Novosti, January 08, 1944

              r
STRANA 2 "NOVOSTI" Suboia 8 )an 1944
!NOVOSTI — yjonit Jezgra oslobodilačkog
Published every Tuesdav Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Company pokreta u Europi
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adeknde Street West Toronto 1 Ontario
M 1 l i - -
Telephone: ADeladde 1642
Registered in the Registry Ofiice for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
Pred "novim" izborima u Ontario
E B Joiliffe vodja CCF partije u provinciji Ontario re-ko- o
je na 4 januara u Winnipegu da se mogu očekivati po-lovni
opći izbon u provinciji Ontario Do ovog zaključka cn
dolazi obzirom na to što će se sadanja konzervativna vlado
premijera Drew-- a sve vise suočavati poteškoćama u izvada-nj- u
svog programa
Ontarijski parkanenat se sastoji od 38 konzervativaca
33 CCF 14 liberala 2 radnička i jednog neovisnog poslani-k- a
Prema tome ruti jedna politička grupacija ruj dovoljno
jaka da sastavi stalnu vladu i provodi svoj program u život
Radi toga vodja CCF --ovaca predvidja da će doći do kraha
vlade premijera Drew-- a prilikom prvog parlamentarnog za-Fjeda- nja
— ako liberali ne podju u koaliciju sa konzervativ-cim- a
i tako stvore potrebnu većinu
Gornja izjava vodje CCF i nije toliko značajna koliko
ona druga koja je istovremeno donesena i sa kojom se odbi-ja
u tom slučaju svaku saradnju sa ostalim sekcijama naroda
Kanade Evo što po tom pitanju kaže Mr Joiliffe- -
"Saradnja izmedju CCF i Radničke Progresivne Parti-je
predvodjene po Tim Bucku iz Toronta je nemoguća radi
fundamentalnih razlika koji postoje izmedju ove dvije partije
Ako bi do takve saradnje došlo to bi moglo prouzročiti po-metnju
i nered umjesto jedinstvo" — odgovoreno je u pismu
Tim Bucku koji jo postavio pitanje boljo saradnje jedne i dru-ge
partije u izborima
Nije nam namjera miješati se u jedan ili drugi program
spomenutih partija To su njihove ne naie'stvari Ali želimo
podvući da stanovište koje je zauzela CCF nije i neće biti
od koristi narodu Kanade posebno ne širokim radničkim i
farmerskim slojevima CCF je po našem muPjenju partija
a kojoj se pored dijela kanadske inteligencije nalazi i koju
slijedi priličan dio siromašnih farmera i radnika Da je tako
to pokazuju nedavni provincijalni izbori u Ontario gdje je
izabrala 33 svoja poslanika Slijede ju jer je to nova i prema
tome na radu još toliko ne poznata partija kao recimo liberal-na
ili progresivno-konzervativn- a To je partija koja obećaje
veće socijalne reforme nego ostale dvije buržbaske partije (
Dakle "partija manjeg zla"
Stanovište CCF po pitanju jedinstvenog istupa u izbo-rima
sa Radničkom Progresivnom partijom i zanatskim unija-ma
sa malim izuzetcima od uvjek je bilo takvo Oni neće za-jedničkog
Istupcnja nigdje i s nikim Oni žele sami rade sami
— rastu sami i propadaju sami I tako bez kraja i konca Ne
jednom dogodilo se u prošlosti da se u jednom izbornom ko-taru
natječu radnički kandidati sa kandidatima CCF Jedna
i druga strana očekuje potporu od istog sloja naroda — od
radnika i farmera Njihov izborni program često i nema raz-lika
Pa usprkos tolike srodnosti u programu općinskih pro-vincijalnih
ili federalnih afera usprkos činjenice da je baš na
osnovu takve pocijepanosti treća partija izvukla koristi — vod-stvo
CCF partije još uvjek to neće da vidi Još uvjek odbi-jaju
saradnju bojeći se nezadovoljstva ne radnika i farmera
u svojoj partiji nego gospode koja se dobrim dijefom ufcn--
čila u CCF
Neka zapamti vodstvo CCF partije da će biti još tak-vih
poraza kao što je doživila u torontovskim izborima ako
u buduće ne dodje do jednog sporazuma sa raamciara sku-jam- a
po pitanju zajedničke izborne platforme iR najmanje iz-borne
ko-ordinac- ije
Neka zapamti da je kanadska reakcija spremna jurišati
na narodne interese ujedinjeno i da se takav juriš mole od-biti
samo onda ako mu se suprodstavi jedinetveni blok svih
demokratskih slojeva naroda bez obara bffi u jedno drugoj
li u ni jednoj partiji
Da zabilježimo i ovo
Po zlu poznati petokolonaiki i ve$kopki tjednik "®a
Kanade svukao do soda ) svoje staro pro-lafel-Wn ruho
obavijeno u latinici i obukao "novo" u ćirltld Prontteje
ime - prije se zvao "Gk Kanade" a soda "Gk Kanadskih
Srba" „ "Zlo zlu je ćaća" — veli jedna narodna poslovica Kakav
e bio "Glas Kanade" takav će biU i Glas Kanadskih Srba"
Takav mu je već i prvi broj Promjena je napravljena jedino
u naslovu i slovima I to je sve
Politika "Glasa Kanade" i njenog urednika Bofe Marico- -
izdajnička Pro-faiistia- ka vića je za to što je pro-fafcstić- ka
od samog početka pa do dana današnjega podupirao i po
dupire sve protu-narodn- e pokrete On je poaupirao vojno--šistič- ku
diktaturu kralja Aleksandra i 2rvkcvića podupirao je
nacističkog lfliljenca princa Pavla pa onda Jeftića i Stojadi-nović- a
podupirao je sve one koji su zagovarali u Jugoslaviji
nacističku a ne scvecučku orijentaciju Vodio je upcotiv
Sovjetskog Saveza sa istih pozicija kao i Gcebbels Vodi bor-k- „
nrftKv o-lobod- ilačke borbe naroda Tugoelavije služeći se
pn tome Hitlerovom taktikom - pocijepaj pa vladaj Optuži-vao
je i optužuje taj narodni pokret u Jugoetaviji da šuto
razbojrua banditi i pljačko isto onako kako to za njih kaže
Hitler
Izdajnički pak za to sto je bio i ostaje u najtežim narod-nim
časovima na strani riarodnih izdajica pooam od princa
Pavla Stojadinovića pa sve dolje do Mihajkmća
U kratko takav je bio "Glas Kanade" takav će bih i
Glas Kanadskih Srba" Služiti će istom gospodaru k istih
Ure ili 150 kanad-skih
vrela primati će subvencije po 32 engleske
dolara mjesečno
To je srpska sramota a ne srpska novina
— Odstranite se od naše kućo
IVAM
Vijesti koje nam pristižu 7
otažbire pružaju nam sve potpu-niju
sliku o clićim i poirtvovno-at- i
jugoslavenskog partizanskog
pokreta Ovaj masovni' narodni
pokret protiv svega Sto osi žig
okrutnog: i omraženog faiizma
ippuljava e e Jasnije kao sna-žan
val jednog općeg borbenog
oduševljenja koje ne zna ni za to
drugo do za svoj dalekosežni čili
za maksimalan doprinos savezni-čkom
ratnom naporu i savezničkoj
stvari za slobodu ujedinjenog ju-goslavenskog
naroda od vanjskih
i domaćih ugnjetača i za izgrad-nju
nove demokratske i progresiv-ne
jugoslavenske domovine i ju-goslavenske
državne zajednice
Koreći se u šumama i krševima
Jugoslavije već pune dvije godine
u
JEDNU OD VA2NM RATNIH ZADA'ĆA VR5E: MORNARE t
OSTALI RADNICI
(Napisao za Novosti
Moskvu — Sovjetski mornari
po svim sovjetskim vodama i rije-kama
rade hrabro i požrtvovno
da osiguraju pobjedu Crvene Ar
mije na fronti Vrhovni koman-dant
Crvene Armije marJal Sta-ljin
je u svom govoru na dan pro-slave
ii-st- e godišnjice oktobarske
revolucije rekao: Važnu ulogu u
pomaganju fronta na našoj trans
portaciji icrali su u glavnome že-Ijeznić-arL
ali takodjer mora
spomenuti pomorske i motorne
transportne sisteme"
Trgovačka mornarica ima tešku
i važnu ulogu u ovome ratu Po-sade
koje upravljaju brodovima
prolaze preko opasnih zona i do-vaia- ju
soj kargo iz obala Velike
Britanije i Sjedinjenih Država
Milijune tona vrijednog materija-la
i stotine hiljada vojnika je već
da sada prevezeno točno prema
odredienom vremenu bez obzira
ako su transporti napadani po ne-prijateljskoj
avijaciji podmor-nicama
Ili na koji drugi način
Podržavati točnu navigaciju ka-a- a
su svjetla utrnuta i putovati sa
konvojom tako da svaki brod drži
svoju liniju potrebna je naročita
vješt i ia i poznavanje Mornari su
dakako naoružani i svi članovi
porade moraju znati kako najvje- -
Kiie rukovoditi topovima i drugim
oružjem Moraju znati va pravila
maskiranje i kako se trebaju bra-niti
u slučaju napada neprijatelj
ske aviiaciie i podmornica N'aj
svakom putovanju mornari poU-ž- u
sve veće kustvo i umjetnost
Mnogi brodovi u daleko prošli
svoj odrdjeni plan u prevažanje
materija- l- Tonaia prevezenog te-reta
u 1943 godini je bila sa SS
po sto ve4a mq u 1942 godini i
za 40 po sto veća nego u t4I go-dini
Stotine mornara trgovačke mor
narice Mio je nagrodjeno sa orde-nima
i medaljama zato to u
poMbno istakli u ispunjavanju za-daća
koje im je odredila sovjet-ska
vlada i Vrhovna Komanda Cr-te- ne
Armije Hiljade drugih mu-nara
no odlikovanja jer s se
istakli u obrani Lenjiagraoa Ode-s- e
Sevastopolja JCekojl Hanovi
posade sovjetske mornaric pa-ta- h
su čuveni kao beroji P cijeloj
zemlji
Msdju bero jakim paradama ko-jih
će s sovjetski narodi dugo
vremena ocati j i posada bro-da
"Kazakstan" koja je spasila
brod sa ZW0 patnika i sretao do-šla
do obale prkos neprestanog
napada neprijateljske avijacije
Mornarica koja se nalazi u bor- -
benoi zoni uzima aktivnog očes
ča u svim borbama Crvene Armi- -
gospodo! Ni vas ni vaše pomoći nama ne treba —
AE MLADJI
Pomorski transporti
vrijeme rata
TRANSPORTNI
AleksojLMakaiov)
za ovaj vUolo postavljeni cilj
borci naTodne oslobodilačke vojske
rbiljeiavaju danas put kojim će
na narod i naa zemlja ići tokom
Moje buduće hit"lje ali na tom
putu i u tim borbama za nasu
bolju i sretniju budućnost oni u
isto vrijeme jvdnose teSk i stra-hovit'
žrtve
Takva jetna žrta je mladi
han Kibar koji je pred mjesec
dana jteo u borbi od neprijatelj-ske
grtnate Ian je nama koji
imo sa njegovim životom i radom
bili upomati iz ranije predstav-ljao
uvjet ideal jednog misaonog
i sVaralaJkog omladinca čije su
se vizije izdizale daleku iznad
svakodnevnih horizonata On je
u svojim kolskim- - danima sje-deći
za klurm ili radeći u biblio--
se njegova posada istakla jedirnj
posebnoj zadaći za vrijeme opera-cija
Kapetan Vislobkov je pod
najvećom --atrom- neprijateljske
artilerije i mortara uspio dovesti
brod do obale i u izvanredno krat-kom
viemenu se iz broda iskrcala
vojska i materijal
Motorni brod "Stari Doljfevik"
je dobro poznat n samo u Sov-jetskom
Savezu nego i u drugim
zemljama Isto je tako poznato i
imo njegovog kapetana junaka
Sovjetskog Saveza Afanaseja U
maju 1942 ovaj brod je bio u kon-voju
koji vraćao sa dugog pu-tovanja
Konvoj je t dana iiest
noći bio napadan nu neprijatelj-skoj
avijaciji i podmornicama Ne-prijateljski
bombaši su spustili 45
bombi na "Stari Boljševik" ali
vještim mrnevrom i vještini ru-kovoajcn- jem
sa topovima brrui se
spasio i sretno sugao na svoje
mjesto Jedna bomba je pala na
sredinu broda rasprJlla posadu
topa l sam top "Jtetfla Pojavila se
vatra koja je činila opasnost da
se pojavi eksplozija Kapetan
Afanawj je i dalje nastavio
upravljanjem broda dok sa posa-de
gasile vatru- - Mornar Akaze-ro- k
radio operator Pilko L Mitro-fano- v
su odstranjivali granate i
gasi'i vatru Kua#je ugrzavaia
da ih zapali Fufajeva i druge že--
De su vatrogasce vješto saaoaje--
vaJe vodom Cijela posada je -- 1
si'a vat i u nekoliko sati i konačno
vatru taila ld kontsohi Ubr
aavai svoj put "Stari Boljševika
ja dostigao kuuvoj i dniao u sva- -
ju liniju
Posuda bcitaaekik brodova koji
su tekodjar petovali sa ovim ton-vojb- m
je izrazila divljenje nad
izdriljlvoieu i sposobnošću rsade
beoda "Stari Doljsevik" Koman
dant broda je dobio brzojav od ad-miralU- eta
britanske mornarice u
kajem sr itrazuje čestitka na die- -
ciplkn hrabrosti i odlučnosti pova-de
u toku vest dana teške pomor-ske
bitke Sovjetska vlada je ta-kodjer
izrazila čestitku i zahvalu
porodi "Stari DoljieviV"
Drod je dobio odHkovanje Le- -
njina a kapetan Afanasej mor-nari
Petrovskj-- i Akazenov su do-bili
odlikovanja jnaka Sovjet-skog
Savcaa Ostari članovi su na-gradj- eni
ratnim drugim medalja-ma
Posade brodova koji se nalaze u
ratnim zonama su sve dobile odli
kovanja za svoje hrabrosti i vješ-tinu
Mnoga velika i hrabra djela
sovjetske mornarice za vrijeme
rata biti će u nistoriji patriotskog
rata zabilježena kao primjer po- -
jje protiv invazora Motorni brod trtvovnsti junaka sovjetskim na-- 1
"Kuban" je dobio odlikovanje to ' todima
ipii jasno ugleda" prasad kojim
današnje napredno čovječanstvo
ide i stekao je točne i pfitivne
predstave o voluc'ji koja i nas
narod očekuje sa tom putu pceg
socijalnog i polfeićkog prepotdja-j-a
Sa knjigom i perom u ruti on
je ove utiske stavljao pod prknu
raučenog proutevveija i postefio
je formirac svoj mladenački ifuh
u znaku jedne nove konstruktiv-ne
ideologije za ćij je ostvare-nje
j°£ u tim ranim danima Vi-ko
mi je dobro poznat založio sve
svoje moralne i intelektualne sna
ge Sa svojim drugovima je mla
di Ribar osnivao na beogradskom !
umversitetu studentske druUva
koj'a su podizala nove jugoslaven-ske
generacije u tom istom duhu
Na izgradjivanju psihologije
mladog Ribara uticale su u naj-većoj
rajeri prilike pod kojima
smo mi u Beogradu — u Jugosla-viji
živj'eli čitava sinteza tih pri-lika
nalazila se pretkana u stavu
i predvidjanjima ovog mladog po-štenog
i inteligentnog čojeka
S jedne strane jedna obijesna i
ničim neograničena oligarhija za-snovana
na fizičkoj snazi svojih
sto hiljada do zuba naoružanih
žandara s druge strane pocijepani
izgladnjeli jugoslavenski narodi
bez ikakvih prava bez i najma-njih
sloboda podjarmljen i porob-ljen
do posljednje iskre svoje sla-be
privredne kulture i još slabije
produktivne mogućnosti Trag
kojeg su postojeći životni uslovi
u Jugoslaviji kroz posljednjih dva
deset godina ostavljali u unutrai-nji- m
zbivanim ovih mladih aM
otpornih i potpuno zrelih jugosla-venskih
generacija dovodili i do
dubokih revolta i do oštrih demon-stracij- a_
Goloruki studenti i stu-dentki- nje
sukobljavali su se u tim
demonstracijama sa režimskim
policijskim organima i iskusili na
svojin ledjjtna tako da se izra-zim
sve brulaloefeti diktatorskih
vlasti koje sa smatrale da u
zemlji mogu žariti i paliti kako
su htjele i kako su ih njihovi lični
i grupni interesi učilL Iz ovih om-ladinskih
reakcija ponikla je čvr-sto
uporedjena zamisao da se u
pitanju fašizma Ui slobode radi o
jednoj 8ndbon0noj borbi jednom
urotom i' beikomproml-no- m su-daru
u Bojem se ina ili sa stojim
idealima nadiiv iti Ui za svoje idea-le
izginuti
Sa ovako izgradjenom duhov
nom ocremom mladi Ribar ulazi u
JAvan livot još za vrijeme svojih
univerzitetskih studija Prvim
svojim nastupe on ostavlja du-bok
utisak Go-lin- e 193& augusta
minera mislim da ie bilo felie
ga grupa progresivnih studenata
beogradskog pravnog fakulteta na
veJiki medjunarodni kongres om-ladina- cu
koji se održao n središ
društva naroda u 2enevi Omla-dinci
sirom svijeta predstavnici
svih naroda svih vjera jezika i
rasa okupili su se na ovom kon
gresu da raspravljaju o problemi
ma pred kojima se omladina na
lazSa i pred kojim će se koro u
jei izraiitijoj formi naći kada bu
de pozvana da učini moj puni da--
prima napretku i civil izfcdji Ja
nisam bio u 2enevi u to vrijeme
ali mi je sa vis strana o učeMu
jugoslavenskog studentskog dele
gata Ivana Ribara na ovom me-ajunarodn- om
kongresu govoreno
0 njegivom držanju mi je sa
velikim odi'Jevljenjem i na Krake
kazivao naročit jedan Belgijanac
koji se u Beograd u vite makova
navraćao u ime kongresa radi or-ganizova- nja
oeezća naiih studena-ta
i rijeJavaaja čitavog niza pita
nja koja bi se u vezi sa tim ućes-nistvo- ai
uvjek postavljala Ribar
je odmah na prvoj sjednici kon-struktivnom
zadriinom voga go-vora
i svojim otvorenim nastupom
ostavio na s-- e učesnike ove velike
medjunarodne skupštine tako
(Prrnos na str 4)
U svojoj nezapamćenoj kampa-nji
i ocrnjivanja narodnog oslobo-di
ačkog pokreta a Jugoslaviji
'v U'ia kralja Petra i njen diplo-- r
ttsa aparat služi se u glavno-- ii
sa starim Goeboetsovim orui-- t
-- - -- '0"]jJevi4kog bauka" Kra-- 4
-- tjL jugoslavenska vlada dobro
L--
ji da je to omiljeni "argume-nat- "
reakcije u svim zemljama rir i to ovdje i da sume nanak--
n- - U p'StJgnuti vvoj destnsk- -
m Činjenica da bez divn
jc iljevičke Ruiie pitanje
£ j im Jugoslavije n bi uopće
Z -- ' a nikako ne smeta gospo- -
i ' Kaira Ima li boljeg: dokaaa
!j -- k vlada kralja Petra ai naj--
ai v ne brine o budućnosti jugo-- -
i nkog naroda već jedino o
t nm? kake da povrati svoje Juče-ra-n- je
privilegije i položaje?
Američki narod danas dofcro
haća ogromna ulogu Rusije i
pozdravlja sa oduševljenjem us-pjehe
Crvene Armija koji su pa'
sili svijet od faaMiAe najezde
Ali većina Amerika yA ne ra-zumiju
da je kičma daneinjih os-lobodilačkih
pokreta u etjeloj Eu-r- pi
saradnja liberalnih i seljačkih
eUmenata sa komunistima U
svim narodnim pokretima bik to
u Jugoslaviji Francuskoj Italiji
itd komunisti u berbi protiv fa-šizma
učestvuju kao ravnopravni
pa rtmri Njih ve ostali članovi na-rodne
koalicije ne boje jer ih ve-zuje
zajednički ideal — oslobodje-rj- e
zemlje od fašističkog neprija-telja
i uspostavljanje prave narod-ne
dennkracije kakva nije posto-jala
u većem dijelu Kurope prije
ovog rata
PolitiVii "boljševičkog bauka"
feživjela je svoj konačni krah u
Minhenu ' ona je uglavnome do- -
ela do danainjeg svjetskog suko
ba Naredi Europe su to dobro
Mjesto
Noranda
Mercoal
Albemi
Velkmd
Prmceton
HuntiviHe
Reeerve
Cooksvifle
Niaaara
Edtnontcn
shvatili i zato se vi ne
saradnje sa komuniatroM
Najbolji isnalan j
u zadnjem laao-pia- a
"LIFE" u se opiaujc os-lobodilačka
u DaMkoj
se u cijelom svijetu kao
demokratska država
A sto se dogadja?
Podzemni pokret predvodjen od
lwnxrvativca Moeller oal- -
IZBORI ZA BLAGAJNIKA U HRVATSKOJ
BRATSKOJ ZAJEDNICI
JVš ovr4 mjesec i glasovanje će biti provedeno Izvješta
je smo prirmli tek od polovice kanadskih Odsjeka i oni poka-zuju
da Peffak ni jednu stotinu glasova
Napred sa glasovanjem! Javite nam smjesta rezultat da
i vas odsjek: donesemo u tablici
Odsjokbrojij
832 Toronto
644 Hamilton 100 12' 0 0
618 Creighton Mine 16 0" D 0
889 Makrrtic 28 1 0' 0
950 Grimsbv 15 0') 0 0
678
755
886' Port
930 Schumacher
812 Velland
617
871 Cumberkmd_
715
666 Arvida
874"
TfiS Miee
710
893 Duparcruet
Caioary
627 Copper
Port Colborne
772 FcOs
820 Geraldton
846
niaJe
dokaz toga
broju američkog
kom
borba ko-ja
smatra
primjerna
sada tamo
John
nema
nja se na saradnju konzervativset
sa komunistima koji do jučer u
toj državi mau icrali nikakvu na-ročitu
pohti&u nlaga
U danaJnjoj aati-falističk- oj
barbi protiv Hitlara m n pita tko
je kako politički opredjoljen nego
je N voljan tući te protiv općeg
neprijatelja Svaki iskreni i pravi
rodoljnb koji bace da ae bori za
oslobodjenje svoja zemlje i sa o#-tvara- nja
narodne demokracije do-bro
je deaao Benei Moeller de
Gaulle i drugi istaknuti vodje no-ve
demokratske Europe aaradjuju
a svim aMi-faJistia- ia bea obzi-ra
kojoj političkoj partiji pripada-li
Jedini saboteri te saradnje su
pro-f&ži- eti i reakcionari kao to
su članovi jugoslavenske izbjegle
vlade ali njih-j- e narod već odba
cio
Jugoslavenski narodi koji u svo-joj
većini nisu kmunistWki ne pi-taju
dana jeli Tito komunista ili
nije nego dali m bori i- - oslobo-djenje
Jugolaije od Hitlera i za
uspostavu narodne demokracije
I taj j narod dao svoj odgovor
u vatri dvogodišnje borbe protiv
okrutnog zavojevača Za njega
maršal Tito je postao slavni-simbo- l
oslobodilačke borbe simbol
njegovih najsvjetlijih nacionalnih
i političkih ideala
I'jedTnjeni Odbor JSA
Odbor za štampu
Krašić - Petrak't Petrinai Ercecp
102 1 1 1
3- - 7' a
14 9b
25 tr
122
49 on o
94 17
13' Gr
4S tL
12
23
12 ft
28
13
X
21
12
1C
1453 13
844 Vol d'Or 18 13 t 0
37S PodAtthw 41: 2 1 0
873 Poct Armut 15 1% 0 0
943" Troi li ft" 6 0~~
W7 I Jev Vcteiierd 25 ft 8 0
638 Winriec 2S7 Š 0 T"
694 Veaeaaiver 181 0 0 0
787 Voncouver 79 13 0 0
949
Mountafei 15
816
oni
13