Jedinstvo, June 13, 1961

              PeShCT
k. a.
Tridescta gsdina itlaicnja
hlazi svakog utorka i pitta
Godisnja pretplata:
ta Kanadu G deiara,
ottah ctmlje 7 dtiam
јшшШј r шШш ШШт ' МШв r r ШШГ ' ,1
Adresa:
479 Queen Street West
Toronto 2-- D, Ontario
Telefon EM 31643
VOL XIII N.. 11 MUX) TORONTO, TUESDAY. JUNE 13. 1961 PRICE 8c PER COPY
BiJEDNI P0L1TICARI
' " U Washingtonu jc odrzan sastanak clanova kana-dsko- g
parlamcnta i amorickog kongresa.
Izvjestaji pokazuju da jc na sastanku bilo diskusijc
o nekim medjunarodnim problemima, ali su se slofcili
samo u jednom : "obrani" Zapadnog Berlina nuklcarnim
oruijem.
Mnogi se u Kanadi pitaju kako su kanadski parla-mentarci
mogli to uraditi. Postupak jc, na primjer, iza-zva- o
oStru kritiku konzervativnog lista "Globe and
Mail".
Jesu li kanadski parlamentarci svijcsni svoga po-Stup- ka
? Nije li im jasno da bi "obrana" Zapadnog Bor-lln- a
nuklcarnim oruzjem znacila svjctski nuklearni rat?
Tko jo taj koji bi se zbog oduvanja zapadnih pozicija u
Zapadnom IJorlinu osudio poci na takav sudbonosni ko-ra- k?
Takvim idejama mogu da so bave samo neprijatelji
Ijudskog roda. Oni koji to cmo osudujuju sami scbe. Sa-glaSavanj- em
sa upotrebom nuklearnog oruzja kanadski
parlamentarci samo sramote svoju zemlju. Narodi svije-t-a
do pomislit da su i Kanadjani ravnoduSni prema sud-bi- ni
covjecanstva kao ameri6ki upravlja6i i zapadnonjc-maSk- i
rcvansisti. Zato ovi kanadski parlamentarci zas-luzu- ju
najostriju osudu.
Pitanje Zapadnog Bcrlina ne moze biti rjeseno nu-klcarnim
oruzjem. Zapadni drzavnici su zauzeli skroz ne-pravil- no
stanovistc prema sovjetskim prijedlozima. U
Njemackoj jc doslo do oformljavanja dviju drzava, je-d- ne
na socijalisti6kim, drugc na kapitalisti6kim tcmelji-m- a.
Zasad noma izgleda da bi so razlike medju njima
mogle izgladiti i stvorena jcdinstvena njcmacka drza-va.
Berlin se nalazi na tcritoriji Njemacke Dcmokrats-k- e
Rcpublikc i kad Sovjetski Savez, uz pristanak vlade
Njemacke Demokratske Republike predlaze da se Zapa-dni
Berlin protvori u slobodni grad, onda jo to krupna
konccsija s njihovc strane i ako bi zapadno drzave pri-livati- le
to rjescnje, moglo bi se rcci da su postupile rea-listic- ki.
Nazalost, zapadno drzave istupaju protiv bilo
kakve promjene u statusu Zapadnog Bcrlina. One su
zauzclc jedan vrlo uporan stav i Sovjetskom Savezu ne
ostavljaju nikakvu drugu mogucnost nego da pristupi
rjesavanju toga problcma u sporazumu sa NjcmaSkom
Demokratskom Republikom. Ako zbog toga dodje do lo-si- h
medjunarodnih posljedica, odgovornost ce lezati is-kljuc-ivo
na zapadnim drzavama kojo su zauzelc kraj-nj- o
prkosno, nerazumno i nercalisticko stanoviJte.
Kakva bi trebala biti uloga Kanade pri ovakvom
stanju stvari? No amenovanje amorickog i zapadno-njcmnSko- g
stanovista kao sto su to uradili kanadski pa-rlamentarci
prilikom posjete u Washingtonu. To znaci
pridonasati pogorsavanju situacije. Kanada bi trobala
urgirati na svojo "saveznike" i "partnere" da oni pros-tan- u
mahati atomskim bomba i ozbiljno pristupe traze-nj- u
rjoJcnja Zapadnog Bcrlina. On.i bi trobala zago-vara- ti
sto skorijc zakljuconje njemnckog mirovnog ugo-vor- a,
kojim bi bile utvrdjcne njemacke granice, sto bi
znatno pridonijelo ublazenju napetosti u Evropi. Ka-nada
bi takodjer trebala istupiti protiv daljnjcg naoru-zavanja
Zapadno Njemacke, osobito naoruzavanja nu-klcarnim
oruzjcm. To mjcre bi znatno pridonijelo ub-lazenju
napetosti u Evropi i olaksalc osiguranje mira.
Kanada bi narocito trebala upozoriti protiv provo-kativni- h
mjera kojc pogorsavaju situaciju. kao Sto jo
odluka Adenauerovo vlade da zapadnonjema5ki parla-me- nt
odrzi sastanak u Zapadnom Berlinu i prijetnja
amorickog generala Norstada i drugih americkih pred-stavni- ka da ce Berlin "braniti" nuklcarnim oruzjem.
(TASS je upravo eopcio da je na sastanku u Refu Hrus?ov pird-loii- o nciposredno odriavanje mirovne konfenmcije o Njwrotfkoj, a
ako Zapad ne prietaje, onda da Zapadna i Istona N jemafka u roku
rxl &t mjefcci iirade nacrt mirovnoj: URtvora.)
Kritizirano policijsko njuskanje medju studentima
U federalnom parlamentu
je kritizirano policijsko nju-Skanj- e
medju univcrzitets-ki- m studentima.
Za to su se interesirali cak
i neki konzcrvativni poslani-cl- .
Ministar pravde Fulton jc
kazao da su optuzbe pretje-ran- e, ali je priznao da i po-lici- ja
"nekad u6ini pogre§-ku.- "
On je tvrdio da policija
samo pokuJava da pazi na
komunisticku djclatnost na
univerzitctima. Medjutim,
kako je dokazao CCF-efers-- ki
poslanik Herridgo, polici-jsk- i
pojam "komunizma" jc
vrlo Sirok. On je iznio da je
jedan student na Ottawa u-niverz- itetu zavrbovan da pa-zi
na aktivnost studentske
organizacije za zabranu nu-learn- og
oruzja i Kluba CCF-Nov- a
partija.
Poslanik Arnold Peters je
rekao da ministarstvo prav-de
i policija govore o komu-nietiJk- oj
opasnosti samo za
-- qllF-to
da bi opravdali mnogob-rojn- e
prekrsajo osnoTiih
prava gradjana.
Hiljade potpisn pro-tiv
nuklearnog onizja
Peticiju protiv nuklearnog
naoruzavanja Kanade potpi-sal- o je preko -- 1.000 gradja-na
Vancouvera pretproslo
subote. iavlja "Pacific Tri-bune".
Potpisi su sakupljam
na uhcama
Л Worthy Thought
"The world is spending $14 mil
lion an hour (o buy arms and pay
soldier. The military bill for the
American and Kuian alone
totals $88,000 million each ear.
M.n end to the arms rare would
mean that as many as 75 million
men around the world could turn
from soldiering and arms manu-facturing
to peaceful tasks.
"It is dazzling In think how this
money and these men could be put
to work to Improve the Нтел of
eerjbody on this planet."
—Financial Tost
DOG ADJAJi
Kritika Nasscrovc
politikc
Izgleda da je egipatski
predsjednik Nasser ozbiljno
zaplovio antikomunisti6kim
vodama.
II ogipatskoj Stampi je u
posljednje vrijeme objavljo-n-o
vile napada na Sovjetski
Savez i njegovu politiku, o-ptuzu- juci
ga da prema Egi-pt- u
ima iste namjoro kao im-pcrijalistitf- ke
zemlje (egipa-tski
novinari su zaboravili
tko ih je spasio od impcrija-listicko- g
oruzanog napada).
Povod tome su bili kriticki
osvrti sovjetske stampe na
progono egipatskih komuni-sta- ,
sa kojima so postupa
kao u fa5isti6kim drzavama.
Komunisti se nemilosrdno
hapso, a uhapsenici podvr-gavaj- u
mukama. Upravo so
doznalo da je it zatvoru u-mo- ron sekretar Komunisti5-k- e
partijo Libanona Helou.
Javlja se da jo sovjetski
premijer Hrus6ov prije mje-se- c
dana u razgovoru sa e-gipats- kom
parlamentarnom
dolegacijom upozorio, da E-gip- at
se no mozo razvijati u
pravcu socijalizma pod tak-vim
okolnostima. Dapaco,
takav put vodi u narucaj
imperijalisti6kih noprijatc-lj- a
Egipta.
Teski udarac slobodi u
Vrhovni sud USA sa 5 gla-sov- a
prema 1 potvrdio ц a?
nost dva zakona, koji otva-raj- u
siroku mogucnost za
proganjanje clanova i sim-patica- ra
Komunistifke par-tijo.
Sud je potvrdio usta-nov- st
zakona o kontroli su-bverziv- nih
aktivnosti od
1950. godine, na osnovu ko-g- a
je Kom. partiji Sjcd. Dr-zav- a
narodjono da se u mi-nistarst-vu
pravde registrira
kao "orudjo Moskve", da
podnese spisak svojih sluz-benik- a
i Clanova i da pod-nese
financijski izvjestaj.
Sud jc takodjer potvrdio va-zno- st klauzule Smithovog
zakona na osnom koje neko
lice mozo biti progonjeno
ako pripada Komunisti£koj
partiji ako su mu "poznati
ciljevi partije". Prema ovoj
klauzuli Clanstvo u Kom. pa-rtiji
predstavlja zlo2in.
Generalni sekretar Komu-nisti6k- e
partije Sjed. Drzava
Gus Hall je izjavio da ova
odluka Vrhovnog suda pre-dstavlja
"unistavajuci uda-rac
demokraciji i ustavu ze-mlje".
On je rekao da se
klauzula u Smithovu zakonu
zasniva na Hitlerovskoj lazi
"o komunistickoj opasnosti"
i da potvrda to klauzule
RusscI ponovno pro- -
(cstira protiv baza
SAD u Britaniji
Britanski ибепјак i vodja
pokreta protiv nuklearnog
naoruzanja Bertrand Russell
uputio je ameriCkoj ambasa-d- i
u Ixndonu otvoreno pismo
u kome ka2e da odrzavanjo
americkih nuklearnih baza u
Britaniji "stavlja pred SAD
takove obaveze koje ono ni-ka- da
nece moci ispuniti".
Pismo je upuceno u ime bri-tansko- g
antinuklearnog pok-reta
povodom posjeta preds-jednik- a
Kennedyja Londo-nu- .
U ovom se pismu izla2e
uvjerenje da odrfavanje ta- -
PO SVIJETU
Kongo: Sudbina
zavisi od parlamcnta
Kasavubuova "vlada" bi
htjela sazvati kongoanski
parlamenat u Leopoldville,
svakako zato da bi mogla sta
viti ruke na one clanove par-lamcnta
koji stoje na pozici-jam- a
nezavisnosti i cjelovi-tos- ti
zemlje i podupiru cent-raln- u
vladu na celu sa pre-mijero- m
Gizengom. Kaze so
da od 130 clanova parlamcn-ta
Gizcngu podupire G7.
Gizonga jc predlozio da
se parlamenat sazove u gra-d- u
Kamina (gdjo je prije bi-l- a
velika belgijska vojnicka
baza), pod protekcijom in-dijsk- ih
i africkih vojnika
UN. On jo takodjer obavje-sti- o
gcneralnog sokretara
UN da je spreman ?iregova-rat- i
sa svojim politickim
protivnicima o uvjetima sa-zivan- ja
parlamcnta.
Centralna vlada sa sjedi-Ste- m
u Stanleyville insistira
da samo kongoanski parla-menat
mozo da donosc odlu-k- u
o sudbini Konga. Ona ne
priznajo nikakve planove u-smjer- eno
na raskomadava-nj- e
Konga i potkopavanje
nezavisnosti.
U Brazilu i Cilo je doslo
do jakih studentskih domon-stracij- a.
Sjedinjenim Drzavama
znaci u stvari stavlianje pa
rttje van zakona. Hall je re-kao
da odluka suda preds-tavlja
"odluku u duhu ma-kartiz- ma
i bladnog rata".
On je dodao da je odluka o-tvor- ila
mogucnost za progon
svih progresivnih elemenata
i da je sra6unata za zastra-sivanj- e
demokratskih snaga.
Dobiva so utisak da jo o-- va
odluka Vrhovnog suda
donijota u sadasnje vrijeme
radi toga da so podrzi Ken-ncdyev- u
vladu u njezinnj
antikomunkstickoj orijenta-cij- i
na modjunarodnom pla-n- u.
Takav zakljuak poja-Cav- a
izjava dr2avnog odv-jetni- ka
(ili ministra pravde)
Robert Kennedy, koji jo re-kao
da Kom. partija nije po-litif- ka
partija, nego grupa
koja sluzi Sovjetskom Save-zu.
Hapscnja protivnika
rasne scgrcgacijc
u U.S.A.
U Jacksonu, glavnom gra-d- u
dr2ave Mississippi dosad
su uhapsena 83 protivnika
rasne segregacije — tzv. "ja
haca slobode" (Freedom
Raiders).
kvih baza moze postati po-vod
potpunog istrebljenja
britanskog stanovnitva u
slufaju jednog ratnog suko-b- a.
Sovjetski Savez kupio
u Britaniji oprcniu
za (ri tvornicc
Grupa britanskih prizvo-djac- a
tekstilnih strojeva
sklopila je u Moskvi ugovor
prema kome ce Sovjetskom
Savezu isporu£iti strojeve za
tri tvornice koje ce proizvo-dit- i
gotove produkte i polu- -
fabrikate od vunenog prodi
va.
Unija clcktricarskih radnika upozorava premijera — Cuvaj se zamke!
Ako Kanada pristupi Or-ganizac- i.ii
americkih drzava
(OAS) ona ce biti iskoriste-n- a
za "huskanje i organizi-ranj- e
agresije" protiv zema-Ij- a
Latinske Amerike, prije
svega protiv Kubo.
Ovo tvrdi u otvorcnom pi-smu
premijeru Diefonbakeru
C. SL Jackson, predsjednik
unije eloktriCarskih radnika
u Kanadi (United Electrical.
Radio and Machine Workers
-- UE).
Jackson u pismu spominjo
clanak Roscoo Drummonda
u "New York Herald Tri-bune",
u kome se otvoreno
tra2i da Organizacija ameri-ckih
drzava "upotrobi silu"
protiv Kubo.
Drummond zahtjeva "sto
skoriji sastanak ministara
vanjskih poslova OAS da ra-zmo- tri
poduzimanjo potreb-ni- h
mjora, ukljuciv upotre-b- u
sile".
Obzirom na pritisak Sjed.
Drzava na Kanadu da pris-tupi
Organizaciji americkih
drzava, Jackson pita premi
Slaha podrska
amcrickom impcri- -
jalizmu u Latinskoj
Amcrici
Adlai Stevenson, americki
delogat u Ujedinjenim Naci
jama, nalazi se na kraju
svoga putovanja po Latins-koj
Amcrici. Na to putova-nj- e
uputio ga je predsjednik
Kennedy, a svrha mu je blla
da dobije Iitinsku Ameriku
za borbu protiv Kubo. Glav-n- i
Stevensonov mamac bila
je povecana okonomska po-m- oc
Medjutim, svi znakovi po-kazuju
da Stevenson nije
imao nikakva uspjeha. U
nekim zemljama je lijopo
primljen, ali njcgovi zahtje-v- i
su odbijeni. To jo na pri-mjer
bilo Argentini. U dm-gim- a,
na primjer u Urugva-ju- ,
naisao je i na ruzan pri-je- m, jer su studenti priredi-l- i
demonstracije.
Latinska Amorika na jed-no- j
strani traii vecu ckono-msk-u
pomoc, i da ne poslu-- i
kao novo orudje poroblja-vanj- a,
a na drugoj strani
protivi se poku§ajima oruza-n-e
akcije protiv Kubo.
Ovo treba biti opomena
Kanadi, koju ameriCki impe-rijalis- ti
hoce uvuci u Orga-nizacij- u
ameriCkih drzava
(OAS) da bi ju iskoristili
protiv Kube i po potrebi o-sta- lih
zemalja Latinske A-meri- ke.
OSLOBODIIMA
Tunis. — Veliki ustanak
u Angoli koji je prvo zahva-ti- o
sjeverni dio zemlje, pro-slri- o
se sada na jug, sve do
granica jugozapadne Airi-ke- .
Time je praktiino cijela
portugalska kolonija obuh-vacen- a
ustankom.
Unija naroda Angole, or
ganizacija koja se zajedno
s drugim pokretima bori za
oslobodjenje svojo zemlje, o-bja- vila
je saopcenje da u-stani- cke
snage sada potpuno
dominiraju oblastima plan--
taza kave i velikim podruS-jim- a
zemlje.
Prema posljednjim poda-cim- a
kojima raspolaze UPA,
jera:
"Mozete h i izaci pred
kanadski narod sa takvim
programom? Da li se usu-djujo- te
uvudi nas u takve po-thvate- ?"
Kopiu
upucene su lidenma
partija parlamentu
Hazen Argue (CCF) L
Poarsonu (liberalna parti-ja).
GUEST EDITORIAL
Keep Us From Our Friends
Attempts have boon made to justify the U.S. inva-sion
of Cuba through its Central Intelligence Agency
and by Cuban counter-revolutionari- es on the grounds
that the Monroe Doctrine gives the Americans the right
to establish tractible governments in the Western Hemi-sphere.
Indeed, that very position was restated in strong
terms by Kennedy in his now notorius "Kennedy doct-rine"
which he carried across the lino into Canada only
last month.
"Stripped of its superfluous words," writes Georgo
Harris in the UE News, "the Kennedy doctrine says that
the full might of the United States is placed at the dis-posal
of the U.S. corporations which have fastened their
economic talons on the wealth and resources of other
countries, and that this condition shall continue to pre- vail regardless of the conditions of life and the national
interests of another country."
This is the new line : what's goood for the United
States is good for the rest of the world, particular' that
portion of it comprising North and South America.
Stone's Weekly points out rather starkly that tho
United States is a nation of loose principles when it
comes to treaties.
No less than four of its own laws or actual treaties
were iolated by the United States when it encouraged,
trained, and financed the invaders of Cuba :
1. "Whoever, within the US, enlists or enters himself,
or hires or retains another to enlist or enter himself,
or to go beyond the jurisdiction of the U.S. witli intent,
to be enlisted or entered in tho service of any foreign,
prince, state, colony, district or people as a soldier or
as a marine or seaman . . . shall be fined not more than
$1,000 or imprisoned not more than three years, or
both." (US Code, Title 18, Section 959.)
2. "Whoever, within the US, knowingly begins oi
sets feet or provides or prepares a means for or furni-shes
the money for, or takes part in, any military or na-val
expedition to be carried on from thence against the
territory or domination of any foreign prince or state
or of any colony, district or people with whom the US
is at peace, shall be fined not more than $3,000 or imp-risoned
not more than three years or both." (US Code„
Title 18, Section 960.)
3. "The High Contracting Parties declare inadmis-sible
the intervention of any of them, directly or indi-rectly,
and for whatever reason, in the internal or exter-nal
affairs of any other of the Parties." (Article I, Bue-no- s
Aires Protocol of Non-interventio- n, signed by US
and Cuba among others, Dec. 23, 1936.)
1. "The High Contracting Parties, solemnly reaffir-ming
their commitments made in earlier international
conventions and declarations, as well as in the Charter
of the UN, agree to refrain from the threat or the use of
force, or from anyother means of coercion for the set-tlement
of their contrevorsies, and to have recourse at
all times to pacific procedures." (Art'cle I, Pact of Bo
gota, American Treaty of Pacific Settlement, by US and
Cuba among others, April 30, 1948.)
We can't go along with United States action ill
Cuba, either morally or legally.
The advocates of closer Canadian ties with the Uh
through membership in the Organisation of American
States are in effect proposing that Canada exchange her
present semi-independe- nt status for one of complete su-bservience
to tho United States.
We're for an independent Canada, a neutral Ca-nada,
a Canada that determines her own policies with-out
foreign interference.
And tho farther away we remain from treaties and
alliances with and under the United States, the better
will be our chances of determining our destiny free from
the "Kennedy doctrine".
—The Fisherman
(Vancouver)
BORBA U ANGOLI SE SIRI
kolonijalne snage ubile su u
Angoli oko 50.000 osoba.
Broj Angolaca koji su pre-bjeg- li
u susjodni Kongo pre-ma§u- je
broj ubijenih. Raspi-ruju- ci
strastl kolonijalne
vlasti su, prema saopcenju
Unije naroda Angole, izba-cil- e
parolu: "Ako svaki Por-tugal- ac
ubijo pet domoroda- -
ca, oslobodit ce se ustanak .
Kriterij po kome so vr3i kr-va- vi
obraSun s Angolcima jo
stopen njihovc pismenosti l
naobrazbe. Obrazovane An
golce Portugalci ne Stede.
Ustanak na- - Ja Angolo
za oslobodjenje . potpuno
paralizirao ekonomski zivot.
Pojcdini gradovi i naselja
mjesecima su vec opsjednu- -
Jacksonoa pisma
opozi-cion- ih
u
i B.
tui od ustanickih snaga i pri
morani su da se snabdijeva-j- u
putem aviona.
Aktivnost ustanika u cije-l- oj
zemlji i dalje so odvija
nesmanjenom zestinom, upr-k-os
jakim pojacanjima koja
su kolonijalne trupo u An
goli dobile iz metropole.
Prema sadasnjim procjena-m- a
kolonijalnih vlasti, ono
nisu dovoljne da suzbiju svo
snazniji val oslobodilaSkih
ustanika. Portugalci s drugc
strane nemaju dovoljno pov--
jerenja u vojnc jcdtnice sa- -
stavljene od Angolaca i od
bijaju da im daju municHu
plaleci so njihovog prelaska.
na stranu ustanika.