000327 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
r-3p-x' - 1 CIJENA PRETPLATA: ADRESA NOVOSTI I Za godinu J400 20S Adelaide St W Za pola godine $250 Toronto 1 OnL Za SDA $500 Za Jugoslaviju S500 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God 8 Broj 836 TORONTO ONTARIO TUESDAY JULY 16TH 1946 Vol 6 No 836 "Trst je jugoslavenski' Dolje sa fašističkim terorom u Trstu'" orilo se iz hiljada grla Trgana koji su u jednoj od najvcličanstve-niji- h demonstracija predproile nedjelje dali oduška svom nezadovoljstvu glede rješenja Trsta Savezničke trupe uz pomoć tršćanske po-licije napale su na demonstraciju golorukog naroda kojom prilikom je vise od 10 jugolavenkih patriota ranjeno Ratni zločinac Mihajlović i 10 njegovih ortaka osudjeni na smrt streljanjem Izdajnik Draža pred sudom JEZOVITI ISKAZI SVJEDOKA "MI SMO DRA2INA VOJSKA KOJA KOLJE I DERE" PREDSTAVLJALI SU SE ČETNICI Zatim je sud prešao na ispitiva-nj- e Bvjedoka Milana Grola koji je bio član emigrantske vlade u Lon-donu do kraja jula 1913 godine Na pitanje predsjednika što mu je poznato o radu optuženih članova Londonske vlade Slobodana Jova-hović- a Dr IHirića Dr Ninčića l'etra Zivkovića Dr Gavrilovića bivScg ambasadora u SAD Fotića 1 drugih i na koji je način emi-grantska vlada bila obavještena o ustaškom pokretu u Srbiji svjedok Grol Umedju ostalog kaže da je vlada krajem 1911 dobila prva oba jeStenja o sukobu izmedju parti-zana i četnika u Srbiji To obav ještenje je došlo od strane Nedi-ćev- e propagande Ističe da je u prvo vrijeme Draža Mihajlović po-- Sto je bio član vlade bio jedini pomagan od strane vlade i od stra-ne saveznika U početku 1943 go-dine pojavila se u vladi misao da treba primati i partizanski pokret Najprije se počelo sa priznanjem u javnosti a u maju ili junu su ot-počeli netluibenl razgovori da bi doilo do nekog izmirenja a ako to nije moguće da se napravi neka kombinacija kako bi se izbjegli su-kobi U julu 1943 godine — izjavljuje j dalje Grol — došlo do formal-d- a ustane protiv Draže nog predloga po inicijativi savez-ničke komande da se odredi izvje-stan sektor preko kojega neće do-lati- ti do sukoba Medjutim ta vla-da je pala i došla je Purićeva vla-da šta je dalje bilo Grol veli da mu nije poznato Na pitanje predsjednika kakav je bio stav Konstantina Fotića Grol odgovara da je Fotićevo pi-tanje nastalo krajem 1942 godine povodom nacionalnih razmirica iz-medju Srba i Hrvata u Americi Potvrdjuje da je Fotićeva propa-ganda išla na razbijanje jedinstva narodnih maa u zemlji protiv okupatora Na pitanje predsjednika veli da mu poznalo da je vlada donosila kompetaciji vojnih pitanje predsjednika iz emigrantskih poma-gala liniju svjedok Draža Mihajlović govara era tezna na mu pred-sjednik predočava iskaz koji je dao kao svjedok pri saslušanju u pret-hodnom postupku kod javnog U toj svojoj izjavi Grol je tada izmedju ostalog rekao: "kam-panja iz Amerike za Dražu Mihaj-lovića bila je strahovita Malo se tko usudjivao u jeku te kampanje je Mihajlo- - je vica Pomagači i popularizatorl Draže Mihajlovića u Americi bili su i a u Londonu u krugovima političkih ljudi u vladi i izvan bili su isti elemen-ti koji su od 1942 godine počeli ra-zaranje i razbijanje vlade a koji su u vezi sa dvorom doveli do Puri-rev- e vlade koja je jasno i otvore-no imala program protiv partiza-na u zemlji a koja je dovela do prekida odnosa sa Sovjetskim Sa-vezom" Tom prilikom Grol je na direkt-no pitanje izjavio su ti bili Slobodan Jovanović Kneže-vić zivković Na pitanje predsjednika izjav-ljuje Grol da je ovaj njegov iskaz točan i da ga je dao bez odluke o lišavanju čina čitavog ni-- „ rn_ „„ za ofieira koji su se borili u redo- - Na plUnJe lBSoca ve] da vima NO pokreta ali veli da je to _lte _ala jrpVtrul n-- bik u vlasti Na koja su lica vlada Fotićevu od-- što tu-žiošt- va Fotić Dučić nje oni da ljudi Živan Petar slobodno vada vu žom nego da je ona išla preko En-gleza a što se tiče financiranja misli da je ono dolazilo od savez-(Preno- s na str 4) - v __ — I KONSTANTIN FOTIĆ NA 20 GODINA ROBIJE Beograd 15 July — Jugoslavenski vojni sud osudio je da-nas Dražu Mihcnlovića i njegovih deset ortaka na smrt Smrtna kazna će biti izvršena streljanjem Na smrt osudjeni su slijedeći: Draža Mihajlović bivši vodja četnika i ministar rata u prošlim anti-narodni- m režimima: Rado Radić 56 godina star bivši komandir Bratislavskc četničke jedinice Milo Glišić 36 godina star četnički vodja: Oskar Pavlović 54 godine bivši šef zagrebačke policije Dragi Jovanović 44 godine bivši šef beogradske policije Tanasije — Tasa Dinić 65 godina bivši ministar unutarnjih poslova u služ- - ničkoj vladi Milana Nedića Velibor Jonić 54 godine ministar prosvjeto u Nedićevom kabinetu Petar Zivković bivši jugosla-venski general — sada u izbjeglištvu Djuro Djokić 72 godi-ne bivši ministar trgovine optužen za prisilno odpremanje radnika u Njemačku Košta Musički 49 godina bivši adjutant kralja Tetra i kraljice Marije Mladen Zujević 51 godinu čet-nički komandir — sada u izbjeglištvu Na dvadeset godina teške robije osudjen je Konstantin Fotić bivši ambasador Jugoslavije u VVashingtonu — sada u izbjeglištvu Kada ce biti izvršena smrtna kazna još je nepoznato Dra-- 3 i ostali mogu uložiti apel na presidium Narodne Skupštine ["aža je dobio 8 i pol sati vremena da uloži apel Fordovi radnici traže veću plaću Windsor 15 July — Na masov-noj skupštini od 5000 Fordovih radnika jučer je sa ogromnom ve-ćinom odbijena ponuda kompanije za 9 centi povišice plaće po satu Ponuda je odbijena nakon svestra-ne rasprave po izvještaju odbora koji je održavao pregovore sa predstavnicima kompanije Isto je tako odbijena i ponuda kompanije odnoseći se na plaćeni godišnji od-mor Predsjednik lokala automobilske unije Roy England je na skupšti-ni rekao da ponuda od devet cen-ti povišice po satu nije u stanju pokriti razlike u porastu cijena na život i prema tome Fordovi radni-ci se time ne mogu složiti Oni tra-že 25 centi po satu Automobilska unija Je odlučila ovog tjedna svih 10000 radnika kod Forcove kom-panije pozvati da glasaju po pita-nju kompanijske ponude Prema raspoloženju radnika opaža se da će ogromna većina odglasati pro-tiv APELIRAJU NA PRIMJENU SOVJETSKE ODLUKE Beč 13 Julv — Nakon je aus-trijski parlamenat odobrio protest kancelara Figla povodom sovjetske izjave da će konfiscirati svu nje-mačku industriju u sovjetskoj zo-ni okupacije austrijska vlada je ŠEST RADNIH BRIGADA U ZAGREBU Zagreb — Zagrebački studenti formirali su šest radnih brigada sa preko 3000 studenata i student-kinj- a koji će ovog ljeta sudjelova-ti na raznim dobrovoljnim radovi-ma u zemlji Pet brigada odlazi na gradnju omladinske pruge Brčko-Banovi- ćl dok će se ostali razrediti na druge sektore Ministar Kosanović posjetio Aciiesona Dr Sava Kosanović jugoslaven-ski ambasador u Sjedinjenim Dr žavama posjetio je prošlog tjedna aktujućeg američkog državnog taj-nika Dean Achesona gdje se po-veo razgovor o odluci ministara vanjskih poslova na konferenciji u Parizu po pitanju razgraničenja izmedju Jugoslavije i Italije Dr Kosanović je rekao Mr Achesonu da će Trst uvjek pred-stavljati rak ranu na tijelu Europe i ugrožavati mir ako dolazeća mi-rovna konferencija ne promijeni plan ministara vanjskih poslova o I internacionalizaciji Trsta Predlog Jugoslavije da se internacionalizi-r- a samo tršćanska obala a grad i okolicu povrati Jugoslaviji je je-dino pravilno rješenje — kaže Kosanović danas uputila apel na sovjetsku komandu tražeći da napuste taj plan Ife ZA $33 40 ČELIČNE TVORNICE U HAMILTONU S S MARIE I SYDNEY SU PRESTALE PROIZVODNJOM Hamilton 15 July — Kadnici fthćne industrije u Hamiltonu S S Marie i Sjdney stupili su jutros na štrajk Radnici su stupili na štrajk na-kon neuspjelih pregovora sa kom-panijom o povišici plaće i kraćem radnum vremenu Kompanija je bi-ta spremna povisiti plaću radnika za deset centi ali je ta ponuda SLOVENCI I ODLUKA 0 TRSTU Trst će se samo onda razvijati ako mu je zaledje cijela Jugoslavija Pariz 13 July — Iako su veli-ka četvorica pristala na kompro-misno rješenje tršćanskog pitanja po predlogu francuskog ministra predsjednika Bidaulta ovo rješe-nje neće i nemogu prihvatiti trš-ćanski Slovenci i članovi anti-faši-stič- ke Zveze u Julijskoj Krajini (Prema francuskom predlogu Trst treba postati autonomna po-krajina koja će se protezati duž Tršćanskog zaljeva od Duina do Novograda na ulazu u Mletački zaljev) Podpredsjcdnik anti - fašističke Zveze Julijske Krajine F Bevk i M Pogassi od talijanskog anti-fa-žističk- og udruženja izjavili su da Slovenci neće nikada pristati na ovakav kompromis Obojica sma-traju da predlog francuskog pred sjednika čak i ako ga prihvaća sovjetski ministar vanjskih poslo-va "nema nikakve etničke ili gos-podarstvene osnovice" Prema francuskoj liniji daje se Talijanima područje na kojem sta-nuje 61400 Slovenaca i svega 14-0- 00 Talijana Za to francuski pred-log ne samo da nije opravdan et-nički već nema obrazloženja ni sa ekonomske točke gledišta Trst će se samo onda moći razvijati i kao luka i kao grad ako mu je za-ledje cijela Jugoslavija Kao me-djunaro- dna luka Trst neće i ne može imati potpore koja je potreb-na za njegov život i razvoj "Poslije konferencije odnosi su skladniji" - Byrnes Ponovni sastanak velike četvorice Pariz 25 July — Pred odlazak iz Pariza američki državni tajnik James F Byrnes je rekao da je konferencija četvorice ministara vanjskih poslova uspjela raščistiti nekoja važna pitanja odnoseći se na mirovne ugovore bivšim satelit-skim zemljama i da su odnosi iz-medju vodećih sila poslije konfe-rencije ostali skladniji Pri povratku u Washington Bvrnes će održati radio govor i obavjestiti američku javnost o re-zultatima konferencije u Parizu Frem su rezultati pregovora o mirovnim ugovorima za Italiju Rumunjsku Bugarsku Madjarsku i Finsku povoljniji nego ranije Byrnes izjavljuje da je obzirom na te zemlje ostalo još dosta ne rješenih pitanja koja će se podni jetl na raspravu mirovnoj konfe renciji Foslije mirovne konferen čije koja počima 29 jula u Parizu Bymes kaže da će četvorica mi nistara odmah nakon toga održati ponovni sastanak FRANCUSKA PROSLAVILA 157 GODIŠNJICU BASTILE Fariz 15 July — Francuska je jučer održala proslavu Dana Ba-sti- le koja bilježi 157-m- u godišnji-cu francuske revolucije Po cijeloj zemlji održavane su masovne skupštine I parade kroz koje je francuski narod još jednoć manife stirao svoje revolucionarne tradi cije i težnje za progres ATN v MINIMALNE PLACE I RADNI TJEDAN odbijena proJle subote i radnici su žu U vezi toga vodje unije su pozvani na štrajk izjavili da će u buduće propustiti štrajkuje se za $3360 minimalne uredsko osoblje na posao ako za plaće po tjednu i 40 satni radni t je- - J to imaju provjerenu propisnicu bi-d- an lo od unije ili od policije sa kojom Mrajkom je obuhvaćeno vie od 15000 radnika zaposlenih kod: Steel Plant Hamilton- - Algoma Steel S S Marie i Dominion Steel and Coal Co Sjdnev N S štrajk je počeo jutros u 7 sati Jake štrajkaške straže postavlje-ne su pred svim ulazima u tvorni-ce Do nemira na štrajkaškim stra-žama obično izazivanih po kompa-nijskoj ili državnoj policiji još nije došlo U Hamiltonu su jutros štrajkaši zapriječili prolazak ured-skog osoblja kroz Štrajkašku stra- - oduševljenje "Mi smo morali uzeti tamo gdje je bilo dosta bi tamo gdje nije bilo ništa" - MARŠAL TITO U ČAJETINU JUGO-ZAPADN- A SRBIJA Sedmog jula na dan narodnog ustanka u Srbiji maršal Tito je sa svojom pratnjom stigao u ćaje-tin- u (jugozapadna Srbija) odkuda su u septembru 1941 godine pošle glavne partizanske snage da oslo-bode Uzice Masa naroda iz ćaje-tin- e i okoline toplo je pozdravila maršala kojeg poznaje još iz 1941 godine kad su se u ovom kraju vo-dile ogorčene borbe protiv okupa-tora i izdajnika Na velikom narodnom zboru u ćajetini maršal Tito je održao važan govor u kojem Je izmedju ostalog rekao: "Vjerovali smo u svoj narod i zato smo pobjedili Ni sva zvjer-stva ni sva tehnička nadmoć ne-prijatelja koja je 1941 godine do-šla do punog izražaja nisu nas mogli slomiti nisu mogli skršiti slobodarski duh koji je od uvjek kao vrlina krasio naše narode ni-su mogli skršiti volju naših bora-ca kao ni naroda u opće koji je bio nepresušni rezervar sve novih i novih boraca i koji je učinio da se iz malih partizanskih odreda koje smo tada imali stvorila jed na snažna armija jedna nepobje diva armija kakvu naši narodi ni-kada nisu imali" Zatim" je maršal Tito istakao da je poslije izvojevane pobjede za-počela obnova i izgradnja zemlje: "Stvaralački rad upornost u ra-du radni heroizam koji su za na-šu zemlju danas karakteristični dolazi do izražaja u našim fabri-kama u našim poljima u šuma-ma svuda gdje se radi i obnavlja svuda gdje se novo stvara svako-ga dana sve više Kad danas nije teret sramota ili neko nužno zlo koje moraju da vrše najsiromašniji ili oni koji su primorani na rad On je postao po-nos naših ljudi i čitave naše zajed-nice Danas je kod nas nerad sra mota U tom velikom stvaralačkom ra-du u tome općem poletu stvara se jedan novi nesalomljivi savez svih onih koji rade i koji stvaraju stva-ra se savez radnika seljaka i poš-tene inteligencije Ovaj nesalomlji vi savez i ovakav polet naroda naj-bolja su garancija da ćemo mi sa-vladati sve teškoće koje još pred nama stoje Uporedjujući prilike u Jugosla-viji sa stanjem u nekim drugim zemljama maršal Tito je istakao ogroman napredak koji je postig nut u Jugoslaviji bez obzira na ogromne ljudske i materijalne žrt-ve koje je dala Jugoslavija "I baš to što smo mi otišli toli-ko napred — podvukao je maršal — izaziva divljenje u ostaloii slo-bodoljubivom svijetu pored div-ljenja našoj borbi Narodi Jugosla vije danas baš zbog te svoje upor-nosti u rad bai zbog te svoje po-žrtvovanosti i nastojanja da čim prije podignu svoju zemlju iz ru ševina ne čekajući pomoć sa stra-ne ne moljakajući nikakve milo mogu dokazati da su zbilja zapo sleni u uredu kompanije C II Millard nacionalni upra-vitelj unije čeličnih radnika za Kanadu je izjavio da se osjeća ve-liko radnika Ponudu koju je kompanija obećivala nemo-guće je bilo prihvatiti obzirom na sve veću skupoću i teži život rad-nika — rekao je JUillard i nadodao da radnike u njihovoj odlučnoj bor-bi za veće plaće i kraće radno vri-jeme neće moći spriječiti ni prijet-nja države ni uvadjanje posebnih državnih nadzornika da dali sti zadivili su sve svoje prijatelje i zadobili simpatije čitavog svij-eta" Maršal Tito naglašava zatim ve-liku važnost gajenja i čuvanja bratstva i jedinstva koje je tako teško stečeno u toku krvave borbe "To bratstvo i jedinstvo stvara iz nas iz naše zemlje jednu snaž-nu državu koju moraju poštovati čak i naši protivnici i koju cijene i kojoj se dive svi oni koji su naši prijatelji Naša zemlja je postala primjer mnogim drugim zemljama kako narod treba da se bori kako treba da radi ali ona mora ostati i primjer unutrašnjeg jedinstva" Iznoseći teškoće koje još treba savladati maršal Tito je podvu-kao da su već danas stvoreni pre-duslo- vi za zgradu i ostvarenje pu-nog blagostanja "Poslije rata — nastavio je mar šal Tito — mi smo morali da pri-stupimo izvjesnim mjerama koje su ponekad možda bile i nepopu- larne Mi smo morali uzeti tamo gdje je bilo dosta da bi dali tamo gdje nije bilo ništa Bosna sva Hercegovina sva Lika Banija Kordun kao i ostale desetine i sto-tine hiljada žena i djece starica i staraca koji nisu imali nigdje ni-šta ni krov nad glavom ni hrane To je bila ta ogromna briga koju smo mi morali da prebrinemo to je bio jedan ogroman zadatak koji smo mi morali riješiti Sada se mi možemo povući na blaže mjere Maršal Tito govorio je zatim o novoj uredbi o otkupu žitarica ko-ja je mnogo blaža od predjašnje i koja odredjuje koliko prinos treba dati državi a zatim daje moguć-nost seljaku da sa onim drugim dijelom prinosa koji mu preostaje raspolaže po svojoj slobodnoj vo-lji Kad namiri dio koji treba dati državi on može ostali višak pro-dati na slobodnoj pijaci ili kome hoće S tim u vezi maršal je naglasio da će biti oproštene kazne svima onima koji su bili kažnjeni za vri-jeme otkupa žitarica "Mi to danas možemo da učini-mo rekao je maršal ne zbog toga što bismo se osjećali slabi nego baš zato što se osjećamo jaki zbo gtoga što je narod jedinstven 1 složan U novoj našoj državi FNRJ nema mjera koje bi imale osvetnički karakter već vaspitni I najstrožije mjere u novoj fede-rativnoj Jugoslaviji imaju naobra-zbe- ni karakter" Na kraju svoga govora maršal Tito je uputio svima poiiv na rad na obnovi kako bi se prebrodile sve teškoće i kako bi se zaista stvorilo ono Sto naredi Jugoslavije žele "A sa svoje strane rekao je maršal i u ime svojih drugova obećavam vam da ćemo mi izvr-šiti sve zadatke odgovoriti svim očekivanjima Mi ćemo ih ostvariti I uložit ćemo maksimalne napore da bi smo zaista stvorili ono što naši narodi žele"
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, July 16, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-07-16 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000836 |
Description
Title | 000327 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | r-3p-x' - 1 CIJENA PRETPLATA: ADRESA NOVOSTI I Za godinu J400 20S Adelaide St W Za pola godine $250 Toronto 1 OnL Za SDA $500 Za Jugoslaviju S500 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God 8 Broj 836 TORONTO ONTARIO TUESDAY JULY 16TH 1946 Vol 6 No 836 "Trst je jugoslavenski' Dolje sa fašističkim terorom u Trstu'" orilo se iz hiljada grla Trgana koji su u jednoj od najvcličanstve-niji- h demonstracija predproile nedjelje dali oduška svom nezadovoljstvu glede rješenja Trsta Savezničke trupe uz pomoć tršćanske po-licije napale su na demonstraciju golorukog naroda kojom prilikom je vise od 10 jugolavenkih patriota ranjeno Ratni zločinac Mihajlović i 10 njegovih ortaka osudjeni na smrt streljanjem Izdajnik Draža pred sudom JEZOVITI ISKAZI SVJEDOKA "MI SMO DRA2INA VOJSKA KOJA KOLJE I DERE" PREDSTAVLJALI SU SE ČETNICI Zatim je sud prešao na ispitiva-nj- e Bvjedoka Milana Grola koji je bio član emigrantske vlade u Lon-donu do kraja jula 1913 godine Na pitanje predsjednika što mu je poznato o radu optuženih članova Londonske vlade Slobodana Jova-hović- a Dr IHirića Dr Ninčića l'etra Zivkovića Dr Gavrilovića bivScg ambasadora u SAD Fotića 1 drugih i na koji je način emi-grantska vlada bila obavještena o ustaškom pokretu u Srbiji svjedok Grol Umedju ostalog kaže da je vlada krajem 1911 dobila prva oba jeStenja o sukobu izmedju parti-zana i četnika u Srbiji To obav ještenje je došlo od strane Nedi-ćev- e propagande Ističe da je u prvo vrijeme Draža Mihajlović po-- Sto je bio član vlade bio jedini pomagan od strane vlade i od stra-ne saveznika U početku 1943 go-dine pojavila se u vladi misao da treba primati i partizanski pokret Najprije se počelo sa priznanjem u javnosti a u maju ili junu su ot-počeli netluibenl razgovori da bi doilo do nekog izmirenja a ako to nije moguće da se napravi neka kombinacija kako bi se izbjegli su-kobi U julu 1943 godine — izjavljuje j dalje Grol — došlo do formal-d- a ustane protiv Draže nog predloga po inicijativi savez-ničke komande da se odredi izvje-stan sektor preko kojega neće do-lati- ti do sukoba Medjutim ta vla-da je pala i došla je Purićeva vla-da šta je dalje bilo Grol veli da mu nije poznato Na pitanje predsjednika kakav je bio stav Konstantina Fotića Grol odgovara da je Fotićevo pi-tanje nastalo krajem 1942 godine povodom nacionalnih razmirica iz-medju Srba i Hrvata u Americi Potvrdjuje da je Fotićeva propa-ganda išla na razbijanje jedinstva narodnih maa u zemlji protiv okupatora Na pitanje predsjednika veli da mu poznalo da je vlada donosila kompetaciji vojnih pitanje predsjednika iz emigrantskih poma-gala liniju svjedok Draža Mihajlović govara era tezna na mu pred-sjednik predočava iskaz koji je dao kao svjedok pri saslušanju u pret-hodnom postupku kod javnog U toj svojoj izjavi Grol je tada izmedju ostalog rekao: "kam-panja iz Amerike za Dražu Mihaj-lovića bila je strahovita Malo se tko usudjivao u jeku te kampanje je Mihajlo- - je vica Pomagači i popularizatorl Draže Mihajlovića u Americi bili su i a u Londonu u krugovima političkih ljudi u vladi i izvan bili su isti elemen-ti koji su od 1942 godine počeli ra-zaranje i razbijanje vlade a koji su u vezi sa dvorom doveli do Puri-rev- e vlade koja je jasno i otvore-no imala program protiv partiza-na u zemlji a koja je dovela do prekida odnosa sa Sovjetskim Sa-vezom" Tom prilikom Grol je na direkt-no pitanje izjavio su ti bili Slobodan Jovanović Kneže-vić zivković Na pitanje predsjednika izjav-ljuje Grol da je ovaj njegov iskaz točan i da ga je dao bez odluke o lišavanju čina čitavog ni-- „ rn_ „„ za ofieira koji su se borili u redo- - Na plUnJe lBSoca ve] da vima NO pokreta ali veli da je to _lte _ala jrpVtrul n-- bik u vlasti Na koja su lica vlada Fotićevu od-- što tu-žiošt- va Fotić Dučić nje oni da ljudi Živan Petar slobodno vada vu žom nego da je ona išla preko En-gleza a što se tiče financiranja misli da je ono dolazilo od savez-(Preno- s na str 4) - v __ — I KONSTANTIN FOTIĆ NA 20 GODINA ROBIJE Beograd 15 July — Jugoslavenski vojni sud osudio je da-nas Dražu Mihcnlovića i njegovih deset ortaka na smrt Smrtna kazna će biti izvršena streljanjem Na smrt osudjeni su slijedeći: Draža Mihajlović bivši vodja četnika i ministar rata u prošlim anti-narodni- m režimima: Rado Radić 56 godina star bivši komandir Bratislavskc četničke jedinice Milo Glišić 36 godina star četnički vodja: Oskar Pavlović 54 godine bivši šef zagrebačke policije Dragi Jovanović 44 godine bivši šef beogradske policije Tanasije — Tasa Dinić 65 godina bivši ministar unutarnjih poslova u služ- - ničkoj vladi Milana Nedića Velibor Jonić 54 godine ministar prosvjeto u Nedićevom kabinetu Petar Zivković bivši jugosla-venski general — sada u izbjeglištvu Djuro Djokić 72 godi-ne bivši ministar trgovine optužen za prisilno odpremanje radnika u Njemačku Košta Musički 49 godina bivši adjutant kralja Tetra i kraljice Marije Mladen Zujević 51 godinu čet-nički komandir — sada u izbjeglištvu Na dvadeset godina teške robije osudjen je Konstantin Fotić bivši ambasador Jugoslavije u VVashingtonu — sada u izbjeglištvu Kada ce biti izvršena smrtna kazna još je nepoznato Dra-- 3 i ostali mogu uložiti apel na presidium Narodne Skupštine ["aža je dobio 8 i pol sati vremena da uloži apel Fordovi radnici traže veću plaću Windsor 15 July — Na masov-noj skupštini od 5000 Fordovih radnika jučer je sa ogromnom ve-ćinom odbijena ponuda kompanije za 9 centi povišice plaće po satu Ponuda je odbijena nakon svestra-ne rasprave po izvještaju odbora koji je održavao pregovore sa predstavnicima kompanije Isto je tako odbijena i ponuda kompanije odnoseći se na plaćeni godišnji od-mor Predsjednik lokala automobilske unije Roy England je na skupšti-ni rekao da ponuda od devet cen-ti povišice po satu nije u stanju pokriti razlike u porastu cijena na život i prema tome Fordovi radni-ci se time ne mogu složiti Oni tra-že 25 centi po satu Automobilska unija Je odlučila ovog tjedna svih 10000 radnika kod Forcove kom-panije pozvati da glasaju po pita-nju kompanijske ponude Prema raspoloženju radnika opaža se da će ogromna većina odglasati pro-tiv APELIRAJU NA PRIMJENU SOVJETSKE ODLUKE Beč 13 Julv — Nakon je aus-trijski parlamenat odobrio protest kancelara Figla povodom sovjetske izjave da će konfiscirati svu nje-mačku industriju u sovjetskoj zo-ni okupacije austrijska vlada je ŠEST RADNIH BRIGADA U ZAGREBU Zagreb — Zagrebački studenti formirali su šest radnih brigada sa preko 3000 studenata i student-kinj- a koji će ovog ljeta sudjelova-ti na raznim dobrovoljnim radovi-ma u zemlji Pet brigada odlazi na gradnju omladinske pruge Brčko-Banovi- ćl dok će se ostali razrediti na druge sektore Ministar Kosanović posjetio Aciiesona Dr Sava Kosanović jugoslaven-ski ambasador u Sjedinjenim Dr žavama posjetio je prošlog tjedna aktujućeg američkog državnog taj-nika Dean Achesona gdje se po-veo razgovor o odluci ministara vanjskih poslova na konferenciji u Parizu po pitanju razgraničenja izmedju Jugoslavije i Italije Dr Kosanović je rekao Mr Achesonu da će Trst uvjek pred-stavljati rak ranu na tijelu Europe i ugrožavati mir ako dolazeća mi-rovna konferencija ne promijeni plan ministara vanjskih poslova o I internacionalizaciji Trsta Predlog Jugoslavije da se internacionalizi-r- a samo tršćanska obala a grad i okolicu povrati Jugoslaviji je je-dino pravilno rješenje — kaže Kosanović danas uputila apel na sovjetsku komandu tražeći da napuste taj plan Ife ZA $33 40 ČELIČNE TVORNICE U HAMILTONU S S MARIE I SYDNEY SU PRESTALE PROIZVODNJOM Hamilton 15 July — Kadnici fthćne industrije u Hamiltonu S S Marie i Sjdney stupili su jutros na štrajk Radnici su stupili na štrajk na-kon neuspjelih pregovora sa kom-panijom o povišici plaće i kraćem radnum vremenu Kompanija je bi-ta spremna povisiti plaću radnika za deset centi ali je ta ponuda SLOVENCI I ODLUKA 0 TRSTU Trst će se samo onda razvijati ako mu je zaledje cijela Jugoslavija Pariz 13 July — Iako su veli-ka četvorica pristala na kompro-misno rješenje tršćanskog pitanja po predlogu francuskog ministra predsjednika Bidaulta ovo rješe-nje neće i nemogu prihvatiti trš-ćanski Slovenci i članovi anti-faši-stič- ke Zveze u Julijskoj Krajini (Prema francuskom predlogu Trst treba postati autonomna po-krajina koja će se protezati duž Tršćanskog zaljeva od Duina do Novograda na ulazu u Mletački zaljev) Podpredsjcdnik anti - fašističke Zveze Julijske Krajine F Bevk i M Pogassi od talijanskog anti-fa-žističk- og udruženja izjavili su da Slovenci neće nikada pristati na ovakav kompromis Obojica sma-traju da predlog francuskog pred sjednika čak i ako ga prihvaća sovjetski ministar vanjskih poslo-va "nema nikakve etničke ili gos-podarstvene osnovice" Prema francuskoj liniji daje se Talijanima područje na kojem sta-nuje 61400 Slovenaca i svega 14-0- 00 Talijana Za to francuski pred-log ne samo da nije opravdan et-nički već nema obrazloženja ni sa ekonomske točke gledišta Trst će se samo onda moći razvijati i kao luka i kao grad ako mu je za-ledje cijela Jugoslavija Kao me-djunaro- dna luka Trst neće i ne može imati potpore koja je potreb-na za njegov život i razvoj "Poslije konferencije odnosi su skladniji" - Byrnes Ponovni sastanak velike četvorice Pariz 25 July — Pred odlazak iz Pariza američki državni tajnik James F Byrnes je rekao da je konferencija četvorice ministara vanjskih poslova uspjela raščistiti nekoja važna pitanja odnoseći se na mirovne ugovore bivšim satelit-skim zemljama i da su odnosi iz-medju vodećih sila poslije konfe-rencije ostali skladniji Pri povratku u Washington Bvrnes će održati radio govor i obavjestiti američku javnost o re-zultatima konferencije u Parizu Frem su rezultati pregovora o mirovnim ugovorima za Italiju Rumunjsku Bugarsku Madjarsku i Finsku povoljniji nego ranije Byrnes izjavljuje da je obzirom na te zemlje ostalo još dosta ne rješenih pitanja koja će se podni jetl na raspravu mirovnoj konfe renciji Foslije mirovne konferen čije koja počima 29 jula u Parizu Bymes kaže da će četvorica mi nistara odmah nakon toga održati ponovni sastanak FRANCUSKA PROSLAVILA 157 GODIŠNJICU BASTILE Fariz 15 July — Francuska je jučer održala proslavu Dana Ba-sti- le koja bilježi 157-m- u godišnji-cu francuske revolucije Po cijeloj zemlji održavane su masovne skupštine I parade kroz koje je francuski narod još jednoć manife stirao svoje revolucionarne tradi cije i težnje za progres ATN v MINIMALNE PLACE I RADNI TJEDAN odbijena proJle subote i radnici su žu U vezi toga vodje unije su pozvani na štrajk izjavili da će u buduće propustiti štrajkuje se za $3360 minimalne uredsko osoblje na posao ako za plaće po tjednu i 40 satni radni t je- - J to imaju provjerenu propisnicu bi-d- an lo od unije ili od policije sa kojom Mrajkom je obuhvaćeno vie od 15000 radnika zaposlenih kod: Steel Plant Hamilton- - Algoma Steel S S Marie i Dominion Steel and Coal Co Sjdnev N S štrajk je počeo jutros u 7 sati Jake štrajkaške straže postavlje-ne su pred svim ulazima u tvorni-ce Do nemira na štrajkaškim stra-žama obično izazivanih po kompa-nijskoj ili državnoj policiji još nije došlo U Hamiltonu su jutros štrajkaši zapriječili prolazak ured-skog osoblja kroz Štrajkašku stra- - oduševljenje "Mi smo morali uzeti tamo gdje je bilo dosta bi tamo gdje nije bilo ništa" - MARŠAL TITO U ČAJETINU JUGO-ZAPADN- A SRBIJA Sedmog jula na dan narodnog ustanka u Srbiji maršal Tito je sa svojom pratnjom stigao u ćaje-tin- u (jugozapadna Srbija) odkuda su u septembru 1941 godine pošle glavne partizanske snage da oslo-bode Uzice Masa naroda iz ćaje-tin- e i okoline toplo je pozdravila maršala kojeg poznaje još iz 1941 godine kad su se u ovom kraju vo-dile ogorčene borbe protiv okupa-tora i izdajnika Na velikom narodnom zboru u ćajetini maršal Tito je održao važan govor u kojem Je izmedju ostalog rekao: "Vjerovali smo u svoj narod i zato smo pobjedili Ni sva zvjer-stva ni sva tehnička nadmoć ne-prijatelja koja je 1941 godine do-šla do punog izražaja nisu nas mogli slomiti nisu mogli skršiti slobodarski duh koji je od uvjek kao vrlina krasio naše narode ni-su mogli skršiti volju naših bora-ca kao ni naroda u opće koji je bio nepresušni rezervar sve novih i novih boraca i koji je učinio da se iz malih partizanskih odreda koje smo tada imali stvorila jed na snažna armija jedna nepobje diva armija kakvu naši narodi ni-kada nisu imali" Zatim" je maršal Tito istakao da je poslije izvojevane pobjede za-počela obnova i izgradnja zemlje: "Stvaralački rad upornost u ra-du radni heroizam koji su za na-šu zemlju danas karakteristični dolazi do izražaja u našim fabri-kama u našim poljima u šuma-ma svuda gdje se radi i obnavlja svuda gdje se novo stvara svako-ga dana sve više Kad danas nije teret sramota ili neko nužno zlo koje moraju da vrše najsiromašniji ili oni koji su primorani na rad On je postao po-nos naših ljudi i čitave naše zajed-nice Danas je kod nas nerad sra mota U tom velikom stvaralačkom ra-du u tome općem poletu stvara se jedan novi nesalomljivi savez svih onih koji rade i koji stvaraju stva-ra se savez radnika seljaka i poš-tene inteligencije Ovaj nesalomlji vi savez i ovakav polet naroda naj-bolja su garancija da ćemo mi sa-vladati sve teškoće koje još pred nama stoje Uporedjujući prilike u Jugosla-viji sa stanjem u nekim drugim zemljama maršal Tito je istakao ogroman napredak koji je postig nut u Jugoslaviji bez obzira na ogromne ljudske i materijalne žrt-ve koje je dala Jugoslavija "I baš to što smo mi otišli toli-ko napred — podvukao je maršal — izaziva divljenje u ostaloii slo-bodoljubivom svijetu pored div-ljenja našoj borbi Narodi Jugosla vije danas baš zbog te svoje upor-nosti u rad bai zbog te svoje po-žrtvovanosti i nastojanja da čim prije podignu svoju zemlju iz ru ševina ne čekajući pomoć sa stra-ne ne moljakajući nikakve milo mogu dokazati da su zbilja zapo sleni u uredu kompanije C II Millard nacionalni upra-vitelj unije čeličnih radnika za Kanadu je izjavio da se osjeća ve-liko radnika Ponudu koju je kompanija obećivala nemo-guće je bilo prihvatiti obzirom na sve veću skupoću i teži život rad-nika — rekao je JUillard i nadodao da radnike u njihovoj odlučnoj bor-bi za veće plaće i kraće radno vri-jeme neće moći spriječiti ni prijet-nja države ni uvadjanje posebnih državnih nadzornika da dali sti zadivili su sve svoje prijatelje i zadobili simpatije čitavog svij-eta" Maršal Tito naglašava zatim ve-liku važnost gajenja i čuvanja bratstva i jedinstva koje je tako teško stečeno u toku krvave borbe "To bratstvo i jedinstvo stvara iz nas iz naše zemlje jednu snaž-nu državu koju moraju poštovati čak i naši protivnici i koju cijene i kojoj se dive svi oni koji su naši prijatelji Naša zemlja je postala primjer mnogim drugim zemljama kako narod treba da se bori kako treba da radi ali ona mora ostati i primjer unutrašnjeg jedinstva" Iznoseći teškoće koje još treba savladati maršal Tito je podvu-kao da su već danas stvoreni pre-duslo- vi za zgradu i ostvarenje pu-nog blagostanja "Poslije rata — nastavio je mar šal Tito — mi smo morali da pri-stupimo izvjesnim mjerama koje su ponekad možda bile i nepopu- larne Mi smo morali uzeti tamo gdje je bilo dosta da bi dali tamo gdje nije bilo ništa Bosna sva Hercegovina sva Lika Banija Kordun kao i ostale desetine i sto-tine hiljada žena i djece starica i staraca koji nisu imali nigdje ni-šta ni krov nad glavom ni hrane To je bila ta ogromna briga koju smo mi morali da prebrinemo to je bio jedan ogroman zadatak koji smo mi morali riješiti Sada se mi možemo povući na blaže mjere Maršal Tito govorio je zatim o novoj uredbi o otkupu žitarica ko-ja je mnogo blaža od predjašnje i koja odredjuje koliko prinos treba dati državi a zatim daje moguć-nost seljaku da sa onim drugim dijelom prinosa koji mu preostaje raspolaže po svojoj slobodnoj vo-lji Kad namiri dio koji treba dati državi on može ostali višak pro-dati na slobodnoj pijaci ili kome hoće S tim u vezi maršal je naglasio da će biti oproštene kazne svima onima koji su bili kažnjeni za vri-jeme otkupa žitarica "Mi to danas možemo da učini-mo rekao je maršal ne zbog toga što bismo se osjećali slabi nego baš zato što se osjećamo jaki zbo gtoga što je narod jedinstven 1 složan U novoj našoj državi FNRJ nema mjera koje bi imale osvetnički karakter već vaspitni I najstrožije mjere u novoj fede-rativnoj Jugoslaviji imaju naobra-zbe- ni karakter" Na kraju svoga govora maršal Tito je uputio svima poiiv na rad na obnovi kako bi se prebrodile sve teškoće i kako bi se zaista stvorilo ono Sto naredi Jugoslavije žele "A sa svoje strane rekao je maršal i u ime svojih drugova obećavam vam da ćemo mi izvr-šiti sve zadatke odgovoriti svim očekivanjima Mi ćemo ih ostvariti I uložit ćemo maksimalne napore da bi smo zaista stvorili ono što naši narodi žele" |
Tags
Comments
Post a Comment for 000327