Novosti, March 08, 1945

              ijiiiftrffiiiHfffffi rjjim
STRANA 2 NOVOSTI Četvrtak 8 marča 1945 NOVOSTI Očevidac o strahotama
Published every Tuesdav Thursdav and Saturdav by tho
Novosti Publishing Company Jasenovca
In tho Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Regtstered in the Registrv Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelcride Street West Toronto 1 Ontario
Tclephone: ADelaide 1G42
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi so no vraćaju
Osmi Marča - dan žena
Osmi marča je poznat kao Medjunarodni 2enski Dan —
dan borbe i mobilizacije žena za jednakopravnost muškarca
i žena
Taj dan ustanovljen je na uspomenu osmomartovske de-monstracije
žena u New Yorku 1908 godine kad su žene po
prvi puta u historiji izašle demonstrativno na ulice i zahtje-val- e
priznanje svojih prava Dvije godine kasnije 1910 na
Drugoj Konferenciji Žena u Kopenhagenu predložila je velika
i neumrla Klara Zetkin da se na uspomenu prve demonstracija
žena u Americi Ocrni marča slavi kao Medjunarodni Ženski
Dan Od tada svake se godine slavi taj dan u duhu još veće
mobilizacije žena — u duhu još veće važnosti i značaja
Nikada se više nije ispoljila važnost slobodne žene nego
baš u ovom ratu Nikada njena jednakost sposobnost i odvaž-nost
nije tako jasno istaknuta kao u ratu protiv fašizma 2ena
se pokazala Ona je potvrdila da umije biti ne samo dobra
majka i kućanica nego i dobar vojnik radnik u tvornici ili na
polju dobar rudar mornar isto kao i dobar kuhar — neospor-no
je potvrdila da zna i može zauzimati svako mjesto u dru-štvu
kao i muškarac To je već valjda jasno svakom muškarcu
i onom koji je do jučer smatrao ženu nižim bićem — stvore
nim da samo kuha pere radja i na miru bude
Uloga žene u ratu protiv fašizma pokazala se od neizreci
ve važnosti Kad je njemački fašizam pobjedonosno gazio po
Europi obarao jednu državu za drugom donio porobljenim
narodima nevijedjeni teror i pljačku a ženama tih naroda si-lovanje
fašističkih zvjeri odvodjenje djevojaka na prisilan rad
ili u vojničko logore kad je taj društveni zločinac ubijao njenu
djecu u rukama ili pred njenim očima ona žena anti-fašistk- i-nja
se nije predala nije očajavala nije čekala ni kolebala
već je poput svog druga muškarca otišla u planine i iz plani-na
nastavila borbom Primjer te herojske borbo žena najbolje
se zapaza u našoj Jugoslaviji gdje više od 25 po sto žena sa-činjava
narodno oslobodilačku vojsku i partizansko odrede u
Sovjetskom Savezu gdje je za vrijeme ovog rata na ledjima
ženo ostala ishrana zemlje i opskrba fronta u Engleskoj gdje
su žene bilo glavna podrška domaće obrano i jedini oslonac
proizvodnjo municije hrane i ostalih potreba za rat I dok je
tako žena Europo i Azije bila u prvim bojnim redovima njezi-na
sestra u Americi Kanadi i ostalim zemljama Ujedinjenih
Nacija prisukala je rukave napustila kuhinju i pošla u tvor-nicu
vojsku rudnik ili na farmu da namjesti ispražnjeno mje-sto
svoga druga i tako doprineso svoj dio u ovoj svetoj borbi
protiv fašizma Da ona je proizvadjala oružje hranu i odjeću
ona je čuvala djecu i kuhala organizirala i agitirala prikup-ljala
i otpremala — sve za frontu sve za borbu protiv fašizma
žena je razumjela značaj fašizma Ona zna da je fašizam
njen smrtni neprijatelj jer baš taj fašizam zagovara tezu da je
feni mjesto u kuhinji kod peći kod djece Fašizam zagovara
tezu da muškarac i žena nisu jednaki i da prema tome ne tre-baju
biti ni jednakopravni Fašizam zagovara rasnu bojnu i
religijsku podjelu Fašizam zagovara gospodstvo čovjeka nad
čovjekom zagovara tiraniju i mrak mrzi slobodu i jednako-pravnost
Žena je svijesna toga Ona zna da borba protiv fa
iizma znači ujedno i borba za jednakopravnost žene i muš-karca
u zemljama gdje još te jednakopravnomu' nema Ona
sna da je to nerazdvojivi dio opće borbe za bolji i slobodniji
život cijelog čovječanstva
Drugarice ah borba još nije gotova Najzakletiji vaš ne-prijatelj
fašizam još nije poražen Porobljeni narodi još nisu
oslobodjeni Mir još nije osiguran — niti je žena posvuda po-stala
jednakopravni član društvene zajednice Što to znači?
To znači da ovogodišnje proslave Ženskog Dana ne mogu biti
proslavljene u duhu uspomena na borbenu prošlost demo-kratskih
žena nego u duhu još veće mobilizacijo £ena za bez
kompromisnu pobjedu nad fašizmom i osiguranju trajnog i
pravednog mira
Dio tog još neobavljenog posla pada i na naše žene u Ka-nadi
Poznato i priznato je da je preko vaših ruku prošla ona
ogromna roba prikupljena za naš junački narod Poznato je i
to da je taj posao diktiran općim prilikama privremeno obu-stavljen
Ali je isto tako činjenica i to da je taj posao bio oku-pio
oko sebe na stotine naših žena koje se prije ni poznavale
nisu Ljubav prema staroj domovini povezala vas je i sprija-teljila
više nego ikada prije Raspustiti jednostavno to prija-teljstvo
i drugarstvo stečeno na radu za naš narod bilo bi po
našem mišljenju pogrešno i štetno Jer ako se danas ne može
raditi za Jugoslaviju onako kako se radilo prošle jeseni i zime
to ne znači da se i opet neće moći raditi To još ne znači da
je posao naših žena obavljen Naprotiv iskustvo stečeno na
radu za stari kraj treba i može biti prošireno na rad u ovoj
zemlji Tu na primjer imamo kampanju Crvenog Kriza ima!
ćemo prodaju ratnih bondova dolaze federalni izbori i druge
aktivnosti u vezi sa ratom — da i ne govorimo o kultumo-pros-vjetni- m
aktivnostima na našem nacionalnom polju
Sve ovo može biti mnogo lakše obavljeno ako se žene
okupljaju i prema potrebi uspostave svoje nacionalne demo-kratske
organizacije u kojima bi se sastojale i pretresale pita-nje
od neposredne dužnosti bilo po pitanju stare ih nove do-movine
Takvi demokratski klubovi u ovom slučaju hrvatskih
žena trebali bi biti rasadište drugarstva bratstva i ljubavi ne
samo izmedju žena odnosne nacionalnosti nego i što boljeg
i složnijeg rada i razumijevanja sa Srpkinjama Slovenkama i
ostalim demokratskim ženama
I
Plesna zabaa omladine u Aranjdjelovcu Srbija koja dobro olj no stupa u oslobodilačku ojsku "Da-nas
kad stupaju u vojsku igraju eseIo kolo a sutra će a još ećim užitkom ubijali Nijemce" — ka-že
sovjetski fotografista Kšunn Žena će i poslije rata
zadržati svoj položaj
Piše: ANNIE BULLElt
Sve žene koje teže za demokra-cijom
i koje su aktivno radile za
poraz fašizma danas su zabrinute
pitanjem kakav će biti njihov ži-vot
i položaj poslije ovoga rata U
oči Medjunarodnog Ženskog Dana
u predvečerje konačnih pobjeda sa-vezničkih
armija i u času kad su
velika trojica stvorili važne zak-ljučke
na konferenciji u Jalti —
mora se istaći nekoje historijske
pouke iz pokreta žena
Marč 8 odredjen je kao Medju-narodni
Dan Žena Ka 8 marča
1908 godine na istočnoj strani
Nev Yorka kućedomaćice i žene
radnice iz tvornica i raznih drugih
poduzeća priredile su jednu od
najvećih demonstracija Uspjeh
ove historijske demonstracije iz-nenadio
je mnoge koji nisu vjero-vali
da žene mogu provoditi bor-bu
Važnost te demonstracije leži
u tome Sto su žene uspjele prisiliti
vlasti da nadopune američku kon-stituciju
za pravo glasa ženama
Drugim riječima žene su tražile i
dobile pravo svoje Kako je to ve-ličanstveni
uspjeh!
U 1910 godini Klara Zetkin
jedna od najvećih i najsposobnijih
radničkih vodja predložila je da
se dan 8 marča slavi kao Medju-narodni
Dan Žena Predlog je pri-hvaćen
po medjunarodnoni socija-lističkom
pokretu i proglašen kao
dan izražaja za ženska politička
druStvena i ekonomska prava Ako
prelistamo historiju ženskog pok-reta
naći ćemo mnogo sjajnih pri-mjera
o junaštvu i borbama žena
U borbi za slobodu žene podnašaju se poteSkoće kao i muškarci i po-kazale
se sposobni borci
U carskoj Rusiji 1917 godir- -
žene su se borile rame uz rame sa
muškarcima podnosile sve poteS-koć- e
i proslijedile naprijed u iz-gradnji
socijalističkog društva
Daš radi toga je danas naš veliki
saveznik — Sovjetski Savez — u
stanju nanažati tako teške udarce
zajedničkom neprijatelju — fašiz-mu
Žene Sovjetskog Saeza dobile
Su svoju srlobodu 1917 godine koja
Im je zajamčena u 122-go- m članku
sovjetske konstitucije gdje se veli:
"Ženama u SSSR zajamčena su
jednaka prava kao i muškarcima u
svim sferama ekonomskog držav-nog
kulturnog društvenog i poli-tičkog
života Mogućnosti za isko-rištavanje
tih prava osigurane su
davanjem ženama ravnopravnosti
sa muškarcem kod rada plaće od-mora
socijalnog osiguranja pro-svjete
državne zaštite za materin-stvo
i djecu plaćanja nadnice za
vrijeme poroda izgradnjom mate-rinskih
domova i dječjih uzgajali-šta
članak 137 glasi: žene imaju
pravo kao i muškarci birati i biti
birane"
Kod nas u Kanadi kao i u dru-gim
slobodoljubećim zemljama že-ne
Sovjetskog Saveza stekle su
zaslužno divljenje i priznanje za
svoj požrtvovni rad u pozadini i
na fronti doprlnašajući tako og-roman
dio za poraz najvećeg ne-prijatelja
čovječanstva i izgradnju
takvog posljeratnog života gdje
neće više biti straha pred buduć-nošću
žene Sovjetskog Saveza i
Kanade ne veže samo njihovo su-sjedstvo
nego i druge važne stva-r- i
njih veže ljubav prema slobodi
ljubav prema svojim obiteljima i
razumijevanje da je majkama ne-moguće
uzgajati djecu i podrža-vati
miran obiteljski život ako ag-resors- ke
nacije proizvode topove
i bombe za ubijanje naroda
Kada spominjemo junačka djela
iz borbe žena najbolji primjer za
to nam je junaštvo žena Spanije
koje nikada neće biti zaboravlje
no U 193C godini 80000 žena de-monstriralo
je u Madridu protiv
fašizma za progres i slobodu Ta
demonstracija pred vod jena je po
španjolskoj patriotkinji — Dolores
Ibarruri (La Pasioneri) šest sto-tina
Kanadijanaca dalo je svoje ži-vote
na borbenom polju Spanije
boreći se sa nadom da spase svijet
od novog svjetskog krvoproliću
koje se primicalo
U najnovije doba u doba kad
Europom pucaju ropski lanci faši-zma
uzmimo za primjer herojstvo
žena Jugoslavije Kad je Hitlero-v- a
Njemačka bila na vrhuncu svo-jih
pobjeda i kad je sva Europa bi-la
pregažena po nacističkoj ratnoj
mašini žene Jugoslavije su za-jedno
sa muškarcima gotovo golo-ruke
dočekivale okupatorske ban-de
branile svoju čast i slobodu
patile i umirale ali ujedno osloba-djal- e
su sebe i neprijatelja uništa-vale
Sav slobodoljubeći svijet lm
Vladimir Nazor selima
splitske okolice
Split 4 prosinej
Predsjednik ZAVNOH-- a Vladi-mir
Nazor boravi od oslobodjenja
Splita u našoj sredini Veliki pjes-nik
naše oslobodilačke borbe du-boko
osjeća narodne nevolje i ne
propušta priliku da zadje u naša
popaljena i porušena sela
Prilikom nekidašnje posjete Tro-giru
pred gradskim vratima nai-šao
je na skupinu starijih ljudi
Netko ga je iz te skupine prepoz
nao I za čas su svi klicali: živio
Nazori
Prišao im je i razgovarao s nji-ma
Stariji su se ljudi tužili na
pustoš i nevolju koju je za sobom
ostavio okupator Predsjednik
ZAVNOH-- a ih je hrabrio:
— Uit će braćo uskoio i hrane
Treba imati samo strpljenja Da
Imamo prevoznih sredstava dobili
bismo odmah od naše braće Rusa
— Strpit ćemo se! govorili su
mu TrogiranJ Tri i po godine tr-pjeli
smo pod fašistima i Nijemci-ma
strah i glad Sada nema više
straha Nevolje koje nam je osta-vio
okupator bit će uklonjene jer
sada imamo našu narodnu vlast
Dne 2G studenoga predsjednik
Nazor posjetio Je na splitskome
Novom groblju grobove naših pr-voboraca
koje je neprijatelj stri-jeljao
ili objesio Od Novoga grob-lja
proslijedio je do mučeničkih
mosorskih sela Zrnovnice Mravi-nac- a
i Kučina
Seljaci u Mravincima nisu oče-kivali
dolazak Predsjednika ZAV-NOH-
a Predsjednik je posjetio
crkvu a iz skupine žena pred crk-vom
oslovila ga je jedna starica:
— Kako si sjedi?
Pred crkvom su bile okupljene
majke i žene strijeljanih Mravin-čan- a
Predsjednik je nastojao očin-skim
riječima ublažiti njihovu bol
Tu su se ubrzo našli i seoski od-bornici
Petar Mikelić i Vlado Jur-li- n
Prepoznali su predsjednika i
rekli narodu: "Ovo je naš pred-sjednik
Nazor!"
Vijest o dolasku predsjednika
proširila se selom i sve s za čas
okupilo oko crkve i obasulo volje-noga
predsjednika poklicima i pi-tanjima
Skupa s narodom pošao je u seo-ski
dom Oko njega se okupila
omladina žene i stariji ljudi Svi
su bili neobično dirnuti ovom paž-njom
i dali su oduška svojoj rado-sti
kada je predsjednika pozdravio
općinski odbornik Petar Mikelić
se divi i poštuje njih
Mi kanadske žene takodjer smo
mnogo učinile za pobjedu na do-maćem
frontu No što smo učinile
nije dovoljno jer još uvjek imama
neprijatelja nacionalnog jedinstva
koje se mora na svakom koraku
suzbijati l spriječavati njihove
štetne aktivnosti Mjesto kojeg su
o
žene postigle za vrijeme narodnog
rata neće ga više napustiti i doz-voliti
da se snizi njihovo gradjan-sk- o
pravo žene sačinjavaju ok
jedan milijun zaposlenih radnika
Dva puta više žena je danas upos-leno
nego 1939 godine Poprečno
izmedju svaka tri muškarca u ka-nadskoj
industriji jedna Je žena
Žene takodjer rade i u teškoj rat-noj
Industriji Pa ni na farmama
žene nisu zaostale u svom radu za
pomaganje ratnih napora zemlje
Oko četvrt milijuna žena zaposle-no
je po farmama
U posljeratnom životu žene će
(Nastavak na strani 4)
Neopisivu radost 1 poklike: "živio
Tito!" — izazvale su riječi pred-sjednika:
— Naš dragi maršal Tito brine
se da narod dodje do hrane Veseli
me što sam vas našao okupljene
na radu za dobro vašega sela i na-roda
Nastavite tako jer ćemo sa-mo
predanim radom osigurati sebi
i svojoj djeci ljepšu i sretniju bu
dućnost!
Dok se još predsjednik nalazio
u Mravincima vijest o njegovu
dolasku doprla je do susjednoga
sela Kućine Kad je Vladimir Na-zor
u sumrak ulazio u selo poz- dravila su ga zvona sa crkvenog
tornja i pjesma i poklici seoskih
pionira koji su mu izašli u susret
sa zastavicama Oko predsjednika
se okupio narod sa svojim odbor-nicima
Vicom Markovićem Jozom
Pletikosićem i Jozom MatkoUćem
Predsjednik je osobito srdačno raz-govarao
sa 80-godišnj- im Anton
Roguljićem
U seoskoj školi žene su mu da-rovale
kitu cvijeća a pred naro-dom
ga je pozdravio Jozo Matko-vi- ć
Videći oko sebe velik broj om-ladine
predsjednik je rekao:
— Volim djecu jer su ona naša
budućnost Stariji su naša sadaš-njost
Svi treba da rade jer ne će
više biti kao prije da onaj što radi
nema ništa Svatko mora raditi!
Dude li radio pet sati za sebe ra-dit
će još jedan sat za zajednicu
To će raditi za svoje iznemogle
roditelje i svoju nejaku djecu Sva-tko
inteligentno dijete moći će po-hadja- ti
više škole Prosjaka ne će
biti Država će se brinuti za neja-ke
iznemogle bolesne i udovice
Prošlo je vrijeme kad su ministri
donosili zakone onako kako su
htjeli Sada ćete vi narod vlada-ti
preko svojih odbora
Radi prehrane treba imati samo
strpljenja Kad se otvore naši za-trpani
kanali kad se urede razru-šene
ceste i željezničke pruge osi-gurat
će se i dovoz hrane
Predsjednik je razgovarao dugo
sa starcima i staricama
Dirnula ga je bijeda starica Ka-te
i Luče Marković i na povratku
u Split odredio je da im se pošalje
nešto hrane
Kućinjani su bili sretni što su u
svojoj sredini mogli pozdraviti
predsjednika ZAVNOH-- a Ispra-tilo
ga je cijelo selo pjesmom pok-licima
i raketama
"Slobodna Dalmacija"
clijedece je pismo jednog istaknutog inžinjira koji jo po
cim krvnicima svojedobno uhapšen i odveden u zloglas- -
i enovac gdje se je nalazila "tvornica smrti" t j masov- -
i uništavanja nacima nepoćudnih elemenata Nakon je
io golgotu Jasenovca i drugih koncentracionih logora
ranima je uspjelo osloboditi ga Pismo je upućeno jed- -
" jugoslavenskom izbjeglici u američkoj kempi Oswego
pisca kao ni ime onoga koji je primio pismo ne možemo
wih jer se njihove obitelji još uvjek nalaze u onom dijelu
lavije koji još nije oslobodjen — Napomena uredništva
Sa oslobodjene Jugoslavije —
V'c nekoliko vremena tražim mo- -
cucnosti da se javim svom sinu ko- -
I ii i nalazi u Palestini u nadi da
ru od njega saznati za sve vas Ali
t iznenada primio sam danas
ue pismo
Mnogi naši prošli su ovuda koji
su oslobodjeni na Rabu ali nitko
nam nije znao kazati što se je de-silo
sa vama koji ste bili na Kor-čuli
Sada sam medjutlm sav sre-tan
kad znadem da ste konačno
spašeni Pričati ću vam stoga u
kratko o sebi Mnogo pisati ne mo-gu
jer sam nakon takovog pisa-nja
dugo neraspoložen i tužan
Kada su nas dotjerali u Jaseno-vac
nitko od nas nije mogao vje-rovati
da smo dotjerani na "klao-nicu"
a ne u jedan radni logor ka-ko
nam je saopćeno bilo Smjesta
po dolasku i Jasenovac smo uvidje-li
da je to mjesto za uništanje
"Srba i Jevreja" Sva poznata div-ljašt- va
i barbarstva u historiji su
sitnica prema onome što su nosio-ci
"hiljadugodišnje kulture" na na-ma
počinjali
U kratko ubijali su narod mot-kama
i toljagama sjekirama i
nadžacima Bacali su žive ljude u
zemljene peći za pravljenje cigle
Žene djecu starce i bolesne ubi-jali
su smjesta nakon dolaska u
Jasenovac Fizički jači radili su
mjesecima sa tri krumpira u 24 sa-ta
a kasnije smo dobivali i 10 de-kogra- ma kruha na dan i malo vo-dene
juhe čim bi se ma tko od
nas razbolio ili od silnog napora Iz-nemogao
bio bi odmah na zvjerski
način ubijen Tako je u Jasenovca
do vremena mog oslobodjenja pou-bijano
ili pomrlo oko 300000 ljudi
(oko 32000 Jevreja 30000 Cigana
10000 Hrvata a ostalo Srba) Sta-nje
logora sastojalo se uvjek iz
dvije do četiri tisućo ljudi Čim bi
stigao novi transport ljudi višak
istih bi se na najbestijalniji način
uz orgijanje pratioca i namješte-nika
u logoru mrcvario i zvjerski
ubijao Na žalost i mi smo često
bili svjedoci užasne smrti takovih
nesretnika
Ja sam prvih dana kao i mnogi
drugi bio riješio da se lišim tog ži
vota jer nije bilo moguće sve to
izdržati U tim teškim danima mi-sli
su mi uvjek bile kod vas koji
ste već onda bili spašeni Znajući
da ste bar vi spašeni te u vjeri da
mora doći dan slobode odlagao
sam sa rastankom života iz dana
u dan
U početku sam mnogo trpio Ra-dio
sam najteže moguće poslove
po nasipima Poslije mi se stanje
popravilo Bio sam čuvar goveda
svinja cijepao drva Ud Uvjek mi
je nekako sreća bila sklona pa me
ni ovaj puta nije ostavila Velikom
voljom i odlučnošću izdržao sam
sve to jer mi je uvjek pred očima
bila nada — spasenje
Nakon svih muka kroz koje sam
prošao u Jasenovcu bio sam pre-bačen
u Staru Gradišku gdje sam
se nalazio 18 mjeseci Tu ml je bilo
u svakom pogledu bolje Ali u au-gustu
1943 ponovno su me vratili
u Jasenovac To je uvjek bilo opas-no
jer se je općenito znalo da po-ći
u Jasenovac znači poći u smrt tj da će ljudi koji podju u Jaseno-vac
biti likvidirani Na moju veli-ku
sreću i radost baš taj moj pre-mještaj
bio je i moj spas Svega
tri nedjelje sam se nalazio na po-slu
u Jasenovcu Za tri dana po do
lasku dodjeljen Sam na sječu stu-pova
u obližnju šumu Treći dan
rada na ivici šume u kojoj smo
radili dočekivaju nas naši spasio-ci
— Partizani koji poubijaju svu
našu stražu i spase dvadesetoricu
nas medju kojima sam bio i ja
Na 21 decembra 1942 pobjegao
je iz Stare Gradiške Homano
zvan "Roma" ižinjir Danon i in- -
stalator Katan ubivši jednog usta-škog
redara Roma je u ono vri
jeme bio kao posilni u zapovjed-ništvu
logora te kao takav sva-kom
prilikom ulazio u kancelariju
Konačno mu je uspjelo ukrasti jed-nu
propusnicu za Bosansku Gradi-šku
navodno za neki rad tamo
Na putu izmedju Bosanske i Stare
Gradiške ub'ju njih trojica svoje
pratioce i tako uspiju pobjeći Na
žalost odmah nakon njihovog bje-g-a
bili su pohapSenl svi Jevreji ko-ji
su ih poznavali Tu je stradao
životom tvoj Franc i Još 45 česti-tih
mladih života
Nakon tog incidenta nastaju u
logeru prokleti dani Zbog najma
ar--- v'WBrr% £—
njih sitnica i prekršaja gubilo se
glavu Razgovor sa civilima ili ma
kime za vrijeme rada koštalo je
mnoge ljude njihovog života Pod
tim okolnostima živjeti bilo je
strašno!
Ljudi su bili ubijani za Jedno
zrno kukuruza koju su ukrali od
svinja Za svinje je bilo dnevno
po više hiljada kilograma kukuru-za
dok smo ml crkavali od gladi
Dizali smo sa zemlje iz blata do
koje zrno kukuruza jeli presne
klipove Mnogi naši su l zbog toga
izgubili živote Meni je sreća bila
sklona jedino što sam glodajućl
klipove i jedući sirov kukuruz po- lomio sve zube
Svi smo tražili puta i mogućno-sti
da uspostavimo vezu sa našima
Mnogi nisu primili odgovora To
je značilo da ih nema u životu
Nakon kratkog vremena počeli su
ftizavati paketi koje su nam slali
naši mili znanci l rodjaci Ti pa-keti
za nas su bili najbolje vrelo
prihoda ustaških bandi Svi paketi
su u najmanje sitnice pregledava-ni
Trebali ste samo vidjeti te
zvjeri na poslu čitava horda tih
ustaških razbojnika ide na pregled
naših paketa Vraćaju se punim
džepovima pokradenih ciirareta I
drugih stvari koje su nam prija-telji
slali Mjesecima su stizavali
paketi ljudima koji su već davno
bili mrtvi tj ili utučeni kao sto-ka
ili spaljeni u zloglasnim peći-ma
Jasenovca Sve to je ta krvava
ustaška banda sebi uzimala
U Jasenovcu su kao pravilo či-tavi
logor kažnjavali za najmanji
prekršaj pojedinaca Najobičnija
kazna je bila ukidanje primanja
paketa na mjesec dana — svima
bez razlike Srce nam se clienalo
dnevno gledajući kako stižu gomi
le paketa izmedju 2 do 4 stotine
koje nam naši mili šalju pod naj-težim
opasnostima za sebe Sve Je
to odlazilo u lakome želudce i dže-pove
ustaških razbojnika i ubojica
Ustaška banda je sve to sebi pri
svojila a što joj se nebi svidjalo
ili nisu smatrali da je za njih bez-vrijedno
bacali bi svinjama ili na
džubrište Ako bi koga od nas uh
vatili na džubrištu da prebire pok-varenu
hranu ili ma što drugo taj
bi na mjestu bio strijeljan
Početkom septembra 1943 došlo
je u Jasenovac od Medjunarodnog
Crvenog Križa C0 paketa za pra-voslavne
I to je ustaška bandi
opljačkala za sebe
Kada sam spašen septembra
1943 bilo jo u Jasenovcu svega
1800 duša u Staroj Gradiški 120
raznih zanatlija Sve to tek pred
godinu dana Od tada su još mno-gi
pomrli mnogi poubijani Mnogi
su uspjeli pobjeći i pridružiti se
našem Narodnom Oslobodilačkom
pokretu Naše omladine u velikom
dijelu više nema Nema više žena
nema više naše djece Sve što nije
uspjelo da se nekim sretnim slu-čajem
spasi poubijano je na naj-bestijalniji
način tih podlih nitko-va
Bestijalnosti u Jasenovcu nad-mašile
su sve što smo do danas
imali priliku ćuti ili čitati iz staro-drevne
povjestl
Nakon oslobodjenja po jednom
od partizanskih odreda otpremljen
sam na oslobodjeni teritorij Slove-nije
Radio sam kratko vrijeme
kao referent za gradnju popalje-nih
kuća a od februara ove godine
sam jedini administrator općine i
radim na potpuno zadovoljstvo
mojega odbora Uživam veliko po-vjerenje
1 poštivanje kod naroda
Medju drugovima vlada tolika lju-bav
i sloga koja meni nikad do
danas nije bila poznata Svi radi-mo
sa velikom ljubavlju za bolju
budućnost sviju nas pa i čovječan-stva
PODZEMNA ŽELJEZNICA NIJE
NAJVAŽNIJI PROBLEM
Toronto 6 Marča — Na inic-ijativu
krupnih interesa ovdje se
ponovno pokreće pitanje izgradnje
podzemne željeznice poslije rata
koja bi kako je procjenjeno stoja-l- a
narod do 50 milijuna dolara
Stanovnici Toronta smatraju da
to nije najvažniji dio planova za
rekonstrukciju grada Općinska
uprava mora najprije imati u vidu
izgradnju novih i popravak starih
stanova kako bi se odstranilo dal- -
dare i druge nezdrave kuće u koji-ma
se leie bolest i bijeda