Jedinstvo, April 28, 1961

              ИЧ
- --
r-feM -- ? ЈуГГиЦ Ji v- - § -n-'Tiiiff " ~ " 1Г#1ШУЈ1 f -- ч -- „
Brcsfski pozdrav resdraiBt Bgudimea psrigodom waediuKSirodiraog raadraiskog praznika-Pr- vi Maga
Tri'lrscta godma izlaienja
hlazi svakog utorka i petka
Godtinja pretplate:
te Kcmailu 6 dolara,
oitalt tenlje 7 dolara
-t-miMj Adrtsa:
179 Queen Street We$t
Toronto 2П, Ontario
Tflrfon EM 3-161- -2 VOL. XIII No .51 (1123) TORONTO, FRIDAY. APRIL 2s. 10Г.1 PRICE 8c PER COPY
SKI&EXA GENERALSKA
radnicka klasa
mm
Pobuna fasistickih genera la u Ггапсиг,ко u skiM
na. Jedan od kolovodja (general Challe) je dospio u
tvor, a ostalj su pobjcgli, po svoj prilici u Spanjolsku,
odakle su ncki od njih i doili Salan).
Pobuna je propala — po opdom priznanju — zbog
jednoduine opozicijc francuskog naroda, prije svega ra-dnid- ke
klase. FaSistidki pobunjenici trcbali napasti sa-m- u
Francusku i zauzeti vlast u Parizu, ali sc nisu usudi-l- i
nakon se De Gaulle obratio narodu za pomod.
Evo Sto sc o tome kaze u
Jodnom izvjoStaju iz Pariza
datiranom 21. nprila:
"Invazija je bila planira-n- a
za noc izmedju ncdjelje
i ponodjeljka. Avioni sa pa-tlobranci- nia
stajali spre-m- nj
na alzirskim aerodromi-m- a
u ocekivanju signala za
tizlctanje. Jcdna iskusna
rcakcionarna vojna sila bila
jo spromna da spusti na
tlosctak pariskih acrodroma,
uvjercna da joj francuska
armija nece pruziti nikakav
otpor. Prema nekim, dosad
jo5 nepotvrdjenim informa-cljama- ,
prethodnica ove ar-nia- do
dak je i poslata na o-v- aj
put koji je, prema zami-s- li
njegovih organizntora,
trcbalo da budo neSto nalik
na ljetno turisticko krstarc-nj- o
po plavom ncbu Francu-sko- .
Ali, padobranci to jut-r- o
nisu stiglj do Pariza. Za-sto- ?
Objasnjcnje jo dVostruko:
gencralska luinta nijo ni vje-roval- a
ni odekivala da ce
Do Gaulle tako brzo izabra-t- l
"svoje savoznike i svoje
protivnike". Ni u jednoj od
varijanata pobunjenickog
plana, davanje oruzja rad-nici- ma
nije bilo predvidjeno.
A, to jo upravo ono Sto sp
dosilo. m- - da pretjerano
skromno, oprezno i stidljivo.
Ali, cinjenica je da je neko-lik- o
stotina clanova triju sin-dikaln- ih
ccntrala, socijalis-tidk- e,
krscanske i komunis-tlck- c,
nocas strnzarilo sa dr-zavn-im
puSkama пл ramo-nu- .
Cinjenica je da je iil
Martine, prvak Ujedinjene
socljalisticke partije, okru-5c- n
svojim saradnicima, oce-kiv- ao
napadade puSkomi-traljczo- m
na stolu. Cinjeni-ca
jo da jo u raznim dijclovi-ni- a
Pariza od zalaska sunca
do zore nckoliko hiljada od-ludn- ih
ljudi, radnika i bivSih
partizana, bdilo nad sigur-noc-u
jednog grada koji je
zlvio u ocekivanju alarmnih
slrena . . . "Ncprespavaiin noc nije
ostavila traga na licima ra-dnika
koji osiguraju prilaze
fabrikama. studenata koji
kontroliSu svakoga tko ulazi
u Sorbonu. bivSih partizana
koji sa plavocrvenim traka-ni- a
a rukavinia patroliraju
ullcama zajedno sa policaj-cim- a
i mobilnim gardistima
koji su moida prvi put posli-j- e
rata preko noci postali —
popularni. .Tor, 3to kriti —
u sludaju napada, na vojsku
se no moze racunati. Jedini
koji sigurno ili skoro si-gtir- no
pru?.iti otpor padobra-nski- m
"bertkama" bit co
policajci, gardisti i. narav-n-o,
prije svega narod 5ija je
odlucnost bila kapitalna u i-z-mjoni
plana za iznenadno
osvianje Pariza.
"Nocas izmedju dva i ce-ti- ri
sata izjutra, obilazio sam
Pariz. U Ministarstvu unut
POBUNA U FKAXCl'SKOJ
odigrala glavnui
pobune
za
(general
su
su
so
sa
ce
razbijam
raSnjih poslova vidio sam
prcko biljadu bivSih pripad-nik- a
Slobodnih francuskih
snaga u civilu kako cekaju
oruzjo. Vidio sam i cuo An
dre JIalroa, onog koman-dant- a
avijatickog puka iz
Republikansko Spanije, uz-budjen- og,
rjesenog, ustrep-tlog- :
'Padobranci ce biti o-v- dje
za tri sata ili nikada —
uzviknuo je on. — Zahvalju-juc- i
jcdnoduSnom otporu na-roda
oni nece proci". Istovrc-men- o
u sjedistu Gcneralne
konfederacije rada, KrScan-ski- h
sindikata, Komunisti-ck- e
partije, Ujcdinjenih so-cijalis- ta,
cak i Gi Molcovih
socijalista, biljade ljudi po-navljal- o
je: "Fasizam nece
proci lit
"Atmosfera neizvjosnosti,
u kojoj je Pariz zivio punib
3G sati od kako su u Alziru
generali proglasili Vojnu dl-ktatu-ru,
naglo se rasplinula
i prosto izvjetrila poslije go-vo- ra
koji je sinoc odrzao
general De Gaulle. Odmje-reni- m
ali i energi6nim rije
cima, francuski predsjednik
adbacio je ultimatum uzur-pator-a,
zabranio vojsci da
izvrsava njibova naredjenja
i naredio lojalnim snagama
da se "svim sredstvima sup-rotsta- ve
pobuni". Ovaj odlu-cuju- ci
preokret bio je moguc
jedino zabvaljujuci podrSki
citavog francuskog naroda.
De Gaulle je to znao. Na ra-di- ju
i televiziji poslije sva-kog
snimka De Gaullc-ovo- g
govora lideri politickib for-maci- ja
dolazili su da izrazr
svoju solidaraost sa sofom
dr2ave.
"Oko 23 sata mnogj Fran-cuz- i,
svjesni da jo savjest
citavog jednog naroda pro-govori- la
i umonii od uzbu-djenj- a,
spremali su sc na po-cina- k.
Ali, tada se na ckra-n- u
televizije pojavio famili-jarn- i
lik premijera Debrea.
Neobrijan, suznib ociju, zbi-Ija- n,
on jo obavjostio Fran-cuz- e
o neposrednoj opasno
sti napada iz zraka. "Cim
cujete sirene — rekao je or
— izidjite na ulice, pjeSice.
automobilom i uputite se
prema najbliiem acrodro-m- u ..." Tog trenutka poce-l- a
je nocna strata grada sa
pet miliona stanovnika.
"Nemojmo pretjerivati. Pu-n- o
PariSana, narofito onib u
"lijepim cetvrtima" ugasilo
je svijetla i leglo da spava.
Cak i nckoliko desniJarskih,
burioaskih listova jutros je
jo? pokualo da opravda
"patriotizam" zavjerenika
standardnim i ргШбпо otrca- -
nim kliSeom "komunisti6ke
opasnosti". Ali, Pariz radni-ka,
Pariz malih ljudi, Pariz
omladine, i da se ne bojim
utapanja u patctiku rekao
bih cak i Pariz komune, nije
spavao. Samo u jednom sin-dikaln- om
povjercniStvu u
piftlgrailiii Antoin naisli
smo na blizu hiljadu pet sto-tina
dobrovoljaca rjesenih
da fasizmu ргергебе put na
neravnom asfaltu njihove
glavne ulice."
Na 24. aprila radnici, £i-novn- ici
i studenti odriali su
jednosatni generalni Strajk.
Za to vrijemc citava Francu-ska
je mirovala u znaku pro-tes- ta
protiv gencralsko po-bun- o.
NeSto ranije radnici
"Ronaulta", najvece drzavno
tvornico automobila odlucili
su da okupiraju tvornicu i
fomiiraju radnicku miliciju
koja ce §tititi od eventual-no- g
napada padobranaca.
Uprkos izvjesnim iazmimoi- -
lazonjima it ocjeni situacijo
i noslaganja oko formi po-kre- ta
otpora, sve Ijevicarskc
organizacije precutno su u-put- ilo
jedan zajednickj pro-gram
za obranu Republike.
Naoruzano grupe radnika
osiguravalo su tvornico i ne-k- o
dijelove Pariza. Na ulica-m- a
glavnog grada Francus-k- e
jake snage policijo, mo-bil- no
garde i dobrovoljaca,
blintliratin kola j tenkovi Su-vaju
strazit prod javnim
zgradama i na glavnim pun-ktovim- a.
Vijesti kazu da su pobu-njenici
racunali na amoriCku
pomoc. Prema izvjcstaju je-dnog
ameriCkog dopisnika iz
Alzira, general Challe je za-traz- io
Kennedyevu pomoc
za "spas Sredozcmlja od ko-munisti'-
6ko
dominacijo". A-meri-
Ska
vlada je, me-djuti- m,
poduprla Do Gaulle-a- .
♦
Sta dalje?
Prema vijostima francus-ki
narod neposredno trazi:
Prvo, kaznjavanje aktiv-ni- h
ucesnika fasistiJko po-bu- nc
i smjenjivanje sa polo-zaj- a
svih ultradesni6arskih
elemenata.
Drugo, 5to skoi-ij- e obusta-vljnnj- e
rata u Alziru putem
sporazuma sa privremenom
alzirskom vladom.
Trece, ogranifenjo dikta-к- е
moci generala Dc Ga-ulle-
a i vecj oslonac vlasti na
narod.
Komunistidka partija Ka
nade u svom prvomni oni
proglasu istice da jo omlja
ahvacena masovnom bespo-slico- m da narod 2ive u stra-lu- i
od nuklearnog rata i nc-godu- je zbog toga 3to su a-mer- icki monopoli zagospo-dari- lj kanadskom industri-jo- m
i resursima.
"Kad bi uprava zemlje bi-la
u rukama ra-dnidk- e klase,
stanje bi bilo drugacije"
kaze se proglasu.
Sada se treba boriti za no-v- u politiku mira, razoru2a-nj-o
i kanadsku neutralnost.
za zaposlenje, izradnju in-dustr-ijo
i nacionalizaciju
krupnih ameridkih monopo-la- .
"Moguce je izmjeniti pra-va- c razvitka zemlje", kaze
Komunistidka partija. "U-mjes- to ekonomske krize, mo-guce
ie blagostanje, umjesto
rata mir, umjesto naorufa-vanj- e razoruzavanje, umje-sto
zapletenosti u ameridke
vojne saveze kao 5to su
NATO i NORAD. moguca je
neutralnost i dezangaSova- -
Kanadska stampa ocekiva
novi napad na Kubu
Washingtonskj dopisnik lista "Globe and Mail" Ge-orge
Kain javlja (2G. aprila) da je sigurno da ce Sje-dinje- ne Drzave uSiniti sve mogude da sruSe Castra, sa-mo
se jo§ tod no ne zna kada i kako.
Druge vijesti kazu da
Washington razmatra razn?
mjere, ukljudiv pomorsku
blokadu Kube, ekonomski
embargo i ponovno Siljanje
kubanskih izbjeglica u Ku-bu.
Bain veli da noma izgle-d- a
da de Sjedinjcno Dr2ave
poslati svoje sile osim "u
slucaju krajnje provokaci-je"- .
"Toronto Daily Star" je
pak ozbiljno vjerujc u tak-v- u
mogucnost, jcr jo objavio
J apel Kanadi i ostalim ameri- -
ckim "saveznicima". da hit--
[ no porude Washingtonu :
i "Nemoj napasti Kubu. Mo- -
ralni kredit Zapnda nece
podnijeti udarac." Drugim
rijecima "Star" se boji da ce
napadaj na Kubu donijeli
propast imperijalizma.
Ovaj list poziva da Kana-d- a
odbaci "Kennedyevu do-ktrin- u",
koja "obecava po-vecan- jo
zategnutosti i opas-nos- t
i koja ce Sjed. Drzave
pretvorit u noskrupuloznog
(nesavjesnog) siledziju (bu-lly)
Zapadnog svijeta".
"Kennedyeva doktrina"
je ocjenjena ne samo kao
prijetnja Kubi i Latinskoj
Americi, nego i Kanadi.
Diefenbakerova vlada jos
nije iznijcla svoje stanoviSte,
ali novine piSu da je zatra-zil- a
objasnjenje Washing-tona- .
Neki predstavnik vla- -
Latinska Amerika
Havana. — Sa svih strana
Latinske Amerike u Havanu
stizu poruke i pozdravi po-vodo- m
razbijanja agresijo.
U mnogim zemljama odr-zan- o
su manifestacije Kubi.
Kako javljaju kubanski do-pisnic- i,
it glavnom gradu Mo
ksika it manifestacijama je
udestvovalo 200.000 Meksi-kanac- a
koji su izmedju osta-lo- g,
podrzali i odludni stav
predsjednika Lopeza Matco-s- a
protiv agresijo na kuban-sk- u
rovoluciju. Policija je
bacila bombe sa suzavcem
kada su manifestanti dolli
pred predsjednikovu paladu.
Manifestacije u prilog
U.0
V proglasu se ukazui-n- a
promjeno koip so odigra- -
1 vaju u svijotu. kako so naro--
di bore za mir i ekonomsku
sigurnost, jadanje socijaliz-m- a
i opadanje i slabljenjo
imperijalizma Sve to omo-guda- va promjenu sndasnje
kanadsko politiko
Uskoro ce biti formirana
Nova paitija, koja mQze po-razi- ti Diofenbakerovu vladu
i sprijoditi diskretiranu Li-beral- nu partiju da se povra-t- i
na vlast, ako u svojim re- -
dovima okupi sve progrestv-n- o Kanadjane i istupi sa
programom suzbijanja mo-nopoli.
stvaranjem posla. o-sigura- niom mira i kanadske
nozavisnosti.
Tredunijski pokret mole
da suzbijo ofenzivu mono-pol- a
na 2ivotn! standard ra-dno- tr naroda. izvojovati Л0-sat- ni radni tjodan. pobolj-§anj- e
socit'alno zatito. obno-vi- ti industriju i otvoriti no-va
trlista za kanadske pro-izvod- e.
Moguce je sprovesti na
ilk
de je rekao da se "doktrina"
ne odnosi na Kanadu. To je
kazao i liberalni lider Lester
B. Pearson, ali on je rekao t
ovo: "Svaka doktrina koja
ka2e da jedna nacija ne mo-2- e
izmjeniti svoj drustvoni
oblik — boz razlike koliko
mi ne volimo tu promjenu —
bez da ne riskira intervenci-j- u
od neke stranc sile, imat
do tekih i dalekoseznih pos-Ijcdic- a.
Nama jo tudja ide-j- a
da neka drzava ne moz
tzmijeniti svoj oblik vlado.
pa ni onda kada to narod
hoco."
Mnogi drugi misle da je
bas to pravi smisao "doktri-no- "
i da vazi za Kanadu isto
toliko koliko za Kubu i osta-l- e
zemlje Latinske Amerike
David Lewis, nacionalni
predsjednik CCF je rekao
da Kanadjani vi§e ne smiju
stajati po stranj i dozvolja-vat- i
Sjedinjenim Drzavama
da odrcdjuju njihovu poli-tik- u.
Javljeno je i to da Diefon
bakerova vlada namjerava
"posredovati" izmedju Sjc
dinjenih Drzava. Ministar
vanjskih poslova Green je
odbio da kaze da H jo to ta-dn- o
ili nije. Pitanje j0 da li
Kuba mozo vjerovati Kanadi
nakon izjavo premijera Die-fenbake- ra
da on stoji na
strani Sjed. Drzava.
je na strani Kube
Kube odrzano su u Karakasu
(Venezuela), Limi (Peru),
Panami, Honduras, Boliviji
(glavnom gradu Bogoti) itd.
U skoro svim sludajevima
do5lo je do sukoba sa polici-jo- m.
U Limi radnici i studenti
sukobili su so sa policijom
tri puta it jodnom danu. U
Gvatcmali je ranjeno vise
osoba. U Karakasu organizo-van- o
su maniestacijo uspr- -
l kos predsjednikovom dek- -
roiu o uKKianjii ustavnin ga-rancij- a
koje su na snazi od
proSlog novombra. U svim
contrima izvrsona su hap§e-nj- a.
cionalizaciju volikih ameri-dkih
kompanija i prisilit ih
da proizvodc za potrobe ka-nadsk- og naroda umjesto
prafita Wall Streeta.
Izdaci na vojne svrhe, ko-ji
nepovoljno djelujtt na pri-vre- du
i samo donose miliju-ii- p velikim krirnnrnriinmn.
mogu biti smanjeni za 50 po-sto- .. Taj novae bi so upotre-bi- o
za izgradnju kuca. sko-l- a, bolnica, tvornica i drugih
korisnih projekata.
Porezni sistom mo2c i tre-dbiacnbeititoizrmctfeannfosnirntmaknosnidha
se.i nrebaci na bogatase i veliko
korporacije.
Sve ovo moze biti ostvaro-n- n ako Kanadiani budu uje-dinien- i. a to prife sveea zna-c- i da treba biti uiedinjena
radnt'dka klasa unije. soci-jab's- ti
i komunisti.
D1fe so u proglasu kaze:
"Mi moramo izvrSiti i
svoje modjunarodno obave-z- e.
"Kanadiani trebafu statl
na stranu nnroda Kube,
Konga, Laosa. Ju2no Afriko
Prvomajski proglas
Iz Konga iHi-'- ji lnjili dana stiu I'lninc p-- ''. ukljuciv
to da je Mibjtoa tj.-k-a zutvurila iziiajmka 'o:nba i
"predsjednika" Kasavubu. To м diK'dilo poslije .sastanka
na kome su trolia'i da se do(?ovore o ra-kom.ida- vanju
Kunga.
Joi pre deeet godina koloni-zalo- ri
su smatrali Afriku svo-jo- m
najpouzdaniiom bazom, a
najmimijom zemljcm ovog kon-tinent- a smatrali su Belgijski
Kongo.
Afrika je danas jcdna ogro-mn- a
lomaca, na kojoj izgaraju
kolonizatorsko zadnje zelje i
tcznjo. Centar ove lomace je
bivSl Belgijski Kongo, ovde je
plamen najaci.
Danas imperijalisti vode naj-ogorcenij- u borbu i biju najzes-c- u bitku u Kongu. Ne radi se
samo o sudbini ove zemlje. Is-ho- d ove bitkc uticat ce na po
Iozaj cele Afrike, na polozaj
celog kolonijalnog sveta. Kolo- -
mzatori su stavili sve na jednu
kartu, nema takovoga zverstva
kojega vec imperijalisti nisu
primenili u Kongu.
Zvcrska ubijanja. masovna
klanja, koncetracioni logon, in-kvizitor-ska
mucenja prilikom
saslusavanja i istrage. Preko
nocna uni£tavanja eclih nase-lj- a
itd.. sve ovo su vec prakti-kova- 'i
zapadnoevropski "civili
zatori" i njihovi Iakeji.
Kruna svih ovih imperijalis-ticki- h zverstava je ubijstvo
pretsednika Kongoansko vlado
i vodjo Africkog oslobodilac-ko- g pokreta Patrisa Lumumbe
i njegovih najblizih saradnika.
pretsednika sonata Josefa Okito
i ministra Narodne odbrane M.
Mpola.
Ko su ubico Patrisa Lumum-be
i njegovih drugova?
Zlocine su izvrsili: Slugo im-perijalizma,
iza kojih stoji me-djunaro- dni konsem "UNION
MINIERE DU KATANGA". Bel-gijs- ki
i Ameri£ki privredni mag
nati. bankaii i njhov africki slu-g- a
Combe. Dag Hammarsk-jol-d,
lakcj kolonizatora uprljao
je zastavu Organizacije Ujedi-njeni- h
Nacija. jer pod zaStitom
ove zastave jo ubijen premijer
Kongoansko vlade Patris Lu-mumba.
Lumumba jo trazio trupe Or-ganizacije
Ujedinjenih Nacija
da bi zastitio svoju zcmlju od
Belgijskih kolonizatora.
Zasto su imperijalisti ubili
Patrisia Lumumbu?
Velika ljubav prema svome
narodu. razumevanjo interesa
svoga naroda, valika minja
prema kolonizatorima, sve ovo
cinilo jo Lumumbu narodnim
herojem. i zbog svega toga su
slugo imperijalizma na zverski
nacin umorili premijera Lu-mumbu.
Kongoanski tragicnl doga
i svih drugih zemalja gdje
se vodi borba za slobodu. Mi
moramo insistiratj da so svi-m- a prizna pravo na samoop-redjoljonj- e, boz imporijalis-ticko- g mijesanja.
"Mi moramo pojadati za-htje- ve da se N. R. Kt'na pri-nt
i u UN.
"Mi so trebamo pridruzti
radnim Ijudima socijalistid-ki- h zemalja, Sovjotskog Sa- -
veza, Kine i drugih, u razm-jen- i
delogacija da bi se me- -
(tjusobno bolje upoznali."
Na kraju sc kaze da je o-- vo "doba volike nade za ra-dniSt- vo. Problomi su voliki.
ali mogucnosti za pobjodu
su jo§ voce."
"Pruf imo si jedan drugom
rttku bez razlike nn partijs--
ku pripadnost ih vjeru, u borbi za novu politiku koja
ce spasiti na§u zcmlju od ra- ta, ekonomske krize. sprijo-diti
propadanje privrede f
prodaui kanadskih interesa
ameridkim miljarderima.
"Garancija za pobjodu
naroda u ovoj njegovoj ve-lik- oj borbi jesto icdinstvo za
mir, razoruJanje i neutral-nost.
2Л knnndskn no7.nvfe.
newt, za zaposlenje."
djajl gudbina Patrisa Lumum-be
Je velika pouka za narode
Afrike i za sve oelale narode
koji se bore za slobodu i neza-vieno- st.
Narodi Afrike su se u-bed- ili, da kakova zverstva su
u stanju da ucine imperijalisti
kada se povede oducujuca
borba.
U borbi protivu Kongoanskog
naroda, imperijalisti sacinjava-j- u
jedan zajednicki blok. Zem-lje
clanice NATOa inspirilu
belgijske vlastodrsce da sa o-ruza- nom silom obracunaju sa
narodom Konga. U ovoj akdji
je doslo do potunog izrazaja
"jedinstvo zapada". jedinstvo
impcrijalista i ugnjetada.
Ta cinjenica, da medju mla-di- m
airickim zemljama nije bi- -
i lo jedinstva, da bi so mogli su-- I
prostaviti otvoronom koloniza
j torskom banditizmu, i na taj
nacin omogucili imperijalistic-- I
kim slugama da oskmave slo- -
bodu i nezavisnost Konga. Ovo
i je velika pouka koja se nesmo
iuuuiuvni. una upszQiava
narode Afriko da uevrste svo-je
rcdove u borbi koju zajed-nicki
vode protivu imperijaliz-ma.
Treba da dodju do potpu-no- g
saznanja. da imperijalisti
i njihovi saveznici prestavljaju
vcliku opasnost ne samo za na-rode
Konga, nego i za sve na-rode
Afrike.
Narodi Africkog kontinenta
su, svo do izvosnog vremena
gajili izvesno iluzijo u sadas-nj- i
aparat Organizacije Ujedi-nje- ni
Nacija. Nadajuci so po-mo- di
od nje, u svojoj borbi za
slobodu. Danas su so svo to
iluzijo razprstale. Moze li se
danas praviti razlika izmedju
sekretara OUN Hammarskjol-d- a
i impcrijalisticki razbojnidld
vodja?
No, ncmoze. I ba.1 zato, svo
ove cinjenice treba da u budu-d- e
uticu na politiku OUN.
Tragodija naroda Konga, ko-ja
jo kulminirala prilikom zver-sko- g
ubijstva Pretsednika Lu-mumbe
i njegovih drugova,
ponovo jo dokazala, da u na-s- oj
cri, svaka akcija agrosora,
svaki pekusaj da pomodu oru-zja
potisno oslobodilacku bor-bu,
neizbezno prevazilazi gra-nic- e
jedno zemlje i dobija me- -
i djunarodni karaktor. Zlocini
kojo su podinili kolonizatori u
' Kongu. ponovo dokazuju da so
bezuslovno mora dokoncati
impcrijalisticki sistcm, ova sra
mota dovecanstva.
Afridki narodi su izgubUt
jednog najhrabrijeg borca i
, .. !._ A_
; sina, u ucr.osu lumumut. -u-vec-anstvo
cele zemaljske kug- -
io. sa gnjusanjem je Z iaKV
ova imperijalistidka zverstva. Mediutim. frnrrtn-- . r~. i
roja Kongoanskog naroda. da-l- a je nove snage oslobodila-cld- m pokretima na Afridkom
kontinentu. Na mesto Lumum-be.
stupaju stotine i stotino no-vi- h borara za slobodu Africkih
naroda. Ovi borci vode i vodit
de svoiu DraveHnn WtL-,- , ..—
do pobedonosnog zavrletka.
Imo Patrisija Lumumbe jo zastava oslobodilackih pokreta
wraooi aniucotomjalne borbe
porobljenih naroda.
GOUd
Rritanskn "pcfrolej- - ska" ajrrcsija u
Omanu
New York — saudijska
Arabija obavijestila je UN
da je V. Britanija izvrSila
agrosiju u Omanu. Peralj-sko- m
zaljovu u "ratu za pt
roloj".
Britanija je provcla blo-kadu
Omana i na kopnu i na
mom i sprecava svako obja
vljivanje vijesti o sitttacijl u
ovoj oblastl.