Novosti, December 16, 1944

              1
STRANA 2 NOVOSTI Subota 16 decembra 1944 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registry Office for the City of Toronto
on the 24th day ol October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaido 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Svjetska konferencija Zanatsko
Unijskog Pokreta
Iz Londona su prošlog tjedna javih da će se tamo negdje
oko trećeg februara sljedeće godine održati svjetska konfe-rencija
zanatsko unijskog pokreta
Poslije mnogih poteškoća i zapreka od strane zanaUko-unijtk- e
birokracije pogotovo one u Sjedinjenim Državama
Amerike i tako zvanih "neutralnih" zemalja ipak ideja za
veće jedinstvo i ko-operac- iju organiziranog radničkog pokre-ta
svijeta se pomalo ostvaruje
Pomisao da će na jednoj velikoj konferenciji sjediti ras-pravljati
i zaključke stvarati predstavnici velikih radničkih
unija ir Sovjetskog Saveza Velike Britanije Sjedinjenih Drža-va
Amerike KanadeJ drugih članica Ujedinjenih Nacija raz-veseliti
će demokrate svijeta Jer u harmoniji i ko-opera- dii
svjetskog zanatsko-unijsko- g pokreta leži najbolja garancija
prvo
pobjedo nad fašizmom i drugo
organiziranju posljeratnog mira i blagostanja u svijetu
Bas to i jesu glavni razlozi da jo svjetska reakcija ustala
protiv takve konferencije derući se iz petnih žila da zanatsko
unijsld pokret nema i no smije imati ništa zajedničkog sa vo-djenj- em
svjetsko politike Ona će se kako vidimo održati us-prkos
oštro opozicije od strano nekojih unija koje su pod uti-caje- m
anti-sovjetsk- ih i anti-demokrats- kih sila i sada zaposle-no
kampanjom da Sovjetski Savez nebi smio biti zastupan na
toj konferenciji jer da su tamo unije pod isključivom domina-cijom
komunističke ideologije
Odluko predkonferencijskog odbora da so na konferenci-ju
ne pozove ni jedna unija koja jo služila ili služi neprijatelju
demokracije niti da unije iz "neutralnih" zemalja sudjeluju u
raspravi o posljeratnim planovima u zemljama koje su sada u
ratu — već sada predkazuju pravi smisao konferencije
Za požaliti jo još samo to što Američka Federacija Rada
još i sada odbija da prisustvuje konferenciji usprkos dnevnih
zahtjeva raznih lokala da se konferenciji mora prisustvovati
D„l~ A~ AtrnriXlr-- r PWWrrriirt Prida no Želi DriSUStVOVOti je
to što je na tu konferenciju pozvan i Sovjetski Savez To "crve-no
strašilo" kojo su birokrati od A F of L uzeli za razlog ne
sudjelovanja na toj konferenciji mora biti raskrinkano po sa-mom
članstvu A F of L koje je u zadnje vrijeme pozvano da
na sjednicama svojih lokala podigne glas protesta protiv tak-vo
odluke i traži da i njihova unija bude zastupana na toj
svjetskoj konferenciji
Služiti se "crvenim strašilom" na konferenciji protiv Sov-jetskog
Saveza itd znači tjerati vodu na mlin pro-fašistički- m
elementima koji idu za tim da zanatsko-unijsk- i pokret one-moguće
i ako je moguće razbiju kako poslije rata nebi pred-stavljao
nikakve opasnosti po njihove reakcionarne težnje
Sovjetsko -- francuski ugovor
Nedavno je u Moskvi potpisan novi sovjetsko-francus- ki
ugovor U tom ugovoru se jedna i druga strana obavezuje na
medjusobno pomaganje i suradnju na političkom vojnom j
ekonomskom polju Ugovor stupa na snagu smjesta i vrijedit
će dvadoset godina
U tom ugovoru kao i ugovoru Sovjetsko-čehoslovačko- m
koji je inače jako sličan gledaju narodi svijeta ključ sigurno-sti
i mira u Europi Ako sovjetsko-čehoslovač- ki ugovor simbo
hzira početak novog slavenskog jedinstva u borbi protiv bu-duće
agresije od strane Njemačke — sovjetsko-francus- ki ugo-vor
predstavlja početak posljeratne saradnje istočne i zapad-ne
demokratske Europe radi iste opasnosti
Sovjetsko-francus- ki ugovor predstavlja prvi ozbiljan uda
rac željama krajne reakcionarne struje da se na zapadnom
dijelu Europe organizira "blok" ili "blokovi" protiv interesa
Sovjetskog Saveza Sporazumom i prijateljstvom velikog Sov-jetskog
Saveza i nove demokratske Francuske razbijeni su
snovi svih onih koji su namjeravali da od Francuske učine
ono što su učinili iz Njemačke poslije prvog svjetskog rata
Ljudi kao belgijski miiistar vanjskih poslova Paul Henrv
Spaak koji imaju namjeru da već sada rade na organiziranju
jednog anti-sovjetsk- og bloka u kojem bi bila i Francuska
ostali su najviše razočarani sa ovim ugovorom
Za Francusku naročito ugovor predstavlja ne samo osigu-ranje
od moguće njemačke agresije nego i konac anti-demokratsk- ih
intriga stare francuske diplomacije Vichvjevaca i Mi-nhena- fa
koji su radili na obaranju demokracije najprije unu-tar
Francuske a poslije u svijetu Taj ugovor će stabilizira!
a Francusku i nesumjivo svrstati ju u red svjetskih demokratskih
sila za borbu protiv reakcije i fašizma
OBZIROM NA BOŽIČNE PRAZNIKE odmor neredovitu
dostavu novina i pomanjkanje vijesti odlučili smo da ne
izdamo izdanja od subote 23 decembra utorka 26 de-cembra
i utorka 2 januara Prva dva broja padaju u dane
Božića kad se novine malo čitaju i još manje dostavlja-ju
a treće na drugi dan Nove Godine kad uslijed praz-nika
koji pada prvi dam i zaposlenosti oko gradskih iz-bora
nećemo biti u stanju izdati novine
Izmedju spomenutih datuma i poslije toga nastaviti
ćemo sa redovitim izdavanjem
Neka organizacije preplatnici i saradnici naši imaju
u vidu ovaj naš raspored za vrijeme božičnih praznika
— Uredništvo i Uprava
u za
Ovaj članak objavljen jo u časopisu "Nova Jugoslavija"
u augustu ove godine iz pera Andrea Djimasa bivšeg na-rodnog
poslanika i sada opunomoćenog predstavnika u
Nacionalnom Komitetu Narodno Oslobodjenje Grčke
Prem je Članak napisan u augustu ipak ta činjenica ne
umanjujo njegov značaj danas Na protiv tim člankom
baca jako svjetlo na današnje dogadjaje u Grčkoj Po-što
je članak vrlo opsežan izvadit ćemo njoga ono što
jo najvažnije — Ured
A Djimas počima:
0 Grčkoj se u inostranstvu zna
vrlo malo AH jugoslavenski pa-trioti
moći će lako shvatiti ove re-dove
— ne samo radi toga što su
donekle pratili razvitak u Grčkoj
nego i radi toga što je — a je
najvažnije — taj razvitak (vojni-čki
politički i društveno) imao
poslije njemačko - talijansko - bu-garske
okupacije Grčke sličan tok
kao i u Jugoslaviji
I Grčka kao i Jugoslavija ima
jedinstveni i snažan Narodno Os-lobodilački
Front za borbu protiv
okupatora To je EAM
I Grčka ima jaku Narodnu Os-lobodilačku
Vojsku prekaljenu u
bitkama za slobodu To je ELAS
I u Grčkoj postoje nedićevcl i
Ijotićevci koji na čelu sa Ralljem
i petokolonaškim generalima ot-voreno
suradjuju sa okupatorima
Radi se o šačici mračnih reakcio-narac- a
diktatora i narodnih dže-lat- a
koji nikako nemaju svoju pro-fesiju
I Grčka ima "svog" Dražu Ml-hajlovi- ća
u licu pustolova — pu-kovnika
Zervasa koji suradjuje sr
okupatorima i napada narodno os-slobodila- čkl pokret
I Grčka je imala u inosti rnstvu
kralja i nekoliko izmijenjeni -- la-da
sastavljenih od ljudi koji su
godinama podjarmljivali zemlju i
koji su u najkritičnijim danirm
napustili narod i sklonuli se u ini-stranst- vo
od kuda su nastavljali
svojim protu-narodni- m aktivnosti-ma
cjepajući i klevećući narodnu
borbu raspuštajući grčku vojsku
Srednjem Istoku itd Njihova
briga nije pomoć naciji koja Fe
bori nego povratak u zemlju us-prkos
narodmj volji
I Grčka ima u inostranstvu svo-ju
poštenu emigraciju pošteni dio
vojske avijacije ritne i trgova-čke
mornarice To je skupina oj
skoro 50000 ljudi koji te bore ra
strani saveznika koji čine ogrom-ne
usluge stvari slobode i davaju
velike žrtve u neravnoj borbi pro-tiv
domaćih i stranih fašista
I Grčka ima svoj Politički Od-bor
Nacionalnog Oariobodjenja koji
je ponikao iz borbe i koji je izvrš-na
vlast u zemlji On je sastavljen
od akademika profesora univerzi-teta
generala vodja političkih
stranaka inteligencije predstav-nika
naroda
I Grčka ima svoj Nacionalni
Savjet vrhovno zakonodavno tije-I- o
koje je niklo iz izbora tajnim
glasanjem po cijeloj oslobodjenoj
i okupiranoj Grčkoj
I Grčka Ima sistem narodne sa-mouprave
koji je razgranjen po
cijeloj zemlji i koji predstavlja
najdemokratskiji sistem uprave
U BORBI ZA SLOBODNU GRČKU
za
so
iz
to
na
što ga je grčki narod ikada pozna-vao
To je jedna od najvećih teko-vina
naše borbe Za tri godine rop-stva
naš narod je naučio ne samo
da se sam brani nego i da sam so-bom
vlada
Napad fašističke Italije od 2S
oktobra 1940 zatekao je Grčku pod
Mataksasovom diktaturom koja je
počela 4 augusta 193G Parlame--
nat je bio davno raspušten vladao
je najstrašniji teror Nije bilo ni-kakve
slobode govora štampe or-ganizacije
Po zatvorima i pro-gonstvu
čamilo je na hiljade ko-munista
demokrata oficira itd U
oči talijansko-fašističko- g napada
grčka reakcija kolebala se dosta
dugo izmedju osovine i Engleske
Kolebljivost grčkih fašista i
pored njihove drskosti bila je do-sta
velika Kada su u vladajućiin
krugovima prevladali elementi ko-ji
uslijed ekonomskih historijskih
i drugih veza nisu bili spremni da
potpuno prepuste Grčku osovinskoj
okupaciji — Mussolini je napao
zemlju gdje je vladao fašistički
diktator Mataksas koji je šurovao
sa Hitlerom i Mussolinijem i ko-pirao
njihovu krvavu unutrašnju
politiku
Grčki narod je i pored postoja-nja
Metaksavog fašizma koji je
za vrijeme talijansko-grčko- g rata
zamutio mnoge stvari — shvatio
pasnost koja mu prijeti 1 nije se
kolebao On se latio oruija i stJ-pi- o
u ogorčenu borbu koja je tra-jala
preko šest mjeseci Slabo nao-ružana
slabo opremljena u snije-gu
i ledu albanskih planina grčka
vojska junački je odoljevala nepri
jateljskoj navali i pobjedjivala ta- -
KOSANOVIĆ POZDRAVLJA 0R6ANIZ0VANJE
AMERIČKOG ODBORA POMOĆ JUGOSLAVIJI
AMERIČKOM
JUGOSLAVIJI YORK
Molim vas izrazite duboku zah
valnost pokroviteljima akcije za
pomoć Jugoslaviji Vaš rad ima
značaj On pruža huma-nu
pomoć narodu koji je podn'o
svaku materijalnu žrtvu u borbi
protiv naših zajedničkih neprijate-lja
On takodjer ima i duboko po-litičko
jer razvija prija-teljstvo
izmedju S A D i Jugo
slavije
U ovome trenutku kada su toliki
dijelovi Europe izloženi
Jugoslavija velikim poduhvati-ma
i postignućima svoje Narodna
Oslobodilačke Vojske svojim na-cionalnim
jedinstvom daje najjače
dokaze o svojoj političkoj zrelosti
lijansko-fašističk- u vojsku Mali
grčki narod zadao je osovini teški
udarac To je bila prva
protu-osovinsk- og ratnog fronta
Ta pobjeda bila bi još veća i pot-punija
da su kralj njegova vlada
vodili pravi nacionalni rat Ali oni
to nisu radili Najotpornije snage
nacije komunisti i demokrati bili
su i dalje zatvarani i proganjani
Stotine najboljih i najiskusnijih
oficira nisu bili mobilizirani samo
zato što su bili demokrati U mi-nistarstvu
vojske vrhovnom štabu
komandama velikih jedinica nala-zili
su se petokolonašl
Polet grčkog naroda na frontu
i u pozadini i njegova volja za
pobjedu neutraliziralo je petu ko-lonu
i njezinu aktivnost Ipak u
proljeće 1941 kada su Grčku na
pali Nijemci peta kolona se na-glo
aktivizirala Raskinula je
front u Maccdoniji i Albaniji
stvarala čitav kao3 u unutrašnjo-sti
naročito u Ateni
I tako Grčka je pala pod njema-čku
i talijansku okupaciju Nas-talo
je najstrašnije ropstvo kak-vog
grčki narod nije nikada poz-navao
Zemlja je raskomadana —
Macedonija i Tracija predane su
Bugarskoj Fašistički okupatori
kolju i teroriziraju narod 1 siste-matski
ga more gladom Grčka je
morala hraniti 17 samo talijanskih
divizija Grčki duhan suho groždje
i ulje gangsterski se pljačkalo i
odvažalo u Njemačku i Italiju In-dustrija
se naglo raspala Nezapo-slenost
se razvila do neizmjernog
stupnja
Izdavanje papirnatog novca za
potrebe okupacionih trupa dostig-lo
je do astronomske visine In-flacijom
i pljačkom donesena je
strahovita skupoća Fašistički
okupatori namjeravali su da orga-niziranim
terorom pljačkom i gla-dj- u
prisile grčki narod na koljena
Ali on se nije dao Poslije kratkog
zamora koji je nastupio uslijed
ratnih poteškoća on se brzo sna-šao
razvio zastavu borbe za slo
bodu zemlje Poslije nekoliko
G
ZA
ZLATKU BALOKOVIĆU — ODBORU ZA
POMOĆ NEVV
dvostruki
značenje
oštroj kri-zi
i
pobjeda
i
i
i čini još jedan značajan doprinos
uspjehu savezničke borbe Ona
postaje najčvršći stub političkog
prijateljstva izmedju Amerike Ve-like
liritanije i USSR Uslijed to-ga
materijalna pomoć Jugoslaviji
ima dalekosežni moralni značaj
Maršal Tito i svi drugi Jugoslave-ni
koji su odani principima demo-kracije
napojeni su najdubljim
osjećajima prijateljstva za vaš'i
veliku zemlju za koju smo vezan
ljubavlju prema slobodi i demo-kraciji
1 u kojoj su stotine hiljada
naših valjanih sunarodnjaka našli
slobodne 1 beskrajne mogućnosti
za svoj budući život i rad
Sava KosanoTić j
I£ol
Crvene Armije
O GRADU KOJI JE POSTAO MALI I O NJEGOVIM LJUDIMA
(Nastavak 4)
U blagovaoni smještenoj u Jed-noj
školskoj sobi vlada čistoća i
red Sovjetski ljudi svuda gdje
mogu žive kulturno i uredno Pri-jatno
je jesti poslije napora pos-lije
bitki za čistim stolom Na
stolu su bijeli pokrivači i cvijeće
koje miriše toplo prekaljenim sov-jetskim
borcima
U selu smo dugo razgovarali sa
seljacima a naročito sa seljan-kom
Evgenljom Kohut Ona je
obična jednostavna ukrajinska
žena i razgovor snjom je u toliko
značajan što daje sliku onog Sto
misli o kolhozu o sovjetskoj vla-sti
Sto zna o politici — nepartij-sk- a
prosječna žena
Evgeniji Kohut je muž otišao
u rat i nikakvih vijesti nema o
njemu živili su dobro i slagali se
Ali rat je pomutio sreču Pa ipak
ona ne tuguje drži se radi čeka
— možda će jednog dana u selo
sada kad je slobodno doći pismo
Ona nema ni djece ni domaći-na
0 kolhozu pripovjeda trijezve-n- o
kao domaćin i nježno — kao
majka Ona kaže: "Naš kolhoz već
radi kako treba"
Ona je pripovjeda i ranije pri-je
kolhoza živila dobro Bili su
samo ona i muž — dobro stojeća
kuća
"Ali u kolhozu je bolje Ne ra
diš kao životinja Ne bojiš se suše
tuče ni ničega Rodilo ili ne rodilo
osjećaš da iza tebe stoji sva Ukra- -
Grčki narod borbi slobodu
mjeseci formira se EAM u kojeg
su ušle: prvoborac narodno oslobo-dilačkog
pokreta — Komunistička
Partija Grčke zatim: Zemljorad-nička
Socijalistička i Narodno-d- e
mokratska stranka pa Opća Rad-nička
Federacija Opća Federacija
Državnih činovnika organizacija
Nacionalne Solidarnosti kao 1
mnogi predstavnici političkog
naučnog kulturnog i društvenog
života Grčke Zatim je u EAM stu-pila
grupa Liberalne stranke
Grčki narod zbio se u redovo
EAM-- a i počeo borbom raznovrs-nih
oblika: od sabotaže u tvornica-ma
na aerodromima saobraćaju
od obrane zemljoradničkih proiz-voda
i od štrajkova u velikim gra-dovima
— do mobilizacije stanov-ništva
za oružani partizanski rat
kao najvišu formu borbe protiv
inostranih osvajača
Grčki narod se bori jedinstveno
za život i slobodu i u toj borbi či-ni
prava čudesa Krajem 1913 EAM
već broji dva milijuna organizira-nih
pristalica U Savrz Svc-grčk- e
Organizacije začlanjeno Je 600000
mladića i djevojaka
Krajem 1941 a naročito 1942
počinju sistematske partizanske
akcije koje već organiziraju cen
tralni komitet ALAS-- a u stvari
formiranog još u novembru 1941
Partizanski pokret raširio se brzo
po cijeloj zemlji Medju najvažnije
dogadjaje onog doba treba spo-menuti
rušenje mosta Gorgopota-n- o
jednog od najvećih mostova na
Ralkanu Ova uspješna akcija na
objekat kojeg je čuvala jaka stra-ža
imala je veoma snažan utkaj
na operacije u Africi (U inostran-stvu
grčki Draža Mihajlović pu-kovnik
Zervas prikazivao je ovu
akciju kao svoje djelo Ni u tome
dakle nije bilo razlike!)
Godine 1943 partizanski pokrrt
postaje veoma masovan u cijeloj
zemlji Partizanski odredi pretva-raju
se u vojne jedinice kojima
rukovodi vrhovni štab ELAS-- a
formiran u maju 1943 na oslobo-djeno- m
teritoriju
U toku 1943 naša vojska je
priznata po štabu na Srednjem Is-toku
a u našem vrhovnom štabu
nalazila se stalna saveznička voj-na
misija Krajem juna 1943 u
oči savezničkog iskrcavanja u Sici-liji
grčki partizani poduzimaju na
zahtjev štaba Srednjeg Istoka opću
ofenzivu protiv okupatora i njego
vih saobraćajnih objekata Za 21
dana sve neprijateljske saobraćaj-ne
veze bile su ukočene To zavoni
Nijemce i oni koncentrišu nekoli-ko
divizija u Grčkoj što olakšava
Iskrcavanje u Siciliji štab Sred-njeg
Istoka Šalje ELAS-- u tople
čestitke
U svim selima i gradovima taj-nim
slobodnim glasanjem izabra-ni
su narodni komiteti samouprave
Ti komiteti sa svojim pomoćnim
službama (sudskom crkvenom
prosvjetnom poljoprivrednom Itd)
savršeno riješavaju sva društvena
pitanja Grčka nikada nije imala
tako demokratsku vladu
Medju zagraničnim vladama ko-je
su smjenjivale jedna drugu bilo
(Prenos na str 4)
jina sva Rusija U kolhozu se živi
bez brige i muke"
Kolhoz — to je visoka poljopriv-redna
tehnika i planska organiza
cija rada na ogromnim zajedni-čkim
prostorima Ali koliko netko
radi — toliko će I dobiti Evgenija
Kohut lijepo kaže: "Najteže je bi-lo
dok smo se naučili redovno do-laziti
po satu na posao"
Po Nijemcima kolhoz je bio uni-šten
Ljudi nisu imali volje za
rad radili su kao robovi za Ni-jemce
Propalo je sve — tehnika
organizacija rada kvaliteta usje-va
i stoke Seljak je Lačen ne na
nivo života prije kolhoza nego
daleko nazad na robovske antičke
latlfundije Povratak Crvene Ar-mije
oživio je sve ljudi su prionuli
za posao da podignu razoreni ži-vot
Kolhozni napredak je do kraja
ujedinjavao seljaštvo i proletari-jat
ujedinio njihov život i njiho-vu
sudbinu On je osim ostalog
dao SSSR-- u onu nesalomivu unu-tarnju
snagu i otvorio neograniče-ne
mogućnosti daljnjeg razvijanja
Kolektivizacija je najepohalniji
dogadjaj u Rusiji poslije Oktobar-ske
revolucije Ona je cimentirala
revoluciju pretvorila u život ideje
Oktobra
Selo Evgenlje Kohuta je oslobo- -
djeno tek pred 15 dana Ali prirod
nom silinom ono ee obnavlja
"Opet smo počeli živiti" — kaže
Evgenija
U selo jo došao lajtmant poslije
tri godine rata da nadje ženu i
djecu Ali Nijemci su njih ubili
Nisam vidio suze u njegovim oči-ma
Bile su tvrde kao od čelika
On sjedi sa seljacima i seljanka-ma
raspituje ih o kolhozu daje
im savjete "Vratit ću se opet do
vas — kaže — nakon uništimo Ni-jemce
Vidi se nema za nas života
dok postoje takovi Nijemci"
Seljanke tiho kupe suze u mara-mu
gledajući na njega Avijati-ča- ri
sakupljeni oko nas sumorno
ćute Onda jedna starica kaže:
"Neka ti samo ostaneš Živ sve će
dobro biti Neka ste nam vi so-kolovi
zdravi ste će se Kaše rane
zaliječiti"
NA FRONTU
Mi smo na frontu vidili malo
ako se pod front razumijeva tanka
linija na kojoj su se zaustavili Ru-si
i Nijemci jedni prema drugima
Sve je do takve mjere zakopano i
maskirano da se treba prosto na-gaziti
na rov top ili tank pa tek
da čovjek nešto primjeti
General-lajtma- nt Korotajev nas
je odveo na četiri kilometra od
Nijemaca Ivica Jasia s crkvenim
tornjem lijepo se vidila na ved-rom
danu Iza brežuljka Tu sir
zatekli general-major- a Martirosja-n- a
lijepog temeljitog Armenca
Trebalo je da napravi samo neko-liko
koraka iz svoje zemunice d
periskopa pa da vidi svaku točku
svog dijela fronta Imao je dvo-struke
veze sa svim komandanti-ma
I trebalo mu je samo pet mi
nuta pa da oko sto sovjetskih ti-pova
koji su zagrmjeli lijevo des-no
i pozadi nas ukopani u žbunju
obasipaju ognjem okrajak jedne
šume I u toj tutnjavi iznad na-ših
glava zahujao Je zrak mnogo-brojnim
raznoglasnim šumovima
Izgledalo je da se u zraku leteći
ruši bezbroj nevidjelih kuća
"Svira Kaćuša" — nasmjehne
se Korotajev
"Kaćuša" — kako to vojnici zo-vu
od milja tzv gardijski minoba-cač
tajno moćno oružje Crvene
Armije nije svirala dugo To je
bio samo jedan akord I na pros-toru
od oko sto kvadratnih metara
sinulo je desetak plamena buknuo
crni dim i odjeknule srdite snaž-ne
eksplozije
Na odlasku general Martirosjan
stežući nam ruke kaže:
"Molim vas da u ime moje i
(tu je pokazao svoju jedini-cu)
pozdravite maršala Tita i iabre borce Narodne Oslobodila
čke Vojske i da im kažete da mi
svi znamo da su nam oni braća u
svemu i da sanjamo kada ćemo se
snjima zagrliti"
Martirosjan Je bio slab govor-nik
ali Je sila njegovih riječi u
tome Sto je govorio iz srca s otvo-renim
skoro dječjim osmjehom na
usnama
To je bk neposredno front 0i
je kako se smatralo bio neakti-van
U noći na Prutu vijugavoj
mutnoj rijeci koja se protezali
kroz vrbljake mi smo slušali kako
Nijemci tuku ruske položaje sa
oko 180 topova a ovi im odgova-raju
sa dva put većim brojem Ir
jutra ponekada bi se čula svirka
"Kaćuše" — ona se čula daleko
na šest-seda- m kilometara
(Nastavit će se)
l