Novosti, September 22, 1945

              'TT "1iWHWPWWsips#!?'ii
TRANA2 NOVOSTI Subota 22 septembra 1945
NOVOSTI
Published every Tuesday Thur8day and Sarurdar by the
Novoeti Publishing Company
In the Croatian Language
ADREJJA NOVOSTI
208 Adelaide Street We8t Toronto 1 Ontario
Telephone: AĐelaide 1642
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registrv Office ior the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvrSćuju — Rukopisi so ne vraćaju
Cjepači narodnog jedinstva
Osamnaestorica članova glavnog izvršnog odbora Hrvat-skog
Narodnog Vijeća na čelu sa poznatim frankovačkim
smutljivcem Ivanom D Butković iskočila je iz Hrvatskog Na-rodnog
Vijeća u času kad je jedinstvo demokratskih ameri-čkih
Hrvata prečnije od svega
Iskočili su napustili su kako u svojoj izjavi kažu: jer im
se pokušalo nametnuti tudje mišljenje jer se u Vijeće uvlačilo
"stranačka" pitanja Jugoslavije i jer da je u Jugoslaviji samo
jedna izborna lista sa dominacijom jedne stranke To su u
glavnom njihovi razlozi zašto napuštaju Vijeće
Ni jedan od navedenih razloga ne odgovara istini Štoviše
vi zaključci i cijeli rad Vijeća sve od Hrvatskog Kongresa
iz 1943 godine pa na ovamo vršeni su sa znanjem i jedno
glasnim odobrenjem onih koji su prisustvovali sjednicama
Vijeća — tako se kaže u odgovoru većine članova koji su
ostali u Vijeću i mi toj većini vjerujemo
Medjutim pravi razlozi da su gospoda napustila Hrvatsko
Narodno Vijeće leže u činjenici prvo da se ne slažu sa novom
Jugoslavijom ni sa njenim vodstvom drugo što se primiče
Sedma konvencija Hrvatske Bratsko Zajednice pak je potreb-no
već danas raditi na stvaranju jednog njihovog bloka
koji bi preuzeo Zajednicu i treće na nadi i želji da će se na
taj način razbiti Hrvatsko Narodno Vijeće razbiti jedinstvo
hrvatskog naroda skovano na pitanju podupiranja Narodno
oslobodilačkog fronta i tako najviše pomoći ciljevima kralja
Petra Mačeka Fotića i ostalih brodolomaca stare Jugoslavije
Ovo su po našem mišljenju pravi razlozi pak ako smo pogrešni
neka nam se dokaže protivno
Dosta je da netko koji poznaje glavnije potpisnike njiho-ve
famozne "važne izjave" preleti preko imena onih koji istu
paju pak da se uvjeri u ispravnost gore rečenih razloga Evo
tih imena Ivan D Butković John P Ladešić Roko Golubić
Steve Lipanović Stjepan Vrančić Paul Palian Josip Bazdarić
Anton Derkos Marko Vinski Paul Bubanović Bartol Matešić
Nick D Šarić N J Plodinac Drago Grkinić Mavro Špelić
Jurica Sanković i Matt Dudović
Kako vidite sve sami borci ili za položaj u Hrvatskoj
Bratskoj Zajednici ili otvoreni neprijatelji oslobodilačkog po-kreta
Mačekovci frankovci ili bivši Jugoslaveni popunjeni sa
par čestitih ali po Butkoviću zavedenih slučajnika koji ne
shvaćaju važnost takvog istupa u današnjim danima
Danas kad se je nova narodna i federativna Jugoslavija
na čelu sa Jedinstvenim narodno-oslobodilački- m frontom oslo-bodila
fašističkih okupatora — domaćih i stranih kad je to
svoje oslobodjenje platila sa skoro dva milijuna svojih naj-boljih
sinova i kćeri kad se nalazi u podizanju porušene i
Iješinama posute zemlje kad je glavna briga narodnih vlasti
spasiti narod od glada i zime kad je pitanje naših krajeva
Trsta i Slovenskog Primorja na dnevnom redu kad je jedin-stvo
svih demokratskih sila našeg naroda imperativno — do-laze
razni vrtikape furtimaši i 2 x 2 pohtikaši na površinu
da i oni u tako teškim danima zabiju po jedan čavao u
Iedja njihovih napora Zašto? — Za to što se tamo no nalazi
barjaka udružene što
a~ drugog
borbe to im
lični interesi prečniji od interesa naroda
Petar Karadjordjević Maček i Fotić i Draža
Mihailović govore diktaturi jednopartijskom sistemu
Jugoslaviji pak su dojučerašnji suputnici na čelu sa Iva-nom
Butkovićem uzeli to kao jedan od glavnih razloga Jedin-stveno
narodno-oslobodilač- ki front je za njih "jednopartijski"
sistem iako znaju ih bi trebali znati da je J N F sastav-ljen
po svim partijama koje su za jednu zajedničku program-sku
platformu i koje su kroz borbe sudjelovale
eelobodjenju zemlje fašističkih okupatora U ono vrijeme
nisu govorili protiv takvog sistema iako je Narodno Oslo-bodilački
Front postojao i bio podupiran po Hrvatskom Kon-gresu
i kasnije Vijeću Onda nisu bunili što Mačeka ni
kralja nema N F iako su znali da Maček čeka ili sara-djuj- e
sa neprijateljima Nego danas kad je zahvaljujući baš
tom Jedinstveno Narodno Oslobodilačkom Frontu Jugoslavije
borba izvojevana danas takav narodni front više ne valja
Drugim riječima Jedinstveni Narodno Oslobodilački Front je
bio dobar dok je rukovodio borbom ali ne valja da rukovodi
i demokratskom rekonstrukcijom Jugoslavije Po njihovom tre- ba doći netko drugi taj netko bi trebao biti Maček i
koji ni prstom nisu borbi protiv neprijatelja zemlji
Oni ne postavljaju pitanje zašto Maček nije bio borbi —
kiko cijeli svijet da je mogao biti kad bi htio — nego
postavljaju pitanje zašto Maček ne žanje plodove te borbe
Ovako pitanje mogu postavljati samo koji ne žele
nove demokratske i narodne Jugoslavije i oni koji ne žele je-dinstva
američkih Hrvata
Ali mi se nadamo da kako god su no narodi jedinstve-nim
silama oslobodili svoju zemlju da će takvim silama
znati i očuvati tekovine oslobodilačke borbe Mi nadamo
i to da će američki Hrvati poučeni narodnom borbom i jedin-stvom
kraju još vise zbiti i odgovoriti
raznim smutljivcima i razbijačima jedinstva onako kako su
to odgovorila naša braća starom kraju
5 Dreemfoormkraacniijjaeldieezmkorukprancihijas"ociTjaitlonih
(I'renos si str 1)
sebi svoj tip demokracije gdje po-stoji
puna sloboda za ogromnu
većinu narodnih masa a u isto
za jednu neznatnu manji-nu
postoje samo izvjesna ograni-čenja
takova ograničenja koja im
onemogućavaju da rade što hoće
a ta ograničenja sastoje u tome
da oni nemaju vlast u rukama i
prema tome ne mogu ništa da ra
de (Odobravanje aplauz) Dalje
_ -- _
!
nas je našao za pametnije pice terorističke cruDice u ne
da razne grupe i k!m krajevima na5e zemlje o če- -
je zbilja za bazu demokracije na- - mu može nam posvjedoči rezul- - rodna demokracija kao tat oVog procesa protiv
Sto dokazuje naS narodni nog komiteta Draže Mihailovića i
front Jugoslavije kornMnii Tonn ft kako
--- --- smatraju da je u današnjoj situa -
čiji mnogo partija izoliranih jed-na
od druge s raznim programi-ma
koje bi se medjusobno klale i
nadmudrivale i te kako štetno te
zbog toga ne će slušaju takove
savjete Onaj tko sluša i tko će
slušati takove savjete vjerojatno
prošao rdjavo jer bi mogao
svakako da svoje prista-lice
A sada nekoliko riječi o pitanju
našeg unutrašnjeg uredjenja Ka
da smo mi 1944 načinili spo-razum
sa gospodinom Šubašićem
predsjednikom kraljevske jugosla-venske
vlade u Londonu o izvje-snoj
izmedju gospodina
šubašića i Nacionalnog komiteta
oslobodjenja Jugoslavije što
kasnije došlo do stvaranja
vene vlade kao što je vama pozna-to
mi smo se tada složili da pitanje
kralja ostane otvoreno do Kon-stituan- te
Ali danas kada se
dan izbora kada je i na
ovom kongresu od strane mnogih
predstavnika dodirnuto pitanje:
monarhija ili republika i unijeto to
program to ja želim s nekoliko
riječi osvrnuti se na to pitanje
Kada smo mi pošli u borbu za os-lobodjenje
ove zemlje i izmedju
ostaloga postavili parolu: Staro ne
smije nikad da se vrati — onda
ne samo da nije bilo ni jednog
borca nego i ostalih pristalica na
rodnog fronta koji bili mislili
da se može ostvariti novo na čelu
sa kraljem Tim više što je od
samog početka oslobodilačkog
pa do 1944 god Draža Mihailović
pa i Nedić (Glasovi: Dolje s nji-ma!)
sva svoja izdajnička djela
radio u ime kralja (Poklici: Do-lje!)
Da li je on radio bez znanja
kralja 1 onih reakcionarnih vlada
koje su bile za tog Fo
mom uvjerenju ne! Ne samo po
mome uvjerenju nego i nitko od
naših nije nikada sumnjao u to
tim više kad je vidio da poslije
svakog većeg napada četnika za-jedno
s okupatorom na našu oslo-bodilačku
vojsku i partizanske od-rede
poslije svakog većeg pokolja
partizanskih porodica muslimana
bivaju nagradjivani ordenima
sa strane kralja oficiri podoficiri
koljači Draže Mihailovića koji su
izvršavali takova zvjerstva tako-va
zlodjela Sve ništa ne
bi bilo nego to bi dovoljno
da kralju spriječi dolazak u
zemlju na osnovu čega je i AV-NOJ
donio odluku o zabrani nje
gova dolaska do Konstituante Ali
njihov Maček kao nosioc reakcije Za ja postavljam pitanje monarhije
!„ a~ -- ~: ~a~~i ~i„::: „„:: „:x: w ili republike s stanovišta
-- -- w „ _ „ „„„„ „„- -
ga 8tanIyIita Hjnogt( već sa
vino Narodno oslobodilačke I za što su njihovi stanovišta sistema i postavljam
Krnjević
o i u
ti
O
vrijeme u
od
se
u O
a Krnjević
maknuli u u
u
zna
oni
isto
se
u svoje redove u Americi
im
u
-
vrijeme
se
bi
prebroji
(aplauz)
suradnji
je
pri-bližava
u
bi
rata
vremena?
itd
kad više
bilo
to
odmah pitanje je li moguća mo
narhija pod današnjim okolnosti-ma
odnosno u novoj demokratskoj
federativnoj Jugoslaviji? (Burni 1
složni usklici: Dolje kralj!) Ona
nije moguće iz više razloga Prvi
i najvažniji razlog je federacija
Jugoslavije Makedonci Slovenci
Hrvati Bosna i Hercegovina Cr-na
Gora i uvjeren sam velika
većina u Srbiji ne žele monarhiju
i dugotrajno pljeskanje)
to
federacijom kao što je kod
nas jer bi se pod monarhijom na
cionalnosti koje su u ovom ratu
došle do ovoga oslobodjenja i rav-nopravnosti
osjetile ponovo ugro-ženj- e
Drugo postojanje narodne
vlasti u Jugoslaviji naspojivo je s
monarhijom jer bi se narodne
mase koje su sa krvi izvo- -
jevale sebi tu vlast osjetile ugro
žene u monarhiji i sa pravom jer
bi monarhija prije ili kasnije na
stojala sebi stvoriti aparat koji
bi odgovarao monarhističkom si-stemu
(buran aplauz složni gla-sovi:
Tako je!) Treće de-mokracija
nespojiva je sa monar-hijom
Viko ono jučer reče drug
Tuna Babić jer je našim narodi-ma
vrlo svježa u svijesti ona de-mokracija
koja je bila pod mo-narhijom
od 1920 do 1941 god
Eto sve to govori protiv monarhi-je
a za republiku (Burno i dugo-trajno
pljeskanje) Trema tome
narodno oslobodilački front Jugo-slavije
ima pravo da se bori za
republiku (Jednodušni složni uskli
ci: Tako je!) ima pravo da unosi
tičko ubjedinjenje koje je zasno-vano
ne satno na demokratskim
nego i na republikanskim princi-pima
(pljeskanje)
Ja sam ovdje jučer čuo od stra-ne
delegata čini mi se iz Krušev- -
ca kako bi svi članovi Narodnog
fronta trebali da se zalažu za lik-vidaciju
raznih odmetničkih grupi-c- a
O ovom pitanju ja moram da
kažem nekoliko riječi
Jasno je da postoje razne gru- -
naroa
se partije kojima
da
ujedine nacional- -
evo ovaj
Naši narodi Brixam
da
god
jedinst
se
r?r?„
cijelo (burno
takova
i kako pokazuju dokumenti kod
današnjih optuženih na tome pro-cesu
da su Nijemci poslali terori-stičke
grupe u Srbiju sa odredje-ni- m
zadacima Ali sada više nema
Nijemaca a tko onda podupire te
bande? Na ovo nije teško odgovo-riti
Te bande prije nisu imale
samo potporu od Nijemaca nego i
od strane raznih reakcionarnih ele-menata
domaćih i stranih koji
žele na taj način da stvore nesi-gurnost
u našoj zemlji U Srbiji
su te terorističke bandice sastav-ljene
od četnika Draže Mihailovi-ća
i Ijotićevaca u Bosni su te
bandice sastavljene od četnika Dra-že
Mihailovića i od ustaša Pate-lic- a
u Hrvatskoj su te bandice
sastavljene od ustaša u Sloveniji
su te bandice sastavljene od Rup-nikov- ih
domobranaca a glavni še-fovi
od Pavelića Rupnika Nedića
Draže Mihailovića itd sjede u
inostranstvu i nažalost iako su to
najkrvaviji ratni zlikovci naša
vlada još nije uspjela kod savez-nika
da se nama ti zlikovci i nji-ma
slični izruče S ovim bandica-m- a
u Jugoslaviji mi ćemo svršiti
a da bi taj posao bio čim prije go-tov
da bi te bande bile onemogu-ćene
da ugrožavaju naša mirna
sela da ubijaju seoske odbornike
ili obične seljake na najzvjerskiji
način i time stvaraju nesigurnost
u zemlji dužnost je svih članova
Fronta da pomognu organima vla-sti
da se ti zlikovci pohvataju Da-lje
članovi Narodnog fronta duž-ni
su obavještavati i pobijati raz-ne
fantastične vijesti koje dopiru
Iz inostranstva koje pothranjuju
te zavedene ljude da je sve to
izgubljena stvar da su sve te vije-sti
izmišljotine da ne vjeruju više
takovim vijestima raznih koljača
koji žele na račun izvjesnih zave-denih
ljudi produžiti sebi tako ži-vot
I mi smo dali već dvije amne
Montreal — Ekonomsko stanje
naroda u provinciji Quebec koje
je i do sada bilo dosta teško se
zatvaranjem ratne industrije i ma-sovnom
besposlicom još više po-goršalo
Provincijalne vlasti se
medjutim hladno drže prema pi-tanju
ponovnog uposlenja deset-ke
hiljada besposlenih i popravku
općeg stupnja života
Situacija je dosta ozbiljna pa
ako se odgovorni organi ne pobri-nu
na vrijeme za ponovni posao
bijeda će se duboko ukorjeniti u
živote hiljada quebeških obitelji
Premijer Duplessis i njegova vla-da
dužni su neposredno sazvati iz-vanredno
zasjedanje parlamenta i
poduzeti konkretne mjere za rje-šenje
ovog važnog problema Rad-nici
koji su tako marljivo radili u
ratnoj industriji i proizvodili za
pobjedu pa onda vojnici koji nisu
žalili svojih života kako bi demo
kracija mogla opstojati i živjeti
_ -- L—l tiMmtln earlo frlarlni'otl i stradati ne iz nekog Kaprica nego uug —- - ™- -- „„- - -
toga što je nespojivo s ovako- - [ samo zato što se vlasti nisu na
vom
toliko
vrijeme pobrinule za posljeratno
uposlenje
Narod Quebeca mora odjednoć
imati puno uposlenje ili dovoljnu
državnu potporu za život Pa ka-da
se i otvore novi poslovi rad-nici
u Quebecu se više neće vra-titi
na ono stanje njihovih nadni-ca
kakve su bile prije rata Vlada
Duplessisa je dužna uspostaviti no-vi
zakon o nadnicama koji će
radniku jamčiti minimalnu plaću
od 55 centi na sat U nekoj Indu-striji
Quebeca još uvjek radnici
rade za 25 do 35 centi na sat
dok su se cijene na život za vri-jeme
rata neizmjerno povećale
Novi zakon mora poslodavcima za-braniti
da radnike uposluju na
tako ropskoj plaći Nije stoga ni
čudo što se prvog dana poslije
besposlice pojavljuje bijeda i strah
pred sutrašnjicom
Pored zakona za veće i stabilne
nadnice vlada je dužna uspostaviti
zakon o zaštiti zanatskih unija i
pravo na obavezatno kolektivno
pregovaranje Sve dok se unijska
prava ne zaštite zakonom pošlo--
stije i to vrlo široke amnestije
što je dokaz snage što je dokaz
toga da mi mislimo omogućiti raz-nim
zavedenim ljudima da se po-novo
vrate narodnoj zajednici kon-struktivnom
radu na sreću naše
zemlje Neka se nitko ne vara da
je to odraz naše slabosti jer teško
si ga onome tko će poslije ove
amnestije ponovo slušati sirenske
glasove neprijatelja naše zemlje i
poći putem zločina i protivunarođ-n- e
djelatnosti
što znači provoditi program
Fronta?
Program Fronta znači zasijati
stopostotno naša polja na jesen i
u proljeće Provoditi program
fronta znači izgraditi putevc i
željeznice znači izgraditi tvornice
i povisiti proizvodnju znači učiniti
krajnje napore na snabdjevanju
naših gladnih krajeva u Bosni
Hercegovini Dalmaciji Lici Gor-skom
Kotaru Crnoj Gori itd To
je hitni posao koji ne trpi odlaga-nja
jer je zima blizu i tada će
biti radi zameta to onemogućeno
Program Fronta znači i striktno
provadjanje socijalnih mjera na
ublaživanju bijede kod najsiromaš-nijih
slojeva naroda i zbrinjava-nje
naših invalida koii su dali
svoje zdravlje u borbi za današ
nju novu demokratsku federativ-nu
Jugoslaviju Program Fronta
znači suzbijati nacionalni šovini-za- m
i širiti i učvršćavati bratstvo
i jedinstvo naroda Program Fron-ta
znači suzbijati bezdušnu špeku-laciju
koja stvara teške uslove ži-vota
onih siromašnijih dijelova
naroda Program Fronta znači os-posobljavati
i učvršćavati tekovi-ne
ove velike borbe kao ženicu
svog oka (Buran aplauz) Najzad
program Fronta znači izvršiti di-je- lo
uništenja ostataka fašizma u
našoj zemlji (Burno odobrava-nje
To su po mojem mišljenju
glavni zadaci koji iziskuju maksi-malni
napor svih snaga da bi se
oni izvršili
Meni nije više potrebno podvla-čiti
ogroman značaj historijski
značaj ovog kongresa jer je o to-me
govoreno već dosta nego pozi-vam
sve da podjete u narod i da
presadite sve one misli koje su iz-ražene
ovdje u dušu naših naroda
jer to je onda garancija da ćemo
brže ostvariti naš cilj koji stoji
pred nama (Burni aplauz)
Da živi nova demokratska fede-rativna
Jugoslavija!
Da živi Narodni Front Jugosla-vije!
Narod Quebeca teško
pogodjen besposlicom
radnike na štrajkove i nemir
Pred nešto oko mjesec dana no-vina
premijera Duplessisa je ope-tovano
pisala kako vlada pripre-ma
široki program za javne rado-ve
na koje će se uposliti radnici iz
ratne industrije Pa ipak danas tih
radova nema Radnici se pitaju
što je sa obećanjima što je sa
onim toliko oglašivanim planovima
i pripremama Vrijeme prolazi do-hodci
u kuću su prestali a djeca
traže hranu odijelo i drugo što je
potrebno za njihovo izdržavanje
Na posebnom zasjedanju par-lamenta
kojeg narod traži da se
odmah saziva vlada je dužna ob-jasniti
svoj plan za javne radove
i neposredno poduzeti korake da
se počne sa radom U planu za
javne radove mora se uključiti iz-gradnja
hiljade novih stanova ko
ji su u Quebecu neophodno potreb-ni
pogotovo u Montrealu i dru-gim
industrijskim središtima Hi-ljade
povraćenih vojnika i njiho-vih
obitelji stisnuti su u starim
i nezdravim stanovima Radi teš
kog stambenog problema nekoje
obitelji moraju razdvojeno živjeti
Premijer Duplessis je govorio o
problemu omladine i obećao za
omladinu uspostaviti posebno mi-nistarstvo
U vezi tog problema
premijer Duplessis treba otvoriti
omladinske tečajeve gdje bi se
mladići i djevojke učili novim in-dustrijskim
zanatima Takva sre-dišta
bila su otvorena za vrijeme
rata ali su svršetkom rata zatvo-rena
Njih treba ponovno otvoriti
i staviti u službu naroda
Sve te mjere vlada može lako
ostvariti samo ako se više zainte-resira
u narodne probleme U dr-žavnoj
konstituciji ili zakonima
ništa takvoga ne spriječava que-beš- ke
vlade Stoga potrebe deset-ke
hiljada besposlenih radnika I
njihovih obitelji interesi srednje
klase profesionalnih radnika i ma-lih
trgovaca traže da vlada osi-gura
puno uposlenje po cijeloj
provinciji i takovu plaću koja će
odgovarati cijenama života Obe-ćanja
je bilo dosta sada treba
u mase taj svoj zahtjev kao poli davci će kršiti ugovore i izazivati ' preći na djelo
i-tMM-iMMMI
HRVATSKI
SABOR
Govor predsjednika Narodne vlade Hrvatske
Dr Vladimira Bakarića
Tu je konačno bilo i izvjesnih po-java
da se u Zagrebu otvaraju
kancelarije za popis ljudi koje ml
zatvaramo jer da to "treba Engle-zima"
kao argumenat koji govori
protiv nas Eto predstoji povratak
starih ustaških organizacija ova-mo!
Taj rumor koji kruži čas više
čas manje no nama on ipak nije
predstavljao krupnijeg problema
Veća je galama bila dizana oko
problema domobrana takodjer
jednog ustaškog ostatka
Vi znate da smo mi zarobili s
oružjem u rukama' jedan prilično
veliki broj domobrana On se kre
tao oko 40 do 50000 — možda ne-što
više Danas se govori: "Vi te
ljude te hrvatske sinove vodite
po logorima kažnjavate oni umi-ru
od gladi vi ih ubijate to je
zemlja logora to je zemlja protu-hrvats- ke
politike to je zemlja
gdje se hrvatski narod i najbolji
hrvatski sinovi progone" često se
pokazuju advokati te stvari koji
govore: "Eto domobrana bili su
zarobljeni s oružjem to je bila re-dovita
vojska te nigdje na svi-jetu
nema primjera da se razoru-žana
vojska njeni pripadnici gone
Oni su dovršili rat oni treba da
budu pušteni na slobodu" Da
drugovi ali tu je druga stvar po
srijedi
Kad u zemlju udje okupator i
kad se tu nadje ljudi koji u
voljni mobilizirati ljude prisilno
na korist okupatoru onda se
takav postupak smatra po svim
internacionalnim zakonima rat-nim
zločinstvom Čitava ona
uprava koja je ovdje bila stvo-rena
za mobilizaciju domobra-na
koja je služila za mobiliza-ciju
vojske vojske koja je sta-jala
pod vrhovnom njemačkom
komandom pod direktnom nje-mačkom
operativnom koman-dom
na ovom području su rat-ni
zločinci (Pljesak)
Dalje drugovi! Ti ljudi koje smo
mi zarobili su Hrvati on! su naši
sunarodnjaci To nisu Nijemci to
nisu Talijani to nisu Madjpri Ti
naši sunarodnjaci služili su pod
njemačkim okupatorom u borbi
protiv svoje domovine Služiti ne-prijatelju
u borbi protiv svoje do-movine
po svim svjetskim zakoni-ma
je izdaja Ti ljudi htjeli ili ne
htjeli lično krivi ili ne krivi došli
bi pod udar zakona zakona o za-štiti
naroda i trebali bi da budu
kažnjeni No to nije sve
Oni su bili ti koji su omogućili
svojim djelovanjem opstanak
onog krvavog ustaškog režima
koji je ovdje postojao jer da
nije bilo domobrana ne bi se
režim mogao ovdje održati
Oni su bili ti koji su izvršavali
naredjenja koja su išla za izvr-šavanjem
ratnih zločina oni su
bili ti koji su izvršavajući naredje-nja
palili naše kuće Oni su bili ti
koji su bacili ljagu na naše hrvat
sko ime (Tako je!) Oni su bili ti
kojih smo se mi trebali riješiti i
koje mi treba da preorjentiramo
na jedan drugi put Naravna stvar
svaki onaj koji je tu sudjelovao
dobrovoljno svaki onaj koji je ko-mandirao
njima pada pod udar
zakona o ratnim zločincima (Odo-bravanje)
Ja drugovi dobro znam da je
masa tih domobrana bila zavedena
i da nije kriva što se tamo nala-zila
Krivnja za to što se tako
veliki broj našao u neprijateljskim
redovima nalazi se u prvom redu
u strukturi stare Jugoslavije koja
je bila tamnica naroda Ona je njih
učila da su oni bespravni narod
da su oni potlačeni i stoga oni nisu
osjećali ljubav za staru Jugoslavi
ju dok su se borili u onoj staroj
jugoslavenskoj vojsci To Je omo-gućilo
ovim zločincima da ih za-vedu
i da kod njih stvore iluzije
da se ovdje radi o nečem drugom
i da ih dovedu pod svoju koman-du
Ta činjenica kao i činjenica
terora I represalija koje su ovdje
bile vršene rukovodi nas da se
prema tim domobranima ne postu-pa
onako kao što bi se zato imalo
pravo jer drugovi za domovinu
treba i mriieti a ne služiti prvom
tko te je porobio I
Zato mi ne želimo da te ljude
upropastimo ne želimo da te
ljude dovedemo pod udar rat-noga
zakona ali želimo da oni
znaju da su krivi i da mi tak-vih
patriota ne ćemo i da se
kod nas za domovinu mora čak
i umrijeti (Burno odobrava-nje)
Stoga lažne advokature za te lju-de
ne ćemo dopustiti stoga ne
dopuštamo da se kaže da je to
cvijet hrvatskog naroda Ne to
nije taj cvijet Oni su stoga odred-bom
i naredjenjem Ministarstva
narodne obrane stavljeni u logore
formirane su od njih radne jedi-nice
i oni će izvršiti jedan radni
zadatak a onda treba da krenu
s nama na posao
Naravna stvar ja ne ću ovdje
da branim da je naš postupak da
je postupak naših vlasti uvijek u
tom slučaju bio ispravan Treba
ovdje prije svega da iznesem da
smo mi bili stavljeni pred jedan
ogroman zadatak da smo te do-mobrane
— naravno i ustaše ali
o njima ne govorim — zarobljavali
pod izvanredno teškim okolnosti
ma pod okolnostima bijega pod
okolnostima kada se gladovalo
kada su se već nalazili u jadnom
stanju dobili smo ih u roku od par
dana toliko hiljada Naravna
stvar teškoće organizacije teško-će
njihove prehrane teškoće nji-hovog
stavljanja u logore teškoće
transporta bile mi ogromne Na-ravno
je da su oni imali izvjesnih
muka koje su pretrpjeli
No drugovi ja tvrdim da te
muke nisu ni deseti dio onoga
što su naši borci pretrpjeli u
toku 4 i 5 ofenzive (Odobra-vanje)
Dalje drugovi ja ne ću da tvr-dim
da nije bilo neispravnog po-stupanja
Naprotiv bilo ga je
Neki od naših samovoljnih oficira
ili samovoljni predstavnici narod-ne
vlasti postupali su prema nji
ma neljudski
Takvi ljudi su pozivani i pozi
vaju se na odgovornost Mi ho
ćemo da ovdje vlada rod i za-konito!
i taj red i zakonito!
će vladati
Danas kažu zašto su ti naši hr-vatski
sinovi daleko od svojih do-mova
Zašto su oni na radnom za-datku
negdje drugdje a ne kod
svoje kuće Mi bismo voljeli da
budu kod kuće jer tu je naS na-rod
a tamo ne će naići na razu-mijevanje
Drugovi! Ti domobrani
odgojeni su u duhu nacionalne
mržnje Ti domobrani treba da vi-de
da u tim krajevima kamo su
došli ne će naići na nacionalnu
mržnju nego će tamo vidjeti pre-ma
sebi bratski postupak i tako će
se uvjeriti da u ovoj Jugoslaviji
vlada brastvo medju narodima
No istom naredbom Ministar-stva
narodne obrane pušteni su u
stvari amnestirani oni iznad 35
godina a oni mladji uvršteni su
u redove naše vojske Mislim da je
to milost koju bi trebali da cijene
milost koja se već osjeća jer je
čitava ta galama oko domobran-skog
pitanja znatno spala
Dalje drugovi jedna od znat-nijih
smetnji za mobiliziranje na-rodnih
masa za stvaranje i učvrš-ćivanje
narodnog jedinstva će vam
se činiti da je neobično velika ga-lama
oko odnosa crkve i države
U zadnje vrijeme ste u štampi
mogli čitati niz polemičnih čla-naka
niz optužbi na crkvu ka
toličku niz prigovora sa strane ka-toličkog
svećenstva a vidjeli ste
I neke demokracije Ne bih litio da
ponovno ovdje govorim o našem
stavu prema katoličkoj crkvi i na-šim
pogledima na organisaciju od-nosa
crkve i države
Naše osnovno načelo je jasno
Ono je izraženo u odluci III
zasjedanja ovog Vijeća — na-čelo
lobode savjesti načelo
koje je za nn svetinja načelo
koje ćemo mi poštivati
(Nastavit će se)
lb-9-1-- 4F -- & tmt '& jr4- -