Jedinstvo, March 24, 1961

              .
, U1-
L- жттт iflflirmr ?
719.000
Sredinom mjeseca feb-ruar- a
u Kanadi je bilo
719.000 nezaposlenih, sao-pca- va drzavni biro statis-tik- e
(Dominion Bureau of
Statistics).
Ova brojka predstavlja
11.3 posto ukupne radnc
snage (labor force), koja
je iznosila 6,363.000 £11
33.000 manje nego u ja-nuar- u.
Prema tome blizu
12 od 100 radnika je bez
posla.
Medjutim, postotak be-sposlen- ili
je mnogo veci
nego pokazuju ove brojke.
Treba imati u vidu da se
u radnu snagu ubrajaju i
farmcri, osobe koje rade
same za sebe ltd. Kad bi
se uzeo samo broj radnika
ili bar svih osigumika na
beeposlenicko osiguranje,
postotak nezaposlenih bi
iznosio mnogo vise.
Konz e rva tiv n a k
toku po-- ,
.-..шш-
ШШЛШШ ниЦНИИ
Tridtsda godina irfaicnja
hlazi svakog ulorka i pdla- -
Godisnja pretplata:
га Kanadu dolara,
ostah zcmlje 7 dolara
Adresa:
470 Queen Street Wat
Toronto 2-1-1, Ontario
Tclefan EM 3-16- 12 VOL XIII. No 23 (1116 TORONTO. FRIDAY. MARCH 24, 19G1 PRICE 8c PER COPY
NEZAPOSLENIH
Besposlica je najteze
pogodila istocne primors-k- e
provincije, gdje se broj
nezaposlenih od januara
do februara popeo za 84.-00- 0,
i predstavlja 18 po-sto
radne snage. Zatim do-la- zi
Quebec sa 14.5 posto,
British Columbia sa 13.9
posto. U Ontariu nema
promjena.
Novine pisu da clanovi
federalne vlade privatno
priznaju da "najgore jos
treba da dodje" t. da ce
u martu broj nezaposlenih
biti mnogo veci.
Najnoviji izvjestaj nije
narocito uznemirio niko-g- a.
U parlamentu opozici-j-a
je ucinila neke kriticne
izjave na adresu vlade, ci-- ji
clanovi su cutali. Pred-sjedni- k
Kanadskog radni-cko- g
kongrcsa Claude Jo-do- in
je izjavi0 kako izvje-staj
daje pravo Kongresu
o n v c n c i j a
Nckima je dobro
Dividendi kanadskih kor--
DIEFENBAKEROVA RAcUNICA
U Ottawi je odrzana konvencijn Konzcrvativno
partije. Prisustvovalo je 2.500 clanova ove partije iz svih
krajeva zemlje.
Sta jo zakljuceno? Kakvo jo stanovissto Konzcrva-tivno
partije i vlade prema problcmima koji danas suoca-vaj- u
zcmlju? Prema njczinoj buducnosti?
TeSko jo vjerovati, ali je istina da na konvenciji uo-p- ce
nije govoreno o besposlici. "Ta rijec nijo bila u kon-voncijsk- om
rjecniku", kazc dopisnik "Globe and Mail"
Walter Gray. Konvencija je dapace pohvalila vladu za
"vodjenje politikc koja omogucava porast ekonomije".
Nj pitanjima razoruzanja, nuklearnog oruzja, pri-znan- ja
N. R. Kino nije posvecena paznja.
I'oslusajnio sto Gray dalje kaze:
"Budimo realni. Ovdje imamo 2.500 torijevaca koji
su doSli na najvecu konvenciju u historiji. Medju njima
jo bilo dosta takvih koji su partiji ostali vjenii u teskim,
crnim danima. Sada oni dobivaju nagradu: Put u Otta-wu,
da so sastanu s ministrima i 6Ianovima parlamcnta,
da se rukuju s predsjednikom vlade, da lumpuju s torijc-vcim- a
iz ostalih dijelova zcmlje. Koga briga za besposli-cu,
nuklearno oruzje ! Neka crvena Kina podje dovraga.
Mi smo dugo cekali na ovaj dan. Zemlja je sigurna u to-rijevsk- im rukama, pa §to jos treba. To su delegati htjeli
i to su dobili".
Mozda nije ba3 tako. Novine su zabiljezile da su
ncki mladji delegati trazili da se zauzme odredjen stav
protiv nuklearnog naoruzanja i za normaliziranje od-no- sn
Kinom, ali nisu dalcko stigli.
Jedan delegat je htjeo da pobode antijankijsku za-stav- u, ali nije mogao dobiti nj rijec.
Ililo je napadaja na liberale, koje jo liberalni lider
Pearson u parlamentu nazvao makartizmom.
Kao najvazniji politi6ki momenat istice se Diefen-bakerov- a
izjava da ce se na iducim izborima glasati o
druJtvenom uredjenju : za kapitalizam ili socijalizam.
"Pitanjc so postavlja — rekao je Diefenbaker — da
li ce Kanada odrzati sistem slobodne preduzimljivosti
(free enterprise) ili ce preuzcti socijalizam".
Diefenbaker je dodao da je Konzcrvativna partija
danas jedini pobornik i £uvar kapitalisti6kog uredjenja,
a svi ostali, uklju£iv liberale i Novu partiju, su za socija-lizam.
Premijerova izjava izazvala je svakovrsno komen-tar- e
; cvo sto pise "Toronto Daily Star" :
"Ovo jc lazni izbor. Ak0 so kanadske izbornike suoci
da glasaju za sistem slobodne preduzimljivosti kako ga
konzcrvativna vlada zastupa, oni bi mogli da ga odbace.
"Osnovni ispit kojega nas sistem treba da polozi
jeste to da li moze osigurati puno zaposlenje.
"Oc'evidno je da Kanada, pod Diefenbakerom, to
nije postigla, Sto potvrdjuje broj nezaposlenih od preko
700.000".
"Star" je za kapitalizam. ali smatra ako se pobor-ni- ci
toga sistema budu odnosili prema zivotnim problc-mima
naroda onako kako se odnose Diefenbakerovi kon-zervativci,
taj sistem je propao — socijalizam je neizb-jezi- v.
Mi kazemo: Socijalizam ce u Kanadi docj bez ob-zi- ra
na drzanje i konzerativaca i liberala . . .
Pohod na Oltawu j U su pripreme za
Vind nnznnnelpnih nn nttnwil I
3
6
j.
sa
21. aprila. Iz Toronta u po. Pracija u mjesecu martu iz-ho- du
ce sudjelovati 300-10- 0 ,
nose $83,989.522 dolara ili
nezaposlenih. Potrebna je fi- - $2,106.373 vi§e nego u mar-nancijs- ka
pomoc. I tu proSle godine.
kad je tvrdio da ce broj
nezaposlenih preci 700.-00- 0,
zbog cega je po vladi
svrstan medju "proroke
propasti".
Istovremeno s tim i libe-ral!
i konzervativci su se
okomili na guvernera dr-zav- ne
banke (Bank of Ca-nada)
Coyne zbog njego-vi- h
pogleda na besposlicu,
a senat je zakljucio da ga
pozove na saslusanje. Coy-ne
tvrdi da je besposlica
posljedica ekonom'ke pot-cinjeno- sti
stranom kapita-l- u
(USA) i da je izlaz u
razvitku produktivnog ka-pacite- ta
zemlje vlastitim
snagama. Coyne je svaka-k- o
u pravu, alt to sto on
predlaze ne moze biti
sprovedeno odmah — ne-zaposle- ni
radnici ne mogu
tako dugo cekati. Potreb-n- e
su izvanredne mjere
— to je sada zadatak.
Monopoli nabijaju
cijene
Ontarijski premijer Frost
jo izjavio da su za porast
bolnickih troskova krivo mo-nopolisti5- ko
kompanije, koje
previse naplacuju za bolnic-k- i
materijal.
Frost ima oruzje protiv to-ga
(zakon) — zaSto ga n"
upotrebljava?
Kaspolozcnjc kanadskih
Francuza
List "La Prcsse" iz Mont-real- a
javlja da oko 15 posto
Francuza no 2eli biti u kana-dsko- j
konfederaciji, odnosn
hoce punu samostalnost. Tri-des- ct
i devet posto jc za kon-federacij- u,
a samo 3 posto
za prikljucenje Sjed. Drza-vam- a.
Ovo je utvrdjeno jednom
, anketom medju citaocima
"La Presse".
Gizenga: Plan za
rasparcavanje Konga
ce propasti
Kairo. — Predsjednik le-gal- ne
vlade Konga Antoan
Gizenga demantovao je naj- -
energiSnije da postoji ma
kakav sukob izmedju njega
i komandanta legalnih kon-Koansk- ih
snaga generala
Lundule. Gizenga je ovo iz-javio
u radio-intervju- u sa u-redni- kom
"AI ahrama". On
jo rekao da su to "zlonam- -
jerni glasovi sa ciljem izazi--
vanja rascjepa i zabunc u
na§im redovima".
Gizenga jc najoStrijc osu
dio nedavnu konferenciju u
Tananarivi izjavivsi da je
"jedinj rczultat konferenci- -
je rasparcavanje Konga, a
to je ono sto imperijalisti zc- -
le". S obzirom da je iitavo
stanovnistvo protiv toga i po- -
stuje svoje demokratskc in- -
stitucije sa parlamentom na
6elu, rekao je dalje Gizenga
plan za konfederaciju ce si-gu-mo
pretrpjeti poraz.
On je dalje rekao da nc
moic bitj mira u Kongu dok
parlament ne bude ponovo
sazvan i "doncse odluku u
pogledu sudbine premijera i
njegove vlade".
Zakoniti premijer Konga
je takodje zatraiio potpuno
povlacenje svih Belgijanaca
iz Konga i razoruSavanjo
svih oruXanih trupa kako bi
se stvorila atmosfera u kojoj
(Nastavak na str. 1)
Sirl se pokret protiv nuklearnog naoruzanja
Peticija vladi da se odrekne nuklearnog oruzja
Pokret za nuklearno razoruzanje je zauzeo velikog
maha.
Neposredni cilj je sprijeciti nuklearno naoruzanje
Kanado, sto bi bio prilog nuklearnom razoruzanju op-cenit- o.
Dosad su se za to zalagale mnogo grope i organiza-cije- ,
koje su so sada pocele zblizavati i uskladjivatj svo-j- e
napore.
Vazan korak u torn pravcu bio je veliki miting u
Torontu prcsle nedjelje, o kome smo vec pisali
0o i- - ' -- i !iam FrinbiTR.
preJsjc n.h Toronio os kouiti-t- a
za ra . u,u.iji' Njea najtiie na-t- Ji
, ( i .i. unmaju
сцз I til l", ' renim" fill.
1 Џ2 Ш
Pi.s I!o !an Ivinlins j. Rtkrt-Ja- r
Toroiu ., n Koran a 7a razoru-zanje.
SSSR i SAD polpisali
sporazum o razmjeni
ucenjaka
Akndemija nauka SSSR i
americko vijece naucnih
drustava po.tigli su spora-zum
ti Moskvi o razmjeni u-eenja- ka.
odrzavaniu semina-r- a
i паибпо-istraiivack- ih ra-do- va
na podruiju drustvenih
I
i hi'mnni'tarnih nauka.
U
Дрe
Dr. Hugh L. Keenleyside
I je airao na kanadske u- -
cenjake da se prikljuce bor--
bi za zabranu nuklearnog o- -
ruzja.
Mnogi kanadski ucenjaci
su spremni da uzmu ucesca
u stvaranju novog oruzia, a-- b
izbjcgavaju da narodu
rastumace po3ljedice nukle-arnog
rata, rekao je Dr. Ke-enleyside.
Kanadski ucenjaci se treba-i- u
ugledati u istaknute nau-conja- ke
u Sjedinjcnim Drza-vam- a.
Velikoj Britaniji i
drugim zemljama. koji su
zauzeli odredjen stav protiv
nuklearnog naoruzavanja.
Dr Keenlevside jc ovo re-kao
na godisnjom mitingu
Komiteta za kontrolu radija-cije;
on je predsjednik ovog
komiteta. Ranijo j0 bio sluz-- !
bi'iiik Ujedinjenih Nncija, a
sada zauzima polozaj preds-lnik- a
B. C Power Com-mission
(divavna ustanova).
On je rtro osudio fVde-ralno- g
ministra obrane Dhi- -
U
Vojna situacija u Laosu
se okrenula u prilog oslobo-lila6ki- h
sila, koje su ozbi
ljno ugrozile pozicije
sluznika "pre-mijera"
Bun Uma i genera-- ,
la Novasana. Ovo je uzbu-- i
nilo njihove gospodare u
koji su zapri-- i
ietili da nikako ne ce dozvo-li- ti
"pobjedu komunista",
i kako oni nnzivaju borce za
! nacionalnu slobodu i neut--I
ralnost Laosa. Ameridki pre-idstavn- ici
su rekli sovjetskim
da obustave
vojnu pomoc laoskim borci- -
V i j c s 1 i z J u ff
Tolko stnnje privrede predstavljalo
je i do sad temu mnogih clanaka i studija : dosta se go-vori- lo
o kobnim posljedicama ukidanja
i planiranja, o likvidaciji jedinstvenih ci-je- na
i regulatorske uloge drzave po torn pitanju, o opitoj
anarhiji i kaosu koji su se pojavili kao rezultat odstupa-nj- a
od principa socijalistic-k- e
izgradnje. Medjutim, dogadjaji prvih mjeseci 1961.
godine, izazvani novom tzv. privrede,
nalazu nam da se ponovno pozabavimo tim pitanjem, tim
vi§e sto o tome govori vec citavi svijet, kako socijalistic-ki- ,
tako i Pogledajmo sta se to dogodilo
u toku posljednjeg vremena u ekonomici !
Pod konac proJle godine drzavni rukovodioci Jugo-slavi- je
vise ili manje uvijeno priznali su da se privredna
situacija zemlje jo5 vi§e pogoriala, da se teJko moze
spreavati sirenje narastajucih anarhistickih tenden-cij- a
u proizvod-- 'i i na trziJtu; isticali su potrebu novo,
tko zna koie c po redu, privrednog 2i-vo- ta.
Na V. kongresu sindikata metalskih radnika Sve-toz- ar
Yukmanovic je sa svom ozbiljnoscu istakao. dn ta-kv- o
stanje ne samo 5to izaziva "deformacije u dnitve-ni- m
odnosima" nego poSinje predstavljati "ozbiljnu коб-nic- u
daljeg skladnog razvoja privrede u cjelini". U isto
vrijrme, analizirajuci privrednu i politi6ku situaciju u
zemlji, "Borba" je pisala, da se "javljaju ozbiljne tes--
Poslije toga u Torontu je odrzan godi§nji miting
Komiteta za kontrolu radijacije, na kome je zaklju6en&
da se pokrene nacionalna peticija protiv nuklearnog na-oruzavan- ja Kanade. Peticija sa potpisima ce biti pre-da-na premijeru Diefenbakeru 1. juna.
Torontski komitet za razoruzanje je vec cirkulisae
slicnu peticiju (vidi na drugom mjestu).
U iducu nedjelju (26. raarta) odrzat ce se vazm
miting Torontskog udruzenja za mir (Kanadski kongrea
mira), koji namjerava poduzeti neke akcije, uklju6iv
delegaciju u Ottawu
J? aucenjacfma
GOVOR DR.
glas llarkness zbog njegovih
napadaja na one koji trazc
zabranu nuklearnog naoru-zanja.
llarkness se sluzi ma-kartisti6k- im
metodama, re-kao
je Dr. Keenleyside
Komitet za kontrolu radi-jacije
jc za zabranu nukle-aarno- g
oruzja pod
kontrolom, sto je u
suglasju sa stavom kanadske
i drugih zapadnih vlada, re-kao
je Dr. Keenleyside.
Ukazujuci na opasnost
nuklearnog oruzja on je iz-n- io
da postoje planovi za i?-grad- nju
"bombe koja bj spr-zil- a
i odnijela u zrak stano-vni.stv- o
New Englanda (amp-rick- a
drzava) ili Ontario od
Ottawc do Windsora sa visi-n- e
od 200 do Л00 milja".
On jo podvukno da obrane
protiv nuklearnog oruzja ne-ma.
Podzemna skloniSta su
beskorisna i narod ne treba
uspavljivati da mozo preziv-let- i
nuklearnj rat.
(Nastavak na str. Л)
ma. Ucinili su i neke prije-dlog- e
koji bi produzili zivot
njihovih sluznika. Istovre-meno
s tim cinili su prijctnje
da ce povecati vojnu j)omoc
Bun Umu i Novasanu. Ali od
toga mala korist, jer kako
je, prema izvjeStaju novina-r- a
Philip Deane, rekao je-dan
americki diplomat, "a-k- o
im damo vise oruzja, oni
ct samo imati viSe za baca-nj- e
kad drugi put budu bje-zali- ".
Stvar je u tome, rekao
je americki diplomat, da
"naSi Laosanci ne ce da se
o s I a v i j c
USA PRIJETI fNTERVENCIJOM LAOSU
impe-rijalistick- ih
iWashingtonu,
predstavnicima
I'rofior I). I. Oauthier je pred-sjednik
knml)inoanili komiteta
za raoruZanje na Toronthkom
uimerzilelu koji luimlju aktiv-not- ; ursoa ti kampanji rutiv nu- -
Мсагпок naonizaanja.
Ptiscnjc polkopava
zdravlje
Dr. Linus Pauling je re-kao
и Torontu (govor na №
niverzitetu) da osoba koja
dnevno popusi paketic ciga
rota skracuje svoj zivot za 8
godina.
bore".
Sta onda Amerikanci mo-gu?
Da intervenisu sami. Ali
otvorena americka interven-cij- a
u Inosu bi sigurno pro.
uzrokovala protivmjero s
druge strane — i svijet bi se
nasao na rubu svjetskog ra-ta.
Izlaz iz ove situacije je da
se Laosu prizna nezavisnost
i da ostano neutralan, ne
"neutralan" u korist imperi- -
jalista, kako hoce Washing
ton, nego istinski neutralan,
kako predlaze zakoniti 1аоз-k- i
premijer Suvana Fuma.
To treba da so titvrdi
cor=sokaku
jugoslavenske
centralizovanog
rukovodjenja
marksisticko-Ienjinisti6ki- h
reorganizacijom
kapitalisticki.
jugoslavenskoj
reorganizacije
KEENLEYSIDE
medjuna-rodno- m
medju-narodno- m
konferencijom.
koce u radu i funkcionisanju organa druStvcnog samo-upravljan- ja
u preduzecu, komuni i dalje, kao i odiedje-n-e
smetnje za njihov dalji razvoj". U vise slucajcva go-voril- ose
i pisalo o opadanju produktivnostirada, o anar-hiji
i kaosu u proizvodnji i trgovini.
Takvo stanje imperativno je nalagalo drzavnim ru-kovodioc- ima da so ne§to treba poduzeti, jer skrstenih
ruku nije se moglo cekati — trebalo je spasavati iz te-me- lja poljuljani "ugled" tzv. jugoslavenskog puta u so-cijalizam
i. §to je najglavnije, utisati nara§tajuci gnjev
trudbenickih masa zbog stalnog pogorsavanja zivotnih
uslova. Pocela su se rasipati obecanja, suStina kojih je
bila — "uvadjanje novih instrumenata u privredi" j "no-v- i
sistem raspodjele dohodka". Podvlacila se potreba
stabilizacije privrede, povecanja i pojeftinjenja proiz-vodnj- e,
potreba snizenja cijena i poboljsanja zivotnog
standarda. Medjutim, istovremeno, iza ledja narodnih
masa, jugoslavenski rukovodioci vrSili su druge pripreme.
Nakon dugih debata i diskusija u vrhovima, kao j sla-nj- a
specijalne delegacije na celu sa direktontm jug ban-ke
za spoljnu trgovinu Tomom Granfilom u SAD. oni su
postepeno poceli otvorenije govoriti o svojim od ranijeg
vremena stvaranim planovima t. j. o ukljuSivanju jugo-slavenske
privrede u sistem kapitalisticke ekonomike, o
davanju §irokih ustupaka ameri6kom kapitalu.
(Nastavak na str. 3)