Novosti, February 19, 1944

              31i
V
1 r --rspr jm-m~g- m
"NOVOSTI" Subota 19 feb 1944
STRANA 2 NOVOSTI PgsHrai Kako je došlo do
Published every Tuesday Thursday and Saturdav by the feiLfr?'" ' drugog svjetskog rata Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language i SsS'S0£'' VVSVVVMVAA SWSAS'SlVNlaMNMlWVlill'W''a'N AKADEMIK VLADIMIR POTEMKIN
Idazl svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Telephone: ADelaide 1G42
Od versaljskog mira do lokarnskog sporazuma
ADRESA NOVOSTI (1919 do 1925)
206 Adekride Street VVest Toronto 1 Ontario
Hegistered in the Registrv Oifice for the City of Toronto
on the 24h day of October 1941 aa
No 46052 CP
Glavni posao je još
pred nama
Teško je već danas predvidjeti kraj ovome ratu Može se
tek predvidjati da će biti pobjednički zavišen a da li će to
biti ove ili druge godine to je teško proreci
Jasno je jedno da se pred nama nalaze veće borbe i veće
žrtve nego smo to do danas imali U tom pravcu je u federai
nom parlamentu govorio i ministar narodne obrane Ralston
i pozvao narod Kanade na još veće žrtve i još veće napore zu
pobjedu
Govor Ralstona u federalnom parlamentu pobio je sva
predpostavke o brzoj i laganoj pobjedi o kojoj najvole govo-riti
oni koji su u ovom ratu najmanje žrtvovali Istina podvu-kao
je Ralston rat će biti svršen sa pobjedom sila demokraci
je Ujedinjenih Nacija ali za doći do te pobjede mi moramo
biti spremni na veće žrtve u vojsci i materijalu — na veće
žrtve kod kuće
Slažemo se Rat se ne može dobiti niti brzo svršiti ako iza
ratnih napora ratujuće zemlje ne stoji jedinstven narod Ako
su tereti rata u glavnom prebačeni samo na jedan dio naroda
ne na svih podjednako onda se rat može otegnuti pa i njegov
svršetak postaviti pred pitanje
Vodjenje današnjeg rata zahtjeva opće napore cijele na-cije
Vojnici na bojištu nisu dovoljni za dobivanje pobjede
Za izvojevati pobjedu potrebno je jedno i drugo to jest: jaki
front i jaka pozadina A pošto je ovo narodni rat svjetski rat
rat izmedju dviju suprotnih ideologija — demokracije i fašiz-ma
— to se traži koaliciono (zajedničko) vodjenje rata i orga-niziranje
posljeratnog mira kako je to ugovoreno na konferen-ciji
u Teheranu
Bez ovog je teško zamisliti brzu i osiguranu pobjedu
Navještajući veće borbe i veće žrtve ministar Ralston pod-vlači:
"Uspjesi koje imamo do sada u Italiji su tek sjenka pre-ma
onom što dolazi u Europi Što se naših kopnenih sila u Eu-rc- pi
tiče mi se još uvjek nalazimo 800 milja od Njemačke sa
čvrstom opozicijom i teško prolaznom zemljom Kontinenat
Europe još uvjek mora biti zauzet Divne borbe u Sovjetskom
Savezu još uvjek se moraju svršiti Kina mora biti oslobodjena
i Hong Kong mora biti osvećen Burma poluotok Malaja Sm-gapu- re
i Filipinski Otoci moraju biti oslobodjeni i Južni Paci-fik
očišćen od Japana Ovi neprijatelji čovječanstva moraju
biti prisiljeni na bezuvjetnu predaju Za to nadam se da će
narod ove zemlje shvatiti što se još nalazi pred nama Istina
dolaze nam dobre vijesti sa fronta ali moramo upamtiti da se
dobre vijesti u buduće mogu dobivati jedino još većim dopri-nosom
neuporedjivih cijena od naših muškaraca i žena u oru-žanim
silama i kod kuće"
Znajući dakle važnost današnjeg rata i nužnost brze po-bjede
nad zajedničkim neprijateljom znajući da se pred na-ma
nalaze još veće borbe i veće žrtve pogotovo sad kad se
saveznička vojska sprema na invaziju Zapadne Europe —
radnici će i dalje svim silama radi na podupiranju ratnih na-po- ra
zemlje
U zemlji je obzirom na to potrebno jedinstvo sviju slojeva
naroda A za postignuti takvo jedinstvo potrebna je pravilni-ja
politika Kingove vlade u odnosu prema radničkim nadni-cama
i njihovim pravima kako na radu tako i na pitanju udje-le
u vodjenu ratnih poslova
"Kako je došlo do drugog
svjetskog rata"
Pod gornjim naslovom izlaziti će u Novostima opširniji
pregled važnijih svjetskih dogadjaja izmedju prvog i drugog
svjetskog rata
ftlanak će izlaziti u nastavcima Napisan je po sovjetskom
naučenjaku akademiku Vladimiru Potemkin prije konferenc-iji
u Teheranu Potemkin je bio bivši sovjetski ambasador u
Parizu
Za vrijeme čitanja ovog nadasve vrijednog štiva 6taoc
će biti podsjećen na mnoge valne dogadjaje koji možda nisu
obuhvaćeni u članku a ipak su se dogadjah i bili dio općih
priprema za današnji rat
Naročito će biti zapažene slijedeće pojave Uporna borba
Sovjetskog Saveza za mir: manevri pobjedioca i pobijedjenih
poslije versaljskog mira pa do predvečerje današnjeg rata su-protnosti
i borba za prevlast medju pobjedničkim državama
na račun koje se je u Njemačkoj stvarala podloga za dolazak
fašizma na vlast provokacije i izazivanje Sovjetskog Saveza
a rat i konačno pripreme a drugi svjetski rat u kojem se
(kmas nalazimo
Preporučamo našim čitaocima da ne propuste tog vrijed-nog
štiva koje će vam poslužiti za pravilno promatranje da-našnje
velike borbe protiv našeg zajedničkog neprijatelja fa-šizma
Upozorite i druge da i oni čitaju Organizirajte zajed
meka čitanja ili predavanja po ovim pitanjima u duhu tehe
ranskih odluka
!_ — MI PONoVNO NAUUPAMO NA VARSAVU'
ŠTO RADNICI PRED-LAZ- U
VLADI
Niže donosimo kratki pregled
preporuka koje je J L Cohen
još dok je bio član National
War Labor Iloard predložio vla-di
da se posluži snjima pri os-nivanju
zakona o kontroli nad-nica
i zakona za kolektivno
pregovaranje Njegove prepo-ruke
u glavnome nisu uzimane
u obzir bez da su zato doneseni
razlozi Mr Cohen se poslije to-ga
nekoliko puta kritički osvr-nuo
na vladine planove o zako-nima
i njezinu opću politiku
prema radnicima Točke koje je
preporučio i koje podupiru rad-nici
jesu slijedeće:
1 Da se na osnovu Var Mea-sur- e
Act-- a postavi zakon po cije-lo!
zemlji koji će prisiliti poslo
davce na kolektivno pregovaranje
i priznanje umje koju si radnici
sami izaberu da se odstrani svako
uplitanje u organiziranje unije da
protiv radnika nesmije biti nikak
ve diskriminacije ili zastrašivanja
radi njihovih unijskih aktivnosti i
da se kompanijske unije stavi iz
van zakona Zakon za kolektivno
pregovaranje ima ne odnositi na
sve ne samo ratnu industriju
2 Da se u radnički zakon uklju-či
obavezatno rješavanje sporova
i predvidi kazna protiv poslodava-ca
ako slučajno odbiju rješavati
sporove
3 Da se pokraj odbora za ruko-vodjen- je
sa radničkim zakonom još
osnuju stalni pregovarajući odbori
(boards of conciliatian) koji se
osim predsjednika imaju sastojati
od upraviteljetva i radnika Nji-hova
dužnost bi bila da rješavaju
sporove koje bilo strane i koji spo-rovi
tubi bili predvidjeni u zakonu
o kolektivnom pregovaranju i za-konu
o kontroli nadnica
4 Da f--e poduzmu mjere za orga-niziranje
zajedničkih radničko
upraviteljskih proizvodnih odbora
i naročito da:
a) ministarstvo odjeljenja mu
nicije i zaliha sazove konferenciju
predstavnika svog odjeljenja i
odjeljenja rada zajedno sa pred-stavnicima
upraviteljeva i radni-ka
iz svake industrije čija bi bila
zadaća organizirati zajedničke
proizvodne odbore
b) osnivanje zajedničkih proiz-vodnih
odbora za svaku industriju
koji bi se sastojali od izravnog
predstavništva radnika i uprave
Ti odbori imali bi suradjivati sa
odgovornim vladinim odjeljenjima
c) osnivanje nacionalnog indus
trijskog odbora po cijeloj zemlji
koji Bi bio sastavljen na isti na
čin kao i zajednički proizvodni od
bori sa koordinaciju i efektivno
iskorištavanje rada i aktivnosti
zajedničkih proizvodnih odbora u
interesa sto veće proizvodnje i in-dustrijskog
planiranja
5 Da se radnkima zajamči puno
predstavništvo u svim političkim
ili upravnim vladinim odborima i
tijelima
6 Da se 25-t- a sekcija zakona o
kontroli nadnice zamijeni sa sekci-jom
o stablizaciji nadnice te da
se omogući ispravak i povećanje
kako slijedi:
a) ako je povišenje ili ispravlja-nje
plaće opravdano radi veće pro-izvodnje
b) ako je plaća manja od pros
ječnog stupnja života ili ako nije
jednaka
c) ako ie opravdana radi veće
potrebe radne snage
7 Da se sve nadnice od pedeset
centi na sat ili niže oslobode kon
trole i da se za takve nadnice vo
de kolektivna pregovaranja U
slučaju ako se nebi došlo do spo-razuma
po pitanju ovakvih nadni
ca tada se cijela stvar ima predati
War Labor Hoardu
8 Da se zakon o kontroli nadni
ca nadopuni tako kako će obave
zati svakog poslodavca da svojim
radnicima placa ?425 vise na tje
dan radi povećanih cijena na ži
vot
9 Da te zakon o kontroli nadni-ca
nadopuni tako da svi muškarci
od 18 godina pa napred i sve že-ne
koje primaju $1500 na tjedan
ili vise dobiju pravo na punu na-platu
o porastu cijena na život
kako je predvidjeno u preporuki
broj 8 i dalje da svi muškarci is
pod 18 godina i sve žene koje pri-maju
manje od $1500 tjedno do-biju
pravo na punu naplatu o po
rastu cijena na život za jedan po
sto prema njihovoj nadnici u su-glasju
svih ljestvica o porastu ci-jena
na život od augusta 1939 god
10 Da se učcMtotanjem radni-čkih
predstavnika pregleda ljestvi-ca
o porastu cijena na život i srav-n-a
prema stvarnim životnim cije-nama
11 Da se pootojtćl zakon o po
rezu nadopuni tako da se ne odu
zima porez od plaća koje radnici
dobivaju na prekovremeni posao
12 Da se postojeći zakon o po
tezu nadopuni tako kako radnici
nebi plaćali poresa na onu svotu
koju dobivaju na račun povišenih
cijena na život
13 Da nacionalno odjeljenje do--
hodarine izda svakom radniku cer-tifikat
bilo od samog odjeljenja ili
poslodavca na svotu koju je upla-tio
u ime obavesatne štednje
14 Da c u industriju uposli že-ne
koliko je najviše moguće u in-teresu
veće proizvodnje imajući
pri tome strogo u vidu zdravstvena
i fizičko stanje žena ali d se te-ne
uposlivaju na osnovi jednake
place za jednaki rad kao i muš-karci
Ove preporuke Mr Cohena tije-sno
su povezane sa ekonomskim
životom kanadskih radnika 8 u in-teresu
su veće ratne proizvodnje
što su naći izgubili
u Donbasu
Moćnom ofenzivom Crvene Ar
mije Hitlerova ratna mašina liše
na je najbogatijih prirodnih i in-dustrijskih
vrela na Donbasu Pri
je rata Donbas je proizvadjao og
romnu količinu pšenice na koju su
hitlerovcima rasle tolike zazubice
Iz 152 ugljenika proizvodilo se
dnevno 140000 tona prvoklasnog
ugljena Talionice su proizvadjale
pet milijuna tona željeza i sedam
milijuna tona čelika godišnje
Donbas je još naročito bogat man- -
gneziumom koji je nužno potreban
za vodjenje rata Jedan izvještaj
javlja da je Hitler izvlačio 53 po
sto mangneziuma iz Nikopola ko
ji je nedavno pao u ruke Crvene
Armije To je bio najveći razlog
da su se nacističke trupe tako
očajno odupirale Crvenoj Armiji
Prije nego su bačeni iz Donba- -
sa Nijemci su sistematski uništi
li industrijska -- poduzeća i oštetili
140 rudnika Isto su učinili u za
padnoj Ukrajini i u svim industrij
skim predjelima na teritoriju koji
se nalazio u njihovim rukama
Uzeti će mjesece ili godine dok
sovjetski narodi poprave ono što
su razrušili i uništili njemački
barbari No sovjetski narodi će i
te rane zacijeliti ali hitlerovci su
već sada lišeni ogromnih prirodnih
i industrijalnih bogatstva o koji-ma
su sanjali Crvena Armija br-zo
nastupa prema zapadu i nije
daleko dan kad će biti oslobodjena
svaka stopa sovjetskog teritorija
Rumunjski gubici u
Sovjetskom Savezu
New Nork N Y — U jednom
članku sovjetskog časopisa Hat i
Radnička Klasa pisac se žestoko
obara na rumunjskog premijera
Iona Antonescu i njegoe suradni-ke
koji su na strani Hitlera a u
borbi protiv Sovjetskog Saveza
doveli zemlju do katastrofe
Borba rumunjskog naroda da sa
sebe zbaci nacistički jaram okrut-no
je suzbijana po Antonescu i ci-jeloj
fašističkoj kliki koja je Ni-jemcima
stavila na raspolaganje
ne samo zemlju i njezina bogat-stva
nego i vojsku U 1941 godini
Antonescu je na sovjetsko-njema-č- ki
frent poslao 28 do 30 divizija
oko 1000000 vojnika i oficira"
— kaže se u članku "Rumunjska
vojska pretrpila je strahovite gu
bitke Samo kod Odese i na Knmu
izgubila je oko 260000 ubijenih i
ranjenih
"Nakon su Nijemci potučeni na
frontu kod Moskve Antonescu je
po naredbi Hitlera poslao nove di-vizije
na sovjetsko-njemač- ki front
Do prvi marča 1942 godine ru-munjska
armija je izgubila nekih
400000 vojnika i oficira
"U borbama pred Staljingradoni
Crvena Armija je u roku od šest
tjedana borbe do 1 januara 1943
potukla 16 rumunjskih divizija
Kasnije su uništene još dvije di-vizije
zajedno sa njemačkom šes-tom
armijom Poslije toga ostatci
rumunjske vojske m uništavani i
zarobljavani Tako su danas ru- -
Drugi svjetski rat nije još završen ali se već prave poku-šaji
da se piše njegova historija Diplomati različitih činova
novinari sviju vrsta političan sviju lagera i pravac hvataju
se za pero starajući se da razotkriju uzroke rata da prikažu
njegovu pripremu i da odrede njegove krivce Na žalost vrlo
često tim historijskim izletnicima fali potrebno znanje činjeni-ca
oni griješe u pogledu netočnosti pri prikazivanju dogouja
ja a po nekad pokazuju i otvorenu pristranost Ta pristranost
pokazuje se u pokušajima da opravdaju politiku ummvatelja
prema agresorima Ta politika pokazala se je otvorenim po-puštanjem
prema potpaljivačima rata Sa druge strane vrše
se pokušaji da se izvrću fakti i
da se prikazuje politika Sovjet-skog
Saveza u doba pred drugim
svjetskim ratom u potpuno izopa-čenoj
formi Ali nikome neće us-pjeti
da sakrije tako očigledne fa-kte
iz onog doba kao što su mno-gobrojni
i nepopustljivi pokušaji
Sovjetskog Saveza da ubjedi vla-de
Engleske i Francuske za orga-nizovan- je
još tada općeg anti-Hit-lerovsk- og
fronta Ali to nije mo-guće
bilo učiniti jedino radi toga
"to tadašnji političari u Europi
kao što je bilo Chamberlain i Da-ladi- er
a u Poljskoj I3eck na su-prot
stvarnim nacionalnim inte-resima
svojih zemalja nieu htjeli
da se stvori takav opći front ne-go
su težili da izoliraju Sovjetski
Savez davajući Njemačkoj slo-bodne
ruke na istoku
Pristrana izvrćanja historije i
stime ne mogu se održati pred oči-glednim
svjedočanstvom činjenica
Dovoljno je napomenuti o tim či-njenicama
pa da svakome bude
jasno kako se stvarno pripremao
drugi svjetski rat i kako se za sve
vrijeme svoga postojanja Sovjet-ski
Savez uporno i neumorno borio
za mir medju narodima
Sovjetska vanjska politika uvjek
je išla da se ostvare ciljevi mira
Ali ipak za vodje naše države bilo
je jasno: poslije prvog imperijali-stičkog
rata čovječanstvo se vodi
u pravcu nove svjetske katastrofe
Versaljski mir sadržavao je u
sebi klice te katastrofe" pore-dak
kojim se održava versaljski
mir drži se na vulkanu" — rekao
je Lenjin 1920 godine
"Što se tiče Lokarna" — rekao
je Staljin na XIV Kongresu Parti-je
— "on je samo produženje Ver-salj- a
Lokarno sadrži u sebi
začetke novog rata u Europi"
Ili za svoju ličnu slavu ili da bi
obmanuo naivne ljude Andre Tar-dj- e
napisao je knjigu kojoj je dao
naslov "Mir" i posvetio je Versa-lj- u
Nije bio zrak ispunjen mirom
nego neprijateljstvom na pariškoj
konferenciji gdje su Engleska
Francuska Sjedinjene Države
Amerike i Italija dijelili ratni do-bitak
Medju bivšim saveznicima
pojavila su se duboka protuslovlja
Englezi su se bojali jakog uti-caj- a
svog francuskog partnera Na
suprot Clcmancou i Fochu oni ni-su
htjeli da se Njemačka cijepa
bili su protiv da se od Njemačko
odvaja rajnska oblast i Saar a ta-kodj- er
i protiv toga da se naplati
od Njemačke tri milijarde funta
šterlinga za popravke sjevero-is-točni- h
okruga Francuske Iteak-cione- ri
koji su tada davali pravac
vanjskoj politici Engleske trebali
su Njemačku kao protivnika Fran-cuske
kao protu-tei- u teinji Fran-cuza
za hegemoniju u Europi
Njemačka im je trebala kao sila
koja može i kasnije dobro doći za
uništenje boljševičke Rusije
Svirepim naporom francuskih
imperijalista na Njemačku suprot-stavljale
su se Sjedinjene Države
Amerike Kad ni se jako obogatili
za vrijeme rata i postali kreditori
Antante i njezinih saveznika
Amerikanci su se starali o jednoj
stvari: ne dopustiti u Europi novih
medjunarodnih potresa To je bilo
neophodno potrebno Sjedinjenih
Državama radi toga da bi izvukle
ratne dugove od svojih bivših sa-veznika
A kad prodje nekoliko go-dina
ti isti Amerikanci će misliti
o tome kako da u cjelini očuvaju
svoje kapitale koje su uložili u
Njemačkoj Kapitaliste u Sjedinje-nim
Državama uznemiravala je
pomimo da nebi Clemmencau i
Lj-o-d Georgc pritiskajući na Nje-mačku
udavili i kokošku koja no-si
zlatna jaja
Svoju zadaću na mirovnoj kon-ferenciji
predsjednik Wilcon pred-stavljao
je u najuzvišenijem iz-gledu:
on je smatrao da je pozvan
ostvariti ono što nije mogao dos-tignuti
ni Isus Krist U samoj
stvari novi spasitelj čovječanstva
teiio je da postigne potpuno ze- -
munjske oružane sile na sovjetsko-njem- a
I kom frontu potpuno razbi- -
Uu
maljske ciljeve: svjetsku hegemo-niju
Sjedinjenih Država naumoć-nos- t
amerikanske ratne mornarice
nad britanskom i teritorijalne raz-diobe
Rusije
Nijemci su vidjeli tu žestoku
borbu koja je plamtila medju po-bjedioc-ima
Razumije se om nisu
propustili mogućnostda to isKorl-st- e
za svoje interese Uklanjajući
se od ispunjavanja uvjeta Ver-saljskog
ugovora om su potajno
ostavljali i uveličavaii svoje nao-ružane
sile otezali sa plakanjima
ratnih ošteta vodili tajne pregovo-re
sad sa Englezima bad sa Fran-cuzima
računajući da ih zavade
medju sobom Iskorištavajući ula-givanje
pa onda grubost miro-tvorno
maskiranje prijetnje da će
Njemačka bankrotirati a iz toga
da će doći boljševička revolucija
Sa svim tim njemačka diplomaci-ja
je bez umora raspirivala ne-prijateljstvo
medju pobjednicima
starajući se da poluči vrijeme
potrebno za ostvorenje osvetničkih
zamisli njemačkog imperijalizma
Italija kao krvoločna zvijer ša-k- al
kad nije uspjela da otme od
pobjeditelja dobitak koji joj je
obećan u Londonu i u Sen-Žan-- de
Moren grabiteljski se ogledivala i
mjerila čime da nadoknadi taj gu-bitak
Saveznici Antante koji su
pri raspodjeli Europe dobili ko-madiće
ali koje nisu mogli preku-hati
drhtali su na tom nesigur-nom
dobitku bojeći se da je neće
moći održati u svojim rukama
Kažnjeni pomagači Njemačke ko-ji
su okovani u lance posljeratnim
ugovorima sanjali su sa nestrp-ljenjem
o povratku svojih ranijih
granica i nacionalnog suvereniteta
Europa se nalazila u stanju naj-veće
napetosti To su ojačavale
ekonomske ruševine koje su do-šle
kod naroda tokom svjetskog
rata Zrak je bio napunjen elek-tricitetom
U zraku se je osjećao
miris sličan ili ratu ili ustancima
masa koje su bile dovedene do
očaja Njemačka diplomacija na
sve načine je trubila na uzbunu
plašeći buržoaski svijet strašilom
socljal revolucije Ona se je mučila
da bi se Njemačku priznalo be-den- om
od boljševičke opasnosti da
bi je pripazili da bi je nahranili
da bi joj dali mogućnost da se oja-ča
i naoruža za borbu protiv iz-mišljenih
rušilačkih sila koje to-bože
ugrožavaju kapitalistički svi-jet
Obaljenl ali nepokoreni nepri-jatelj
mamio je svoje pobjeditelje
u opasnu stupicu Sa maslinovom
grančicom prikrivao je nož koji
je već tada oštrio protiv zapadnih
demokracija Ali reakcionarni kru-govi
zapadne demokracije kao da
nisu primjećivali njemačkog lukav
stva Opće nacionalnu dobrobit
svojih naroda oni su prinosili na
žrtvu uskim klasnim interesima
Oni su vidjeli osnovnu opasnost ne
imperijalističkoj Njemačkoj koja
se stalno pripremala za ratnu os-vetu
pod izgovorom borbe protiv
boljševizma Glavnim svojim ne-prijateljem
smatrali su Sovjetski
Savez koji je stvarno pomišljao
samo na mir i sve sne upravljao
na oporavku svoga gopodarstva
Ta anti-sovjets- ka politika zapad
nih država imala je zaista kobne
posljedice Ona je išla u prilog pla-novima
Njemačke ona se je sta-rala
da izolira tako veliku silu u
svijetu kakva je bila Sovjetski
Rusija
Oružana intervencija kapitalisti-čkih
država ekonomska blokada
Rusije po planu Clcmenceua na-huikavai- ije
protiv Sovjetskog Sa-veza
Poljske Rumunije Turvke
kontrarevolucionarnih vlada Gru-zije
Azerbajdžana Jermenske
pomoć buntovnim bjelogardijsklm
generalima pokušaji uspostave
jedinstvenog anti-sovjetak- og fron
ta na diplomatskim konferencija-ma
u Kanu Denevi Haagu
takvi su bili početni planovi antt-aovjets- ke
politike koju su provo
dili reakcionarni elementi država
pobjeditel jica Žalosni za ri'tak
tih planova opće je poznat
(Nastaviti će se)