Novosti, January 06, 1944

              wjppwi mmmmmmmp
STRANA 2 "NOVOSTT Četvrtak 6 jan 1943
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Satiuday by the
Novosti Publishing Cornpcnv
In the Croaticm Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto I Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Registered in the Registrv Office for the City oi Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CJ
Još jedna pouka
Torontovski gradski izbori od posebnog ga značaja To
su izbori koji su još jednom pokazali da odsustvo jedinstve
nog istupa narodnih slojeva okupljenih oko radničkih progre-sivnih
zanctsko-unijski- h i CCF partija pogodjuje razvitkj
uspjesima reakcionarnih partija i grupacija
U torontovskim gradskim izborima nije dolio do t-- icvc
jedinstvenog istupa i za to reakcija slavi još jednu pob ci
U provincijalnim izborimo nedavno održanim u provon
čiji Ontario tokodjer nije dolio do jedinstva i 2a to tor icva
slave pobjedu
Pa ako ni u skorim federalnim izborima ne dodje do teg
toli potrebnog jedinstvenog istupa CCF i pristaša progre-vac- a
zanatskih ili industrijalnih unija budimo nacistu da će
reakcija i opet slaviti pobjedu
CCF koja Je opetovano odbila saradnju sa ostalim pro
gresi-ni- m grupama kriva je za to Njoj kao partiji se to ovog
puta u Torontu osvetilo jer nisu izabrali niti jednog svog no-sioca
na predvidjene pozicije — i ako Je za to bilo velikih mo-gućnosti
kad bi se jedinstveno istupalo u pojedinim izbornim
kotarima
Ova gandijevska politika CCF partije pogodjuje dakle
razvitku reakcionarnih partija u zemlji Ona nije od koristi
niti CCF kao partiji a još manje narodu Kanade koji želi
da se već Jednom riješi tutorstva starih i preživjelih političkih
partija
Zadnje je vrijeme da to već jednom uvide vodje CCF
partije i u buduće ne postavljaju svoje uske partijske interese
iznad želja naroda koji kako rekosmo je uvjek spreman da
pozdravi i podupre jedinstveni narodni blok protiv bogataških
partija
Ova zadnja pouka stečena u Torontu možda će ipak dje-lovati
na vodstvo CCF partije Možda?
Poslije deset godina
Sjećate se one zimske večeri rano u 1933 godini kada je
fašistička bijesna rulja u Njemačkoj zapalila Rajhstag u Ber-linu?
Raskalašena i opojena svojom snagom trčala je ta po-divljala
rulja po ulicama Berlina i revolverima u rukama tra-žila
komuniste — komunističke "izgrednike" koji da su zapa-lili
Rajhstag Tada su dobili priliku da u svijet proture naj-veće
laži sviju vrjiena — "da su oni zaštitnici Europe od bo-ljševičke
opasnosti" Prijetili su da će obračunati sa komu-nistima
raspršiti ih prognati ili poubijati i tako "spasiti Eur-opu"
Ali pokazalo se da pobješnjeli naciste nisu tražili samo
komuniste Kad su govorili o komunistima oni su mislili na
svaku poštenu osobu na svakog iskrenog demokratu na sva-kog
ljubitelja slobode Navalili su kao divlje zvjeri na 2idove
pa onda na katolike i protestante na zanatske unije na nau-čenjak- e
na literaturu na demokrate i na socijaliste
Plamen koji je te historijske noći buknuo iz zgrade Rajh-stag- a
imao je ocrniti zablatiti i ožigosati svu poštenu javnost
Počinitelji ove svjetske urote "odoknh su izgrednike" medju
kojima je imao biti i Djuro Dimitrov bugarski radnički vodja
i komunista Organiziran je bio po nacima i "sud pravde"
gdje se imao održati taj sramotni proces osuditi "zločince"
i zavarati svijet da je fašizam svemoguć Ali oni nisu obra-čunali
sa Djurom Dimitrovom Ispred njegovih i svjetskih ne-prijatelja
Dimitrov je podigao svoj glas i u lice zločinaca do-viknuo
VI STE KRIVII To je bila iskre koja je zapalila vatru
ANTI-FASIST- A u svijetu Stojao je ponosno kako može stojati
jedan vodja radnika i prezirno doviknuo Herman Goeringu:
vi ste zločinci Optužio je hitlerovce kao začetnike rata Op-tužio
ih je da su najkrvoločnija zvjerka i moderni barbari
Neustrašivost Dimitrova postala je simbol ogorčenja koji
e svakim danom sve više pretvara u masovnu opće narodnu
borbu protiv hitlehzma
Na koncu Dimitrov je prisilio naciste da ga puste na slo-bodu
nakon je predhodno izašao kao pobjednik na parnici
protiv nacističke rulje koja je tražila njegovu glavu Svijetu
je tada rekao:
"Prva stvar koju se mora učinitL prva stvar sa kojom tre-ba
početi Je organiziranje ujedinjenog fronta protiv fašizma
uspostaviti jedinstvo akcije u svakoj zemlji po djelom svijetu"
Njegove riječi urodile su velikim plodom Trebalo je de-set
krvavih godina pa da se dodje do željenog i potrebnog
jedinstva Potaknuti na opasnost koja prijeti od fašizma svira
slobodo-ljubecu- n nerodima svijeta narodi su se počeli sje-dinjav- at
za obranu svog prava za-ebra- nu od krvožedne zvjer
ke oEčene u fašizmu To jedinstveno sjeme rascvalo se kas-nije
u pakta Ujedinjenih Nacija — u odlukama moskovske te-herans- ke
i kairske konferencije To jedinstvo je zbližilo mi-lijune
naroda svijeta u zajedničkoj borbi protiv fašizma i za
bolji i sretniji budući svijet
I opet će niiHjuni muškaraca i fena rasnih političkih par-tija
povezani željom za zajedničku pobjedu — čestitati i izra-ziti
zahvalu Djun Dimitrova na deset godišnjici njegevog ju-načkog
držanja na sudu u Lajpcigu
SšSE&KBSBSž jasUŽHrKPKSg && JaS™
Maršal Josip Broz (Tito) pred glavnim štabom razlaže plan
za operacijb Narodne Oslobodilačke Vojske protiv okupato-ra
i izdajnika naroda Jugoslavije Ovo je prva slika maršala
Broza u uniformi maršala
POZNAVAO SAM
TITA
Napisao: TEODOR KALK
za Overseas News Agency
Poznavao sam Tita u vrijeme
kad je bio zapisan u analinama
beogradske političke policije pod
tvojim pravim imenom Josip Uro-zov- ić
i kad je njegova slika bila u
policijskim albumima Poznavao
sam čovjeka koji — danas kao
maršal Tito — vodi gerilsku voj-sku
Jugoslavije protiv najboljeg
Hitlerovog oficira maršala Ervina
Rommeu Poznavao sam ga kad
je bio osudjen na 5 godina tamni-ce
zbog toga što je bio komunista
Tito je jedan od onih običnih
ljudi Balkana koji je iskovan u
veličanstvenu figuru u bitci dva
svjetska rata U oba svjetska rata
on se borio za oslobodjenje ljudi
svoga kova malih ljudi Europe
U ime jugoslavenskog naroda
Tito danas ometa njemački bal-kanski
front i stvara vojničku
stranu za novu privremenu vladu
u Jugoslaviji On je izvršio što ni
jedan profesionalni vojnik Europe
nije umjeo da učini — da održi u
polju vojsku protiv Nijemaca
unutar Europe A Tito nije pro-fesionalni
vojnik
Tito — na čiju glavu je raspisa- -
na ucjena od 100000 njemačkih i
maraka dolazi iz siromašne kuće
iz okoline hrvatske prijestolnice
Zagreba Kao dječak bio je upućen
na rad u kovnicu u Zagreb a kas-nije
u željezničku radionicu
Bilo mu je 24 godine kad je
buknuo prvi Svjetski rat (znači
da mu je sada oko 53 ili 54 godi-ne)
Kao ličnost bio je dopadljiv
imao je tople plave oči zaokvirene
ozbiljnim obrvama Aristokratski
nos i topli osmjeh Tada je Hrvat-sk- a
bila pokrajina Austro-ugarsk- e
imperije Kao Hrvat Tito je uao
u austrijsku vojsku Služio je pro
tiv volje i kao socijalista otvoreno
ustao protiv habsburškog despo--
tizma i habsburškog rata
Čim se ukazala prilika or se
predao Rusima Posije oktobarske
revolucije napustio je zarobljeni-čki
logor i dobrovoljno se javio u
Crvenu Armiju Kad se vratio u
svoju zemlju 1920 god našao je
umjeto habsburške tiranije novu
tiraniju a radnički stalci je opet
imao omču oko vrata u vidu "Za-kona
za zaštitu države"
Tito je bio jedan od hiljade "cr-venih"
koje je Milan Aćimović šef
beogradske policije pohvatao u
zatvor i pripremio za smrt Da-nas
je taj Aćimović desna ruka
srpskog Lavala — Milana Nedića
Tito je bio uhapšen odmah poslije
povratka it Rusije i zbog komu-nizma
osudjen na 5 godina zatvo-ra
Iz arhive beogradske policije
Gestapo (njemačka tajna polic-ija)
je ikopala staru sliku koja je
danas poznata po svijetu sa pla-kata
u kome Naciste nude 100 hi-ljada
maraka za njegovu glavu
Brao poslije oslobodjcnja iz za-tvora
kad se Tito opet vratio svom
političkom poslu poginuo je vodja
ilegalnog komunističkog pokreta u
Jugoslaviji Djuro Djaković za
vrijeme šestojanuarske diktature
(bataljon jugoslavenskih dobrovo-ljaca
u španskorn gradjanskom ra-tu
nosio je ime Djakovića) Tito
e proveo sljedećih deset godina
boreći se protiv diktatorskih i po-lu-diktator-skih
vlada koje su se
pod regenstvom kneza Pavla pre-tvorile
u Hitlerovog saveznika
Neki izvještaji kažu da se Tito
borio na strani republikanaca u
španiji Koliko ja znam to nije
utina
Medjutim ja sam sreo u španiji
mnoge ljude koji su danas koman-danti
pod Titovim vodjstvom Ta-ko
n p Petar Dapčević nekadaš-nji
student prava Košta Nadji
bivši narednik jugoslavenske voj-ske
i Koča Popović književnik iz
Beograda
Clemenceau je jedanput rekao
nešto slično — da je rat odveć oz-biljan
posao da bi bio prepušten
generalima Interesantno je u ju-goslavenskoj
situaciji da je Tito
bio u stanju da učini što ni jedan
cd C00 jugoslavenskih generala ni-je
mogao — da stvori armiju pro-tiv
koje je Hitler morao da pove-de
u borbu čovjeka kao što je Ro-mm- el
Za prošlih dvije i po godine T
to je izrasao od radničkog vodje
do narodnog maršala U njegovom
štabu nalazi se srpski svećenik iz
Krupnja Vlada Zećević crnogorski
kovnik Sava 0rović hrvatski
advokat iz Zagreba dr Vlada Ba- -
karić seljak iz Vrapca Jurica
Draušnig bosanski profesor iz
Banja Luke Petar Komnenić rad-nik
iz Splita Vicko Krstulović —
sve članovi naroda svih staleža i
protiv fašističkih stranaka u Ju-goslaviji
Prošla su vremena kad su člano-vi
britanskog Foreign Offica hlad-no
gledali Titu i kad se morao bo-riti
protiv neprijateljske jugosla-vensk- e
vlade u izgnanstvu Da-nas
London Washington i Mosk-va
priznaju Titu kao pravog fak-tora
u Jugoslaviji i daju mu po
moći U Kairu je obznanjeno da je
ud oelobodjenja Dana i Brindizia
počelo snabdjevanje Tita oružjem
i hranom
I'n remena vlada u kojoj je on
minstar rata a dr Ivan Ribar
predsjednik ozbiljno konkurišc sa
vladom kralja Petra u Kairu za
priznanje tko je pravi predstav-nik
jufoslavenskog naroda
IVO RIBAR VODJA OMLADINE
JE POGINUO U BORBI PROTIV NA-RO- D
SE ZAKLEO DA ĆE OSVETITI RIBARA I
SVE DRUGE NARODNE BORCE KOJI SU POLOŽILI ŽIVOTE
ZA SLOBODU SVOJE DOMOVINE
Berne — Na 22 decembra ra-dio
stanica Slobodna Jugoslavija
je javila da je mladi Ivo Ribar
tajnik Mlade Komunističke Lige
Jugoslavije i sin dr Ivana Ribara
predsjednika nove vlade poginuo
smrću junaka u borbi protiv ne-prijatelja
na 27 novembra
Smrt Ive Ribara je veliki gu-bitak
ne samo za omladinu Jugo-slavije
nego za sav narod kao cje-linu
On je bio vodja i učitelj om-ladine
Jugoslavije omladine ko-ja
se u deeetcima hiljada već dvi-je
i pol godine nepopustljivo bori
u redovima Narodne Oslobodilačke
Vojske za slobodu nezavisnost i
bolju budućnost svoje domovine
2iot Ivana Ribara je nerazdvo--
jx povezan a poureiom životom
i borbom hrvatske srpske sloven-ske
i druge omladine Jugoslavije
koju je on predvodio posljednjih
deset godina Na medjunarodnim
omladinskim kongresima u Bru-sel- u
Zenevi i Parizu Ivo Ribar
je predstavljao omladinu iz Jugo-slavije
U 1935 i 1936 godini on
je bio član i predsjednik raznih
omladinskih medjunarodnih odbo-ra
koji su u ime nekoliko miliju-na
omladinaca svijeta raspravlja-li
važna pitanja i stvorili odluke o
omladinskim zadaćama u borbi
protiv fašističke opasnosti
Poslije okupacije Austrije Ce-hoslova- čke
i Albanije Ivo Ribar
je pozvao omladinu Jugoslavije
da se okupi oko širokog omladin-skog
patriotskog fronta u obrani
svoje domovine
Početkom jula 1939 u Beogra-du
je održavano zasjedanje bri-tanske
američke I jugoslavenske
delegacije gdje je Ribar podvu-kao
da će omladina Jugoslavije
biti prva koja će oružjem u ruka-ma
braniti slobodu svoje zemlje
Britanskoj i američkoj delega-ciji
je na povratku rekao da om-ladini
svojih zemalja izruče tople
bratske pozdrave i osjećaje cTla-din- e
Jugoslavije i da nastoje za-držati
svoje prijateljstvo sa naro-dima
i omladinom Jugoslavije
Kada su njemački invazori na-pali
Jugoslaviju mladi beograd-ski
advokat i tada tajnik Mlade
Komunističke Lige Ivo Ribar je
apelirao na omladinu da se svom
energijom priključi općoj narodnoj
borbi protiv nacističkih invazora i
petokolonaških izdajnika
Svojim ličnim primjerom on je
pokazao put cijeloj omladini Ne-umorno
je organizirao partizanske
odrede putovao po okupiranim
krajevima i mobilizirao omladinu
pisao je letake i održavao govore
narodu U decembru 1912 je pred-vodio
organiziranje Ujedinjene
Anti-fašistič- ke Omladinske Lige
Jugoslavije koja je u svoje redo-ve
prikupila preko 100000 moma-ka
i djevojaka Nikakve poteškoće
nisu mogle slomiti energije i vo-lje
Ive Ribara
Tokom 'ula 1942 njemački krv-nici
su otrovom u zatvorenom tro-k- u
umorili preko 1000 beograd-skih
gradjana Medju njima je bi-la
i žena Ive Ribara Rankovićka
i sva njezina obitelj
ZNAKOVI SKORE SAVEZNI-ĆK- E
OFENZIVE NA ZAPADU
London 4 Jan — Zapaia se
da u posljednje vrijeme savezni-čki
bombaši neprestano prelaze
engleski kanal i razbijaju nacivti-ck- e
utvrde na francuskoj obali i u
unutrašnjosti Francuske sve do sa-mog
Pariza Ovu aktivnost savez-ničke
avijacije kao i nekoliko ra-nijih
komando napada na francu-sku
obalu i otoke vojni krugovi tu-mače
kao znak skore savesnKke
invazije na zapadnu Europu
RATNE POTEŠKOĆE
SLAVA
Rat je strašan' Samo teškoće i nevolju donosi Ne znam
keko je druguda ali ovdje kod nas kud god kreneš nailaziš na
linije naroda kao ono pred nekoliko godina kad su besposle-ni
stajeli u Samo je ovaj puta mnogo gore
Onda je čovjek nerca stajati u linijama za šalicu smrdljive
supe ari danas mera stajati i čekati ako hoće boksu čokolade
ih vidjeti dsbcr "šo" A što je najstrašnije čovjek mora slejeti
u tim linijama za bočicu ljutila da si namoči osušeno i zapa-ljeno
orio
Čovjeku srce puca a teške suze na oči naviru kod pogle-da
kako taj siromašni svijet satima čeka dok na njega dodje
red koji uvijek i ne dodje Prokleti Hitler I Svemu je on kriv
On je po Europi napravio dugačke linije kriieva a desetke
hiljada najboljih kanadskih sinova prisilio u bojne linije po ta-lijanskim
planinama Sve mu to nije bilo dosta nego hoće i
nas prisiliti u Unije Mora silno biti zaljubljen u linije No doći
će i njemu kraj A s njime i ovim linijama Onda ćemo cpet
stajati u nešim starim i oprobanim
S K M Vancouver
PALOM JUNAKU
KOMUNISTIČKE JUGO-SLAVIJ- E
NEPRIJATELJA
JUGOSLAVIJE
"bread-linijama- "
"'bread-lmijcna- "
u borbi njegov mladji brat Jurica
Ribar Gubitkom žene i brata joi
je više pojačana njegova mržnja
protiv invazora i domaćih izdajni-ka
dok su konačno na 27 novem-bra
invazori oduzeli i njegov om-ladinski
život
U BRATSTVU
NJIHOVA
BRZOJAVNO NOVOSTIMA OD
Moskva — Osnivanje nove pri-vremene
vlade na osiobodjenom
teritoriju Jugoslavije gdje su pri-sustvovali
svi vodje političkih par-tija
je jedan od najznačajnijih
dogodjaja posljednjih dana
Nacionalni Odbor za Oslobodje-nj-e
Jugoslavije sastoji se od ispro-banih
političkih ličnosti koje su
dugo vremena poznate za njihovo
poštenje i lojalnost demokraciji i
od znatnog broja mladih ljudi koji
su zaslužili povjerenje narodnih
masa u njihovoj požrtvovnoj borbi
protiv vjekova starog neprijatelja
Slavena Takova vlada jamči na-rodima
istinsku federativnu struk
turu države zasnovane na ravno
pravnosti koju kako je poznato
kraljevina Srba Hrvata i Slove-naca
nije njima mogla dati
Mi se možemo ponositi što su se
u tako teškoj borbi najbolji sino-vi
Hrvata Srba i Slovenaca bez
ikakvog oklijevanja prvi od oku-piranih
zemalja odazvali deklara
ciji triju velikih sila Oduševljeni
junačkom borbom Crvene Armije
borbom kojoj nema premca u his
toriji svijeta predstavnici Sovjet-skog
Saveza Sjedinjenih Država i
Velike Britanije uspostavili su ve-zu
sa Južnim Slavenima Teško je
to što je bugarski narod koji toli
Dva mjeseca kasnije poginuo je
U izvještaju o smrti Ive Ribara
radio stanka Slobodna Jugoslavija
nadodaje da će narodi Jugoslavi-je
osvetiti ovog omladinskog vo-dj- u
Narod se zakleo njegovom
ocu dr Ribaru predsjedniku no-ve
vlade koji je u velikom oslo-bodilačkom
ratu izgubio dva sina
i nevjestu da će se neoprostivo os-vetiti
za njihovu smrt Mladi Ivo
Ribar je ostavio nezaboravljeni
primjer cijeloj omladini Jugoslavi-je
NARODA LEŽI
SNAGA
CECILA URBAN IZ MOSKVE
ko pati od njemačkih invazora i
koji je pomoću velike ruske bra-će
dobio svoju nezavisnost sada
protiv njegove volje po bugarskim
vlastodrscima i šaki krvnika ba-čen
u taj bratoubilački rat
Ali moje je uvjerenje i ja se
nadam da će najbolji sinovi tog
nesretnog i izrabljenog naroda
ujediniti svoji snagu sa ostalim
narodom zemlje i zbaciti sa sebe
jaram hitlerizma i time izvući svo-ju
domovinu iz krvavog rata
Oduševljeni primjerom Sovjet-skog
Saveza koji je čvrsto izdr-žao
sve udarce Hitlerovih hordi i
sada pobjednički goni neprijatelja
iz svoje zemlje mi smo upoznali
vrijednost i značaj saveza slobod-nih
sovjetskih naroda Savez nji-hovih
slobodnih zemalja je glavni
izvor njihove snage
Ired trideset godina je veliki
slovenski pisac Ivan Cankar re-kao:
"Nitko neće biti u stanju za-držati
slovenski hrvatski srpski i
bugarski narod ako je njihova že-lja
da se ujedine u zajedničku dr-žavu"
To je u ono vrijeme izgle-dalo
utopija Danas već vidimo da
je to mogućnost odnosno stvarnost
koja je postignuta oslobodilačkom
borbom triju bratskih naroda Ju-goslavije
IZBORI ZA BLAGAJNIKA U HRVATSKOJ
BRATSKOJ ZAJEDNICI
Za glavnog blagajnika Hrvatske Bratske Zajednice natje
ču se četvorica kandidata: Martin Krašić Milan Petrak Matija
Petrina i George Ercegovid Prema dosadanjem rezultatu pri-poslano- m
nama iz mjesta koja su već glasovala rezultati u
kanadskim odsjecima su slijedeći:
Odsjek broj Mjesto Krašić Petrak Petrina Erceg
832 Toronto 102 1 1 1
644 Hamilton 100 12 0 0
618 Creighton Mine 16 0 0 0
899 Malartic 28 1 0 0
950 Grimsby 15 0 0 0
678 Noranda 8 7 0 0
755 Mercoal 14 2 0 0
896 Port Alberni 25 3 0 0
li !! 930 Schumacher 122 3 0 0
812 WeJ!and 49 0 0 0
617 vTeliand 94 17 8 0~
871 Cumberiond 13 0 0 0
715 Princeton 45 0 0 0
666 Arvida 12 1 0 0
874 Huntsvifie 23 0 0 0
796 Reeerve Mine 12 0 0 0
ŠU Val d'Or 19 13 2 0~~
679 Port Arthur 41 2 i! (T
873 Port Arthur II 12 0 0~~
943 Trail 15 0 (i 0~~
697 New VaterJord JŠ 0 0 0
63 Vindnr 7 Š 0 T~ __—— i
694 Vanoouver 181 0 0 0
787 Vanoouver 79 13 Q 0
710 Oooksville 29 0 0 C
893 Duparcruet 13 0 0 C
Ukupno 1352 87 12 2
Do sada smo primili izvještaje od 26 kanadskih Odsjeka
Još 35 odsjeka ili nije glasovalo ili nama izvještaji nisu peca-ti
Radi toga zamolili bi članove Zajednice tajnike ili druge
A"jniV Ai Tnm rprultat izhora u svom nHsie'ru dostave Icolr
I bi mogli donašati pregled glasovanja u Kanadi