Jedinstvo, June 16, 1961

              4
i
га Kmtadu 6
oitah 7
Toronto
VOL. XIII X... HI. PER
KONCENTRACIONI LOGORI, PRISILNI RAD,
DПI1UоГC1Y1HМI1IJГC — L71R OnTinDHAJIlVXAHniCLfi
Vec je o zahtjevu gradjevinarskih kontrak-lor- a
u Torontu da deportirati talijanske i druge
doseljenike koji su se usudili strajkovati za svoja prava.
Ima i gorih stvari.
Novine javljaju da je neki Ciro Romanin, nakon
obustavljanja rada na njegovu projcktu u Newmar-kct- u
"Ovo je gore od svake komumsticke zavjere. Oni
(Strajkasi) bi da okuse koncentracione Iogore,
prisiljeni da rade i da budu bicevani".
Koncenlracioni prisilni bicevanje! Ta
ko bi on poetupio sa strajkasima.
Gdje je gospodin Romanin doiao do takvih "demo
kratskih" ideja?
Sve su ovo "dcmokrati" i "slobodari" dok netko
no dirnc u njihove intcrcse, ali jao si ga onome tko to
uradi.
Uzgrcd budi receno, strajkujuci doseljenici-gra-djcvina- ri
su pobjedili. jos nije t.j.
ncce da se vrate na rad dok ne pobjede njihovi
u drugim gradjevinarstva, koji su njih podu-pira- li
u borbi. Divan primjcr solidarnosti!
U Quebecu postoji vise grupa zasovaraju
olcjepljenje i sfvaranje francuske drzave
U provinciji Quebec pos-toji
vise grupa koje propov-jedaj- u
otcjcpljcnje Qucbe-c- a
od Kanade i stvaranje
posebne francuske drzave
To je prouzrokovalo izvjes-n-u
napetost izmedju Fran-euz- a
i englesko-govoreci- h
Kanadjana. Cak i medju
djecom dolazi do svadje l
tuinjave, montreals-k- i
dopienik "Canadian Tri-bune".
Udruzenje
veterana jo zaprijetilo da
de protiv separatista upot-rebi- ti
oruzje.
Najveda separatistidka
grupa zove se Alliance La-urentten-rie.
Ima oko 2.000
dlanova. a vodja joj je pro-fes- or
Raymond Barbeau.
Dopienik "Tribune" kaze
da je ova grupa kor-poratiz- mu
i ima jake vezc
Sa rimokatolidkom crkvom i
financijskim krugovima ko-ji
, naginju fasizmu". Profe-eo-r
Barbeau kaze da de
I "francuska drzava" imati
uetav eli6an portugalskom.
koji priznaje posebna prava
svedenstvu i monopolistid-ko- m
kapitalu. Kako pise
casopis "Saturday Night".
ova grupa je vec" osnovala
Ukratko iz
O Iz Tokija javljaju da je
ustanovljeno da su atomske
bombe badene na japanekn
gradove Hirosima i Nagasa-ki
ubile ljudi.
© Na pripnmnom sastan-k- u
u Kairu zakljudeno je da
se konferencija takozvanih
neangaziranih zemalja odr-- i
u Jugoslavia. Za uceSce
na konferenciji dosad ee
prijavilo 20 drzava. .
© Njemafka Demokrat-sk- a Republika je uputila
poziv "svim drzavama zain-teresirani- m
u mirno rje.4on.ie
njemadkog pitanja" da м1 sloie sa odriavaniem knn-ferenc- ije za zakljucenie mi-rovn- og
ugovora sa Njcmac-kom- .
O Na ienevskim prego-vorim- a
o zabrani nuklearnib
pokusa sevjetski delee-.-.- t
Carapkin o optuzin da Si-dinje-ne
Driave pokuiavaiu
torpedtrati preirovore kako
bi nastavile pokusima. U ve-z- i su
toga oreanizirana je pro-paganda
Ha sp svijet uvjeri
da SSSR "nece da nrerova-ra- "
i prema tome Ried Dr-iava-ma
to
ne preostaie drugo
r.ego da nastae pokiisima.
© Kubu je Dosietila ame-riik- a
delegacija da prego-var- a
o razmjeni zarobljetMb
konlrarevolkmera za tra--
Tridetet qodina izlaienja
Ulaii svakog utorka petka
Codiinja prttplata:
doUtra,
zemlje dolara
Adrcsa:
479 Queen Strut West
2D, Ontario
Telcfon EM 31642
: ill.Iit) TORONTO. FRIDAY. JUNE l!'il PRICE 8c COPY
pisano
treba
izjavio:
trcbalt
logori, rad,
Ali strajk zavrsen oni
drugovi
granama
koje
javlja
ratnili
"odana
.120.000
svoju politidku partiju pod
imenom La Parti Populaire.
Medjutim, najutjecajnija
grupa (sn najvecim brojem
pristalica) zove se Nacidna-In- o
okupljanje za nezavis-nos- t.
U njoj su okupljeni
malogradjanski liberalni e-lem- enti, a.jezgru sadinjava
grupa od oko 500 clanova
u Montrcalu i IIullu. Ova
grupa joS nema odredjenog
programa i njezina aktiv-no- at
je uglavnom ogranlco-n-a
na kritiziranje drugoraz- -
rednog polozaja kanadskih
Francuza.
"Ova grupa w uglavnon
sastoji od inteligenciie. ima
iskrene namjere i podiva na
demokratakim temeljima, a-- li
nema gotovo nikakvog ut-jeca- ja
na radnidku klasu
zbog toga Ito nema jasnog
odgovora na ekonomske po- -
teSkoce Quebeca", kaze do-pisn- ik
'CT".
Treca grupa se zove Ac- -
tion oocialiete pour Inde-pendence.
Ima svega oko
atotinu dlanova, a predvodi
ju neki Raoul Roy. Ona istu-p- a
sa progresivnim lozinka-m- a
ali ipak nije uspjela do-b- iti
podrSku radnika.
svijeta
ktore. Kubanski premijer
Castro je ranije izjavio da
ce ovo amer&ke placenike
razmjeniti za 500 buldo?-ra- .
Amerikanci su izjavili
da su spremni dati same
male traktore. Castro je du-legac- iji rekao da ce on pr-mi- ti
i male traktore ali nj-ho- va vrijednost treba da iz-no- si 28 milijuna dolara. ko-lik- o
iznosi Jteta koju je in-vader-ska
banda poSinila
Kubi. в Kanadski ministar va-njsk- ih poslova (Howard
Green otputovao je u ient-v- u
na konferonciju o 1ло9М.
On navodno ima neke nove
priiedloge. Konferencija
slabo napreduje zbog toga
Mo Sjed. Driave ne pristaju
da pimu nezavisnost i neut-ralno- st Laosa. pa postavlja-j- u
razne poteSkoce. Prije
nekoliko dana zapadni d-leg-ati
su se povukli sa
konferencije zbor tofa .to
jedinice 8lobodiIa6kr.g
ookreta (Patet Laol zsuzele
Padon? i time "prekriile pin mirie". Jledjutim. istina je
da se Padong nalazi na
teritoriju kojega kontroliSe
Patet 1ло i takozvana "kra-lievg- ka vojska" ie tamo pre-ba?e- n nrsliednilh dana po
ameri£kim helikopterima sa
Rvrhom iiazivanja incidena-Ir- .
S u k o I) i z m c d j u g U PITANJU
Konzervativna vlada je pozvala guvernera drzavne banke (Bank
of Canada) James E. Coyne da podnese ostavku. Ovaj je odbio. Vlada
je na to odlucila da Coync--a smjeni odlukom parlamenta. Vladin postu-pa- k
je naisao na ostru kritiku — digla se velika bura.
Cijela stvar mirise na izbore. Izglcda, dapa6e, da konzenativna
vlada pokusava da za posljedice svoje pogreine politike baci na Coy-ne-- a.
On je kocnica progresa, rekao je ministar financija Fleming.
Vlada se protiv Coyne-- a
posluiila metodom koga svi
oeudjuju. Ona je poku&ala
ubiti Coyneov Mini ugled.
koristeci jednodudnu odlu-k- u
direktora drzavne banke
o poviSenju njegove penzije
kud odstupi sa duznosti ko-nce- m
ove godine tguvernor
je imenovan za period od
sedam godina). Nitko se ne
slaie da guvemor treba i--
mati
penziju od 25.000 dol.
godiSnje (njegova redovita
plada iznosi 51.000 dolara
godisnje), ali direktori su o-- vu
odluku donijeli u febru-ar- u
19C0. — prije Id. mje-se- ci
— i ako vlada t nije
odobravala, zaSto nije akto-val-a
Prije. Svakome je jas-n- o
da su po srijedi druge
stvari, a penzija je samo i-go-vor.
Coyneovo odbijanje da
odstupi prisililo je vladu da
daje objasnjenja i iz njih e
idi da se radi o ozbiljnom
lazmimoilazenju u financij-ekim
i ekonomskim pitanji-raa- .
Governor Coyne je u to-k- u
posljednjih nekoliko go-dina
odr2ao veliki broj gu--
vora u kojima je upozora- -
vao na opasnost kanadskog
padanja u ekonomsku zavi-sno- st
od drugih drzava. On
je narocito upozoravao pro-tiv
zaduzivanja, velikog pri-liv- a
stranog kapitala u iem-Ij-u
i nepovoljne trgovinske
bilance. On je zagovarpo e-kono- mski razvitak zemljc
vlastitim snagama i sred-stvim- a.
Coyne se je time te-sk- o
zamjerio konzervati-vno- j
vladi, koja je iadila
suprotno, a sigumo i ameri-tki- m
kapitalistima. An na
primjedbe da se Coyneovi
pogledi ne poklapaju sa po-litiko- m
vlade, ministar fi-nancija
Fleming je odgva-ta- o
da Coyne ima pravu da
fcovori sto hoic, jer je ovo
"slobodna zemlja" itd. Me-c.juti- m.
Fleming mu to sada
pripieuje u grijeh i nastoii
ostavit dojam kao da jc
Coyne sabotirao vladinu po-liti- ku
i zato su stvari tako
slabo Ше.
Glavna vladina optuzba
protiv Coynea je to ria on
smeta izvodjenju njeinov'
programa za ekonomsk: o-pora- vak
zemlje. Zbog togy
navodno dosad nije podni- -
jet drzavni butliet. Ministar
financija Ileming je rekao:
"Vlndfna politika je ekspa-nzionisti- ka
i usmjerena na
prosirenje trgovine, poveca-nj- e
proizvodnje i stvaranie
poslova; politika koju zago-var- a
Coyne je reetriktivna.
ogranicava trgovinu, ogra-niiav- a
proizvodnju i poslo-ve- ".
Medjutim, Coyne u svojoj
izjavj (prije Flemingove iz-ja- ve
je tvitlio da izmedju
njega i vlade nema razila-ienj- a
u financijskim i racu- -
nskim pitanjima i da o.i
stvamo tie zna kakve mjere
vlada namjerava predloiiti.
"Ministar financija mi je
dao znati da . . . vlada prip-rem- a
izvjesne programe
poetoji milljenje da su ti
u e r n c r a drhMic b a n k e i v I a
programi takve naravi da
cu im se ja pritiviti" rekuo
je on.
Ovo donekle otkriva na-ra- v
iduceg budieta. Jedan
novinar kaze da ce to biti
"sunshine-in-shado- w bud-get",
koji ce dati velike po-rcz- ne
olaksice industriji da
bi se ozivilo pnvredu. To ce
znaiti veliki deficit. Prema
tome novi budzet ce biti na-stav- ak
"dodatnog" budie-ta
od proSlog decembra, ko-ji
se temelji na principu da
sto je dobro za korporacije
i kapitaliste, mora biti dob-ro
za cijclu zemlju.
Vjeruje se da se Coyne
konzervativcima naro6ito
zamjerio svojim istupanjem
prije nekoliko mjeseci izno-se- di
mjcre za suzbijanje bes-poslic- e,
koje je vlada odbi-la- .
U svojoj izjavi guvernor
Coyne je optuiio da je na-pad- aj
na njega sastavni dio
vladine politike likvidiranja
driavnili korporacija i ocr-njivan- ja
njihovih sluzbeni- -
Plan zamilijun
Kanadska privreda moze
biti stavljena u sluzbu naro-d- a
i stvoreno milijun novih
poslova, kaze Komunistidka
patrija Kanade u izjavi o
ekonomskoj situaciji zem-lje.
U izjavi se ietice da Je a-merid- ka
dominacija kanad-ek- e
privrede glavni razlog
za veliku besposlicu. Tom
stanju treba uSiniti kraj.
U izjavi so ukazuje na o-fenz- ivu. kapitala protiv ra-dnid- kih
unija, za Sto se ko-ris- ti
nezaposlcne radnike.
Radniclce unije, farmerske
organizacijc i nezaposleni
se trebaju sloino oduprijoti
napadajima kapitala i tra-ii- ti
mjere koje ce ubla2i-t- i
besposlicu i posljedic- -
D p
odbora
je
Fjodor Glebov je
da su kolektivi
docekali
upozna-val- i
se red oni i iivotom
govorili j radnim
sovietskih
GleUov je saopl-ti- o
da je delegacija sovjets-kih
sindikata
stalnih ve-z- a
medju poje-dini- h
gradova.
je saglasnost o
takvih izmelju
Gomelja I
JE RAZVITAK ZEMLJE
ka. (Nekoliko dana ranije
konzervativni poslanici su
ostavku upravitelja
Canadian National Rail-ways
Gordona, £to je protu-maien- o
prvi ka
ove drzavne kont-panij- e.
Konzervntivci tako-dje- r
hoce da prodaju Poly-mer
korporaciju u Sarmji.
Oni su potkopali temelje Ca-nadian
Broadcasting Corpo-ration).
Iz svega ovoga proizlazi
da se radi o vaznim pitanji
ma za bududnost zemlje
Konzenativna vada ce si-gur-no
uspjeti maknuti Coy-nea
sa njegova
(ima vedinu u parlamentu).
ali dogadjaj 5e sigurno
mnogim Kanadjanima otvo-rit- i
oii. se pot-pun- o
sa Coyneom
njegovim pogledima, ali u
osnovnom on je u a
to je da se Kanada o-slobo- dit
zavisnosti od dru-gih
zemalja i izgradjivati
vlastitim snagama i sredst-vim- a.
novih poslova
automatizacijc i povecane
mehanizacije.
Medju mjere spa-d- a
krali tjedan bez
sniienja pla?e.
besposlenidkog
na 75 ranije zarade.
Siroki program socijalne za
Stite, sniienje radni-cim- a
i a poveda-nje
korporacijama itd.
Ovakav program de udini-t- i
Kanadu nezavisnijom oJ
Sjedinjenih Driava, pomodi
u borbi za mira.
smanjiti vojne izdatke i o-moer- uditi poduzimanje orija-Ski- h
programa izgradnjc ze-mlje.
Ako bi ovakav prog-ram
nsvojila Nova partija.
ona hi mngla vedinu
na iducim izborima.
Novog Sada (Jugoslavija).
Istovremeno je u Sovjets-k- i
na proslavu Prvog
dolla sin-dikata
radnika i sluibenika
gradjevinarstva i induetrije
gradjevinskih
Clanovi delegacije prisu-stvova- li
pn-omajsk-oj
pa-ra- di
i manifeetaciji trudbe-nika
u Moekvi, se
sa novom metodom izgrad-njc
stambenih agrada u re-jon- u
Horoievo-Mnevaik- i,
posetili tehni£ku straSeii
( o i s i
Mi smo za prisnu saradnju sa jugoslovenskim trud-benicim- a, rekao je u razgovoru s vasim dopisnikom pre-tsedn- ik Minskog oblasnog sindikalnog Fjodor
Glcbov, rukovodilac dclegacije sovjetskih sindikata ko-ja
putovala u Jugoalaviju na proslavu Prvog maja.
Delegac'ia je posetila Beograd, Novi Sad, Zagreb,
Split i Rijeku, bila u gostima kod radnika Xabrika "Je-dinstv- o". "Jugovinilin", fabrike cementa u Splitu, teks-tiln- e fabrike u Zagrebu i drugih upoznala
se za znamenitostima jugoslovenskih gradova.
rekao
preduzeca
dobro delegaciju.
Clanovi delegacije
su s
jugoslovenskih trudbenika,
o zivotu u-spes- ima radnika.
Fjodor
izrazila ielju
o uspostavljanju
sindikatima
preduzeca i
Izmedju ostalog, poetfgnuta
uspostavlja-nj- u
veza si-ndikata
(SSSR)
trazili
kao korak
likvidaciji
polozaja
Ncmoguce
slo2iti i
pravu,
mora
takve
radni
povedanje
osiguranja
posto
poreza
farmerima
osiguranje
dobiti
Savez
maja delegacija
materijala.
su
uioznali
Ikolu.
preduzeca,
d e
GUEST E I) I T O R 1 L
CANADA AND THE COMMON MARKET
The British Tories are hell-be- nt to drag the United
Kingdom into the European Common Market. A sharp
struggle is developing against this policy because its
result will be to place the country even more at the
mercy of West German imperialism, and its U.S. senior
partners.
The plans of the Macmillan government also gra-vely
threaten the markets Canada has held in Britain
for many decades. This accounts for the pressure now
being developed by the Diefenbaker government for a
full-sca- le Commonwealth conference on the question.
Progressive Canadians will need to watch these de-velopments
closely. There is great danger that in this
situation, the powerful advocates in our midst of closer
"integration" with the United States will take the oc-casion
to argue that if we are deserted by our old Bri-tish
customers, we should "bow to our fate" and seek
even closer ties with the USA. This would indeed bo tho
road to disaster for both Canadian industry and agricul-ture.
Canada needs completely new independent trado
policies orientated especially to the industrialy under-developed
countries in Africa, Asia and Latin America
whose friendship we can win only by breaking with
Yankee Imperialism, and through measures of genu-inely
disinterested economic assistance including the
provision of generous fraternal credit at cost.
— Canadian Tr!' une
Premijer Saskatchewan: Narod je obmanjivan
da je nuklearno oruzje za obranu
Premijer provincije Sas-katchewan
T. C. Douglas j"
izjavio da oni koji tvrde da
je Kanad i potrebno nukle-arno
oruzje za obranu sa-mo
"obmanjuju" narod. Do-uglas
je naglasio da je nu-klearno
oruzje namijenjeno
samo za napadaj (exclusi-vely
offensive) i da samo
povedava opasnost nuklea-rno-g
rata.
Douglas je ov0 izjavio na
mitingu u Montrealu, komc
je prisustvovalo skoro 3.000
osoba. Miting je organizirao
komitet za kontrolu radija-cij- e,
koji je pokrenuo petici-j- u
protiv nukleamog naoru-zanj- a
Kanade.
Douglas je rekao da ka-nadski
narod treba "apeli-m- a,
zahtjevima, pismima i
demonstracijama" izraziti
svoje protivljenje nuklear-no-m
naoruz"avanju.
z Moskve)
U Lenjingrauu je jugos-lovensk- a
delegacija razgle-dal- a
grad, posetila fabriku
za izradu krupnih konstm-kcij- a
od armiranog betona.
Pretstavnici jugoslovenskih
sindikata posetili su takodje
poznato lctovaliste Soci,
gde su se svojim ocima mo-g- li
ubediti kakvu ogromnu
brigu ispoljavaju Sovjetska
diiava i sindikati o organi-zovanj- u
odmora trudbeni
Sportske vijesti
U interesu naroda SSSR
A
Na istom mitingu govorill
su Dr. Linus Pauling, svede-ni-k
James S. Thompson, ra-ni- ji
poglavica Ujedinje crk-v- e
i Teresa Casgrain od or-ganiza- cijo
Glas zena (Voice
of Women).
Dcmonstracija ncza
poslcnih tt
Winnipcgu
Pred zgradom vlade pro-vincije
Manitobe u Winni-peg- u
demonstriralo je vise
stotina nezaposlenih radni-ka.
Provincijalnom premljeni
Duffu pre dana je predstav-k- a
sa prijedlozima Sto bi
trebalo poduzeti da se oei-gu- ra
zaposlenje, ali prem-ijer
je grubo rekao: ИЈа оИ-bija- m
dati bilo kakvo obe-canj- e".
Nezaposleni eu od-govor- ili:
"Onda demo mi
doci natrag".
i FMiRJ
ka. daiudi radnicima i slu2-benici- ma
potpuni pension u
odmaralistima i sanatoriju-mim- a
besplatno ili uz zna-ta-n
popuet.
U mesecu maju u Jugoff-lav- iji
je boravila delegacija
sovjetskih icna, koja je u-cestv- ovala
na konferenciji
2ena Jugoslavije.
— Na konfeiTnciji u Za-gre- bu, rekla ie Clan sovjetfi-(Nastav-ak
na str. 1)
"PARTIZAN" JE PRVAK JUGOSLAVIJE
U nedjelju 11. juna odigrano je posljednje kolo jtt-goelaven-skog
nogometa. Prvenstvo je osvojio beograd-s- ki
"Parlizan" sa 32 boda. Na drugom mjostu je "Crve-n-a
zvezda" sa 31 bodom. "Ilajduk" 30, "Dinarao
27 ltd.
U zapadnoj grupi Druge Iige prvi je "ВогсИ, dre-g-i
-- Zeljezaicer", a u iatodnoj grupi "Novi Snil pa "Be-ddao- t.
Opiiraiji izvjeitaj objavit Сешо в idaeeai broju.