000307 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
I 12. I~v Tridmta 7otfna khltnja Izlazi svaiog vtoria i pdka Godilnja pnlphlat za Kanadu 6 dotaro, ostale zemlje 7 dotata I 1ШЛЛЛЈ Adresa: 479 Queen Stretl West Toronto 2-l- i, Ontario Tehfon B3I 3-16- 42 VOL. XIII. No. 7G (1170) TORONTO, FRIDAY, OCTOBER 20, 1961 PRICE 8c PER COPY -- t ovjetsld program: blagostanje Veliki uspjesi — jos veci u buducnosti Pet hiljada izabranih pre-dstavni- ka devet rnilijuna so-vjetsk- ih komunitfa, uz pos-matran- je komunisttfkih pre-dstavni- ka iz drug'h zemalja. na zasjedanju u Moskvi, vec nekoliko dana razmatraiu 20-godi§- nji program lzgra-dnj- c komunistickng drustva. koji ce ne samo sovictskom narodu donijeti sretan i bez-briza- n zivot, nego ce osigu-ra- ti i pobjedu socijahzma u cijelom svijetu, jcr ce naro-dim- a pokazati njegovu prc-dno- st nad kapitalizmom. Razmatranje novog pro-gram- a робе1о je govorom premijera Hru§5ova i prvog sekretara KPSS, u kome je objasnio eadasnju medju-narodn- u situaciju, priliko u Sovjetskom Savezu i gran-dioz- ni plan izgradnje buduc' nosti. "Kod nas stvari ldu dob-ro- ", rekao je JlrusSov dele-gatim- a. Postignuti su veliki uspjesi na ckonomskom po-Ij- u. SSSR vec proizvodi peti-n- u svjetskc industrijske pro-izvodn- je. Dobri su izgledi da ce scdam godilnji plan e-konqm- skog razvilka biti da-lek- o promasen. SSSR danas trosi tri cet-vrti- ne nacionalnog dohodka na zadovoljavanje 116nih po- - treba stanovni§tva. 19G5. bit ce ukinuti svi porezi. Po koli£ini i tempu izgra-dnj- e stanova SSSR zauzima prvo mjesto u svijetu. Pos-Ijednj- ih godina izgradnjeni su nqvi stanovi za 50 rniliju-na ljudi, ali jos ih nema do-st- a. SSSR je prestigao Sjed. Drzave u proizvodnji zcljez-n- e rude, ugljena, koksa, gradjevinskog materijala, to§kih dizel i clektriSnih lo-komoti- va, posjee'enog drvc-c- a, vuncnih tkanina, secera, masla, ribe i mnogih drugih predmeta. Posljednjih godina izgra-djen- o je 6 000 krupnih po-duzec- a, a zapoceto 100.000 raznih projekata. Za neko vrijeme novi projekti ne ce biti zapoSimani, nego ce so raditi na dovrSeniu гаробе- - tih. Produktivnost rada u in-dust-riji je porasla za 13 po-st- o. Od 1951. do 19G0. u po-Ijoprivre- du ie ;nvestirano 21, 200 miliona rubalja pre-m-a 13 900 u pet godina prije toga. Poljoprivredi je dato 741.000 traktora. U istecnim kraievima ob-radje- no je 11.8 miliona he-kta- ra zemlje, a jo§ ce so ob-rad- iti 8 rnilijuna. Znatno so poboljsalo sto-6arstv- o, ali ipak ne toliko da se zadovolje potrebe u mesu. Nacionalni dohodak se po-vec- ao za 50 posto u pore-djenj- u sa 1935. Stvarna zarada radnika i sluzbenika se povecala za 27 posto u zadnjih pet godi-na. O povecanju potrosnje mozc se suditi po tome sto je trgovina na malo porasla preko 50 posto. Ali zahtjevi za potrosafckom robom su joS uvijek veci nego se proi-zvod- i. Skoro 4,000.000 studena-t- a se skoluje na troak dr-- Prtmijer N. S. Urucov zave. G00 000 diece nalazi se u domovima. 7.000.000 maj-k- i dobiva drzavnu potporu SSSR ima preko 350.000 nau6nih radnika i oko 4.000 naucnih ustanova. Ovo su samo neki vazniji podaci koje je iznio Hru§£ov u svom govoim. Plan za buducnost Dvadcset-godisn- ji plan i-zgr-adnje komunistiSkog drusHva (geslo: Od svakoga prema sposobnostima, sva-kom- e prema potrebama!) predvidja : © Industrijska proizvod-nj- a u 1980 ce biti dva puta veca od sadasnje proizvod-nj- e cijelog nesocijalisti5kog svijeta. Proizvodnja potroSa2-ki- h predmeta ce porasti za pet puta. Sovjetski radnik do i-- mati nnjkracc radno vrije-me u svijetu. © Sve obitelji ce imati be-splat- an savremrni stan i bcsplatnu osnovnu komunal-n- u poslugu. ® Sva lica nesposobna za rad izdrzavat ce sfe o jav-no- m troSku. Potrosnja i dohodak u Sovjetskom Savezu ce biti za 75 posto visi nego u Sjed. Drzavama. Vatikan je poslao upute katolikom svecenstvu u Ka-na- di da zauzme novo stano viste u odnosima izmedja radnika i kapitalista ti. da umjosto otvorenog podupi-ranj- a kapitalista nastoji stvoriti dojam da zastupa intercse radnika ali opet ne previse, da ne bi antago-nizing kapitaliste. Vatikanska diroktiva ka-nadsko- m svecerotvu tcmelji se na nedavnoj papinskoj enciklici Mater et Magistra. Direktivu je uputio drSavni sekretar Vatikana kardinal Cicognani na adresu nadbis-ku- p Berry iz Halifaxa. U direktivi se kaze da je, obzirom na dalekosezne promjene koje sa se u posli-jeratno- m pcriodu odigrale na ekonomskom i drustve-no- m polju, potrobno pristu-pit- i prcispitivanju odnosa izmediu radnika i kapitali-sta. Cilj treba biti osigura-nj- e procesa proizvodnfe (2i-taj- : intercsa kapitalista) a da se radnicima osiguraiu bolje okolnosti, bolj? place, da ih se zastiti od be-sposli-ce, bolesti i nesrede na poslu uvodjenjem socijalno? osiguranja, da ih se promiSe na poslu prema sposobno?ti i zaslugama, pa enk i po mo- - APEL SVIM Na svrsetku vog govo-r- a na Dvadeset i drugom kongresu KPSS premijer Hruscov je izjavio: "U ime Komunisticke partije i sovjetskog naro-d- a, mi izjavljujemo da ce SSSR nastavit da nepoko-lebljiv- o sprovodi lenjinis-tick- u vanjsku politiku, ! da cemo nastojati da us-potavi- mo medju.obno po-vjeren- je ! suradnju sa svim drzavama bez obzira na njihov drustven! sis- - HRUSCOV OcEKIVA U svom govoru na 22 kon-gresu KPSS u loskvi, sov-jetski premijer Hrus5ov je izrazio nadu da ce Berlinski problem biti rijcSen na mir-n- i na6in. On je da su u toku nedavnih pregovora u Wa-shingto- nu i Londonu, ameri-(i- ki i britanski predstavnici "pokazali izvjcsno razumi-jevanj- e situacije" i da su "skloni traziti rjesenja nje-maSko- g problema i pitanja zap. Berlina na uzajamno prihvatljivoj osnovi." Hru§6ov je kazao da "mi-rov- ni ugovor sa NjemaCkom mora i hoce biti potpisan, uz uCescc zapadnih drzava ili bez njih". Time ce biti riiesen i sta-tus zapadnog Berlina. Hruscov je rekao da je SSSR za brzo гјебепјс nje-ma6k- og problema i protiv "odgadjanja u beskona6-nost- ". Ali ako zapadne dr-za- vc poka2u gotoost za rje-sen- je ovog problema, SSSR nece insistirati da mirovni u-go- vor bude potpisan do 31 decembra 1961. "Glavna je stvar da se ot-klone ostaci Drugog svjets- - gucnosti zadovolji njihova "teznja da aktivno sudjelu-j- u u zivotu firme". Dalje se kaze da treba paziti da "ne-posred- ne negativnc posljc-dic- c automatizacije ne sno-s- e samo radnici ili stanovito grupe radnika". Ali kako to postici? Poz-nat- o je da radnici ncmajn drugog sredstva osim orga-nizaci- jc (unija) i borbc. Va-tikanska diroktiva ne govori o organizaciji, a upozorava protiv borbc. Sve to treba biti postignuto na lijepi na-5i- n. Nesreca je u tome Sto kapitalisti niSta ne daju dob-r-e volje, samo onda kad mo-raj- u. Vjeruje se da vatikanska diroktiva, poput papinske enciklike, ima za cilj stvoriti iluzije da je kapitalizam moguce reformirati (popra-vit- H i tako radnike odvrati-o- d borbe za socijalizam. Vatikan pazvao kanadsko svecenstvo da izmijeni stanoviste prema radnicima radne rekao Neki ameriSki ckonomisti predvidjaju novu ekonoms-ku krizu u Sjed. Drzavama, pile kanadski biznismansV.i list Financial Post (14. okt). j Zastoj ce poJcti joS u drugoj polovici 19G2. a dol VLADAMA tern. "Sovjetski Savez ce na-stavit da se zalaze za ub-lazen- je medjunarodne za-tegnuto- sti i za opce i pot-pun- o razoruzanje pod me-djunarodn- om kontrolom. "Mi smo apelirali i opet apeliramo na vlade i naro-d- e zemalja koje su se bo-ril- e zajedno sa Sovjetskint Savezom, da se otklone os-ta- ci Drugog svjetskog ra-ta i da se udalji sve sto smeta pojacanju mira i kog rata, da se potpise njc-ma6- ki mirovni ugovor; ovo je srz stvari", kazao je sov-jetski premijer. On je ovako formulisao zadatke sovjetske vanjske politikc : © Stalno i dosljedno pri-drzavan- je principa mirolju-biv- e drzava sa razlicitim drustvenim u-redje- njem. Ројабапје jedinstva so-cijalisti- 5kih zemalja kroz bratsku suradnju i medju-sobn- o pomaganje i doprina-sanj- c moci svjetskog sistema. Promicanje veza i su-rad- nje sa svim pobornicima mira u svijetu. Sovjetski Savez je odbio da primi kanadski protect protiv nuklearnc bombe od 50 megatona. Sovjetski predstavnik u Ottawi je iz-javio, da je takve bombe domaca stvar Sovjetskog Saveza a ne Ka nade. Sovjetsku namjeru da e-kspl- odira bombu od 50 me-gatona iznio jo premijer Hruscov u svom govoru na kongresu KPSS. Hms5ov je rekao da ce time biti zavr-sen- e sovjetske nuklcarne probe. On je kazao da SSSR ima i bombu od 100 megatona (jednako 100 mi lijuna tona TNT), ali da so nada da je nikad nece mo-ra- ti Richard Starnes pi§e u New York World Telegram and Sun-u- , kako Amorikan-c- a hvata jeza za vreme bo- - ravka u Kanada jer tck on da dolazi do spoznanje koli-k- o je neobavestcn o svojoj sppstvenoj domovini. ProseSan inteligentan Ame rikanac ubedjen je da SAD uZivaju velike simpatije u svetu jer da je to zemlja ko-ja £ini sve napore da se pro-bij- e kroz teskoce nuklearne politikc. Javno mnjcnje u Kanadi. medjutim, smatra da su SAD vrhunca ce doci 19G3. Taj zakljucak iznijcli su ekonomisti Stanley Rutten-ber- g i Nathaniel Galdfingcr u svom izvjeStaju za Natio-nal Industrial Conference Board. Ocekiva se nova kriza u Sjed. Drzavama i mir MIRNO RJEsENJE BERL1NSK0G PROBLEMA koegzistencije soci-jalisti6k- og SSSR ODBIO KANADSKI PROTEST namjeravanog eksp-lodiran- ja cksplodiranje eksplodirati. AMERIKANCI I NARODIMA prijateljstva medju naro-dim- a, sve sto sadrzi prije tnju novog rata "Mi pozivamo vlade svih zemalja da tele za medjusobnim razumijeva-nje- m i suradnjom, ka mi-rno- m rjesenju svih me-djunarod- nih problema. "Sveta je duznost svih ljudi da se neprekidno i energicno bore, koristeci sva raspoloziva sredstva, za ocuvanje i ucvrscenje mira u svijetu ..." в Pojacanje proleterske solidarnosti sa radnickom klasom i svim radnim ljudi-m-a u svijetu, pruzanje pu-n- e moraine i materijalne po-tpo- re narodima koji se borp za svoje oslobodjonje od im-perijalisti5- kog i kolonijal-no- g ugnjetavanja ili da иб-vrs- te svoju nezavisnost. Energicno pro§irivati poslovne veze, ekonomsku suradnju i trgovinu sa svim zemljama koje зи za takve odnosc sa SSSR. © Sprovoditi aktivnu i gi-pk- u vanjsku politiku, traze-c- i rjesenja svjetskih proble-ma putem pregovora, rask- - rinkavajuci intrigc i manev-r- e ratnih hu§ka6a. Kanadski upravljaCi su i-sko-ristili priliku da obnove antisovjetsku haiku zbog o-bn- ove nuklearnih pokusa, koja je bila jenjala nakon neuspjelih pokusaja da se dobijc UN da ostidi SSSR. Protiv njih govori ne samo to sto su Sjed. Drzavc obno-vil- e probe (a one su izjavile da ce ih vrsiti i u atmosfcri) nego i to sto nisu protestirali onda kad su Sjed. DrZave vrsile u Nevadi jednu cks-plozi- ju za drugom. Iako su sadasnje sovjetske eksplozi-j- c prouzrokovale izvjcsno povecanje radioaktivnosti, nau6cnjaci navode da je stupanj radioaktivnosti u Kanadi bio dalcKo veci u vrijeme ameri6kih eksplo-zija- . SU ZABRINUTI pune onih koji jedva !cka-j- u da se otpoSne atomski rat i da podpadaju sve vi§e i vi-se pod upliv ratnohuSkaSkih generala i ludjaka na kraj- - njom desnom krilu tipa slcd-beni- ka John Birch udruze-nj- a i onih koji zagovaraju "prvi udarac". Sternes dalje kaze da po-sto- ji opasnost da se razvije protivamtriko raspolo2enje u toj tradicionalno prijate-Ijsk-oj zemlji. Kanadjani su ozbiljno zabrinuti, ka2e da-lje on, jer veruju da u SAD danas dobivaju upliv ratne snage krajnje desnice i da one vode "bezrazloznu iza-zivac- ku politiku". Kanada je kosmopolitska remlja, mnogo mi nje pro-vmcis- ka nego mnogi delovi SAD a kanadski narod jc mnogo zreliji politick!, kaze Sternes. Postoji opste mis-Ijen- je da SAD idu putem (♦ч, VIJESTI I KOMENTARI Dvije krajnosti - isti rezultat Dvadeset i drugom kongresu Komunisti£ke partije Sovjetskog Saveza prisustvuju predstavnici gotovo svih komunistiCkih i radni6kih partija, velikih i malih, iz so-cjalistic- kih i kapitalistic"kih drzava Uzgred napominje-m- o da kongresu prisustvuje i delegacija Komunisttfke partije Kanade na celu sa Tim Buckom. Na kongresu nema predstavnika albanske partije. Nije zastupljen ni Savez komunista Jugoslavije. Albanski komunisti su odbili poslati svoga predsta-vnika na kongrcs, a Savez jugoslavenskih komunista ni- je bio ni pozivan. Izolacija Saveza jugoslavenskih komunista od Sov-jetskog 6aveza i svjetskog komunistiCkog pokreta nije nova stvar — ona je posljedica revizionistickih pogleda i (zbog toga) pogrcsnih stavova jugoslavenskih rukovo-dioc- a. koje je Hruscov ponovo (na ovom kongresu) ost-r- o kritizirao. Ali cime bjasniti izoliranost albanskih komunista? Kako su oni dospjeli na iste pozicije na kojima se nala-z- e jugoslavenski rukovodioci, pozicije izoliranosti od So-vjetskog Saveza i medjunarodnog kmunisti£kog pokre- ta? Oni su poznati kao najveci protivnici revizionizma. ' Nema vecih kriticara jugoslovenskog rukovodstva od njih. U tome i je objaSnjcnje : albanski komunisti6ki li-d- eri su oti§li predaleko u svojoj kritici jugoslavenskog revizionizma. Od kritike revizionizma oni su preSli na kritiku ostalih komunista, koji se ne slazu sa njhovim stanovistem, a najvise kritiziraju Komunisticku partiju Sovjetskog Saveza i Hrusc'ova. Tako su oni, kritizirajuci jugoslavensko rukovodioce zbog njihovog antisovjetskog stanovista, sami dospjeli na antisovjetske pozicije. Svi komunisti svijeta osudjuju revizionizam — oni ga smatraju za najvedu opasnost medjunarodnom rad-nickom i komunisti6kom pokretu, jer odvodi od pravil-no- g puta brobe za mir i socijalizam. Ali oni so ne slazu sa albanskim komunistima kako voditi borbu protiv re-vizionizma. Sa Albancima su se ranije slagali samo ki-nes- ki komunisti, ali ima izglcda da su se oni sada pri-bliz- ili sovjetskom stanovi§tu, o 6emu govori i (Sinjcnica da kinesku delegaciju na sadasnjom kongresu predvodi premijer Cu En Laj. Cime objasniti ekstrcmistic'ko stanoviste albanskih komunista? Neki mislc da to najviSe dolazi od polozaja Albanije tj da je ona malena i izolirana od ostalih soci-jalistiS- kih drzava. Ona se spori sa Jugoslavijom zbog albanske nacionalnc manjine u Jugoslaviji. Daklc, nije u pitanju samo ideologija, 6istoca marksizma — lenjini-zm- a, nego i nacionalni interesi. Spor izmedju Albanije i Jugoslavije je druge prirode nego spor izmedju jugos-lavcnsk- og rukovodstva i komunistiSkog pokreta u svi-jetu, premda sadrzi i ideoloskc elemente. Moglo bi se jo§ primjetiti da su jugoslavenski ru-kovodioci dosli u sukob sa ostalim komunistima svijeta prvenstveno zbog svoje uobrazenosti i suprostavljanja intercsa svoje zemlje opcim intercsima medjunarodnog radniSkog pokreta i socijahzma. Oni stojc na nacionali-sticki- m pozicijama — suprotno intcrnacionalizmu. Nacionalizam jo elemenat i u drzanju albanskih komunista (inaCe oni ne bi dolazili u sukob sa drugim komunistima koji osudjuju rcvizionzam). Kako se iz svoga ovoga vidi lijevi ckstrcmizam do-vo- di do istih pogresnih stavova i §tetnih posljedica kao revizionizam. ♦ ♦ Prije nekoliko dana zagrcbaciki "Vjesnik" jopieao o izoliranosti Albanije. To jc zaista zabrinjavajuca pp-jav-a. Ali pisanje jugoslavenskog lista nalici "ruganju lonca loncu". Istina je to da se u polozaju izoliranosti danas nalaze i Jugoslavia i Albanija. Moglo bi se dapace roci da se Jugoslavija nalazi u jo§ tezem polozaju od Albanije, i to zato jer se ona pre-vise ekonomski povezala sa Sjed. Drzavama i amcri6ki kapital je sada робсо da ju ucjenjujc i prisiljava ла po-dupira- nje njegovih stavova. Ima samo jedan Izlaz iz to situacije: odbacivanje revizionistickih pogleda i povra-ta- k u socijalisticki tabor. Albanija ce se naci u teskoj situaciji ako proslijedi putem kojim jc po§la. џ Jedno je savrseno jasno : Uspjesna borba za mir i socijalizma zavisi od punog jedinstva onih koji su za mir i socijalizam. Tko se odvaja, on strada. Izjava predslavnika jugoslavsnkog ministarstva Na konferencljl za Stampunatora Humphrey rbog nj ego u Beogradu 13. oktobra, pre-dstavnik ministarstva vanjs-kl- h poslova Drago Kunc Je po-tvrd- io vljcst da Je podpreds-Jedni- k vlade Mijalko Todoro-vl- d razgovarao sa ameriiklm ambasadorom Kcnnan-o- m o odnosima Izmedju Jugoslaviji 1 Sjed. Drzava. Kunc Je takodjer potvrdlo otkaz posjete amcrlCkog se- - nuklearne katastrofe. sto treba da zabrinjava svakog Amerikanca, zavrSava Star-ne- s. ve lzjave da Jugoslavija nije slobodna". Zatim Je rekao: "Ml medjutim na ove izja-v- e senatora Humphreya gle-da- mo I u sklopu drugih slic-ni- h negatlvnih postupaka do kojlh Je doSlo u posljednje vrijeme s amerlcke strane narottto u dijelu Stampe, a i od drugih faktora. Ti postup-c- i ne mogu sluziti odrzavanjti dobrlh odnosa kakvi su do sada postojall izmedju nase dvije zemlje i kakvi treba da postoje kako bi se dalje razvi-Ja- la I unapredjlvala suradnja izmedju Jugoslavije 1 SAD.
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, October 20, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-10-20 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000077 |
Description
Title | 000307 |
OCR text | I 12. I~v Tridmta 7otfna khltnja Izlazi svaiog vtoria i pdka Godilnja pnlphlat za Kanadu 6 dotaro, ostale zemlje 7 dotata I 1ШЛЛЛЈ Adresa: 479 Queen Stretl West Toronto 2-l- i, Ontario Tehfon B3I 3-16- 42 VOL. XIII. No. 7G (1170) TORONTO, FRIDAY, OCTOBER 20, 1961 PRICE 8c PER COPY -- t ovjetsld program: blagostanje Veliki uspjesi — jos veci u buducnosti Pet hiljada izabranih pre-dstavni- ka devet rnilijuna so-vjetsk- ih komunitfa, uz pos-matran- je komunisttfkih pre-dstavni- ka iz drug'h zemalja. na zasjedanju u Moskvi, vec nekoliko dana razmatraiu 20-godi§- nji program lzgra-dnj- c komunistickng drustva. koji ce ne samo sovictskom narodu donijeti sretan i bez-briza- n zivot, nego ce osigu-ra- ti i pobjedu socijahzma u cijelom svijetu, jcr ce naro-dim- a pokazati njegovu prc-dno- st nad kapitalizmom. Razmatranje novog pro-gram- a робе1о je govorom premijera Hru§5ova i prvog sekretara KPSS, u kome je objasnio eadasnju medju-narodn- u situaciju, priliko u Sovjetskom Savezu i gran-dioz- ni plan izgradnje buduc' nosti. "Kod nas stvari ldu dob-ro- ", rekao je JlrusSov dele-gatim- a. Postignuti su veliki uspjesi na ckonomskom po-Ij- u. SSSR vec proizvodi peti-n- u svjetskc industrijske pro-izvodn- je. Dobri su izgledi da ce scdam godilnji plan e-konqm- skog razvilka biti da-lek- o promasen. SSSR danas trosi tri cet-vrti- ne nacionalnog dohodka na zadovoljavanje 116nih po- - treba stanovni§tva. 19G5. bit ce ukinuti svi porezi. Po koli£ini i tempu izgra-dnj- e stanova SSSR zauzima prvo mjesto u svijetu. Pos-Ijednj- ih godina izgradnjeni su nqvi stanovi za 50 rniliju-na ljudi, ali jos ih nema do-st- a. SSSR je prestigao Sjed. Drzave u proizvodnji zcljez-n- e rude, ugljena, koksa, gradjevinskog materijala, to§kih dizel i clektriSnih lo-komoti- va, posjee'enog drvc-c- a, vuncnih tkanina, secera, masla, ribe i mnogih drugih predmeta. Posljednjih godina izgra-djen- o je 6 000 krupnih po-duzec- a, a zapoceto 100.000 raznih projekata. Za neko vrijeme novi projekti ne ce biti zapoSimani, nego ce so raditi na dovrSeniu гаробе- - tih. Produktivnost rada u in-dust-riji je porasla za 13 po-st- o. Od 1951. do 19G0. u po-Ijoprivre- du ie ;nvestirano 21, 200 miliona rubalja pre-m-a 13 900 u pet godina prije toga. Poljoprivredi je dato 741.000 traktora. U istecnim kraievima ob-radje- no je 11.8 miliona he-kta- ra zemlje, a jo§ ce so ob-rad- iti 8 rnilijuna. Znatno so poboljsalo sto-6arstv- o, ali ipak ne toliko da se zadovolje potrebe u mesu. Nacionalni dohodak se po-vec- ao za 50 posto u pore-djenj- u sa 1935. Stvarna zarada radnika i sluzbenika se povecala za 27 posto u zadnjih pet godi-na. O povecanju potrosnje mozc se suditi po tome sto je trgovina na malo porasla preko 50 posto. Ali zahtjevi za potrosafckom robom su joS uvijek veci nego se proi-zvod- i. Skoro 4,000.000 studena-t- a se skoluje na troak dr-- Prtmijer N. S. Urucov zave. G00 000 diece nalazi se u domovima. 7.000.000 maj-k- i dobiva drzavnu potporu SSSR ima preko 350.000 nau6nih radnika i oko 4.000 naucnih ustanova. Ovo su samo neki vazniji podaci koje je iznio Hru§£ov u svom govoim. Plan za buducnost Dvadcset-godisn- ji plan i-zgr-adnje komunistiSkog drusHva (geslo: Od svakoga prema sposobnostima, sva-kom- e prema potrebama!) predvidja : © Industrijska proizvod-nj- a u 1980 ce biti dva puta veca od sadasnje proizvod-nj- e cijelog nesocijalisti5kog svijeta. Proizvodnja potroSa2-ki- h predmeta ce porasti za pet puta. Sovjetski radnik do i-- mati nnjkracc radno vrije-me u svijetu. © Sve obitelji ce imati be-splat- an savremrni stan i bcsplatnu osnovnu komunal-n- u poslugu. ® Sva lica nesposobna za rad izdrzavat ce sfe o jav-no- m troSku. Potrosnja i dohodak u Sovjetskom Savezu ce biti za 75 posto visi nego u Sjed. Drzavama. Vatikan je poslao upute katolikom svecenstvu u Ka-na- di da zauzme novo stano viste u odnosima izmedja radnika i kapitalista ti. da umjosto otvorenog podupi-ranj- a kapitalista nastoji stvoriti dojam da zastupa intercse radnika ali opet ne previse, da ne bi antago-nizing kapitaliste. Vatikanska diroktiva ka-nadsko- m svecerotvu tcmelji se na nedavnoj papinskoj enciklici Mater et Magistra. Direktivu je uputio drSavni sekretar Vatikana kardinal Cicognani na adresu nadbis-ku- p Berry iz Halifaxa. U direktivi se kaze da je, obzirom na dalekosezne promjene koje sa se u posli-jeratno- m pcriodu odigrale na ekonomskom i drustve-no- m polju, potrobno pristu-pit- i prcispitivanju odnosa izmediu radnika i kapitali-sta. Cilj treba biti osigura-nj- e procesa proizvodnfe (2i-taj- : intercsa kapitalista) a da se radnicima osiguraiu bolje okolnosti, bolj? place, da ih se zastiti od be-sposli-ce, bolesti i nesrede na poslu uvodjenjem socijalno? osiguranja, da ih se promiSe na poslu prema sposobno?ti i zaslugama, pa enk i po mo- - APEL SVIM Na svrsetku vog govo-r- a na Dvadeset i drugom kongresu KPSS premijer Hruscov je izjavio: "U ime Komunisticke partije i sovjetskog naro-d- a, mi izjavljujemo da ce SSSR nastavit da nepoko-lebljiv- o sprovodi lenjinis-tick- u vanjsku politiku, ! da cemo nastojati da us-potavi- mo medju.obno po-vjeren- je ! suradnju sa svim drzavama bez obzira na njihov drustven! sis- - HRUSCOV OcEKIVA U svom govoru na 22 kon-gresu KPSS u loskvi, sov-jetski premijer Hrus5ov je izrazio nadu da ce Berlinski problem biti rijcSen na mir-n- i na6in. On je da su u toku nedavnih pregovora u Wa-shingto- nu i Londonu, ameri-(i- ki i britanski predstavnici "pokazali izvjcsno razumi-jevanj- e situacije" i da su "skloni traziti rjesenja nje-maSko- g problema i pitanja zap. Berlina na uzajamno prihvatljivoj osnovi." Hru§6ov je kazao da "mi-rov- ni ugovor sa NjemaCkom mora i hoce biti potpisan, uz uCescc zapadnih drzava ili bez njih". Time ce biti riiesen i sta-tus zapadnog Berlina. Hruscov je rekao da je SSSR za brzo гјебепјс nje-ma6k- og problema i protiv "odgadjanja u beskona6-nost- ". Ali ako zapadne dr-za- vc poka2u gotoost za rje-sen- je ovog problema, SSSR nece insistirati da mirovni u-go- vor bude potpisan do 31 decembra 1961. "Glavna je stvar da se ot-klone ostaci Drugog svjets- - gucnosti zadovolji njihova "teznja da aktivno sudjelu-j- u u zivotu firme". Dalje se kaze da treba paziti da "ne-posred- ne negativnc posljc-dic- c automatizacije ne sno-s- e samo radnici ili stanovito grupe radnika". Ali kako to postici? Poz-nat- o je da radnici ncmajn drugog sredstva osim orga-nizaci- jc (unija) i borbc. Va-tikanska diroktiva ne govori o organizaciji, a upozorava protiv borbc. Sve to treba biti postignuto na lijepi na-5i- n. Nesreca je u tome Sto kapitalisti niSta ne daju dob-r-e volje, samo onda kad mo-raj- u. Vjeruje se da vatikanska diroktiva, poput papinske enciklike, ima za cilj stvoriti iluzije da je kapitalizam moguce reformirati (popra-vit- H i tako radnike odvrati-o- d borbe za socijalizam. Vatikan pazvao kanadsko svecenstvo da izmijeni stanoviste prema radnicima radne rekao Neki ameriSki ckonomisti predvidjaju novu ekonoms-ku krizu u Sjed. Drzavama, pile kanadski biznismansV.i list Financial Post (14. okt). j Zastoj ce poJcti joS u drugoj polovici 19G2. a dol VLADAMA tern. "Sovjetski Savez ce na-stavit da se zalaze za ub-lazen- je medjunarodne za-tegnuto- sti i za opce i pot-pun- o razoruzanje pod me-djunarodn- om kontrolom. "Mi smo apelirali i opet apeliramo na vlade i naro-d- e zemalja koje su se bo-ril- e zajedno sa Sovjetskint Savezom, da se otklone os-ta- ci Drugog svjetskog ra-ta i da se udalji sve sto smeta pojacanju mira i kog rata, da se potpise njc-ma6- ki mirovni ugovor; ovo je srz stvari", kazao je sov-jetski premijer. On je ovako formulisao zadatke sovjetske vanjske politikc : © Stalno i dosljedno pri-drzavan- je principa mirolju-biv- e drzava sa razlicitim drustvenim u-redje- njem. Ројабапје jedinstva so-cijalisti- 5kih zemalja kroz bratsku suradnju i medju-sobn- o pomaganje i doprina-sanj- c moci svjetskog sistema. Promicanje veza i su-rad- nje sa svim pobornicima mira u svijetu. Sovjetski Savez je odbio da primi kanadski protect protiv nuklearnc bombe od 50 megatona. Sovjetski predstavnik u Ottawi je iz-javio, da je takve bombe domaca stvar Sovjetskog Saveza a ne Ka nade. Sovjetsku namjeru da e-kspl- odira bombu od 50 me-gatona iznio jo premijer Hruscov u svom govoru na kongresu KPSS. Hms5ov je rekao da ce time biti zavr-sen- e sovjetske nuklcarne probe. On je kazao da SSSR ima i bombu od 100 megatona (jednako 100 mi lijuna tona TNT), ali da so nada da je nikad nece mo-ra- ti Richard Starnes pi§e u New York World Telegram and Sun-u- , kako Amorikan-c- a hvata jeza za vreme bo- - ravka u Kanada jer tck on da dolazi do spoznanje koli-k- o je neobavestcn o svojoj sppstvenoj domovini. ProseSan inteligentan Ame rikanac ubedjen je da SAD uZivaju velike simpatije u svetu jer da je to zemlja ko-ja £ini sve napore da se pro-bij- e kroz teskoce nuklearne politikc. Javno mnjcnje u Kanadi. medjutim, smatra da su SAD vrhunca ce doci 19G3. Taj zakljucak iznijcli su ekonomisti Stanley Rutten-ber- g i Nathaniel Galdfingcr u svom izvjeStaju za Natio-nal Industrial Conference Board. Ocekiva se nova kriza u Sjed. Drzavama i mir MIRNO RJEsENJE BERL1NSK0G PROBLEMA koegzistencije soci-jalisti6k- og SSSR ODBIO KANADSKI PROTEST namjeravanog eksp-lodiran- ja cksplodiranje eksplodirati. AMERIKANCI I NARODIMA prijateljstva medju naro-dim- a, sve sto sadrzi prije tnju novog rata "Mi pozivamo vlade svih zemalja da tele za medjusobnim razumijeva-nje- m i suradnjom, ka mi-rno- m rjesenju svih me-djunarod- nih problema. "Sveta je duznost svih ljudi da se neprekidno i energicno bore, koristeci sva raspoloziva sredstva, za ocuvanje i ucvrscenje mira u svijetu ..." в Pojacanje proleterske solidarnosti sa radnickom klasom i svim radnim ljudi-m-a u svijetu, pruzanje pu-n- e moraine i materijalne po-tpo- re narodima koji se borp za svoje oslobodjonje od im-perijalisti5- kog i kolonijal-no- g ugnjetavanja ili da иб-vrs- te svoju nezavisnost. Energicno pro§irivati poslovne veze, ekonomsku suradnju i trgovinu sa svim zemljama koje зи za takve odnosc sa SSSR. © Sprovoditi aktivnu i gi-pk- u vanjsku politiku, traze-c- i rjesenja svjetskih proble-ma putem pregovora, rask- - rinkavajuci intrigc i manev-r- e ratnih hu§ka6a. Kanadski upravljaCi su i-sko-ristili priliku da obnove antisovjetsku haiku zbog o-bn- ove nuklearnih pokusa, koja je bila jenjala nakon neuspjelih pokusaja da se dobijc UN da ostidi SSSR. Protiv njih govori ne samo to sto su Sjed. Drzavc obno-vil- e probe (a one su izjavile da ce ih vrsiti i u atmosfcri) nego i to sto nisu protestirali onda kad su Sjed. DrZave vrsile u Nevadi jednu cks-plozi- ju za drugom. Iako su sadasnje sovjetske eksplozi-j- c prouzrokovale izvjcsno povecanje radioaktivnosti, nau6cnjaci navode da je stupanj radioaktivnosti u Kanadi bio dalcKo veci u vrijeme ameri6kih eksplo-zija- . SU ZABRINUTI pune onih koji jedva !cka-j- u da se otpoSne atomski rat i da podpadaju sve vi§e i vi-se pod upliv ratnohuSkaSkih generala i ludjaka na kraj- - njom desnom krilu tipa slcd-beni- ka John Birch udruze-nj- a i onih koji zagovaraju "prvi udarac". Sternes dalje kaze da po-sto- ji opasnost da se razvije protivamtriko raspolo2enje u toj tradicionalno prijate-Ijsk-oj zemlji. Kanadjani su ozbiljno zabrinuti, ka2e da-lje on, jer veruju da u SAD danas dobivaju upliv ratne snage krajnje desnice i da one vode "bezrazloznu iza-zivac- ku politiku". Kanada je kosmopolitska remlja, mnogo mi nje pro-vmcis- ka nego mnogi delovi SAD a kanadski narod jc mnogo zreliji politick!, kaze Sternes. Postoji opste mis-Ijen- je da SAD idu putem (♦ч, VIJESTI I KOMENTARI Dvije krajnosti - isti rezultat Dvadeset i drugom kongresu Komunisti£ke partije Sovjetskog Saveza prisustvuju predstavnici gotovo svih komunistiCkih i radni6kih partija, velikih i malih, iz so-cjalistic- kih i kapitalistic"kih drzava Uzgred napominje-m- o da kongresu prisustvuje i delegacija Komunisttfke partije Kanade na celu sa Tim Buckom. Na kongresu nema predstavnika albanske partije. Nije zastupljen ni Savez komunista Jugoslavije. Albanski komunisti su odbili poslati svoga predsta-vnika na kongrcs, a Savez jugoslavenskih komunista ni- je bio ni pozivan. Izolacija Saveza jugoslavenskih komunista od Sov-jetskog 6aveza i svjetskog komunistiCkog pokreta nije nova stvar — ona je posljedica revizionistickih pogleda i (zbog toga) pogrcsnih stavova jugoslavenskih rukovo-dioc- a. koje je Hruscov ponovo (na ovom kongresu) ost-r- o kritizirao. Ali cime bjasniti izoliranost albanskih komunista? Kako su oni dospjeli na iste pozicije na kojima se nala-z- e jugoslavenski rukovodioci, pozicije izoliranosti od So-vjetskog Saveza i medjunarodnog kmunisti£kog pokre- ta? Oni su poznati kao najveci protivnici revizionizma. ' Nema vecih kriticara jugoslovenskog rukovodstva od njih. U tome i je objaSnjcnje : albanski komunisti6ki li-d- eri su oti§li predaleko u svojoj kritici jugoslavenskog revizionizma. Od kritike revizionizma oni su preSli na kritiku ostalih komunista, koji se ne slazu sa njhovim stanovistem, a najvise kritiziraju Komunisticku partiju Sovjetskog Saveza i Hrusc'ova. Tako su oni, kritizirajuci jugoslavensko rukovodioce zbog njihovog antisovjetskog stanovista, sami dospjeli na antisovjetske pozicije. Svi komunisti svijeta osudjuju revizionizam — oni ga smatraju za najvedu opasnost medjunarodnom rad-nickom i komunisti6kom pokretu, jer odvodi od pravil-no- g puta brobe za mir i socijalizam. Ali oni so ne slazu sa albanskim komunistima kako voditi borbu protiv re-vizionizma. Sa Albancima su se ranije slagali samo ki-nes- ki komunisti, ali ima izglcda da su se oni sada pri-bliz- ili sovjetskom stanovi§tu, o 6emu govori i (Sinjcnica da kinesku delegaciju na sadasnjom kongresu predvodi premijer Cu En Laj. Cime objasniti ekstrcmistic'ko stanoviste albanskih komunista? Neki mislc da to najviSe dolazi od polozaja Albanije tj da je ona malena i izolirana od ostalih soci-jalistiS- kih drzava. Ona se spori sa Jugoslavijom zbog albanske nacionalnc manjine u Jugoslaviji. Daklc, nije u pitanju samo ideologija, 6istoca marksizma — lenjini-zm- a, nego i nacionalni interesi. Spor izmedju Albanije i Jugoslavije je druge prirode nego spor izmedju jugos-lavcnsk- og rukovodstva i komunistiSkog pokreta u svi-jetu, premda sadrzi i ideoloskc elemente. Moglo bi se jo§ primjetiti da su jugoslavenski ru-kovodioci dosli u sukob sa ostalim komunistima svijeta prvenstveno zbog svoje uobrazenosti i suprostavljanja intercsa svoje zemlje opcim intercsima medjunarodnog radniSkog pokreta i socijahzma. Oni stojc na nacionali-sticki- m pozicijama — suprotno intcrnacionalizmu. Nacionalizam jo elemenat i u drzanju albanskih komunista (inaCe oni ne bi dolazili u sukob sa drugim komunistima koji osudjuju rcvizionzam). Kako se iz svoga ovoga vidi lijevi ckstrcmizam do-vo- di do istih pogresnih stavova i §tetnih posljedica kao revizionizam. ♦ ♦ Prije nekoliko dana zagrcbaciki "Vjesnik" jopieao o izoliranosti Albanije. To jc zaista zabrinjavajuca pp-jav-a. Ali pisanje jugoslavenskog lista nalici "ruganju lonca loncu". Istina je to da se u polozaju izoliranosti danas nalaze i Jugoslavia i Albanija. Moglo bi se dapace roci da se Jugoslavija nalazi u jo§ tezem polozaju od Albanije, i to zato jer se ona pre-vise ekonomski povezala sa Sjed. Drzavama i amcri6ki kapital je sada робсо da ju ucjenjujc i prisiljava ла po-dupira- nje njegovih stavova. Ima samo jedan Izlaz iz to situacije: odbacivanje revizionistickih pogleda i povra-ta- k u socijalisticki tabor. Albanija ce se naci u teskoj situaciji ako proslijedi putem kojim jc po§la. џ Jedno je savrseno jasno : Uspjesna borba za mir i socijalizma zavisi od punog jedinstva onih koji su za mir i socijalizam. Tko se odvaja, on strada. Izjava predslavnika jugoslavsnkog ministarstva Na konferencljl za Stampunatora Humphrey rbog nj ego u Beogradu 13. oktobra, pre-dstavnik ministarstva vanjs-kl- h poslova Drago Kunc Je po-tvrd- io vljcst da Je podpreds-Jedni- k vlade Mijalko Todoro-vl- d razgovarao sa ameriiklm ambasadorom Kcnnan-o- m o odnosima Izmedju Jugoslaviji 1 Sjed. Drzava. Kunc Je takodjer potvrdlo otkaz posjete amcrlCkog se- - nuklearne katastrofe. sto treba da zabrinjava svakog Amerikanca, zavrSava Star-ne- s. ve lzjave da Jugoslavija nije slobodna". Zatim Je rekao: "Ml medjutim na ove izja-v- e senatora Humphreya gle-da- mo I u sklopu drugih slic-ni- h negatlvnih postupaka do kojlh Je doSlo u posljednje vrijeme s amerlcke strane narottto u dijelu Stampe, a i od drugih faktora. Ti postup-c- i ne mogu sluziti odrzavanjti dobrlh odnosa kakvi su do sada postojall izmedju nase dvije zemlje i kakvi treba da postoje kako bi se dalje razvi-Ja- la I unapredjlvala suradnja izmedju Jugoslavije 1 SAD. |
Tags
Comments
Post a Comment for 000307