000190 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
a
pifpWfgl!p Ul'JP 3959IHH
jf-- -
STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesdav Thursday and Sarurdav by the
Novosti Publishing Company
In tho Croaiian Language
—— ——— ——
Izlozi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adekrid Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADolcdde 1642
Registered in the Begistrv Office for the City oi Toronto
on the 2th day of October 1941 as
No 46052 CP
Upisujte Šesti Pobjednički Zajam
Dok ovaj broj Novosti stigne u ruke naših čitaoca Še~
Pobjednički Zajam Kanade biti će već u punom zamahu Po
cima u ponedeljak 24 aprila a svršava 15 maja
Zajam je raspisan za JEDAN BILIJUN I 200 MILIJUNA
DOLARA
Ovaj kao i prošlih pet zajmova potreban je Kanadi za i
pješno provadjanje rata protiv osovinskih sila Bez zajma
potpore od strane naroda niti jedna zemlja ne može provod
rata pa ne može ni naša Kanada Novac kojeg se u forrr
zajma posudi državi je novac pomoću kojeg se izdržava vc
ska proizvadja ratni materijal i izvršava sve što je u vezi rat
nim naporima zemlje To neka bude jasno
Šesti ratni zajam je tim važniji što je raspisan u predvr
cerju velike savezničke ofenzive na Europu To je zajam
kojim će narod Kanade poduprijeti naše oružane sile u dola
zećim velikim borbama u Europi i Aziji o kojima ovisi bez
uslovna pobjeda nad osovinskim silama
Pored toga najglavnijeg zadatka Šestog Ratnog Zajma
Kanade ne traži se od naroda Kanade da u bondove uloženi
novac daruje državi Ne ona traži od nas tek da posudimo ko
liko možemo a ona će to narodu vratiti uz dobre kamate Pre-ma
tome ulaganje novca u državne bondove nije samo pa-triotska
dužnost nego i unosan posao — unosniji nego ulaga-nje
novca u razne banke
Za vrijeme prošlih ratnih zajmova naš narod se pokazao
dosljedan velikoj patriotskoj dužnosti To će nadamo se biti i
ovog puta tim više što je pitanje upisivanja državnih bondo-v-a
povezano sa pitanjem pomaganja herojske borbe našeg
naroda u Jugoslaviji
Za to upisujte Šesti Pobjednički Zajaml
Pišite njim i pomognite
Naš zemljak i prijatelj Mato Bautović Dalmatinac iz Ston-sko- g
Zaljeva donio nam je pismo koje je primio iz izbjegli-čkog
logora u Sjevernoj Africi Sa njegovom dozvolom mi to
pismo u cijelosti donosimo
"Dragi zemljače: —
"Ovdje na Srednjem Istoku nalazi se i tvoja kćerka Lju-bica
Ona jo ostavila Jugoslaviju skupa sa drugim zemljaci-ma
još pred pet mjeseci Sa sobom je ponila samo ono što je
imala na sebi Već ti je pisala tri pisma i to čim je došla ali
se bojim da ih nisi primio Zdrava je o tome netrebaš ti vo-diti
brigu ni misliti Što se poštenja tiče kažem ti možeš se
ponositi da imaš takvu kćerku Vrlo je inteligentna i mar-ljiva
djevojčica Ona je sama iz Danccma i nalazi se u krugu
naših Jaupinaca U dobrom je društvu za to ne vodi brige
"Ju sam iz Jaupino i član sam naše Narodne Oslobodi-lačke
Vojske Prijatelju ako bi se moglo što sakupiti to jest
robe ili novca medju vama tamo u Kanadi učinili bi veliko i
rodoljubivo djelo jer njima svima treba i ono su svi naši
borci
"Šaljem ti i njezinu i moju adresu kao i adresu od na-šeg
odbora u kempi koja je:
Central Committee of Yugoslav
m ' - Refugee Camp — El Shatt Egypt
S Dezulović
DRUGO PISMO IZ EGIPTA
Ovih je dana Ana Kezele (rodjena 2agar) bila iznenadje-n- a
listom kojeg je dobila od svog 66 godišnjeg oca iz Egipta
Pred tri godine njezinog su oca sa još nekoliko drugih u Del- -
nicama Gorski Kotar uhapsili Talijani i osudili na tri godine
i ih negdje u je nepri
kog sadržaja ah iz njega se ipak može razumjeti kakve su stra
hote činili Talijani kada su okupirali naše krajeve glasi
"Ja Ivan Zagar mogu vam da se nalazim živ i
zdrav ovdje u Egiptu Bio sam osudjen po Talijanima na tri
godine zatvora i izdržao i pol godine nakon čega su
nas Amerikanci oslobodili i poslali u Egipat Od kuće nez-na- m
ništa pa vam ne mogu ništa ni javiti"
Poslije nekoliko rijeci pozdrava zetovima i sinu
ovaj starac nastavlja "Obavjesti o tome mog sina Mihu i zeta
Antuna Molim vas pošaljite pomoć ako ikako možete Ov-dje
nas ima više naših Sa radošću očekujem vaš odgovor
Ivan Zagar No 2600 I
Jugoslav Camp
Eli Shatt Egypt"
Pismima je suvišan dulji komentar Ona govore sama zaz
seb U njima se jasno izražavaju prilike i borbeni duh tih
Mslh
Oni nas pozivaju 6a njim pomognemo jer sve što su mno-gi
od njih sobom ponijeli je ono u četnu su došli Pomoći njim
pako možemo ako već sada i svojim
upijemo da smo voljni doprinjeti u fond pomoći narodima Ju-goslavije
odredjenu svotu za koju bi se ovdje u Kanadi kupi-lo
i poslalo ono što je njima najnužnije Pomoći njim možemo
1 onda ako njim pišemo bodreća pisma i rečemo da je njiho-vo
borba i naša borba da su njihove žrtve inoJe žrtve i da će-mo
učiniti sve da njima i borcima u zemlji što prije i što obi-krtni- je
pomognemo
smo i to da je individualnu
pomoć za sada nemoguće slati k' njima u Afriku radi toga
konoentrisati treba na pomoći na nač-- n kako se
to već počelo raditi u Torontu Windsoru i drugim mjestima
gdje Ujedinjeni Odbori ili pojedine organizacije već rade i prikupljaju obaveze na osnovu kojih će biti dignuta i dozvola
Pišite njim raspitajte za rvoie i POMOGNITE NJIM
4Jff Ti
jM!
rffililin
I
I ~ i
HITLER NIJE POKORITI
NARODA
odbora štampu)
Piše: SHMJON HEIINKOV
Moskva — U aprilu 1941 fašisti
su navalili na jugoslavenski teri-torij
Hitlerovi agenti u toj zem-lji
široko su otvorili vrata njema-čkim
talijanskim madjarsklm i
bugarskim trupama General Ne-di- ć
koji je prije rata držao min-istarski
položaj u mnogim kabine-tima
u Beogradu i istovremeno bio
agent njemačke špijunaže hotimič-no
je fašističkim trupama pustio
otvoreni prolaz kroz vardarsku do-linu
Tokom prvih dana invazije
ovaj izdajnik već se vozio u auto
mobilu njemačkog glavnog štaba
nagovaraju ii jugoslavensku vojsku
da prestane otporom Nijemcima i
njihovim vazalima
Poslije samovoljnog razdvajanja
Jugoslavije i ponliavanja čak i
njezinog samog imena Hitler je
bučno galamio kako je postavio
svoj "novi red" na Balkanu za hi-ljadu
godina AH Nijemci su pod-cijenili
veliku patriotsku ljubav
Hrvat Srba i Slovenaca prema
slobodi njihovu spremnost u bor-bi
da ti tu slobodu izvojuju i sa-čuvaju
Narodi Jugoslavije ostali su
vjerni svojim vjekovima starim
borbenim tradicijama Njihova
simpatija prema ruskoj braći je
velika Isto tako velika kao i ljirž- -
zatvora poslali popnhci Afriku Pismo vrlo krat- - " protiv najkrvoločnijeg
Pismo
javiti
dvije
kćerima
Refugee
semljaka
prema mogućnostima
Obavjeiteni (pojedinačnu)
prikupljanje
jatelja Slavena — Nijemaca
Početkom okupacije najbolji pa-trioti
Jugoslavije u Hrvatskoj
Srbiji i Sloveniji organiiirali su se
u partizanske odrede l postali jez-gra
otpornog pokreta fašističkim
Oružana borba se na-glo
razvijala po cijeloj zemlji
Prošle godine u je for-mirana
Narodna Oslobodilačka
Vojska i uspostavljeni upravni or-gani
na oslobodjcnom teritoriju
Cijeli svijet divi se junačkim i
uspješnim borbama Narodne Os-lobodilačke
Vojske i izrazuje zah-valu
njezinom vodji i velikom pa-triotu
maršalu Josipu Broz (Titi)
Strategija maršala Tite pokazala
se je bolja i usavršenija od stra-tegije
Nijemaca Tokom tri godi-ne
rata Nijemci su poveli šest teš-kih
ofenziva ali nijedna nije us-pjela
usljed čvrstog otpora Narod-ne
Oslobodilačke Vojske Vojnici
maršala Tite ne dozvoljavaju ne-prijatelju
da se utvrdi i
Sve više i čeJće Narodna Oslobo-dilačka
Vojska preuzima inicijati-vu
od Nijemaca Boreći se zajedno
i jedinstveno Hrvati Srbi i Sloven-ci
svakog dana čiste i uništavaju
okupatore u svojoj domovini Sko-ro
jedna trećina cijelog
Jugoslavije već je oalobodjena od
Nijemaca i njihovih siutoika To-kom
prošlog mjeseca jedinice Na-rodne
Oslobodilačke Vojske ušle su
u Južnu Srbiju gdje je ranije ope
NOVOSTI "SLOTOUMA DALMACIJA
V
Ovdje donosimo članak koji je urmkuie sakodnevri hnjade bes- - ži u le one kuiima su govorili da
izašao 1 prosinca 1913 u no ini putrpbmh žrtava To su one isto ta njih nije politika Svaka je ima- -
"VuirMuin i II ilm 1 1 cl ti ihitnnm Lr) iL a Lr m nnsJaA !__ 1 __ f--)
I _ _ _j _ _ „w„ uUij DuiAium ittc nujr iuuiduju iviuijii i ei- - i ia sto ua Kaže uovorue 9U žene n dnevnom glasilu ra i izbjegličku vladu Mi ne rao-pokre- ta
u Dalmaciji članak je o žerno dozvoliti da se oni opet pov
konferenci Anti-fašističk- og Fronta
Žena Dalmacije e je
Izjasnila za otvaranje drugog
fronta za bio skori j i svršetak ra-ta
za još nesmiljeniju borbu pro
tiv fašizma i njegovih pomagača
llanak počima:
U Dolu na Draču održano je u
drugoj polovici studenoga 1943
prvo oblasno savjetovanje
Fronta Žena za Dalma-ciju
Savjetovanju je prisustvova-lo
114 delegata — predstavnika
nekoliko desetaka hiljada žena
Dalmacije Sav-jetovanje
je imalo radni karakter
su i produbljena sva
aktuelna pitanja političkog života
1 kao i organizacioni problemi Anti- -
fašističkog Fronta Žena (AFŽ)
I' prvoj točci dnevnog reda po-litičkom
referatu drugarica Bla-žen- ka
Mimica istakla je glavne
političke zahtjeve koji se danađ
pojavljuju pred naš narod i pred
organizaciju AFŽ kao borbenu po-litičku
organizaciju velikog dijela
tog naroda "Pitanje otvaranja
drugog fronta danas je političko
pitanje uništenja uticaja reakcio-narnih
klika u Engleskoj i Ameri-ci
koje otežuči otvaranje drugog
fronta a tupe i svrSetak rata pro- -
MOGAO OVAKO
invaserima
pripremi
teritorija
Konferenca
rirao samo jedan partizanski od-red
Hitlerovci i njihovi sluznici sku-po
plaćaju za njihov pokušaj u po-robljavanju
Jugoslavije Tokom
prošle godine okupatori su izgubi-li
preko 150000 oficira i vojnika
Nacionalna i vjerska protuslov-lja
u Jugoslaviji koja su uvjek bi-la
glavni adut u razaračkim aktiv-nostima
Berlina sada su iščezla
Bratski narodi Jugoslavije stisli
su svoje desnice Oni su shvatili
da ako će odbiti smrtnu opasnost
koja prijeti njihovoj zemlji da se
moraju ujediniti i zajednički pove-sti
borbu protiv lukavog i brojča-no
nadmoćnijeg neprijatelja Voj-no
jedinstvo i skladna suradnja iz- -
medju Hrvata Srba i Slovenaca
postalo je stvarnost
Uspjesi Narodne Oslobodilačka
Vojske poznati su daleko preko
granica Jugoslavije Oni su pozna-ti
i priznati u svim savezničkim i
neutralnim zemljama švedska no-vina
"Svenska Dagbladet" o bor-bama
u Jugoslaviji piše: "Neus
pjeli pokušaji Nijemaca da unište
Narodnu Oslobodilačku Vojku
maršala Tite uvjerili su narode
na Balkanu i podunavskim zemlja
na
London 18 Aprila — Čehoslo-vački
ministar za posljeratnu
František Nemec je
u ime zagranične vlade preko bri-tanskog
radia pozvao svoj narod u
zemlji na masovni otpor njema-čkim
okupatorima 1 predložio
narodnih odbora za
borbenih aktivnosti
i preuzimanje gradjanskih vlasti
nakon se zemlja oslobodi
Crvena Armija naglo nastupa
prema zapadu pa je nužno mob-ilizirati
i opremiti sve narodne sile
da se Crvene Armije
još više ubrza
Posvuda treba organizirati lo
kalne i pokrajinske odbore u Bo-hem- iji
Moraviji Slovačkoj i Ru-ten- iji
Odbori se već sada moraju
rauzimati za sačuvanje industrij-skih
i proizvoda
kako bi narod mogao dobiti naj-nužniju
hranu i odijelo poslije os-lobodje- nja
Pogotovo je valno pa-liti
da se Nijemcima onemogući
evakuiranje industrijske I
mašinerije i drugih čeho-slovačk- ih
posjeda Posjedi izdajni-ka
i njemačkih suradnika imaju
se zaplijeniti
ENSKOM POKRETU
oslobodilačkog
Anti-fašističkog
anti-fašistikin- ja
Raspravljana
rate da opet stvore Jugoslaviju
tamnicu naroda"
"Optužujemo sve one koji su krivi
za bezbrojne zločine počinjene nad
našim narodima Mi ćemo umjesto
Jugoslavije tamnice naroda stvo
riti jednu tijesnu federativnu za-jednicu
svih naroda Jugoslavije"
Saslušavši referat delegatkinjo
su tražile da se preko "Slobodne
Dalmacije" objavi zahtjev svih že-na
Dalmacije za Sto skorije otva-ranje
drugog fronta
Drugarice delegati postavile su
brojna pitanja koja se odnose na
političku situaciju živo su se ni-zala
pitanja od takvih koja se ti-ču
federativne zajednice Južnih
Slavena pa do onih o stavu Tur-ske
i o borbama u Kini Riječito su
ta pitanja govorila o budnom inte-resu
naših žena za politički život
Zamoljen od drugarica na pita-nja
je podrobno odgovori drug
Miloš Žanko održavši predhodno
Prvo Savjetovanje žena Dalmaci-je
u ime oblasnog "NOO-- a Dal-macije
(Narodnog Oblasnog Od-bora
Dalmacije)
Na poziv drugarice Blaženke Mi-mi- ce
drugarice su govorile o tomf
što su sve dale i doživjele u toku
ove borbe šta su dale što su do- - Narodi Jugoslavije zadivili
su cijeli svijet
HRABROG
(Brzojavno Novostima od Sve-slavensk- og za
Jugoslaviji
ma da je Titov položaj stabilan"
Mnogi madjarski i rumunjski voj-nici
i oficiri dezertirali su fašisti
čke armije i prešli na stranu sila
maršala Tite da se bore za slobo-du
svojih zemalja
na ovoj činjenici radio stanica BBC
podvlači da Narodna Oslobodila-čka
Vojska u Jugoslaviji mora za
Madjare Rumunje i Bugare pos
tati svjetli primjer kako se otpor
Hitlerovim trupama ima organizi-rati
Na jednoj strani u Jugoslaviji
postoji solidarnost narodnih sila
na drugoj strani je raspad i zbrka
u izdajničkom taboru Pavelića i
Nedića obuhvatio je smrtni strah
od ogromnih uspjeha oslobodila-čkog
pokreta Izdajničke bande
Draže Mihajlovića kolebaju Mno-gi
zavedeni i nasilno mobilizirani
četnici dobrovoljno prelaze na sira
nu Narodne Oslobodilačke Vojske
Tokom prošle tri godine situaci
ja u Jugoslaviji se korjenito pro
mijenila Nebrojene žrtve patriota
Jugoslavije koje su položili na ol
tar slobode nisu bile uzaludne Ni
je daleko dan kada će sva Jugosla-vija
biti potpuno oslobodjena od
njemačkih fašističkih zvijeri i nji
Kovih služnika
Značaj Molotove izjave
čehoslovački ministar
poziva masovni
otpor
re-konstrukciju
or-ganiziranje
ko-ordinira-nje
napredovanje
poljoprivrednih
poljo-privredne
Komentirajući
Prigodom pobjedničkog nastupa
nja Crvene Armije i njezinog pro-laza
u Rumunjsku komesarijat
stranih poslova Sovjetskog Saveza
uzeo je priliku da i ovaj puta po-kaže
svoju bazičnu vanjsku politi-ku
koja je još jednoć razbila sve
laži i ogovaranja Molotova izjava
koja se odnosi na prelat Crvene
Armije u Rumunjsku pokaruje da
Crvena Armija provodi u djelo
proglase koji su stalno isticani u
govorima so%'jetkih vodja
U toj izjavi odgovoreno je na tri
laži odjednoć Prva laž da Crvena
Armija neće preći svojih granica
nego da će pustiti isključivo svo
jim saveznicima da oni unište na-cističku
Njemačku je time pobije
na Molotov je podvukao da je
Sovjetski Savez zainteresiran sa-mo
za uništenje njemačkih fašisti
čkih oružanih sila i prisiljavanje
Njemačke na kapitulaciju To je
ujedno znak da su potrebne naše
što skorije operacije na zapadu
Druga laž je da će Sovjetski Sa-vez
"boijievisirati" nwle nacije na
njegovoj zapadnoj granici Molo-tov
je jasno rekao da dok Sovjet-ski
Savez presire vladu lana An-tonee- cu
koja se priključila Hitle-rovo- m
ratu u društvenu struktu-ru
Rumunjske se neće dirati Pa
dok ovo dakako ne znači da se pred
rumunjskim fašistima i pred pro-Hitlerov- im
veleposjednicima i in-dustrijalis-tima
ne nalazi dugi ži-vot
jedini cilj sovjetskih operaci- -
krajeva Dalmacije Srpkinje ( Hr-vatice
Iz njihovi riječi izbijala je
uzajamna ljubav srpskih i hrvat-skih
žena što se u zajedničkoj bor-bi
iskovala" danas najljepša
ljubav medju njima blista u sarad-njL- "
(Vaja Tišma Srpkinja iz Bu-kovice)
Govorile su o užasnom
zvjerstvima Njemaca ustala i čet
nika svud miris zgarišta
mnogo je crnih rubaca" (Ankica
špirić Vodice) Go orile su o
tome kako su one radile "po mje-sečini
smo prele i plele za parti-zane"
(Vinka Kovačev ić Trogir)
Druga točka dnevnog reda bili
su izvještaji iz pojedinih organiza-cija
Predstavnice okružnih odbora
prikazale su stanje organizacija u
svom okrugu Popunjavale su dru-garice
iz kotarskih odbora Iz
svih tih izvještaja vidi se da po
JJflSf TBsj
naših zemljaka U
dogovoru vlastima njih je vlada
so oslobodi
stoji stotine odbora uzduž Dalma-cije
nekoliko odbornica koje aktiv-no
rade u svim u
sklopu Narodnog
Fronta deseci hiljada žena aktivi-stkinja
da su i žene one koje
su podgrijavale i raspirivale usta-nak"
drug Miloš žanko
Treća točka reda bio
je organizacioni referat U refera-tu
je drugarica Marija Novak go-vorila
o karakteru AFŽ i njego-vim
zadacima kao i o nedostatcima
dosadašnjeg je borbeni
politička organizacija Medjutim
ona do sada razvijala u glavnom
u pravcu organizacije za materi
jalnu pomoć vojsci Danas se stav
lja kao glavni zadatak politiziranje
organizacije
"Treba da AFŽ omogući AVN-OJ-- u
i ZAVNH-- u da izvrSe politi-čke
ciljeve koje imaju u svom pro-gramu"
je koje
mnogi puta
ništa što sebi
"Danas nećemo okupljati žen
na parolama kao sakupljanje hra-ne
i odjeće (prem da taj rad ne
treba zabaciti treba mu samo
dati novi politički pečat) nego na
političkim parolama kao: otvara-nje
drugog fronta za federativnu
zajednicu Slavena nedoz-voli- ti
kralju i izbjegličkoj vladi
povratak u zemlju itd Danas
treba mobilislrati žene na rješava- -
ja na teritoriju je —
uništenje neprijatelja
Treća laž je širena u ramim
formana da je Sovjetski Savez
"napustio boljSevitam' za volju
nacionalnog imperijalisma" Ovi
me se želi prikazati da je Sovjet
ski Savez zainteresiran u poveća-nje
svog teritorija na račun svojih
zapadnih susjeda To je Molotov
mnogo puta ranije pobio Sovjet-ski
Savez nema
na račun Rumunjske uspr-kos
činjenice štosu narodi Molda-vij- e
Besarabije mnogo pre patili
radi saveza rumunjske vlade sa
Hitlerom
Drugim riječima sva lažljiva i
defetistička propaganda je ovom
isjavom Molotova još jednoć raz-golićV- na
Onovni ciljevi Sovjet-skog
Saveza a oni znače potpuno
uništenje neprijatelja i njegova
kapitulacija se naći uvjek
jednako opisani svim proglasima
Staljina od C 1941 Ti progla
si su sada opet potvrdjeni
Četvrtak 20 aprila 1944
rbAi lieumOaJih pkouljiitičbkeih postaljaju pprroe-d i ZAVNOII"
"Odbori da iz političke situacije
u svijetu pronalaze zadatke pro-nalaze
parole uvjek nove uvjek
aktuelne koje će mobilizirati že- ne"
"Da bi mogle preorjentirati or
ganizaciju da bi se borile za poli-tičke
ciljeve AVNOJ--a i ZAVN-OH-- a
potrebno je da političkom
radu damo plan sistem ćemo
provoditi svakodnevno kroz sve
organizacije"
Zbog svih tih zadataka koji se
postavljaju pred organizaciju po- trebna su čTSta rukovodstva Od-bori
trebaju da budu jezgra koja
organizirano vode širokim pokre-tom
žena Prije svega potrebno je
riješiti pitanje nepismenosti od-borni-ca
"Ako odborima sjede
nepismene drugarice one će se mo-ći
baviti jedino time koliko je tka
tB£sfHRvH% 4 - — ' -- i 1 [i Cle H? 1
Grupa evakuiranih iz Jugoslavije u Egiptu
sa savezničkim Tita
privremeno sklonila dok zemlja invazora
organizacijama
Oslobodilačkog
dnevnog
rada AF2
se
i
—
zah-tjeva
mogu
jula
i
i socijalnih
koji
maršala
sakupio i dao a i to slabo jer će
morati računati na prste" Treba
neumorno raditi na organiziranju
analfabetskih tečajeva ( to se može
činiti uz saradnju USAOH-a- ) i po-litičkih
kurseva treba putem za-jedničkog
čitanja po domovima
putem sastanaka i konferencija
putem listova i propagandnih le-taka
svakodnevno podizati znanje
i političku svijest žena
Moramo prići masama žena ko-je
su ostale po strani "pasivne
žene Iako se pretvaraju u rezerva
neprijatelja"
Drugarica Novak se osvrnula na
izvještaje iz organizacije j na kon-kretnim
je primjerima ukazivala
na ono što je pozitivno a što ne-gativno
u dosadašnjem radu orga-nizacija
Poslije referata drugarice dele- -
gatico su postavljale razna pitanja
(z oblasti organizacije Na pitanja
Medju evakuiranima veliki broj žena i djevojaka su
so istakle u borbi protiv njemačkih i talijanskih
okupatora Sobom nisu ponijeli osim imaju na
Južnih
rumunjkom
teritorijalnih
1
u
u
su odgovorili drug Miloš Žanko i
drugarica Blaženka Mimica Za
tim je drugarica Mimica upoznala
delegate s oblasnim Odborom ko-jeg
je postavio Glavni odbor za
Hrvatsku biran od predstavnika
svih žena Hrvatske Imenovani ob-lasni
odbor djelovat će do saziva
oblasne konfederacije Konferenci-ja
će se sazvati čim budu postoja-li
uslovi zato
S ovim je savjetovanje bilo za-vršeno
Učesnice su odale minu-tom
šutnje poat palim drugari-cam- a
a zatim su zapjevale himnu
"Hej Slaveni" Kličućl drugu Titi
Crvenoj Armiji Narodno-oelobodi-lačk- oj
Vojsci i pjevajući Žensku
himnu i druge borbene pjesme
drugarice delegati su napustile
dvoranu
Obogaćene znanjem vratile su
se predstavnice žena Dalmacije
svaka na svoj teren kako bi prove-le
u djelo ono što su na svom ob-lasnom
savjetovanju zaključile
SIN MARŠALA TITE DOBIO
ODLIKOVANJE
London 18 Aprila — Narednik
Žarko Broz sin vod je Narodne
Oslobodilačke Vojske maršala Tite
dobio je visoko odlikovanje od sov-jetske
vlade za njegovu hrabrost
na sovjetsko-njemačko- m frontu
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, April 20, 1944 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1944-04-20 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000047 |
Description
| Title | 000190 |
| OCR text | a pifpWfgl!p Ul'JP 3959IHH jf-- - STRANA 2 NOVOSTI Published every Tuesdav Thursday and Sarurdav by the Novosti Publishing Company In tho Croaiian Language —— ——— —— Izlozi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku ADRESA NOVOSTI 206 Adekrid Street West Toronto 1 Ontario Telephone: ADolcdde 1642 Registered in the Begistrv Office for the City oi Toronto on the 2th day of October 1941 as No 46052 CP Upisujte Šesti Pobjednički Zajam Dok ovaj broj Novosti stigne u ruke naših čitaoca Še~ Pobjednički Zajam Kanade biti će već u punom zamahu Po cima u ponedeljak 24 aprila a svršava 15 maja Zajam je raspisan za JEDAN BILIJUN I 200 MILIJUNA DOLARA Ovaj kao i prošlih pet zajmova potreban je Kanadi za i pješno provadjanje rata protiv osovinskih sila Bez zajma potpore od strane naroda niti jedna zemlja ne može provod rata pa ne može ni naša Kanada Novac kojeg se u forrr zajma posudi državi je novac pomoću kojeg se izdržava vc ska proizvadja ratni materijal i izvršava sve što je u vezi rat nim naporima zemlje To neka bude jasno Šesti ratni zajam je tim važniji što je raspisan u predvr cerju velike savezničke ofenzive na Europu To je zajam kojim će narod Kanade poduprijeti naše oružane sile u dola zećim velikim borbama u Europi i Aziji o kojima ovisi bez uslovna pobjeda nad osovinskim silama Pored toga najglavnijeg zadatka Šestog Ratnog Zajma Kanade ne traži se od naroda Kanade da u bondove uloženi novac daruje državi Ne ona traži od nas tek da posudimo ko liko možemo a ona će to narodu vratiti uz dobre kamate Pre-ma tome ulaganje novca u državne bondove nije samo pa-triotska dužnost nego i unosan posao — unosniji nego ulaga-nje novca u razne banke Za vrijeme prošlih ratnih zajmova naš narod se pokazao dosljedan velikoj patriotskoj dužnosti To će nadamo se biti i ovog puta tim više što je pitanje upisivanja državnih bondo-v-a povezano sa pitanjem pomaganja herojske borbe našeg naroda u Jugoslaviji Za to upisujte Šesti Pobjednički Zajaml Pišite njim i pomognite Naš zemljak i prijatelj Mato Bautović Dalmatinac iz Ston-sko- g Zaljeva donio nam je pismo koje je primio iz izbjegli-čkog logora u Sjevernoj Africi Sa njegovom dozvolom mi to pismo u cijelosti donosimo "Dragi zemljače: — "Ovdje na Srednjem Istoku nalazi se i tvoja kćerka Lju-bica Ona jo ostavila Jugoslaviju skupa sa drugim zemljaci-ma još pred pet mjeseci Sa sobom je ponila samo ono što je imala na sebi Već ti je pisala tri pisma i to čim je došla ali se bojim da ih nisi primio Zdrava je o tome netrebaš ti vo-diti brigu ni misliti Što se poštenja tiče kažem ti možeš se ponositi da imaš takvu kćerku Vrlo je inteligentna i mar-ljiva djevojčica Ona je sama iz Danccma i nalazi se u krugu naših Jaupinaca U dobrom je društvu za to ne vodi brige "Ju sam iz Jaupino i član sam naše Narodne Oslobodi-lačke Vojske Prijatelju ako bi se moglo što sakupiti to jest robe ili novca medju vama tamo u Kanadi učinili bi veliko i rodoljubivo djelo jer njima svima treba i ono su svi naši borci "Šaljem ti i njezinu i moju adresu kao i adresu od na-šeg odbora u kempi koja je: Central Committee of Yugoslav m ' - Refugee Camp — El Shatt Egypt S Dezulović DRUGO PISMO IZ EGIPTA Ovih je dana Ana Kezele (rodjena 2agar) bila iznenadje-n- a listom kojeg je dobila od svog 66 godišnjeg oca iz Egipta Pred tri godine njezinog su oca sa još nekoliko drugih u Del- - nicama Gorski Kotar uhapsili Talijani i osudili na tri godine i ih negdje u je nepri kog sadržaja ah iz njega se ipak može razumjeti kakve su stra hote činili Talijani kada su okupirali naše krajeve glasi "Ja Ivan Zagar mogu vam da se nalazim živ i zdrav ovdje u Egiptu Bio sam osudjen po Talijanima na tri godine zatvora i izdržao i pol godine nakon čega su nas Amerikanci oslobodili i poslali u Egipat Od kuće nez-na- m ništa pa vam ne mogu ništa ni javiti" Poslije nekoliko rijeci pozdrava zetovima i sinu ovaj starac nastavlja "Obavjesti o tome mog sina Mihu i zeta Antuna Molim vas pošaljite pomoć ako ikako možete Ov-dje nas ima više naših Sa radošću očekujem vaš odgovor Ivan Zagar No 2600 I Jugoslav Camp Eli Shatt Egypt" Pismima je suvišan dulji komentar Ona govore sama zaz seb U njima se jasno izražavaju prilike i borbeni duh tih Mslh Oni nas pozivaju 6a njim pomognemo jer sve što su mno-gi od njih sobom ponijeli je ono u četnu su došli Pomoći njim pako možemo ako već sada i svojim upijemo da smo voljni doprinjeti u fond pomoći narodima Ju-goslavije odredjenu svotu za koju bi se ovdje u Kanadi kupi-lo i poslalo ono što je njima najnužnije Pomoći njim možemo 1 onda ako njim pišemo bodreća pisma i rečemo da je njiho-vo borba i naša borba da su njihove žrtve inoJe žrtve i da će-mo učiniti sve da njima i borcima u zemlji što prije i što obi-krtni- je pomognemo smo i to da je individualnu pomoć za sada nemoguće slati k' njima u Afriku radi toga konoentrisati treba na pomoći na nač-- n kako se to već počelo raditi u Torontu Windsoru i drugim mjestima gdje Ujedinjeni Odbori ili pojedine organizacije već rade i prikupljaju obaveze na osnovu kojih će biti dignuta i dozvola Pišite njim raspitajte za rvoie i POMOGNITE NJIM 4Jff Ti jM! rffililin I I ~ i HITLER NIJE POKORITI NARODA odbora štampu) Piše: SHMJON HEIINKOV Moskva — U aprilu 1941 fašisti su navalili na jugoslavenski teri-torij Hitlerovi agenti u toj zem-lji široko su otvorili vrata njema-čkim talijanskim madjarsklm i bugarskim trupama General Ne-di- ć koji je prije rata držao min-istarski položaj u mnogim kabine-tima u Beogradu i istovremeno bio agent njemačke špijunaže hotimič-no je fašističkim trupama pustio otvoreni prolaz kroz vardarsku do-linu Tokom prvih dana invazije ovaj izdajnik već se vozio u auto mobilu njemačkog glavnog štaba nagovaraju ii jugoslavensku vojsku da prestane otporom Nijemcima i njihovim vazalima Poslije samovoljnog razdvajanja Jugoslavije i ponliavanja čak i njezinog samog imena Hitler je bučno galamio kako je postavio svoj "novi red" na Balkanu za hi-ljadu godina AH Nijemci su pod-cijenili veliku patriotsku ljubav Hrvat Srba i Slovenaca prema slobodi njihovu spremnost u bor-bi da ti tu slobodu izvojuju i sa-čuvaju Narodi Jugoslavije ostali su vjerni svojim vjekovima starim borbenim tradicijama Njihova simpatija prema ruskoj braći je velika Isto tako velika kao i ljirž- - zatvora poslali popnhci Afriku Pismo vrlo krat- - " protiv najkrvoločnijeg Pismo javiti dvije kćerima Refugee semljaka prema mogućnostima Obavjeiteni (pojedinačnu) prikupljanje jatelja Slavena — Nijemaca Početkom okupacije najbolji pa-trioti Jugoslavije u Hrvatskoj Srbiji i Sloveniji organiiirali su se u partizanske odrede l postali jez-gra otpornog pokreta fašističkim Oružana borba se na-glo razvijala po cijeloj zemlji Prošle godine u je for-mirana Narodna Oslobodilačka Vojska i uspostavljeni upravni or-gani na oslobodjcnom teritoriju Cijeli svijet divi se junačkim i uspješnim borbama Narodne Os-lobodilačke Vojske i izrazuje zah-valu njezinom vodji i velikom pa-triotu maršalu Josipu Broz (Titi) Strategija maršala Tite pokazala se je bolja i usavršenija od stra-tegije Nijemaca Tokom tri godi-ne rata Nijemci su poveli šest teš-kih ofenziva ali nijedna nije us-pjela usljed čvrstog otpora Narod-ne Oslobodilačke Vojske Vojnici maršala Tite ne dozvoljavaju ne-prijatelju da se utvrdi i Sve više i čeJće Narodna Oslobo-dilačka Vojska preuzima inicijati-vu od Nijemaca Boreći se zajedno i jedinstveno Hrvati Srbi i Sloven-ci svakog dana čiste i uništavaju okupatore u svojoj domovini Sko-ro jedna trećina cijelog Jugoslavije već je oalobodjena od Nijemaca i njihovih siutoika To-kom prošlog mjeseca jedinice Na-rodne Oslobodilačke Vojske ušle su u Južnu Srbiju gdje je ranije ope NOVOSTI "SLOTOUMA DALMACIJA V Ovdje donosimo članak koji je urmkuie sakodnevri hnjade bes- - ži u le one kuiima su govorili da izašao 1 prosinca 1913 u no ini putrpbmh žrtava To su one isto ta njih nije politika Svaka je ima- - "VuirMuin i II ilm 1 1 cl ti ihitnnm Lr) iL a Lr m nnsJaA !__ 1 __ f--) I _ _ _j _ _ „w„ uUij DuiAium ittc nujr iuuiduju iviuijii i ei- - i ia sto ua Kaže uovorue 9U žene n dnevnom glasilu ra i izbjegličku vladu Mi ne rao-pokre- ta u Dalmaciji članak je o žerno dozvoliti da se oni opet pov konferenci Anti-fašističk- og Fronta Žena Dalmacije e je Izjasnila za otvaranje drugog fronta za bio skori j i svršetak ra-ta za još nesmiljeniju borbu pro tiv fašizma i njegovih pomagača llanak počima: U Dolu na Draču održano je u drugoj polovici studenoga 1943 prvo oblasno savjetovanje Fronta Žena za Dalma-ciju Savjetovanju je prisustvova-lo 114 delegata — predstavnika nekoliko desetaka hiljada žena Dalmacije Sav-jetovanje je imalo radni karakter su i produbljena sva aktuelna pitanja političkog života 1 kao i organizacioni problemi Anti- - fašističkog Fronta Žena (AFŽ) I' prvoj točci dnevnog reda po-litičkom referatu drugarica Bla-žen- ka Mimica istakla je glavne političke zahtjeve koji se danađ pojavljuju pred naš narod i pred organizaciju AFŽ kao borbenu po-litičku organizaciju velikog dijela tog naroda "Pitanje otvaranja drugog fronta danas je političko pitanje uništenja uticaja reakcio-narnih klika u Engleskoj i Ameri-ci koje otežuči otvaranje drugog fronta a tupe i svrSetak rata pro- - MOGAO OVAKO invaserima pripremi teritorija Konferenca rirao samo jedan partizanski od-red Hitlerovci i njihovi sluznici sku-po plaćaju za njihov pokušaj u po-robljavanju Jugoslavije Tokom prošle godine okupatori su izgubi-li preko 150000 oficira i vojnika Nacionalna i vjerska protuslov-lja u Jugoslaviji koja su uvjek bi-la glavni adut u razaračkim aktiv-nostima Berlina sada su iščezla Bratski narodi Jugoslavije stisli su svoje desnice Oni su shvatili da ako će odbiti smrtnu opasnost koja prijeti njihovoj zemlji da se moraju ujediniti i zajednički pove-sti borbu protiv lukavog i brojča-no nadmoćnijeg neprijatelja Voj-no jedinstvo i skladna suradnja iz- - medju Hrvata Srba i Slovenaca postalo je stvarnost Uspjesi Narodne Oslobodilačka Vojske poznati su daleko preko granica Jugoslavije Oni su pozna-ti i priznati u svim savezničkim i neutralnim zemljama švedska no-vina "Svenska Dagbladet" o bor-bama u Jugoslaviji piše: "Neus pjeli pokušaji Nijemaca da unište Narodnu Oslobodilačku Vojku maršala Tite uvjerili su narode na Balkanu i podunavskim zemlja na London 18 Aprila — Čehoslo-vački ministar za posljeratnu František Nemec je u ime zagranične vlade preko bri-tanskog radia pozvao svoj narod u zemlji na masovni otpor njema-čkim okupatorima 1 predložio narodnih odbora za borbenih aktivnosti i preuzimanje gradjanskih vlasti nakon se zemlja oslobodi Crvena Armija naglo nastupa prema zapadu pa je nužno mob-ilizirati i opremiti sve narodne sile da se Crvene Armije još više ubrza Posvuda treba organizirati lo kalne i pokrajinske odbore u Bo-hem- iji Moraviji Slovačkoj i Ru-ten- iji Odbori se već sada moraju rauzimati za sačuvanje industrij-skih i proizvoda kako bi narod mogao dobiti naj-nužniju hranu i odijelo poslije os-lobodje- nja Pogotovo je valno pa-liti da se Nijemcima onemogući evakuiranje industrijske I mašinerije i drugih čeho-slovačk- ih posjeda Posjedi izdajni-ka i njemačkih suradnika imaju se zaplijeniti ENSKOM POKRETU oslobodilačkog Anti-fašističkog anti-fašistikin- ja Raspravljana rate da opet stvore Jugoslaviju tamnicu naroda" "Optužujemo sve one koji su krivi za bezbrojne zločine počinjene nad našim narodima Mi ćemo umjesto Jugoslavije tamnice naroda stvo riti jednu tijesnu federativnu za-jednicu svih naroda Jugoslavije" Saslušavši referat delegatkinjo su tražile da se preko "Slobodne Dalmacije" objavi zahtjev svih že-na Dalmacije za Sto skorije otva-ranje drugog fronta Drugarice delegati postavile su brojna pitanja koja se odnose na političku situaciju živo su se ni-zala pitanja od takvih koja se ti-ču federativne zajednice Južnih Slavena pa do onih o stavu Tur-ske i o borbama u Kini Riječito su ta pitanja govorila o budnom inte-resu naših žena za politički život Zamoljen od drugarica na pita-nja je podrobno odgovori drug Miloš Žanko održavši predhodno Prvo Savjetovanje žena Dalmaci-je u ime oblasnog "NOO-- a Dal-macije (Narodnog Oblasnog Od-bora Dalmacije) Na poziv drugarice Blaženke Mi-mi- ce drugarice su govorile o tomf što su sve dale i doživjele u toku ove borbe šta su dale što su do- - Narodi Jugoslavije zadivili su cijeli svijet HRABROG (Brzojavno Novostima od Sve-slavensk- og za Jugoslaviji ma da je Titov položaj stabilan" Mnogi madjarski i rumunjski voj-nici i oficiri dezertirali su fašisti čke armije i prešli na stranu sila maršala Tite da se bore za slobo-du svojih zemalja na ovoj činjenici radio stanica BBC podvlači da Narodna Oslobodila-čka Vojska u Jugoslaviji mora za Madjare Rumunje i Bugare pos tati svjetli primjer kako se otpor Hitlerovim trupama ima organizi-rati Na jednoj strani u Jugoslaviji postoji solidarnost narodnih sila na drugoj strani je raspad i zbrka u izdajničkom taboru Pavelića i Nedića obuhvatio je smrtni strah od ogromnih uspjeha oslobodila-čkog pokreta Izdajničke bande Draže Mihajlovića kolebaju Mno-gi zavedeni i nasilno mobilizirani četnici dobrovoljno prelaze na sira nu Narodne Oslobodilačke Vojske Tokom prošle tri godine situaci ja u Jugoslaviji se korjenito pro mijenila Nebrojene žrtve patriota Jugoslavije koje su položili na ol tar slobode nisu bile uzaludne Ni je daleko dan kada će sva Jugosla-vija biti potpuno oslobodjena od njemačkih fašističkih zvijeri i nji Kovih služnika Značaj Molotove izjave čehoslovački ministar poziva masovni otpor re-konstrukciju or-ganiziranje ko-ordinira-nje napredovanje poljoprivrednih poljo-privredne Komentirajući Prigodom pobjedničkog nastupa nja Crvene Armije i njezinog pro-laza u Rumunjsku komesarijat stranih poslova Sovjetskog Saveza uzeo je priliku da i ovaj puta po-kaže svoju bazičnu vanjsku politi-ku koja je još jednoć razbila sve laži i ogovaranja Molotova izjava koja se odnosi na prelat Crvene Armije u Rumunjsku pokaruje da Crvena Armija provodi u djelo proglase koji su stalno isticani u govorima so%'jetkih vodja U toj izjavi odgovoreno je na tri laži odjednoć Prva laž da Crvena Armija neće preći svojih granica nego da će pustiti isključivo svo jim saveznicima da oni unište na-cističku Njemačku je time pobije na Molotov je podvukao da je Sovjetski Savez zainteresiran sa-mo za uništenje njemačkih fašisti čkih oružanih sila i prisiljavanje Njemačke na kapitulaciju To je ujedno znak da su potrebne naše što skorije operacije na zapadu Druga laž je da će Sovjetski Sa-vez "boijievisirati" nwle nacije na njegovoj zapadnoj granici Molo-tov je jasno rekao da dok Sovjet-ski Savez presire vladu lana An-tonee- cu koja se priključila Hitle-rovo- m ratu u društvenu struktu-ru Rumunjske se neće dirati Pa dok ovo dakako ne znači da se pred rumunjskim fašistima i pred pro-Hitlerov- im veleposjednicima i in-dustrijalis-tima ne nalazi dugi ži-vot jedini cilj sovjetskih operaci- - krajeva Dalmacije Srpkinje ( Hr-vatice Iz njihovi riječi izbijala je uzajamna ljubav srpskih i hrvat-skih žena što se u zajedničkoj bor-bi iskovala" danas najljepša ljubav medju njima blista u sarad-njL- " (Vaja Tišma Srpkinja iz Bu-kovice) Govorile su o užasnom zvjerstvima Njemaca ustala i čet nika svud miris zgarišta mnogo je crnih rubaca" (Ankica špirić Vodice) Go orile su o tome kako su one radile "po mje-sečini smo prele i plele za parti-zane" (Vinka Kovačev ić Trogir) Druga točka dnevnog reda bili su izvještaji iz pojedinih organiza-cija Predstavnice okružnih odbora prikazale su stanje organizacija u svom okrugu Popunjavale su dru-garice iz kotarskih odbora Iz svih tih izvještaja vidi se da po JJflSf TBsj naših zemljaka U dogovoru vlastima njih je vlada so oslobodi stoji stotine odbora uzduž Dalma-cije nekoliko odbornica koje aktiv-no rade u svim u sklopu Narodnog Fronta deseci hiljada žena aktivi-stkinja da su i žene one koje su podgrijavale i raspirivale usta-nak" drug Miloš žanko Treća točka reda bio je organizacioni referat U refera-tu je drugarica Marija Novak go-vorila o karakteru AFŽ i njego-vim zadacima kao i o nedostatcima dosadašnjeg je borbeni politička organizacija Medjutim ona do sada razvijala u glavnom u pravcu organizacije za materi jalnu pomoć vojsci Danas se stav lja kao glavni zadatak politiziranje organizacije "Treba da AFŽ omogući AVN-OJ-- u i ZAVNH-- u da izvrSe politi-čke ciljeve koje imaju u svom pro-gramu" je koje mnogi puta ništa što sebi "Danas nećemo okupljati žen na parolama kao sakupljanje hra-ne i odjeće (prem da taj rad ne treba zabaciti treba mu samo dati novi politički pečat) nego na političkim parolama kao: otvara-nje drugog fronta za federativnu zajednicu Slavena nedoz-voli- ti kralju i izbjegličkoj vladi povratak u zemlju itd Danas treba mobilislrati žene na rješava- - ja na teritoriju je — uništenje neprijatelja Treća laž je širena u ramim formana da je Sovjetski Savez "napustio boljSevitam' za volju nacionalnog imperijalisma" Ovi me se želi prikazati da je Sovjet ski Savez zainteresiran u poveća-nje svog teritorija na račun svojih zapadnih susjeda To je Molotov mnogo puta ranije pobio Sovjet-ski Savez nema na račun Rumunjske uspr-kos činjenice štosu narodi Molda-vij- e Besarabije mnogo pre patili radi saveza rumunjske vlade sa Hitlerom Drugim riječima sva lažljiva i defetistička propaganda je ovom isjavom Molotova još jednoć raz-golićV- na Onovni ciljevi Sovjet-skog Saveza a oni znače potpuno uništenje neprijatelja i njegova kapitulacija se naći uvjek jednako opisani svim proglasima Staljina od C 1941 Ti progla si su sada opet potvrdjeni Četvrtak 20 aprila 1944 rbAi lieumOaJih pkouljiitičbkeih postaljaju pprroe-d i ZAVNOII" "Odbori da iz političke situacije u svijetu pronalaze zadatke pro-nalaze parole uvjek nove uvjek aktuelne koje će mobilizirati že- ne" "Da bi mogle preorjentirati or ganizaciju da bi se borile za poli-tičke ciljeve AVNOJ--a i ZAVN-OH-- a potrebno je da političkom radu damo plan sistem ćemo provoditi svakodnevno kroz sve organizacije" Zbog svih tih zadataka koji se postavljaju pred organizaciju po- trebna su čTSta rukovodstva Od-bori trebaju da budu jezgra koja organizirano vode širokim pokre-tom žena Prije svega potrebno je riješiti pitanje nepismenosti od-borni-ca "Ako odborima sjede nepismene drugarice one će se mo-ći baviti jedino time koliko je tka tB£sfHRvH% 4 - — ' -- i 1 [i Cle H? 1 Grupa evakuiranih iz Jugoslavije u Egiptu sa savezničkim Tita privremeno sklonila dok zemlja invazora organizacijama Oslobodilačkog dnevnog rada AF2 se i — zah-tjeva mogu jula i i socijalnih koji maršala sakupio i dao a i to slabo jer će morati računati na prste" Treba neumorno raditi na organiziranju analfabetskih tečajeva ( to se može činiti uz saradnju USAOH-a- ) i po-litičkih kurseva treba putem za-jedničkog čitanja po domovima putem sastanaka i konferencija putem listova i propagandnih le-taka svakodnevno podizati znanje i političku svijest žena Moramo prići masama žena ko-je su ostale po strani "pasivne žene Iako se pretvaraju u rezerva neprijatelja" Drugarica Novak se osvrnula na izvještaje iz organizacije j na kon-kretnim je primjerima ukazivala na ono što je pozitivno a što ne-gativno u dosadašnjem radu orga-nizacija Poslije referata drugarice dele- - gatico su postavljale razna pitanja (z oblasti organizacije Na pitanja Medju evakuiranima veliki broj žena i djevojaka su so istakle u borbi protiv njemačkih i talijanskih okupatora Sobom nisu ponijeli osim imaju na Južnih rumunjkom teritorijalnih 1 u u su odgovorili drug Miloš Žanko i drugarica Blaženka Mimica Za tim je drugarica Mimica upoznala delegate s oblasnim Odborom ko-jeg je postavio Glavni odbor za Hrvatsku biran od predstavnika svih žena Hrvatske Imenovani ob-lasni odbor djelovat će do saziva oblasne konfederacije Konferenci-ja će se sazvati čim budu postoja-li uslovi zato S ovim je savjetovanje bilo za-vršeno Učesnice su odale minu-tom šutnje poat palim drugari-cam- a a zatim su zapjevale himnu "Hej Slaveni" Kličućl drugu Titi Crvenoj Armiji Narodno-oelobodi-lačk- oj Vojsci i pjevajući Žensku himnu i druge borbene pjesme drugarice delegati su napustile dvoranu Obogaćene znanjem vratile su se predstavnice žena Dalmacije svaka na svoj teren kako bi prove-le u djelo ono što su na svom ob-lasnom savjetovanju zaključile SIN MARŠALA TITE DOBIO ODLIKOVANJE London 18 Aprila — Narednik Žarko Broz sin vod je Narodne Oslobodilačke Vojske maršala Tite dobio je visoko odlikovanje od sov-jetske vlade za njegovu hrabrost na sovjetsko-njemačko- m frontu |
Tags
Comments
Post a Comment for 000190
