Jedinstvo, May 26, 1961

              Sa sggdgesija Eichmanmi
ZLOOINS
U proslom broju smo pre-nije- li
izvjestaj kanadsko
dnevne stampe o iskazim
dvojice svjcdoka o unMava
nju Jevreja u Jugoslaviji.
Naknadno smo primili jugo-slavesk- u
stampu sa op.sir-nij- w
izviestajima. iz kojih
pn ! ii"i v.iznijc diiclove.
'„ 17. maia sudu je pod-n- ij
' il.il.ini dokumentarni
mat i-'i-al
ti vezi sa prilika-m- a
ч N'i maekoj i u zemlja-m- a
pod пјотабкот kontro-lon- i
. i vrijeme rata. T eu
dolnimrnti o pecetku nacisti-бк- о
tTora u Jugoslaviji.
Jed in od njih pokazuje da
je I.' ' iiman joS u novembru
1941. traiio od Paveliceve
"vlade da робпе deporta-cijo- m Jevreja na istok. Naj-vazn- iji
doktimenat u vezi sa
Eichmannovom odgovorno.S-c- u
za uniitenje jugoslaven-ski- h
Jevreja odnosi se na lo-g- or
u Sapcu. Dritevni tuzilac
proditao je telegram tadaS-njeg- r
njemadkog poslanika u
okupiranom Beogradu koje-g- a
je ovaj 12. sept. 1941.
godine uputio Ministarstvu
vanjskih poslova u Berlinu
u ruke savjetnika Badcma-cher- a
(Bademahora) koji je
tada bio Bibcntropov refe-rent
za pitanje Jevreja iz
inozomstva. U torn telegra--
mu Bender javlja Badcma-chcr- u
da je nuzno 5to prijp
oSietiti logor interniraca u
Sapcu u kome so nalazi i
1.200 Jevreja, jer jo Sabae
postao borbena zona i u o-kol- ini
krstare "ustanickc
bande" u jaeini od viae hi-Ija- da
ljudi i da zbog toga
vlada uznemironost i da Jev-re- ji
znatno doprinosc Sirc-nj- u
uzncmircnjn. Bonder i-zri-tHto
moli пјетабко Mini-atarst- vo
vanjskih poslova
da energidno insistira kod
Kad smo se rukovali sa Pu
Ji, njegove ruke i nokti pokazu-j- u
znedcove, da je on ved bio
na radu iz ranog jutra u bota-nifko- m
vrtu na zapadnoj stra-n- i
Pekinga. Debele naocale i
dva naliv pera u dlepu prslu-k- a
pokazuju da je on intelektu-ala-c.
Inace, po odje6 izgleda
kao obicni srednje dobe rad-ni- k
nove Kine.
Nebi vjerovali da je on bio
poeljednji car Cing (Mancu)
dinastije koja je vkadala Kinom
preko 200 godina, da je on
sluzio kao japanski "vladar",
da je bio obozavan, udvaran
i dobro caicen.
Kad smo sjeli za stol u sun-can- oj
sobi za primanje, Pu Ji
poee priccrti ugodno o istrafi-vanju- na za kinesku akademi-j- u
znanoeti cHme je on sada
zauzet, da iznadje mogucnost
kako bi tropidke biljke mogle
rasti u sjevernoj klimi. Nakon
smo ispili vrucH caj i zapahli
cigaretu, na nai zahtjev on po-c-e
pricati o svojem iivotu.
Rodjen od princeske familije
1906., kad je Pu Ji bio tri go-- dine star, carica je naredila da
ga te sacari. "Kao da trigodii-nja- k moie vladati", nai gosto-prima- c dobaci atrogo. Njegov
otac — tek 20 godina star, —
upravljao je drzavnim poslovi-m-a sa cara maliscma, a sve
drug ycdEne polofaje, ukljufiv
i militarnu komandu, zauzekt
je mlada. nespoeobna rodbina.
"Svak mi je udvarao", prica
Pu Ji. "Nikome nije bilo dozvo-Ijen- o stati usprenmo kad ima
da oslovi cara. Oak i moj ujak
je morao kleknuti u mojoj pri- -
sutnoeu . Nastavljajud profesorskim to-no- m. Pu Ji govori kako su ga
njegenri tutori uveli u konfuci-jansk- u
Tferu, "koja brani ieu-dediza-m,
a naroiito carsku obi-telj- "; kako su ga uftli da je car
"sin nebesa" fcojem zapravo pripada citara Kina i narod u
njoj. On je zodojen tafiozvanom
"histonjom' dinemtije. Pu Ji se
je snioo kada je pricao o baj--ki u koju je on scan nekada
vjerovao Prica se da se je V-ila
kupala u "Nebeskom kupa-.liSt- u" negdje u sjevemo; Kini
Kaze da je
u
f!Z KICHMANXOVIH ISKAZA U TOKU ISTPwVGE
I'ROClTA.MH NA I-OCE-TKU
SL'DJENJA).
htm: Tko Jc bio та! zaetupnik
Jugaateriji kao Jc aknpiraaa
godine 1941?
Eichaaiut: U Jagoslaviji? Da.
kle, a Hrratekoj i Srbiji, aUlim
t dWje okupirane cone. Odnoa-n- o,
Hrvataka nije Mia oknpkaai
teritorij. Tamo doije bio ) A-broa-
Mit.
Osim njrga ne moga
ae sjctiti nikoK drugog.
Leaat Kakar je bio odaoa i-m-edju
vaSeg odjela IV D 4 i va-- 6
laatupnika u Jugoslavia i a
kakvom je on odnoeu bio a ta.
moanjoat vojnoai иргатот?
Eichajann: Gcspodine kapeta-n- e,
kad bih barcm raogao odgo
vorili na to pitanje! Ja sada, na-im- e,
харгато ne mam gdje j
Abromeit bio. MKllm da je bio
u Srbiji. Naramo, on je bio a
SrblJL
Leu: Ilmm . . .
Etchraan: Kakvi eu zapravo
bill oInoi Umedju Abromeita i
iaix)TJolnika njcmaiFkc vojikc,
ukolikn je uopce bilo talaih
xbioqa?
Lo#s: Jcetc Ii vl irdarali naro-djcu- ja
za deportacijn Jevreja I
Jugoslavije?
nadleXnih instanci da so Jov-re- ji
Sto prijo evakuilu iz
Srbije i da so transportuju u
okupiranu Poljsku ili okupi-ra- ni
dio Busije i da jo to
nuzno potrebno zbog opas-nos- ti
koju predstavlja usta-ni6k- a
akcija u torn kraju.
Bademacher po prijemu
telegrama obratio so Eich-mann- u
kao
za pitanje Zidova u inozem-stv- u.
Vodio jo s njim tele-fons- ki
razgovor i napravio
zapisnik o torn razgovoru,
Original tog zapismka na- -
Helen
gdje r,e sada nalazi Kirin pro-vinci- ja,
pa da je morala osta-t- i
na zemlji, jer je leteoa ptica
pustila crvenu vocku u usta vi-le,
od koje je ona a
od djeteta da je postao pogla
vica, od kojeg su postali ding-S- ki
carevi.
1 ako je republikanski vol u
Kini prisilio cara maliscma na
abdikaciju 1912., on je uscuvao
svoju titulu, palacu i veliku po-slu- gu od preko hiljadu osoba.
mu je dodjeljena i pla- -
ca od cetin milijuna unfa sre-b- ra
(oko milijun dolara). Sa
njime se je postupalo kao sa
vladarom strane driave.
Do svoje 19. godine Pu Ji je
Sivio u peginikom bajnom
gradu. Odatle se
nije smio nikamo maknuti. On
nije poznavao ulice grada. Kad
su novom reformom 1924. godi-ne
ukinute carske privilegije,
Pu Ji, po savjetu svojih starih
pratioca, sklonio se u strano
poslanstvo.
japaneka lutica
Japanski diplomati dali su Pu
Ji utocnite, najprije u Pekingu,
a zatim u Dali su mu
sjaj i laskanje koje po njego-vo- m miiljenju jol uvjek njemu
pripada. Dobio je naoruSanu
strafu, koja ga je stalno prati-l- a, na oko kao da ga cuva, ali
vise — kao Sto je i on sam ka-sni- je
uvidio — da paze njego-v- o
kretanje. Mladi bivii vkxiar
je osjecao kao da ga Japand
rcsumiju. On se je na njih os-lanj-ao
i sanjao da ce mu se
carstvo povratiti.
Pu Ji je mislio da on iskorii- -
cava Japance za svoju svrhu.
Sada on zna da su ga oni go--
jili da igra ulogu u njihovom
planu za posjednuce Kine kao
prvi korak za osvajanje fita-vo- g
svijeta. Poito je "oko me-n- e bila klika eleme-nat- a
koji su me sluscdi", obja-njav- a Pu Ji. "pa eu me Japanci
rabili kao lutku za cilj osvaja-nj- a
Mandfurije".
Nakon japanske militarne
provale u sjevemu Kinu 18.
septembra 1931. godine Pu Ji
je primio ponudjenu krunu, vje-ruju- ci da ce njegovo novo kro
Ijevstvo biti nacfetno. Medju- -
TV A U JUG0SLAVIJ1
unistavanje Jevreja
Hrvatskoj ustasko djelo
najnatllc2nijim
i: To takodjer ne
aaa talno. Ali to bib aiogao
utrrditi . . . Utrrditl it Jiigoa.
Uvije . . . Neeeg ae ajeeaai. U
Hnralakoj eu bili nataie i to je
bilo u njihovoj nadlelaoati.
htmmi Hat. . . Efchaunn: Ix Hrvatake nira,
mislinj . . . policija i njemacka
vojaka nije uopce aaliTacaia. U
Hrvatekoj m iskijueivo ustaie
bili nadleini.
Least Jeau Ii bili ari iz Jugo.
atatrlj deport Irani a Aaschwtti?
Eifhmann: Gospodine kapeta.
не, to takodjer ne nam.
Less: Jeeu ti jedan roliki dio
jugoslavenjtkih Јетгеја bill na
Jicu m jesta likTidirani?
Eicliminn: Njemafke jedinl-ce- ?
MUlim da niu. UetaSe —
nam luo. Da. ustafe ... ali da
mj Ih njemafkc jedinkc likvidi-ral- e,
to ml nije poznato. Tolicija
sigurnoMi nije Imala doije svojc
jcdlnice.
IiCss: Je Ii va va5 zastupnlk
o tome IzvjeStavao?
Eichmann: SiRiirno. Pigurro.
Molim, ja nc rnam, ali pove Jo
razumljivo da je Abromeit hv-joStav- ao
o tim stvarima.
djen jo i nalazi so u dokaz
nom materijalu. Badema-cher
jo zapisao da mu jo Ei-chmann
proko tolofona kad
ga je obavestio o predlogu
Bcnclcra kratko odgovorio:
Cijoli slijodeci dan (18.
maja) bio jo posvecon sa-slusanj- u
svjcdoka i 6itanju
dokumenata u vezi sa uniS-tavanje- m
jugoslavenskih Je-vreja
' nasilnog isoljavanja
Slovenaca.
Na po6ctku sjednico, prijo
sasluSanja svjcdoka pomoc- -
Piso: Travis
zanosila,
Dapace
Tiensinu.
feudednih
tim, niegovim dolaskom na sje-veroisto- k, Japanci cu mu dali
znati da je on vladar samo u
imenu. On je bio prisiljen da
potpisuje ono, Sto sada smatra
"veleizdajom" t. j. tajne ugovo-r-e
po kojima Japanci mogu vla-dati
u Mancuku na svakom po-druc- iu
pa i smjeetiti svoje voj-nik- e.
"Sve je bilo u rukama Japa-naca- ",
veli Pu Ji. "Ja sam tek
kasnije saznao pravu istinu ka-ko
plja&aju zemlju, tlace i ko
iju patriote, prodaju opijum za
veliki profit i da oslabe otpor
Kine, love radnike za industri- -
ju, a ubijaju one koji svrse rod
na tajnim forticama. Oni su za-bran- ili narodu jesti rilu i pie-nic- u,
Sto je bilo dozvoljeno sa-mo
Japancima i izdajicama. B-ila
je tu neopisiva patnja. Pre-ko
10 milijuna kineskog naroda
je izginulo ualijed krute vlada-vin- e
ubijanja, paljenja i kra-dje- ".
"fita si ti mislio o svemu to-me?",
upitasmo.
J,"Mo4j4aingla.vina briga bila je, ~ч1-- -Ј t
stanje
oao sam neku neugodnost, ali
samo Sto odnosi mene
licno, kineski narod.
htio da vladam bez smet- -
nje.
Pu opisivao razne
trikdje koje bile doead-n- e. Japanski general stalno
njega pazio vodio njegov
slufbeni privatni fivot. Bilo
dozvoljeno da vidi svoje
najblize, ali da njima go-vori.
Daljnu rodbinu nije smio
vidjeti. On nije smio imati
nikakova nesluibenog razgovo-r- a cak svojim ministrima.
Pa ipafc Pu nastavio da sa-radju- je, cak davao suges-tij- e pojacanje japanske
upucujuci bolje od-nose
Rusijom osiguranje
pozedtne zracno pojacanje.
"Tog puta nisam bio Kinez
vef poeluino peeto jcrpanskih
imperijedista. Ja sam poiinio
strasne zlocine protiv kineeJtog
naroda."
Pahuce rasprMe
nik drzavnog. tuzioca dr.
Baror nastavio podno-lenje- m
dokumenata koji
odnose na Hkvidiranje Jev-reja
sakupljenih logoru
interniraca Sapcu i Be-ogradek-om
sajmiStu. po--
dnijetth dokumenata vidi
da je kod nadlefnih nacisti-iki- h
organa kraju prev-ladal- o
Eichmannovo gledi-5t- e
koje formuliaao
iednoj jedinoj rije£i: stre-ljati.
jednog dokumenta
vidi da Ministantva va-njsk- ih
poslova Berlinu i
Hiendrich (Hajndrih) bili
odlu6ili da Eichmann Шпо
dodje Deograd pitanje
rijeSi lieu mjesta.
Zbog prezauzetosti Eich-mann
nije mogao da napusti
svoj biro Berlinu i poslao
je Beograd svog pomocni-k- a
Tu§ku u pratnji Bade- -
(machcra, Bibentropovog
savjetnika jovrejska pi- -
tanja. Njih dvojica kon-ferisa- la
Beogradu Ben-cloro- m
i drzavnim savjetni-ko- m Tumerom §tabu voj-no- g
zapovjednika Srbiju.
Turner je saopcio da jo
2.000 srpskih Jevroja vec 15-kvidi-rano
kao odmazda
sabotage i drugc akto protiv
njemackih vlasti od strano
srpskih partizana.
Daljo jo utana2cno da od
preostalili 1.000 muSkih Je-vroja
logora Sapcu
3.500 mogu biti streljani,
600 da ostanu sluzbu
logoru SajmiStu kod Zo- -
muna.
Prvi svjedok dr. Zalc je
Tijemo kada jo izbio rat
bio sanitotski potporucnik
jugoslavonskc vojsko. Otpu-Ste- n
zarobljcniStva kao
lijc5nik jer nijo znalo da
Jevrojin.
NOVA ИШД I OD CIRI MPRAVI RADNIKA
Za-branjen-om
"Streljati".
Kad sovjetska vojska 1945.
oslobodila sjeveroistok, Pu
bio uhapsen poslan Ru-sij- u zadrian pet godina.
"Premda sam napustio sanje
carstvu, jol uvijek sam
smatrao car Moj necak
moja ostala pralnja ostali
samnom sluiili kao pokor-n-e
sluge."
Tog vremena Pu molio
da ostane Rusiji. On stra-hov- ao pred pomisli da
vratiti Kinu, vjerujud, da ki-nes- ki narod nece oprostiti nje-gove
zlofine. Medjutim, 1950.,
Sovjetski Savez poslao pun
vlak zlocinaca natrag Kinu,
medju njima bio Pu Kad
vlak stao stanici Sen-jag- u
(Mukden) ovi mislili
da mjestu biti smaknu-ti- .
Slufbenici narodne vlade
docekali odveli sobu
dugadki stol natrpan cajom,
kolafima, vocem i cigaretama.
"Nijedan nas nije imao nika-kov- a
apetita", veli Pu "Mi
smo mislili da uobicajena
zadnja gozba." Strahujucu
grupu oelovio vladin pres-- CTulw ' ,avnii- - nJSSS1 On je raspitivao za n)ihOTO P fivotno i eadafaj. njihove potrebe. Re- -
se na
a ne na Ja
am
Ji je res
su mu
je
na
i
mu je
ne s
ni
ni sa
П je
je i
za ag-resi- je, na
sa za
i
ja
se
je sa
se
u
u na
Iz
se
na
je on u
Iz se
su
u
u i to
na
u
u
za
su
u sa
u
za
za
iz u
a
za u
na
u
jo iz
so
je
je
Ji
je i u
i
o se
em. i
su
i me
Ji je
u je
ce ga
u
je
u
je i Ji.
je na u
— su
ce na
su
ih i u za
Ji.
je to
je
se
i
i
kao im je da mogu slobodno
stupiti u vezu sa svojom obite-lj- i.
Napucivao ih je da uce, da
rade, da budu polteni i zgko-nim- a
pokorni. On ih je uviera--
vao, da komunisti nastoje is-kore- niti zlocinstvo, ali ne da
se osvecuju onima koji su po-cin- ili
zlocine.
"Ovo je bilo iznenadno i ne-ocekivan- o", uskliknu Pu Ji. 'To
je bilo moje prvo iskustvo sa
Komunisticiom partijom, a par-tij- a
j uStedila moj Sivot. Bio
earn gasut". U kud za ratr.e
zloiince, gdje su ovi bili smie-- 1 item, oni su iznasli, da se je u-dovol- jilo svim njihovim Dotre- -
bama, ukljufiv zdravstvene
preglede i medikalne nieae.
Bili su zapanjeni uslijed prijaz- -
nog postupka prema njima bez
ijedne "grube rijefi." Narofito
ih zacudilo znajud kako зи
brutcdno Japand postupali sa
uhvacenim komunistima.
(SvrSit ce se)
On je naroiito slikovito
opisao jednu dramaticnu I
scenu kada su beogradsk.
Jevreji bili sakupljeni na
Taimajdanu gdje im je sao-pden- o da su izvrSene sabota-ge
u kojima je ucestvovao i
jedan jevrejski omladinac.
Zbog toga 6c stotinu Jevreja
пл.1;лл 1 " American
re Vn o in! mloi „„„.. { hiatory. But no Canadian
-- — .- -. ,, j mSaMva aat #ж w~ nadje do 6 sati uvece. Jev-reji
su najprije bili grupisa-n- i
po profesijama i svaka
grupa imala Je da da izvje-sta- n
broj talaca. Svaki peti
izdvojen je iz grupe kao ta-la- c. Brojanje je bilo vrSeno 2
puta. I dr. Zalc kaze da je
oba puta imao tu "srecu"
da je na njega pao izbor.
Streljanja ga je spasilo
uvjerenje da je jugoslavens-k- i
sanitetski oficir. U prvo
vrijome. ka2e on, esesovci su
poStovali to 8 obzirom na 2e
nevsku konvenciju.
(Nastavit do se)
Ukratko iz svijeta
© U Tehcranu. Iran, de-monstrir-alo
je 80.000 cUano-v- a
i pristaSa stranko bivSeg
premijera Mosndikn; traZili
su da sc odmah odi-z- o opce
izbori.
© Pn--i kosmonaut Juri
Gagarin prisustvovao jo pro-sla- vi bugarsko Irultura 21.
maja u Sofiji.
© Proizvodnja бесега na
Ivubi ovo godine ce prcci 7
milijuna tona. (Banije ro-ko- rd jo bio 7,011,498 tona,
postignut 1952).
Javlja so iz Ljubljano,
da co ovo godine Jugoslav! ju
posjetiti oko --100 nmeriSkih
Slovenaca.
U Akri, glavniom gradu
Gano, bile su demonstracijo
protiv masakriranja domo-rodocko- g
stanovniStva u ; portugalskoj koloniji Ango--;
li.
Za novog predsjednika
Akademijo nauka SSSB iza-bra- n je Stislav KcltliS, istak-nu- tl
паибспјак iz oblasli
matomatikc, mehanike i ra-2uns- ke tohnike. KeldiS je
zamjenio Aloksandra Nos-mejnno-va,
koji jo bio prcd-sjedn- ik posljednjih 10 go-godin- a.
Sud Хјетабко Demok-ratsk- e
Bepubliko osudio jo
na smrt bivSeg SS podoficira
Wilhelma Schefera za zloci
ne u koncentracionom logo- - j
ru nacistieke лјетабке Bu- -
chenwaldu.
© U Tokiju je povodom
godiSnjico potpieivanja a-тепбко-jap- anskog
ugovora
o uzajamnoj sigurnosti, do-Sl- o do demonstracija u koji
ma je sudjelovalo oko 2000 j
ljudi.
© U Juznoj Koreji jo do-sa- d
uhapSono preko 5.000 li-c- a, javlja agencija Beuters.
Kalio Ilamnmrskjold
sprovodi odlukc UN?
Generalna skupstina
UN je zakljucila da se
provede istraga o ubijstvu
kongoanskog premijera
Patrisa Lumumbe. Formi- -
rana je i komisija koja to
treba da uradi. Ali, kako
javlja dopisnik torontskog
"Telegrama" iz New Yor-a- ,
komisija jos ntje otis-l-a
iz New Yorka. Nece nl
otict, dodaje dopisnik.
Generalna skupitina je
takodjer zakljucila da se
provede istraga o stanju u
portugalskoj koloniji An-gola.
Komisija za to jos
nije ni formirana.
DA LI STE OBNOVILI '
PBETPLATU?
чашиау%г%у 'Уч -- y
DRUGI GOVORE
OH, ON CANADA!
Did you know that, in
Ontario, you can go right
through high school, from
grade 9 to 13, without
once being exposed to Ca-nadian
history?
You get ancient history,
British history and, so
mnnfi A. ППЛЛ„ tmv Ine
history.
Would this happen in
amy other land on earth?
—Gordon Sinclair
in "Liberty."
"Ilarvardski dki"
Poznati ameridki komen-tato- r
Walter Lippmann pi-б- е
da je Kennedy ucmio
veliku pogreSku 5to je do-zvol- io kubansku invaziju,
a za to su krivi njegovi
"novi pomodnici", koji ga
"nisu zaititili od rdjavog
savjeta" Allena Dullesa,
generala Limnitzera itd.
"Narodni Glasnik" na to
primjedujo :
Daklc "Ilarvardski ded-ki- "
nisu vrSili svoju uui-nos- t,
nego su ostavili pred-sjednika
Konnody-- a na mi-lo- st
i ncmilost vukova od
Gencralnog Staba, Central
Intelligence Agency i Od-joljen- ja Obranc!
Tako su ti "Ilarvardski
decki?" To jo skupina in-telektual-cica
u glavnom
Skolovana na Harvard Uni-verzite- tu,
koji uzimaju po-z- u
liboralizma, ali taj "li-bcraliza-m"
jo skroz i skroz
patvoren, pa samo sluzi
kao maska Za najgore stva-r- i
kojo dolazo iz Pontago-n- a
i Central Intelligence
Agency.
Ti "Ilarvardski dc2ki"
su so pokazali na pitanju
invazljo Kubo, kao i na
svim drugim pitanjima hla-dno- g
rata, kao "Ilarvard-ski
futavci" ... To io bio
Arthur Schlosingor Jr.,
koji jc tobozo imao "zaititi
predsjednika Konnody-a- "
od militarieta i poludjelih
ratnih huSkaSn, koji je u
stvari izradio "intelektual-n- i
program" has za ovu pr-Ija-vu
stvar, za invaziju Ku-b- e.
"Ilarvardski de6ki" su
bill ditSom i tijclom za in-vaziju
Kubo, ali htjoli su
da Pentagon i Central In-telligence
Agency uzmu
formnlnu odgovornost za
istu. tako da oni mogu "sa-duva- ti"
svoj liberalizam.
Poncii Pilat, koji jo osudio
Isusa na razapeee na kri-2- u,
je "oprao svoje ruke"
— kao da ga je to moglo
rijcSiti prvenetveno odgo-vornos- ti
za taj zlo2in, no
"Ilarvardski dedki" nisu
5ak ni ruke oprali.
Hiskup musliman
Povodom рисд u Alziru
papa je stao na stranu do
Gaullea. U torn smielu upu-tio
jo poruku a!2irskom bi-sku- pu
Duvalu koji je na-kon
toga izdao poslanicu
sto jc procitana u katoHf-ki- m crkvama. To je izaz-val- o
iestok bijes ultraSa
koji anonimnim piemima i
preko telefona prijete bis-ku- pu
smrcu, a isto tako i
trojici aliirskih kanonika
Jeanu Scottu, Pierreu Mo-reau- u
i Francoieu Dee Bo-ussea-uu.
Zr bfekupa Dtivala ultra-S- i
tvrde da je pladenik pri-тете- пе allirske vlade, da
mu je majka Arapkinja a
on zapravo pritajeni mue-Iima- n
i u isto vrijeme do-bro
kamuftirani — komu-nte- tl
(VUS)
STRANA 3
Gdje je Laos?
Americki list "Los An-geles
Examiner" poetavio
je to pitanje desetorici 6i- - talaca i utvrdio da su samo
dvojica znali da nadju tu
Zf-mlj- u na geografskoj kar-t- i.
etiri anki't 'г.чпа f'taoca
tvrdila su da pc Laos nalazi
"negdje u Indiii". Druga
tro.jica su '.tax ;li da su zau-ze- ti dnevnim poslovima, te
nemaju vremena da vode
brie;u o Laosu. Trojica su
rekla da su imprdje c4ili da
se u torn Laosu vodi neka-ka- v rat.
Usprkos tome Sto ne
znaju gdje so Laos nalazi
i ita se u njemu dogadja,
petorica anketiranih izja-vi- li
su da vlada SAD mora
tamo "neito udiniti", troji-ca
an bila protiv amerike
intervencije. a dvojica "ni-su
imala odred jen stav" . . .
Vrijeme za рготЈспи '
George Harris, sekretar
unlje elektrienrskih radni
ka (UE) u Kanadi u clan-k- u
o potrebi uccsca radni-cki- h
unija u politickom zi-vo- tu zemlje kaze: "Kann-d- a je danas suoccna sa vi-s- e
ozbiljnih prohlema ne-go
ikad u svojoj historiji.
Rjesavanje ovih problems
ne moze biti prepustcno
onima koji su ih prouzro-kova- li
— krupnom kapi-tal- u
i njegovim pristalica- -
ma i
MJ E R E
"Projekt Mercury" — tj.
let Amerikanca Shepartla
u svomlr — stajao je 400
milijuna dolara. To zna21
da jo let stajao svakog A-merik-anca
2 dolara I 25
centl.
Kad prvi ameridki koz-niona- ut
izvrSi ono Sto jo
izvriio Gagarin, tj. kad po-Ic- ti orbitom oko Zcmljo, to
co svakog Amerikanca stn-ja- ti
223 dolara.
To bi znaSilo da so Ga-garin- ov let odnosi na let
Shopardov kao-10- 0 prema
1. (VUS)
Illizi stvarnosti
Americki drSavni sokro-t- ar Dean Busk: "Kada u
danasnje vrijeme napusti--
mo neku konferenciju u
State depnrtmentu i poalljo
toga smo joS uzncmirenijl
zbog svjetske situacijo no-g- o
prijo poetka konfercn-cije- ,
tada smo bli2i stvar-nosti- ".
Ukida sc Camp David
Camp David — to je po-ja- m. U Camp Davidu, ada-njsk- oj rezidenciji americ-ko- g
predsjednika, u drza-v- i
Maryland, sastali su se
Eisenhower i Hru?cov
1959. godine i prijateljski
razgovaralt. Posliie toga
otvarale su se mini dobre
perspektive. Govorilo se
tada i o "duhu Camp Da-vida- ".
Duha je nestalo, a zna-m- o
i zasto. Sada treba da
nestane i Camp David.
Rezidencija ce i dalje
ostati, ali ce dobiti drugo
imc, odnosno ostat ce pod
imenom 'Camp No. 3'. Eis-enhow- er je toj rezidenciji
bio dao ime po svom unu-k- u
Davidu.
Predsjednik Kennedy
naumio je da to ime izbri-s- e.
Nestalo je duha, nestat
ce i imena, ali jedna ce hi-storij- ska epizoda ipak o-st- ati
zapisana, s toliko —
neostvarenih nada.
. ,1. --. i. - '
i ii'T Г Г i i H ill liI J j