Jedinstvo, November 07, 1961

              "i JedmsTvo GodKnja
G
ostale 7
вшшшшшшпшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшшл Street
f
VOL 81 8c
Zapadna Njemacka hapsi
toga m su se borili
U Minhcnu, Zapadna Njemacka, uhapsen jc jedan
Jugoslavenski drzavljanin optuzbom da je sudjelo-va- o
u napadaju na grupu njemackih vojnika u Jugosla-vij- i
u vrijeme rata
Jugoslavenska vlada je protiv toga protest.
Jugoslavenski konzul u Minhenu H. Marinkovic je izja-vio,
da cc Jugoslavia poduzeti oStre mjere uhapSeni
bude izvedcn pred sud.
Ime uhapscnog je Lazar Vrataric. je 44 godinc.
UhapScn je u zapadnonjemafckom Konstanz, gdje
je doJao po
ZapadnonjemaCki tuzitelj je izjavio da je Vrataric
optuien za ubijstvo jednog njcma£kog podoficira u Zag-reb- u
1911., §to je on okvalifikovao kao zlocMn".
Jugoslavenski predstavnici u Bonnu su objasnili se
napadaju na grupu njemackih vojnika su je- -
FIZIcARI
POKUSA
Vise od 800 nuklcarnih fi
zicara sa sastanka u zenevi
uputilo je apel Sjed. Drza-vam- a,
Sovjctskom Savezu,
Velikoj Britaniji i Farncus-ko- j
u kome traie da velike
sile pristupe prego-vorim- a
radi rjesenja medju-narodni- h
problema mirnim
putem, u prvom redu pitanja
Berlina i razoruzanja uklju-c"uju- ci
i obustavu nuklcarnih
pokusa. Svoj apel u6enjaci
iz preko 20 zcmalja upucuju
i "svim ljudima dobre volje"
od kojih traze da utjecu na
svoje vlade da putem prego-vor- a
rjesavaju postojccc rac-djunaro- dne
sporove. Mcdju
potpisnicima apela nalaze se
uJenjaci SAD, Sovjetskog
Saveza, Francuske, Velike
Sudac Thorson protiv
nuklearncg
"Kanada nc smijo sudje-lova- ti
u ovoj ludoj nuklcar
noj trci", izjavio je preds-je'dni- k
kanadskog vrhovnog
financijskog sudi§ta (Ex-chequer
Court) J. T. Thor-son.
"Ako Kanada prihvati nu-klear- no
oruzje kao instru-men- at
nacionalnc politike,
bilo za svrhc obrane ili neS-t- o
drugo, kako ce se onda
protiviti proSirenju toga o-ru- ija
na zemlje?",
pitao jc Thorson.
On jc kazao da se Kana-da
troba odreci nuklearnog
orulja i izjaviti da nece do-zvol- iti
nuklearnp instalacije
na svom teritoriju.
Sudac Thorson je naglasio
da Kanadi nije potrebno nti-klear- no
oruzje za obranu.
"Argumenat da obrana Ka-na- de
zahtjeva da njezine
Bomarc misile imaju nukle-arn- o
punjcnje je prosta glu-post- ",
rekao je on.
Sudac Thorson je ovo re-kao
na mitingu Komiteta za
spre2avanje radijacije u Ar-borg- u,
Manitoba. On je po-6as- ni
predsjednik toga ko-miteta.
Povccan liroi piimaoca
U mjesecu septeinbru u
Torontu je primalo relif
(pomoc) 24.128 osoba. Reli-f- ki
izdac! u protekloj
povecali su se za 25 posto.
Tridescta gedina Uhitnjd
tetoii svakog utorka i pttka
prctpMa:
za dolara,
' zemlje dotard
Wlffij_ Adrcsa:
479 Quctn West
Toronto 2-l- i, Ontario
Tele on EM 3-16- 12
XIII. No. (1175) TORONTO, TUESDAY, NOVEMBER 7. 19G1 PRICE PER COPY
ok
pod
!
ulozila
ako
Star
gradu
nekom poslu.
"obican
da
radi o kad
NUKLEARNI APELIRAJU ZA
OBUSTAVU ATOMSKIH
odmah
naoruzanja
drugo
rclifa
?odi-n- l
Kanadu
upatora svoje
Britanije, Italije, Poljskc,
Jugoslavije i drugih zema-Ij- a.
"Nuklearni fizicari iz raz-ni- h
zemalja, ozbiljno zabri-nut- i
zbog pogorsanja me-djunaro- dne
situacije koje jc
dostiglo svoj vrhunac obnav-Ijanje- m
eksperimenata ato-mski- m
oruzjem, apeliramo
na svc ljude 'dobre volje, ma
kakve bile njihovc роПШке
ideje da se ujedine u zahtjo-v- u
da vlade svih zemalja, a
narofito vclikih sila, odmah
робпи s pregovorima u cilju
miroljubivog rjesenja sadal-nji- h
medjunarodnih sporo-va- ",
istiSe se u apelu. Nuk-learni
fizicari naglaSavaju u
apelu da rjcsavanjc medju-narodnih
sporova putem sile
nije neizbjeino i 'da se ona
mora izbjeci putem cncrgic-n- o
akcije gradjana svih zc-malja.
U medjuvremenu amcriS-k- a
vlada je izjavila da ce o-bno- viti
pokuse u atmosferi.
Sovjetski Savez je na to iz-javio
da cc u torn slufaju
produ2iti sa svojim nullear-ni- m
probama.
oslavene
protiv mtiiit
dne veceri posjetih kino u uniformi. U napadaju pored
Vratarica sudjelovala su jos dvojica Jugoslavena Oni
su aktovali kao branioci svoje zemlje od nafcistickih oku-pator- a.
Ako Vrataric moze biti uhapsen za to, onda sav
jugoslavenski narod moze biti zatvoien, jer se on borio
protiv nacisWkih okupatora.
U vijestima se istice da je ovo prvi slu6aj da je u
Zapadnoj Njcmackoj uhapsen jedan stranac zbog toga
sto je sudjelovao u borbi protiv nacistitkih okupatora
svoje zemlje. AH sigurno nece biti posljednji ako protiv
njega ne ustane sva svjetska demokratska javnost.
Ovo hapsenjc nc predstavlja samo osvetu povampi
renih nacisticikih zlo6inaca u Zapadnoj Кјетабкој nji-hovi- m
zrtvama. To takodjer otkriva njihovc buduce na-mjcr- c.
Narodi so moraju ujcdiniti i suprostavit rastucoj
nacistickoj opasnosti.
Pojacava se americki pritisak na Kanadu da
obustavi trgcvinu sa Kubom, Kinom, SSSR
i drugim socijalistickim zemljama
Kanadski biznismanski
list "Financial Post" pise sa
zabrinutoscu o ројабапот
атепбкот pritisku na Ka-nadu
da ogranigi trgovinu sa
Kubom, Kinom, Sovjctskim
Savezom i ostalim socijalis-tickim
zemljama.
List kaze da ameriCko mi-nistars- tvo
trgovine u poslje-dnj- e
vrijeme "pomno pazi"
§to Kanada izvozi u Kubu i
socijalistiCke zemlje.
Senatski odbor za unutar-ni- u
sigurnost je ostro osudio
Kanadu zbog trgovine sa
Kinom i Kubom.
Republikanski senator
Douglas
Rijec je o T C. Dougla-s- u
lideru Nove demokrats-k- e
partije.
Sada je dobra prilika
za Douglasa i Novu demo-kratsk- u
partiju da narodu
pokazu da postoji drug!
put u medjunarodnoj poli
tic! od onoga kojega slije-d- e
konzervativc! ! liberal!,
put koj! vod! miru.
Prije mjesec i po dana
Douglas je dao jednu do-st- a
dobru izjavu o Njema-ckoj
i Berlinu. Ali dalje od
toga nije otisao.
Pretproslog tjedna on
je trazio da se Sovjetski
Savez proglasi "agreso-rom- "
zbog eksplodiranja
bombe od 50 megatona.
No to nije njegova ideja,
on jc samo kazao amen na
prijedlog liberalnog lidera
Zabranili strajko-lomsl- o
Ontarijska federacija ra
da je zatrazila od provinci-jaln- e
vlade da zabrani straj
kolomstvo.
Novine pisu da je premijer provincije Quebec Jean
Isage prilikom nedavne posjete u Parizu bio pozvan kod
predsjednika De Gaulle, koji je htjeo da zna da li bi Ka-nada
primila izvjesan broj Frartcuza iz Alzira kad Aliir
dobije nczavisnost. Kaze se da je Lesage odgovorio da je
njegova provincija (Quebec) spremna primiti Francuze
koji bi bili pusteni u Kanadu u skladu s kanadskim im:-gracion- im
zakonima.
Lesage se prilicno ograniSio od De Gaulleovih pla-nov- a,
ali ne potpuno. On je trcbao De Gauelle reci da al-2irs- ki Francuzj nisu poieljan elemenat za Kanadu. Bilo
zemlje
Keating je podnio prijedlog
o pojacanju kontrolc nad
podru2nicama ameriSkih
kompanija u Kanadi. On je
dapace izjavio da Sjcdinje-n- e
Drzave trebaju "kazniti"
Kanadu i ostale zapadne ze-mlje
koje trguju sa socijali-stickim
zemljama ograni-Cavanje- m
njihovp trgovine
sa Sjedinjcnim Drzavama- -
Jedan predstavnik ameri-ck- e
vlade jo izjavio da ove
prijetnje imaju za cilj da
potaknu kanadsku vladu na
ogranicenje trgovine sa Ki-nom
i drugim zemljama.
klipse
Pearsona.
Nekoliko dana kasnije
u gradu Regina odrzana je
konvencija Nove demok-ratsk- e
partije, kojoj je bio
podnijet prijedlog da Ka-nada
napusti Atlantski vo-jnipakt(NATO).Izgl- eda-lo
je da cc prijedlog biti
usvojen. Onda se digao
Douglas i traio da prijed-log
bude odbacen. Vecina
delegata je glasala kako
je on trazio.
Ovi dogadjaji pokazuju
da Douglas nema namjere
da se odalcci od puta ko-ji- m
idu burzoaske partije
u ovoj zemlji — konzerva
tivna i liberalna.
кш iijy
Z. Njemacka priprcma
proizvodnju A-oruz-ja?
Zapadna Njema6ka vrsi
priprcme za eventualnu pro-izvodnju
vlastitog atomskog
oruzja — pis"e "Baltimore
Sun".
"Ovlasteni predstavnici A-denauer-ove
vlade izjavljuju
danas (29. okt.), pi§e dopis-ni- k
lista iz Bonna, da Zapa-dna
NjemaCka razmatra mo-gucno- st
ponistenja dobrovo-ljn- o
primljene obaveze da
nece proizvoditi atomska.
bakteriolo§ka i kemijska o-ru- zja.
Oni kaiu da bi ta mo-gucno- st,
koja bi prctvorila
Zapadnu Njema6ku u vode-c- u
vojnu silu, postala stvar-nos- t,
samo u slucaju da Za-padna
Njema6ka ostane bcz
obrane uslijed ameri6ko-soV-ietsko- g
sporav.uma koji ne
bi dobio i pristanak Bonna".
Thant imenovan za
ffeneralno? sckrclara
Ujcdinjcnih nacija
Burmnnski diplomat Г
Thant je iednoglasno izab
ran za generalnog snVretara
UN do septembra 19G3.
Za svoje pne pomocnike
Thant ie izabrao Amerikan-c- a
Ralph Bunche i sovjets-kog
gradjanina G. P Arka-dev- a.
UE ce pomoci Mine-Mi- ll uniji AinMm napadaj
Unija elektriSarskih radnika (UE) ce pruz'ti mo-raln- u
i financijalnu pomoc Jline-Mi- ll uniji da odbiie na-pji'd- aj
United Steehvorkers unije u Sudbury i Port Col-born- e.
Ovo je zakljuceno na godiJnjoj konvenciji UE odr-zan-oj
u Torontu proslog tjedna.
(Nastavak na str 4) Kanada takvih ne treba
bi pogresno sve Francuze u Alziru trpati u jedan ko5, ali
cinjenica je da ogromna vecina njih podupire zloc4na£ki
rat protiv АШгаса, a mnogi su i sami sudjclovali u napa-dajim- a
na njih. Ti su ljudi zadojeni rasnom "superior-no§cu- ".
Oni su se naucili 2ivjeti na grba£i drugih ljudi.
Sve te svoje necovjecanske navike prenijeli bi sobom u
ovu zemlju i to bi imalo losih posljedica.
Francuzi cc morati priznati prava Alzirc'ma i na-pusti
njihovu zemlju, ali neka se gospodin De Gaulle
pobrine da im nadje mjesto negdje drugdje. Kanada ta-kvih
ne treba!
SSSR — TVRDJAVA
— POVODOM
Danas (7. novembra) na
rodi Sovjetskog Saveza pro-slavlja- ju
11 godiJnjicu uspo-stav- e
sovjetske vlasti —r-- vla-s- ti
radnika i selaka. Njiho-vo- m
slavlju prikljucuju se
milijuni ljudi u ostalom svi- -
etu. Sedmi novembar je dan
radosti i slave sviju onih ko-ji
su za mir i socijalizam.
Socijalizam je nekad bio
samo ma§ta. Veliki Marks je
паибпо dokazao njegovu ne--
minovnost. Lenjin je poveo
radnike i seljake Itusije na
njegovo ostvarenje. Danas,
nakon 14 kodine, socijali-zam
оНбеп u Sovjetskom
Savezu — predstavlja glav-n- u
silu dru§tvenog napred-k- a
u svijetu. Socijalizam je
dokazao svoju nadmoc na'd
kapitalizmom i narodi svije-- .
ta sve vise uvidjaju da je u
' njemu izlaz iz svih nevolja
koje biju 5ovje6anstvo. Svi
narodi ce uskoro da prihva-- !
te socijalizam, бак i amerifi- -
ki narod, cija zemlja danas
Uluzi kao centar sila reakci- -
je koje nastoje da ocuvaju
kapitalizam i imperijalizam.
Svi pokusaji da se zaustavi
ljudski progres osu'djeni su
propast — uzaludnost tih
pokuSaja upadno demonstri-r- a
sudbina oru2anih pohoda
i ekonomskog bojkota Sov-jetskog
Saveza od strane
kapitalistiCkih sila u toku
prosle 44 god inc. Sovjetski
naro'd nije samo izmjenio se-b- e
i svoju zemlju, on je ot-vor- io
put naprijed cijclom
6ovje6anstvu — u tome je
njegova glavna zasluga.
Uspjesi sovjetskog naro-d- a
na ekonomskom i kultur-no- m
polju su bcz primjera.
Gdje SSSR danas stoji u in-dustrijsk-om
razvitku neka
posluii ovaj podatak: Sa
220 milijuna stanovnika
SSSR danas proizvodi viSe
nego tako razvijene kapita-listiSk- e
zemlje kao §to su
V. Britanija, Francuska, I-tal-ija,
Kanada, Japan, Bel-gij- a
i Holandija Zajedno,
koje imaju 280 milijuna sta-novnik- a.
Samo Sjed. Drzave
proizvode vise od SSSR, ali
to samo za joS nekoliko go-din- a.
Prije 10 godina SSSR
je proizvodio samo 00 posto
koliko Sjed. Drzave, a da-nas
proizvodi GO posto. Na
kraju 20-godiSnj-eg
plana
izgradnje komunizma, prih-vaceno- m
na upravo odrza-n- m
kongresu sovjetske Ko-munistiC- ke
partije, Sovjetski
Savez ce proizvodit pet puta
toliko koliko proizvodi da-nas.
SSSR ce tada biti prvi
u svijetu u industrijskoj pro- -
Zaoslrena siluacija
Situacija u Ju2nom Vijet-nam- u
se pogorJava. АтеНб-k- i
general Taylor se povra-ti- o
u Washington sa prepo-ruko- m
da SEATO interveni-s- c
na strani diktatora Dije-m- a.
Do pogorSanja jc doslo i
u Iaosu. Imperijalisttfki slu- -
znik Bun Um je odbio da
dodje na sastanak predstav-nik-a
tri osnovne politicke
grupacije radi provodjenja
u djelo nedavno postignutog
spora o obrazovanju koalici-on- e
vlade na celu sa prin-co- m
Suvana Fumom. Istov--
rcmeno s tim iedinice
Bun Umovog gcnerala Nova-san- a
su izvrsile napadaj na
M1RA f SOCIJALIZMA
44 - GODISNJICE —
izvodnji, pr-- i u produktiv- -
nosti, prvi u standardu zivo-t- a
— prvi u svemu.
U mnogim stvarima Sov-jetski
Savez prednja£i i da-nas.
Njegovim postignucima
na kulturnom, naticnom i te-hnick- om
polju divi so cijeli
svijet. Svi gradjani Sovjets-kog
Saveza imaju moguc-nos- ti
da postignu visu naob-razb- u.
Skolovanje je bespla-tn- o.
SSSR danas usposobl Ja-va
tri puta toliko iniinjera
koliko Sjed. Drzave. Dva-de- st
milijuna sovjetskih gra-djana
danas se bavi umnim
radom. U tome je snaga so-cijaliz- ma.
Sovjetski covjek ne stra-huj- e
od bcsposlice, kao Sto
je to slucaj kod nas u Ka-nadi.
On ima puno i bespla-tn- o
zdravstveno o'siguranJG.
Kad ostari ima penziju. On
ne strahuje od sutra5njicc.
Sva dosadasnja sovjets'ta
postignuca su samo uvod u
svijetlu buducnost. Za 20
godina u Sovjetskom Savezu
ce biti ostvareno komunisli-бк- о
drustvo, drustvo izobi-lj- a,
dru§tvb u kome ce svi
doprinasati prema svoj'im
sposobnostima a dobivati
sve sto im je potrebno.
Treba naglasiti da ce to
biti ostvareno samo pod uv-jeto- m
da u svijetu bude mir.
Nuklearni rat bi ne samo
.sprijec4o ostvarenje grandi-ozno- g
plana izgradnje ko-munizma,
nego bi upropas-ti- o
mnogo od onoga sto je
dosad postignuto. Sovjetski
narod zna sto zna5i rat. On
zudi za mirom. Osiguranje
mira je glavnj cilj sovjetske
vlade — na to su usmjereni
svi njczini napori. Da, i nu-klearni
pokusi imaju za cilj
sprecavanje rata !
La2u oni koji Sovjetskom
Savezu pripisuju agresivne
i osvajacke namjere. Sovjet-ski
Savez se bori za opce i
potpuno razoruzanjc On se
zalaze za sredjivanje evrop-ski- h
prilika potpisivanjem
mirovnog ugovora sa Nje-табко- т.
On je za mirolju-biv- u
koegzistenciju drzava
sa razlic"itim druStvenim u-redjen- jem.
On po$tiva prava
svih naroda i od drugih oce
kiva da poJtuju njegova.
Postignuda Sovjetskog Sa-veza,
njegova medjunaro'd-n- a
politika i njegovi planovi
za buducnost ucvrscuju na-s- u
vjeru u socijalizam i jn
caju nade u osiguranjp mira.
Sovjetski Savez je uzdanicn
6ovje5anstva
u Jugoislocnoj Aziji
pozicije je'dinica zakonite
vlade.
Kombod2a jc ugrozena po
Tajlandu, koji slu2i kao gla-vna
imperijalisti£ka baza u
torn dijelu svijeta. Kombo-dfans- ki
premijer Sihanuk je
izjavio da odgovornost za u-groza- vanje
njegove zemlje
snose Sjed. Drfave.
Ja?an nije dobio no-m- oc ol Kanadc i 'SA
Premijer Britanske Guija-n- e
Cheddy Jagan je iziavio
da uzalud putovao u Sjcdi-njen- e
Drfavc i Kanadu da
traii financijsku pomoc za
razvoj svoje zemlje. Tra2io
je 28 milijuna dolara.
1- -