji takav zakon kojim će se sve vlasništvo povratiti Ukra-jinskom Radničko-Farmersko- Hi U-druže-nju" Gen MacLean napisao partizansko-savez-nič- ki priručnik Brigadir-gener- al MacLean "liai-son- " šef Velike Britanije kod Na-rodne Oslobodilačke Vojske Jugo-slavije napisao je za vrijeme nje-govog boravka u glavnom stanu Maršala Tita u bosanskim brdina- - ma jedan priručnik od 75 stranica Priručnik sadrži izreke u engle-sko i srpsko-hrvatsko- m jeziku a namjenjen je — kako autor u kra-tkom predgovoru kaže — "poma-ganju partizansko-englesko-ameri-k- ih osnovnih jezičnih potreba u svrhu učvršćenja odnošaja izmedju viteških boraca Narodne Oslobo-dilačke Vojske i njezinih englesko-američk- ih saveznika" Prvi dio knjižice koja će se ras-pačav- ati izmedju Tartisana kao i izmedju savezničkog osoblja napi-san je u srpsko-hrvatsko- m i tu-mači osnovu engleske gramatike Drugi dio u engleskom objašnju-j- e osnovu srpsko-hrvatsk- e grama-tike Treći najianimiviji daje po trebne izreke u obim jezicima Mnoge od ovih izreka ne nalazi se u sličnim priručnicima drugih jezika jer je najveći broj istih sastavljen obzirom na partizansko ratovanje kako se ono vodi u Ju-goslaviji Jedan odlomak sadrži izreke koje se moie praktično upotrebiti poslije rata Gorice kako je sebe volio ćanto da zove on je imao svoj plan za riješenje problema u zemlji To nisu bili samo odnosi izmedju Sr-ba i Hrvata već nešto dubljega i jačega Ja bih kazao Hegelovim riječima imanentnijega Dva svi- jeta su danaa u sukobu Taj sukob se vrši na organizmu nacionalnom i državnom svih Južnih Slavena i Srba i Hrvata i Slovenaca i Bu-gara Jer Jugoslaviju bez Bugara Tito i Ban kao najbolji medju Sr-bima i Hrvatima i Bugarima vide nezaključenu i nesvršenu Izmedju nacijonal-fašizm- a i naši su se na-rodi podijelili na dva tabora Ali u toj podijeli mnogo je tog naroda ostalo van zamaha dogadjaja i van impulza revolucije To sve po-maže neprijatelju Osim toga po-stoji i problem ideološkog sukob-ljavanja Vaskrsnut po neprijate-lju i narodnosni i ideološki sukob i potstican od njega oni ne samo razbijaju narodno jedinstvo ali i služe sredstvom uništavanja naro-da i njegova moralnog i fizičkog slabljenja Tu je u Banovom mi-šljenju nužno jedinstvo ideje u po-litičkoj akciji i vojnoj operativno-sti To mora da je i smisao Titove pragmatike bar u ovoj etapi ve-like narodne oslobodilčke revolu-cije koja nemože da se zaustavi do konačnog ovaploćenja Jer živi-mo u vremenu etapa Marksističko gledanje na ljud-sko kretanje nije neminovno u protuslovlju sa seljačkim gleda-njem Suštastveno oni težo za eko-nomskom demokracijom Stjepan Radić je kroz svoje Slavenstvo to vrlo dobro shvatio Narodnosni problem ključ svakog riješavanja balkanskog problema i najvećeg dijela problema jugoistočne Evro-pe naišao je u Rusiji na potpuno ostvarenje Staljinovo gledanje na hrvatsko pitanje u Jugoslaviji sva kako je od neobične vrijednosti za sređjlvanje Jugoslavije i Balkana Kad Sreten šujević — ruši sred-njovjekovnu koncepcij'u srpskog nacionalizma u gledanju na Make-doniju f traži uspostavu narod-nog suvereniteta za makedonski kao- - f za srpski narod onda to znači siguran napredak u razvoju demokratske ideje o suverenosti naroda Ali to znači i nešto vise: oslobodjenje od uzanog nacionali-stičkog imperijalizma koji se u Beogradu manifestovao u stanovi-tim vodećim krugovima fsto tako kao i u Zagrebu ne samo u paveli-ćevsko- m ustaškom već t u dobrom dijelu gradske inteligencije i gra-djansk- og sloja Ustaštvo predstavlja u tom pravcu ono Isto što u Italiji kod gradjanstva I inteligencije pret-stavlja fašizam u stanovitim srpskim gradjanskim slojevima Ljotič-Nediće- v fašizam sa nano-sima zastarjelog romantičnog pa-triotizma koji na Balkanu gotovo uvijek iz borbe za oslobodjenje I nezavisnost prelazi u megaloma-niju nacionalističkog i šovinistič-kog imperijalizma Do Pavelićeva ustašstva "kroatizma" oivičen na Zagreb i gradove Hrvatske ka-ko ga je gledao i Matoš ili naro-čito pravaštvo u opadanja bilo je stvarno statički patriotizam Taj se ispoljava u kavanskom fejtonl-zm- u i u nazdravičarstvu u Vlaš-koj Ulici I po zagrebačkom Gor-njem Gradu gdje se iživljava sta-novita agramorska glombajevšti-n- a o kojoj je Miroslav Krleža kazao zadnju riječ Ustasštvo je prihvatio te elemente i fašističkom tehnikom izvelo na osnovu tih preživjelih srednjevjekovnih ma hom izmišljenih lirskih motiva najreakcionarniju i najbrutalniju kontra-revoluci- ju koja je hrvat-ski narod nastojala da stavi u otvoren i konačan sukob sa srp-skim narodom Iako je seljaštvo u osnovi većina hrvatskog naroda ostalo van bratoubilačkog rala ono je moralo neminovno da se opredijeli Seljaštvo nije bilo otro-van- o nacionalističkim šovinizmom ali je uslijed takve prirode borb" vidjelo svoj ekonomski boljitak ostvaren u svojoj političkoj samo-stalnosti Evropski narodi teže za tim da uravnoteže ekonomsku de-mokraciju sa političkom demokaei-jo- m Ta ravnoteža na ruševinama nacionalističkog šVninizma i impe-rijalizma postizava se politički n demokratskim federalizmom koji stoji najbliže i ostvarenju eko nomskog demokratskog federaliz ma Tu nas Amerika uči Zato ju-goslove- nsko jedinstvo mora da kroz demokratski federalistički proces podje sa postavke: ex plu-rib- us unum Ako se prihvati za aksijom istoriska istina da Jugo-slavije nemože biti bez doslijedno prinjene načela narodnog suvere-niteta za sve njene narode što je srž narodno-oslobodilač- ke revolu-cije izvedene kod kuće onda u svi pokušaji za stvaranjem jedne "pravoslavne" jegojske srpsko-grčk- e linije na Balkanu protiv ju-Žno-slove- nske ili jedne katoličko-(Pren- os na str 4) - rs&? e t yfei jliww3b yy m jumm§& jjrMs+tf ---
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, July 11, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-07-11 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000082 |
Description
Title | 000330 |
OCR text | S 'jsM m ipauHKkni I o mULMA L novom Utorak II Jula 1944 Publi&hed everv NOVOSTI Tueeday Thursdav and Saturdav by the Putem Sporazuma Novosti Publiflhing Company In ih Croatian Language Izlazi rrald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adekdde Street WesL Toronto I Ontario Telephonet ADelaJd 1642 fiegistered in the Begistrr Oflico for the City ol Toronto on the 24lh dar of Octobsr 1941 as No 46052 CP Dopisi bez potpisa ss ne uvrJćuju — Rukopisi se ne vraćaju Novi radnički zakon Na prvi jula ove godine stupio je na snagu novi radnički zakon u provinciji Ontario Zakon se odnosi na osamsatni rad-ni dan i jednotjedni odmor sa plaćom na godinu To je samo za provinciju Ontario Druge provincije toa-J- u svoje radničke zakone ali u ni jednoj kao sada u Ontario nisu uključene obaveze o osamsatnom radnom vremenu i pla-ćenim odmorom To je dakle prvi zakon u Kanadi koji pored ostalih stvari uzakonjuje i radno vrijeme i godišnji odmor Odmah u početku moramo reći da će se na osnovu neja-snoć- e i nejednakosti u tom zakonu stvarati zbrka i kaos u mnogim industrijama Taj zakon je po našem mišljenju done-sen više radi skore izborne propagande nego iz želje da se radnicima pomogne Pored svih manjkavosti koje bi se morale tokom vreme-na ispraviti novi zakon bi trebao radnicima poslužiti kao po-lazna točka za dobivanje većih pogodnosti Za pozdraviti je Sto je uzakonjeno osamsatno radno vrijeme jer bivalo je slu čajeva da su radnici u nekojoj industriji radili po deset dva-naest i više sati bez da su za to primali posebnu naplatu za prekovremeni rad dok jednotjedni odmor sa plaćom nije ni ulazio u obzir Istina u nekoj industriji gdje su radničke unije razvijene i gdje postoje posebni ugovori sa kompanijom i ranije je pos-tojalo pravilo da se ne radi više od osam sati ili ako se radi da se za to plaća vrijeme i pol ili dvostruko Jednotjedni od mor sa plaćom bio je zajamčen ugovorom izmedju kompanije i unije — i to se poštivalo bez da je za to postojao posebni provincijalni zakon Pa kako bi se naši radnici upoznali sa dobrim i lošim stranama — više lošim nego dobrim — potrebno je istaknuti one najvažnije Dobre strane su svakako one da besavjesni poslodavci u koliko se budu pridržavali zakona nisu u stanju prisiliti rad-nika da radi više od osam sati osim u ratnoj industriji I onda za taj prekovremeni rad radnik mora biti plaćen više nego za normalnu nadnicu već kako to stoji u ugovoru izmedju radni-ka i poslodavca Dobra strana je i to što svaki radnik ima pra-vo na jedantjedni odmor sa plaćom ako je u odnosnoj indus-triji zaposlen više od 50 tjedana Nedostaci su veći i kako smo gore rekli ako se to sve pravovremeno ne ispravi postoji mogućnost jedne čitave anar-hije kod provodjenja tog zakonika u djelo Na primjer sedma sekcija zakonika kaže da so svakom uposleniku koji četiri puta u jednom mjesecu zakasni na po-sao ukida po kazni pola dana odmora sa plaćom Dalje ako radnik svojevremo napusti posao prije nego je u jednoj tvor-nici odradio punih pedeset tjedana gubi pravo na plaćeni od-mor u onoj godini Proučite gornje pa ćete doći do zaključka kao što smo i mi došli da će radi tih dviju pitanja najčešće dolaziti do ne-sporazuma i borbe izmedju poslodavca i radnika Oduzimati radniku odmor i plaću radi toga što je zakas-nio na posao znači stvaranje nepotrebne zbrke Pored naj-bolje volje radnik nikada ne može biti siguran da će točno doći na posao u svako doba godine pogotovo ne kad su u pitanju vremenske nepogode i neuredna transportacija Ko načno zašto da se zakon miješa sa tim pitanjem To treba da Je stvar koja se tiče samog poslodavca i radnika Oni bi tak-ve stvari lakše medjusobno riješavali prema danim prilikama nego će sada kad jednog i drugog zakon veže Zar da radnik gubi pola dana odmora sa plaćom ako recimo na jednom bu-su pukne gumeni kotač i radnici koji su na busu išli na posao zakasne Da li će i onda biti kriv radnik i gubiti pola dana od-mora i plaće ako vlak ili poulična željeznica dodje do sudara i rodi toga radnik zakasni na posao Da prema tom zakonu krivnja je na radniku za to što nije došao na posao u odredje-n- o vrijeme jer poslodavac neće pitat što je uzrok već — do-šao si kasno i točka Sto se pak tiče one strane zakona koja radniku oduzima pravo na plaćeni odmor u jednoj tvornici ako nije odradio punih pedeset tjedana veliki je nedostatak i ovdje potpuno jasan Ako recimo radnik ima bolju i pogodniju priliku za po-sao sa većom plaćom i bliže do njegovog stana on svoga sta-rog posla ne smije napustiti jer će u tom slučaju gubiti pravo na tjedni odmor sa plaćom Znači ako želi imati odmor mora raditi u jednoj industriji — a to često nije moguće Ništa se ne veli što će se onda učiniti sa radnikom ako ovaj slučajno obo-li ima nesreću u familiji i radi toga ostane u jednoj godini re- dno samo 15 dana izvan svoje tvornice — da li i u tom sluča-ju radnik gubi pravo na odmor? Od strane radničkih unija zakon se osudjuje kao jedna od najvećih obmana vlade premijer Drew-- a Premijer je našao vremena da se radi tog zakona posavjetuje sa poslodavcima ali nije mogao naći vremena da se posavjetuje sa radnicima i njihovim unijskim predstavnicima pak da neposredno od radnika dozna Jto misle o tom zakonu Bila je i ostaje potreba za jedan dobar radnički zakon ali ne ovakav kakvog nam je donijela vlada premijera Drew-- o nego zakon koji bi u istinu bio od interesa radnika i prema tome od interesa nacije Vladu premijera Drew-- a treba upozoriti na ove nedosta tke 1 tražiti da se ti nedostatci isprave ako se ne želi pokvari-ti i ono malo dobra što zakon predvidja To je posao unija i svakog radnika bHH:'F:lSiHRvBsfiiSflHHHs&liiTiiVsliHbHP9I9lBHililVlBBliilVB &rCl?u3?!fKtB& sBBBBBBBBBBBBr 7BBffBBBBE3HBBBBBBi V-- B' i4 BSSBSBSBSBSBSSHSBBBBJMBBSBSSBSSrjCtrriitit 4PNE$MiB9BSStBJKsibBBSSBSSbM1 &~ 1$ MJBf BSBBBBBfetefc Jkk '?5pS3rf 2PBK!!BSSa St -- LfiR JJJBjkAv 'ISIJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJJIr is" 'DimBll[JBH MUsk ?Wd fm&mkŽk 3 BSSSSlSBnraa& vSsBSBKjw nSaSSK 1 --BSSwkBnBflBflBSSMHk 'ial ""~~ — i Trn MSlsBff9EilSBSBsflBAIB sHSiBiBSBHK Jr SBBBBABBBBBBraSBBBBBBBBBBBBBBBBBF rLv BIH&SlBBlSiBllllllHMsBfciiLl -- v 9~ [ j-BBBKJBBMB-BBBBBBBgyBml c JalBlBHBBBPBiBHBBBljaHlBSlJSlJlSlHlSlBHBBBsBlBHJBeFB ' 3 I iBBBBBBBVeBBkBBBBBBBBBBBBBBKl'J f?vlHtBSSS9BSSSSsHHBSSSK?lBBBSKBSsS ':B BJSIt? jftSBSBSBSBSBSBSHsysvjksBSSBSSSSP)i iiH'sbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbbB sHHVeslllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllS Tipična jugoslavenska partizanka u službi Saveznička ofenziva sa zapada teški udarci sa istoka donose nesreću Hitlerovoj Njemačkoj Piše: JOHN GIHIIONS Moskva — Sto se danas dogad-j- a sa Nijemcima na frontu u Bje-lorusi ji toga se još nikada u hi-storiji ratova vidilo nije Hiljade nacista leži mrtvih medju stotina-ma polomljenih i razbijenih topo va automobila i tankova Na dru goj strani nalaze se beskrajne ko-lone izmučenih istrošenih podera-nih i zastrašenih nacističkih rat-nih zarobljenika Tamo na stran: stoji general Fric Golluitzer ko-mandant 53-če- g njemačkog vojni-čkog korpusa zajedno sa svojini štabom malo odijeljen od ostalih zarobljenika Medjuvremeno sovjetske' far-merke vodile su bilo po jednog dva ili tri njemačka vojnika koje su našle u šumi Sto razlikuje sadanje bitke u Bjelorusiji od dru-gih koje sam ranije vidio u Sov-jetskom Savezu je ogroman broj mrttih Nijemaca u usporedbi pre-ma uništenoj ratnoj opremi Veći-na ratne opreme 63-će- g korpusa zarobljena je netaknuta i sada upotrebljavana protiv samih Nije-maca dok su 52000 ljeiina ovog korpusa leiale po borbenom polju U vremenu od samih četiri dana od 23 do 27 juna potpuna nesreća uhvatila je pet biranih divizija kojima je upravljao general Goll-witz- er Nekoliko sati nakon je za-robljen general Golhvizer još uvjek nesmiren i zastrašen pri-povjed- ao je dopisnicima o njego-vom porazu Rusi kaže genera' imaju ogromnu nadmočnost u opremi pogotovo u avijaciji Zarobljeni general je rekao da je u jutro na 23 juna Crvena Ar-mija razbila sve radio instalacije raspršila skladišta hrane i uništi-la sve medicinske zalihe Svu vezu sa pozadinom je izgubio kaže ge-neral pa se tako vojska morala boriti bez hrane i medicine General GolIwitzer koji je sada star 55 bio je 3C godina u nje-mačkoj vojsci Borio se u poljskoj i francuskoj kampanji pa je za hrabrost i sposobnost dobio že-ljezni krii i kril kneza Osjetitši se osramoćen nije rado odgotarao na pitanja nego se izgovarao da je "umoran Sa blagim postup-kom kakvim siguran sam nikada ne postupaju nacisti prema sovjet-skim zarobljenicima ovaj zarob-ljeni general se sloiio da i dalj odgovara na pitanja NACISTIČKE ZABLUDE General Ivanov član štaba Tre-će bjhruke armije je u razgo-voru nadopunio ono što zarobljeni general nije rekao On se složio procjenom Gollwitzera da Crvena Armija ima ogromnu nadmočnost u opremi ali podvukao je Ivanov u početku bitke general je učinio kobnu zabluda a ocjenjivanju sila njegovog protivnika Nijemci su znali da se Crvena Armija priprema ali nisu znali iz kojeg pravca če doći glavni uda-rac Na 22 juna dan prije ofen-zive Nijemci su ispalili 15000 granata protiv pozicija Crvene Ar-mije na Vitebsk frontu Slijedećeg dana kada je Crvena Armija na-pala sjeverno i južno od utvrdje-no- g grada Nijemci nisu imali do-voljno municije Druga glavna za-bluda GolhviUera bila je njegovo mišljenje da će glavni udarac do-ći sa juga Prema tome on je raj- - poredjivao svoje rezerve Protiv no njihovim pripremama Crvena Armija udarila je snažno po sre-dini tako oslabila srednji i sje-verni neprijateljski sektor Demoralizacija je brzo nastala pa se hiljade vojnika razbježalo po obljižnoj šumi Tog jutra gledao sam na grupu od 1000 gladnih i blatnih zarobljenih Nijemaca %a crvenim očima jer su nadjeni spa-vaj- uć u šumi nedaleko ceste Najdojmljiviji prizor bio je on-da kada su sovjetske farmerke go nile pred sobom njemačke vojnike i dovele ih do najbliže jedinice Cr-vene Armije Dok general Gollwitzer govori " govore Svi oni sa zapada i teški udarci Crvene Armije sa istoka donose nesreću Hitlerovoj Njemačkoj Oni se tuže da dok je Hitler davao stroga za držanje Vitebska pod svaku cijenu nije se ozbiljno bri-nuo za sigurnost od opkoljavanja "Vidili samo četiri svoja aeroplana" — kažu za-robljenici "pa čak i ovi spustili su iza linija" Dok su pso-vali i grdili Hitlera molili su do-pisnike da ne spominjaju njihovih imena "Kad bi nae lasti doz-nate da smo se dobrovoljno pre-dali naše žene pa i cijele obitelji osjetile bi nemilosrdnu ruku ges-tapo policije" — napominjati %i ori demoralizirani Fricevi Vitebsk i cijelu njegovu okolicu minirao je neprijatelj Mine u Vi-tebs- ku eksplodirale su na odredje-n-o vrijeme rušeći posljednje zgra-de gradu koji je prije rata b ro-jio 180000 osoba samo 118 njih je imalo priliku pozdraviti Crvenu Armiju kada je pobjedonosno ula-zila u grad No valno je zabilje-žiti da 53-- ći njemački armijski korpus koji je driao Vitebsk više ne postoji Sva oprema ovog kor pusa djelomično je uništena i dje apiaos BOGDAN KADICA Ono što se prošlih dana odigralo I u Jugoslaviji na otoku Visu ' može biti od historijske vrijednosti za daljni politički i nacionalni raz-voj Sastanak Bana sa Titom pret-stavl- ja bez svake sumnje u samoj činjenici osebujan doprinos sredji-vanj- a unutrašnjih i vanjskih pri-lika Jugoslavije Maršal Josip Broz Tito i predsjednik jugosla-venske vlade Dr Ivan šubašić sa-- I stali su se u Jugoslaviji i došli do i sporazuma po mnogim osnovnim i pitanjima koja zasijecaju u da-- i našnju etapu jugoslavenskog raz-voja Titov odno3 prema Banu označen je u riječima kojima ga I je oslovljavao "Moj dragi Predsje-- 1 dniče" Banov opet u riječima "Moj dragi Maršale" Raymond Graham Swing koji nesumnjivo najbolje poznaje europske prilike amenćkim radio-komentatori-ma ' medju američkim radio komentato-rima protumačio je to riječima: 1 šubašić je Titov predsjednik Tito je Subašićev maršal Pitanje budu ćeg uredjenja Jugoslavijom njenog 1 oblika vladavine: monarhije ili re publike odrediti će se pošto na-- 1 rodi Jugoslavije budu oslobodjeni Načelo koje je uostalom AVNOJ i donio narodima Jugoslavije na is- - toriskim vijećanjima novembra 1943 Za pobjedu tog načela na-rodi Jugoslavije dali su jedan od najvećih otpora i platili to u krvi koliko nikada u svojoj historiji Od primjene tog principa koji logič-ki izvire iz šireg pojma demokrat-sko-federalističk- og zavisi nemino-vno i smisao žrtava koje su samo i niko drugi narodi Jugoslavije dali u ovome ratu Jer ovaj rat je za narode Jugoslavije bio stvarno njihovo moralno i političko ovaplo- - ćenje u historiji Narodno-oslob- o-dilački pokret znači i za Srbe i za Hrvate i za Slovence i za Make donce stvarno prvi poćetaK nji-hova realnost nacionalnog i poli-tičkog mišljenja i dejstvovanja u historiji Moralno-politič-ki uspon naših naroda nije nikada toli-ko uspravan koliko u ovome prete-žno revolucionarnom i dinamičnom trenutku ljudske historije Čovjek koji na sve to gleda iz naše per-spektive pita se: šta bi sve žrt-ve značile i da li bi one imale svoju punu vrijednost kad se ne ovog puta izvršilo ono što je žalo u suštini narodnog otpora i narodne revolucije Jer Jugoslavi ja je ne samo svojim otporom već i naročito moralnim i političkim smislom koji je ona pronašla u tom otporu izazvala utisak da se ona nalazi na vodjstvu obnovljene Evrope Do sada su revolucionar-ni pokreti bili svojina ve-likih zapadnih evropskih naroda U slučaju Jugoslavije i njene pre obrazbe i njenog moralnog i prerastanja Jugoslavija nesumnjivo iskače daleko u buduć-nost ispred ostalih otpornih pok-reta i snaga evropskih Max Ler- - ner pri čitanju Titova članka o Borbi naroda koji Iziskuje pravo na opstanak sjeća se instinktivno Plutarha 1 njegova gledanja na historiju velikih i sudbinskih lič-nosti u životu naroda To je tačna pretpostavka Jugoslavija sa svo-jim narodima kako to proizlazi iz samog zbivanja stvarno preživlja-va epohu plutarhizma: prvobitnog osvajanja političke svijesti i mo-ralnog saznanja da ona i njeni narodi postaju konponente opće historije čovječanstva Tito se tako pojavljuje kao i Matija Gubec kao i Vožd Karag-jorgj- e kao i Srpski vodji iz Na rodnog Ustanka kao i Stjepan Ra- - f i _ bojažljivo obični njemački žaro- -' Q1C l"9mJe rane buP110 J" bljenici slobodnije vertlkalne južnoslavenske pobuue izjavljuju da saveznička ofenziva masa- - koJa w tvarno nikada ne na-redjen- ja smo tran-sportna zalihe U bio te bi le isključivo poli-tičkog zaustavlja već stalno raste i na preduje čas visoka i nabujala kao rijeka a čas u podzemnom ali si-gurnom i pomičnom nadiranju Za razliku od romantičnih vodja na-cionalnih i seljačkih ustanaka I buna Tito se pojavljuje u pretež-no seljačkoj zemlji kao i Lenjin u Rusiji u trenutku saživljavanja historijskog materijalizma u-sred-- sredl jenog industrijskog rata kad civilizacija izgara u glavnom zato što nemože da pronadje sintezu moralnog i političkog individual-nog i kolektivnog i kad se na ru-ševinama ustnova pojavljuju tež-nje za novim obzorjima i formula-ma To je konstanta Tita i narod iz koga on ističe vertikalno iskori-štavajući ruševine neminovne rata i moralno-filozovs- ki vakuum pro-uzrokovan lomom civilizacije i kul-ture Zato o Titovoj koaliciji otpor pretstavlja u prvome redu težnju da se iz zemlje odstrani neprija telj a zatim da se isključivanjem neprijatelja sačuvaju tekovine stečene u ratu u žrtvama i u krvi Ali Jugoslavija sa svojim naro-dima stremi za jedinstvom To je i težnja svih evropskih naroda da-nas u oči oslobodjenja Suština lomično upotrebljavana protiv sa-- 1 Evrope stvarno sastoji se u jedin-mi- h Nijemaca stvu Od prvog dana Tito traži je- - ''i JPWL"WW '" '!- - dinstvo i sporazum Njegova dva sastanka sa Mihajlovićem u Rav-noj Gori o kojima govori u svo-jim člancima samo su očigledan dokaz koliko kod Tita jedinstvo i sporazum predstavljaju činjenicu To je na drugoj strani i smisao akcije Bana u izgnanstvu Prema vladama u izgnanstvu Ban šuba šić bio je ili povučen ili u stavu odlučne oporbe Ne samo po svo-me ustavnom položaju ali i po svojoj unutrašnjoj strukturi poli-tičkog čovjeka on je stajao na osnovi jugoslovenskog legitimiteta Taj je legitimitet on vidio najprije u narodima a zatim u monarhis-ko- m principu predstavljenom po Kralju Sama ta nit vezavala ga je za postojeći poredak i za postoje-ći oblik tog poretka Odmah zatim on se razmimoilazio kao što je i shvatljivo od mnogih političkih luđi a naročito od cijelokupne hijerarhije koja je u izgnanstvu predstavljala zaostatke zastarjele i klikaške diplomacije sa teškim naglaskom na separatizam Kad sa bilo stanoviti politički ljudi bilo diplomacija kao takva otpočeli or-ganiziranu borbu protiv Jugosla-vije stvarno zavjeru protiv vlasti-te države on je kao Ban i kao sa stavna konponenta jugoslavenskog legitimiteta ustao u odbranu Ju-goslavije U svojim izgnaničkim samoćama ovaj pastir iz Vukove Traže povratak Ukra-jinskih domova Saint John N B Na sjednici vijeća pomorske unije istočnog primorja Kanade povela se ra sprava o zaplenjenim Ukrajinskim Radničkim Domovima pa je u ve zi toga usvojena rezolucija! na pre-mijera Kinga u kojoj se traži ne-posredno vraćanje ovih posjeda ukrajinskom narodu u Kanadi U rezeluciji se medju ostalim kaže da su organizirani radnici diljem Kanade nezadovoljni sa po-stupkom državnog odjeljenja pre-ma vlasništvu ukrajinske organi-zacije "Općenito je poznato" — kaza rezolucija "da su mnoge zaplije-njene dvorane iznajmljene' i prodaj-ne protivničkoj ukrajinskoj grupi koja iskorišćuje te dvorane za pro-tu-rat- ne svrhe Nekoliko ovih dvo-rana prodano je za neznatni dio njihovih pravih vrijednosti Ml tražimo da se preporuke komisije na čelu sa Mr McPhee za povra tak tih dvorana Ukrajinskom Rad-ničko-Farmersk- om Udruženju pre-tvore u djelo bez ikakvog odlaga-nja "Po cijeloj zamlji osjeća se du-boka zabrinutost radi nepravde koja je učinjena Kanadijancima ukrajinskog porjekla koji su ulo-žili svoje napore za promicanje kulture i umjetnosti u novoj do-movini "Vaša vlada je mnogo puta isti cala svoju potporu pravdi i čovje čnosti za obični narod svijeta Ov dje je sada prilika da se pokaže ta notnora u odstranjivanju krivice koja je nanesena po odjeljenju vaše vlade U interesu ratnih napora nacionalnog jedinstva pravde I čo-vječnosti preporučamo da vaša vlada usvoji takav zakon kojim će se sve vlasništvo povratiti Ukra-jinskom Radničko-Farmersko- Hi U-druže-nju" Gen MacLean napisao partizansko-savez-nič- ki priručnik Brigadir-gener- al MacLean "liai-son- " šef Velike Britanije kod Na-rodne Oslobodilačke Vojske Jugo-slavije napisao je za vrijeme nje-govog boravka u glavnom stanu Maršala Tita u bosanskim brdina- - ma jedan priručnik od 75 stranica Priručnik sadrži izreke u engle-sko i srpsko-hrvatsko- m jeziku a namjenjen je — kako autor u kra-tkom predgovoru kaže — "poma-ganju partizansko-englesko-ameri-k- ih osnovnih jezičnih potreba u svrhu učvršćenja odnošaja izmedju viteških boraca Narodne Oslobo-dilačke Vojske i njezinih englesko-američk- ih saveznika" Prvi dio knjižice koja će se ras-pačav- ati izmedju Tartisana kao i izmedju savezničkog osoblja napi-san je u srpsko-hrvatsko- m i tu-mači osnovu engleske gramatike Drugi dio u engleskom objašnju-j- e osnovu srpsko-hrvatsk- e grama-tike Treći najianimiviji daje po trebne izreke u obim jezicima Mnoge od ovih izreka ne nalazi se u sličnim priručnicima drugih jezika jer je najveći broj istih sastavljen obzirom na partizansko ratovanje kako se ono vodi u Ju-goslaviji Jedan odlomak sadrži izreke koje se moie praktično upotrebiti poslije rata Gorice kako je sebe volio ćanto da zove on je imao svoj plan za riješenje problema u zemlji To nisu bili samo odnosi izmedju Sr-ba i Hrvata već nešto dubljega i jačega Ja bih kazao Hegelovim riječima imanentnijega Dva svi- jeta su danaa u sukobu Taj sukob se vrši na organizmu nacionalnom i državnom svih Južnih Slavena i Srba i Hrvata i Slovenaca i Bu-gara Jer Jugoslaviju bez Bugara Tito i Ban kao najbolji medju Sr-bima i Hrvatima i Bugarima vide nezaključenu i nesvršenu Izmedju nacijonal-fašizm- a i naši su se na-rodi podijelili na dva tabora Ali u toj podijeli mnogo je tog naroda ostalo van zamaha dogadjaja i van impulza revolucije To sve po-maže neprijatelju Osim toga po-stoji i problem ideološkog sukob-ljavanja Vaskrsnut po neprijate-lju i narodnosni i ideološki sukob i potstican od njega oni ne samo razbijaju narodno jedinstvo ali i služe sredstvom uništavanja naro-da i njegova moralnog i fizičkog slabljenja Tu je u Banovom mi-šljenju nužno jedinstvo ideje u po-litičkoj akciji i vojnoj operativno-sti To mora da je i smisao Titove pragmatike bar u ovoj etapi ve-like narodne oslobodilčke revolu-cije koja nemože da se zaustavi do konačnog ovaploćenja Jer živi-mo u vremenu etapa Marksističko gledanje na ljud-sko kretanje nije neminovno u protuslovlju sa seljačkim gleda-njem Suštastveno oni težo za eko-nomskom demokracijom Stjepan Radić je kroz svoje Slavenstvo to vrlo dobro shvatio Narodnosni problem ključ svakog riješavanja balkanskog problema i najvećeg dijela problema jugoistočne Evro-pe naišao je u Rusiji na potpuno ostvarenje Staljinovo gledanje na hrvatsko pitanje u Jugoslaviji sva kako je od neobične vrijednosti za sređjlvanje Jugoslavije i Balkana Kad Sreten šujević — ruši sred-njovjekovnu koncepcij'u srpskog nacionalizma u gledanju na Make-doniju f traži uspostavu narod-nog suvereniteta za makedonski kao- - f za srpski narod onda to znači siguran napredak u razvoju demokratske ideje o suverenosti naroda Ali to znači i nešto vise: oslobodjenje od uzanog nacionali-stičkog imperijalizma koji se u Beogradu manifestovao u stanovi-tim vodećim krugovima fsto tako kao i u Zagrebu ne samo u paveli-ćevsko- m ustaškom već t u dobrom dijelu gradske inteligencije i gra-djansk- og sloja Ustaštvo predstavlja u tom pravcu ono Isto što u Italiji kod gradjanstva I inteligencije pret-stavlja fašizam u stanovitim srpskim gradjanskim slojevima Ljotič-Nediće- v fašizam sa nano-sima zastarjelog romantičnog pa-triotizma koji na Balkanu gotovo uvijek iz borbe za oslobodjenje I nezavisnost prelazi u megaloma-niju nacionalističkog i šovinistič-kog imperijalizma Do Pavelićeva ustašstva "kroatizma" oivičen na Zagreb i gradove Hrvatske ka-ko ga je gledao i Matoš ili naro-čito pravaštvo u opadanja bilo je stvarno statički patriotizam Taj se ispoljava u kavanskom fejtonl-zm- u i u nazdravičarstvu u Vlaš-koj Ulici I po zagrebačkom Gor-njem Gradu gdje se iživljava sta-novita agramorska glombajevšti-n- a o kojoj je Miroslav Krleža kazao zadnju riječ Ustasštvo je prihvatio te elemente i fašističkom tehnikom izvelo na osnovu tih preživjelih srednjevjekovnih ma hom izmišljenih lirskih motiva najreakcionarniju i najbrutalniju kontra-revoluci- ju koja je hrvat-ski narod nastojala da stavi u otvoren i konačan sukob sa srp-skim narodom Iako je seljaštvo u osnovi većina hrvatskog naroda ostalo van bratoubilačkog rala ono je moralo neminovno da se opredijeli Seljaštvo nije bilo otro-van- o nacionalističkim šovinizmom ali je uslijed takve prirode borb" vidjelo svoj ekonomski boljitak ostvaren u svojoj političkoj samo-stalnosti Evropski narodi teže za tim da uravnoteže ekonomsku de-mokraciju sa političkom demokaei-jo- m Ta ravnoteža na ruševinama nacionalističkog šVninizma i impe-rijalizma postizava se politički n demokratskim federalizmom koji stoji najbliže i ostvarenju eko nomskog demokratskog federaliz ma Tu nas Amerika uči Zato ju-goslove- nsko jedinstvo mora da kroz demokratski federalistički proces podje sa postavke: ex plu-rib- us unum Ako se prihvati za aksijom istoriska istina da Jugo-slavije nemože biti bez doslijedno prinjene načela narodnog suvere-niteta za sve njene narode što je srž narodno-oslobodilač- ke revolu-cije izvedene kod kuće onda u svi pokušaji za stvaranjem jedne "pravoslavne" jegojske srpsko-grčk- e linije na Balkanu protiv ju-Žno-slove- nske ili jedne katoličko-(Pren- os na str 4) - rs&? e t yfei jliww3b yy m jumm§& jjrMs+tf --- |
Tags
Comments
Post a Comment for 000330