Jedinstvo, March 21, 1961

              Tridmta godina кМтја
Islazi svakog utorba i pella
J Ш ш шШш xbw шШш wlZh шЧШг вШлШш Ш Шг Godunja pretplala:
a Kanadu ddtara,
ejfab ггтУ dolara
ШШЈ£_ Adrcsa:
479 Quun Strut Wat
Toronto 2-I- i, Ontario
Tclefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. 22 (1115) TORONTO, TUESDAY, MARCH 21. 1961 PRICE 8c PER COPY
Kan ada i Jugoslavia
Koca Popovic
Na 27. marta u Ottawu cc doci Jugoslav enski mini-fita- r
vanjskih poslova Koca Popovic da razgovara sa pre-dstevnici- ma
kanadske vlade.
Popovic dolazi u Ottawu iz New Yorka, gdo prisu-stvuj- e
zasjedanju Generalne skupstine UN U Ottawi
ce ostati dva dana kao gost kanadske vlade.
Sto je svrha Popoviceva posjeta ? Da Ii dolazi na po-zi- v
kanadske vlade ili ga salje njegova vlada po nekoj
nilsiji?
Novine pisu da diplomataki "krugovi u Ottawi nje-go- v
posjet ematraju "neobicnim" i naroSito istiiu da
je on "prvi komunistiiki lider" koji 6e posjetit Ottawu u
mnogo godina.
Poznato jo da jugoslavenska vlada odavna pokazi-val- a
zelju za poboljsanjo odnosa sa Kanadom, ali ka-nads- ka
vlada jo ostala hladna. Promijor Diefenbaker i
oslali kanadski ministri su svo do nodavna davali izjavo
DOBRO, ALI NIJE DOSTA
Dcmokratski Kanadjani odaju priznanje premijeru
Dicfonbakeru na ulozi koju je odgirao na komonveltskoj
konferenciji u Londonu u pitanju Juznc Afrike. Oni dr-z- e
da premijer sada treba da podje korak naprijed i ci-ta- vo
svoje drzanje uskladi sa principom rasne ravnop-ravnost- i,
kojega je branio u Londonu.
Jedan citaoc konzervativnog lista "Globe and Mail"
piso ako je premijer toliki pobornik rasne jednakosti i
ravnopravnosti naroda Bntanskog komonvelta, onda ce
on sigurno ukinuti diskriminaciju protiv uscljcvnnja u
Kanadu pripadnika erne i 2utc rase iz Komonveltskib
zemalja.
Ta nije valja premijer za jednakost crnih i bijelih u
Juznoj Africi, a protiv ovdjo u Kanadi.
Neki Marvin Park pise: "Gospodin Diefenbaker
osudjujc rasnu segregaciju u Juznoj Africi, ali ignorise
drzanje nasih Indijannca u rezervacijama. Rasna pra-vic- a,
poput dobrotvornosti, pocinje kod kucc ..."
Francuski ratni brod otvorio vatru
na jugoslavenski brod "Srbija"
Tanjug javlja : SAD, popeo so odred od 31
Francuska ratna mornari- - francuskog vojnika prcdvo-c- a
izvrsila jo juco (15. mar- - djon oficirima koji su zahte-ta- )
jos jedan piratski pre- - vali da pregledaju brodski
pad na jugoslovenski trgova- - dnevnik i pretresu tovar. Ko-c- ki
brod u Sredozemnom mo- - mandant broda zahtevao jo
ru. Z-rtv-a ovog prepada jojod francuskih oficira da pit-br- od
"Srbija" na koji jevecjthodno potpiJu zapisnik sa
jednom ranijo izvrson pre--j tacnim geografsskim koordi-pa- d
u Sredozemnom morunatama na kojima jo brod
od strano francusko ratnc'napndnut. Francuski oficiri
mornaricc. Na jugoslovenski su to odbili iodmah zaplcnili
brod otvorena je artiljerijs-ibrod- , prouzeli komandu i o-- ka
vatra sa francuskog rat-idvez- li ga u pravcu hike O-no- g
broda "F 7f8" jutros u'ran. (Posljednje vijesti kazu
8.30 ensova П0 nnuttfkih mi-Id- a je brod puSten).
lja sevcrno od alzirske obalo Ovo je sesti prepad na
intcrnacionalnim vodnma. brodove Jugoslovonskc trgo-N- a
brod "Sibiju", koji je vacke mornaricc od strane
bio na redovnom putu za francuskih ratnih brodova.
°
'BOsKO I MADJARSKI GENERAL
Bosko Mladenovic je opet nadrljao.
Narodna poslavica kaZc: "Prije ispeci, pa onda re-ci- ".
Bosko, medjutim, rckao bcz da je pekao. (A to nije
prvi put).
Ovih dana u Torontu se pojavio madjarski general
Louis Dalnoki de Veress.
On je u proslom ratu, po vlastitom pricanju, zapo-vijeda- o
Drugom brigadom Trece madjarske armije, ko-ja
je sudjelovala u okupaciji Backe i Baranje.
General se sada nalazi na celu "Svjetske federacije
madjarskih boraca za slobodu" i live u Londonu. U To-ronto
je doiao da "hrabri" svoje pristase da ne gube na-d- u
u "oslobodjenje" Madjarske i "povratak kuci."
Mladenovic je u pismu torontskoj stampi optuiio
Veressa da je odgovoran za smrt 21.000 Srba i vise hi-lja- da
Jevreja u Backoj i Baranji.
General ga je na to dozvao k sebi i "uvjerio" da on
nije niita kriv — mora biti "netko drugi".
"U torn slucaju ja se izvinjavam", rekao mu je Mla-denovic
(prema pisanju "Globe and Mail"). Ja sam po-grcs- io
o vaiem imenu, ali sam uvjeren da jedinica koja
se sponvnje u knjizi (sluzbenim iucoslovenskim izvjes-tajim- a
o ratnim zlocinstvima) pocinila zlocinstva".
Cudna stvar: General Veress priznaje je koman-dova- o
vojnom jedinicom za koju je Mladenovic uvjeren
da je poubijala 21.000, ovaj mu se ipak izvinjava!
O jadni Bosko, zasto se pacas u stvari kojima nisi
dorastao . . .
F
dolazi u
o "oslobodioniu" Istocne Evropo, pn cemu nisu dijclili
Jugoslaviju od zomalja socijalistiekog taliora Vlada je
davala podrsku rcakcionarnim grupama (eetnicinia i
ustasama) koje traze svrgavanjo sadasnjc jugoslavcnske
vlade. U tome je naroSito aktivan konzorvativni poslanik
Maloney in Toronta. PopoviSev posjet znacij da je TJie-fenbakero- va vlada po6ela mijenjati stav, bar u koliko se
Jugoslavije tice.
Prenosedi ovu vijest jedan list pise da bi i Tito mo-ga- o
biti pozvan u Kanadu. Mozda to i je glavna svrha Po-poviceva
posjeta.
Interesira nas sto de povodom ovoga recM "Glas Ka-nadsk- ih Srba" j ostala reakoionarna stampa, koja je pro-file
godino galamila kako jo kanadska vlada obecala da
Tito ne co biti pozvan u Kanadu (to jo bilo prilikom Ti-to- va boraka u dolasku na zasjodanp1 Oonoralno skup-stine
u UN u Now Yorku)
Vatikan i
Vijesti iz Rima govore
da vatikanski krugovi i
dalje proucavaju spora-zu- m
sa jugoslavenskom
vladom.
Preokret u odnosima iz-me-dju
Katolicke crkve i
drzave u Jugoslaviji zapa-ze- n
je odmah poslije smr-t- i
kardinala Stepinca, sto
je istakao i beogradski na-dbisk- up
Ujcic u izjavi tali-jansko- m
Iistu "II Tempo".
Prosle godine u Zagre-b- u
je odrzan sastanak ii-mokatoli- ckih
biskupa iz
cijele Jugoslavije, na ko-m- e
je prihvacen memoran-dum
o odnosima izmedju
crkve i drzave. U torn me-morandu- mu
biskupi su o-bcc- ali
punu podrsku Tito-v- u
rezimu za izvjesne kon-cesi- jc
Katolickoj crkvi (da
se mjesni organ! vlasti ne
mijesaju u vjersko obuca-vanj- e
djece izvan skole,
da se vlada konsultira sa
biskupskim vijecem umjes-t- o
sa udruzenjem sveceni-ka- ,
da se dozvoli veca slo-bod- a
crkvenoj stampi i po-vra- te
neka konficirana i-ma-nja).
U novembru i decembru
prosle godine Rim je pos- -
Vlada provincije
izjavi
drzave
Seper
oteze?
Nai-m- e,
uciniti
Vlada provincije Saskai-- Peace Council
i drugih
skupstini liberalnoj
se vladin
na
miianjo, za povecanje eko
nomske i tehnicke pomoci
zemljama i za-branu
nuklearnog oruzja na
kanadskom teritoriju i ru-kam- a
kanadskih oruzanih si-l- a.
Delegacija 75 clanova
3Ii(inff u pocasl
vclikana
Na 23. aprila u Torontu ce
so miting posvecen
indijskog pje-sni- ka
Tagore,
muzicara Franz
jLizta j pjesnika
jTaras Sevcenka.
' Miting organizira Toront-sk- o
udruJenje za mir uz u-jel- co niza?rugih
Diefenbaker se lioji
izbora
Predstavnici Novo partije
su izjavili da godino ne
ce bitj federalnih izbora. Oni
kazu se Diefenbaker sada
boji izaci pred narod.
Ottawu
Jugoslavija
jetila delegacija katolic-ki- h
biskupa, koju je prcd-vodi- o
beogradski nadbis-ku- p
Ujcic. Iako je nadbis-ku- p
Ujcic u svojoj
listu "II Tempo" 19. dece-mbr- a
I960, kazao da on "i-sti- ce
i
Svete Stolice", cinjenica
Vatikan jos nije odob-ri- o
sporazum. Nedavno
u Rim otputovao zagreba-ck- i
nadbiskup sa ci-Ijc- m
pospjesi odluku
Vatikana.
Zasto Vatikan I-zg-leda
da nije u pitanju
sam sporazum, nego nje-gov- e
opce posljedice.
ako se Vatikan odrek-n- e
politickc aktivnosti u
Jugoslaviji i pristane na
suradnju s "koTiunistic-kim- "
rezimom, onda bi
morao slicno i u Po-Ijsk- oj,
Sovjetskom Savezu,
itd.
Javljaju iz Varsave da
je Vladislav Gomulka op-tuz- io Vatikan da potice
poljsku katolicku
zauzme neprijate-Ijsk- j
stav prema poljskoj
drzavi.
protiv
Saskatchewan,
nhewan je predlozila Zako- - u pred-nodavn- oj
Saskat-- jstavci vladi i opo-fhewa- na da izjasni za'ziciji je pozdravila
troskova na-podhv- at, ali je istakla da
nerazvijenim
u
od
odrzati
godisnjicama
Rabindranath
austrijskog
ukrajnskog
organizaci-ja.
ove
da
zadovoljstvo
je
da
je
da
Madjarskoj
hijerar-hij- u
da
organizacija
smanjivanje
svjetskih
treba pozvati federalnu vla-d- u
da energicnije poradi za
opco razoruzanje, da se iz-jasni
za zabranu nuklearnih
pokusa. Delegacija je pred-lozila
da se imenuje komitet
koji ce prouciti ekonomske
posljedice naoruzavanja u
'provinclji Saskatchewan, la
se vlada izjasni protiv pn-vatn- ih
skloniSta od ato-ns-ko- g
oruzja jer stvara laznu
predodzbu sigurnostj i da
posalje delcgaciju u SSSR,
Kinu i druge socijalisti6ke
zemlje radi proSirenja trgo-vin- e.
Delcffacija mirovnog
pokreta posjetit ce
Ottawu
Torontsko udruzenje za
mir (Toronto Association
for Peace) namjerava po-sla- ti
delegaciju u Ottawu
da vladi i parlamentu izlo-- zi
svoje stanoviite u pita-nju
mira J razoruzanje.
"ГТ КПМЖтГГипм
Dr. Pauling: Razoruzanje je jedini spas
Kanada ne smije pristupiti "nuklearnom klubu"
Dr. Linus Pauling je upozorio da nukloarno naoruzavanje vodi tmi-sten- ju covjecanslva.
Spas je razoruzanju i svi ljudi diave trebaju pojai-at-i naporc u toUi
pravcu.
Dr. Pauling je izrazio uvjerenje da iv ugovor zabrani nuklearnih po-ku- sa biti zakljucen kroz tri mjescca.
je pozvao Kanadu da ostane izvan "nuklcarnog lduba".
To je tu-ini- o i sveccnik Collins iz Engleskc.
Dr. Pauling i Collins su govorili na milingu Toronlskog komitcta za razo-mzan- jc
prosle nedjelje uvecer. Na pozornici su sjedili predstavnici raznih
organizacija, kojima su biti Dr. Homer Jack Amcric-ko-g kom-itcta
za pametnu nuklearnu poliliku i Dr. Hugh Keenleyside, predsictmik Ko-mitcta
za kontrolu radijacije. Slasscy Hall jc dupkom pun — ulizu 3.000
osoba.
Pauling je realisticki Ivora i preostaje jo5 G. U po-prikaza- o
opasnost nuklear-jsljednj- e vrijemo Sjed. Diia-no- g
oruzja. Jedna nuklear- - ve i Sovjetski Savez su po
int bomba od 20 megatona
sadr2i sedam puta vecu ek-sploziv-nu
snagu nego svo
bombe baccno u Drugom
svjetskom ratu i moze da
bije 20 milijuna ljudi.
Tri stotine takvih bomb!
je dovoljno za unistenje sve-g- a
stanovnistva Sjedinjenih
Drzava, a isto toliko za uni-stenje
stanovnistva Sovjets-ko- g
Saveza ; za ostali dio svi- -
jeta dovoljno jo oko 200 bo-mba:
800 NUKLEARNIH
ПОМПА I COVJECANSTVA
VISE NEMA.
Pauling jo kazao da
Sjod. Drzave sada imaju
120.000 nuklearnih bomba,
a Sovjetski Savez mozda
00.000.
On je iznio da ncki ludja-c- i
u Sjed. Drzavama zagova-raj- u
pravljcnje Jo§ jacih bo-mba
— od 1.000 megatona.
Ima i takvih koji vjcruju
u "ogranlccni rat", koji bi se
vodio sa "malim" bombama
koje su uniStile HiroSimu i
Nagasaki.
Dr. Pauling je izrazio uv-jeren- je
da co rat biti izbjeg
nut. Spas je u razoruzanju.
Rekao je da su dobri izg-lo- di
Za postignuco sporazu-m- a
o zabrani nuklearnih po-kusa.
koji so ovih dana (uto-ra- k
21. marta) obnavljaju
Zenovi. Dosad jo posfignut
sporazum o 19 taSaka ugo- -
U provincijalne vlade
delegacija je odgovorio dr-zav- ni
odvjotnik R bert Wal-ker.
On je prije svega rekao
da vlada cijeni one koji rade
za mir i osudio jc federalnog
ministra obrane Harkness 3to
ih napada.
Walker j0 kazao da je
provincijalna vlada protiv
proSirenja nuklearnog oruz-ja
na zemlje koje ga sadj
no posjeduju, ukljuciv Ka-nadu.
Ona je za obustavu
nuklearnih pokusa i za po-jacan- je
Ujedinjenih Nacija.
Liberalni lider Thatcher
je delegaciju osigurao da on
i njegova partija zele mir.
Saskatchewan nuklearnog naoruzanja
i iiiliTu м гШуППДг ii "Tf'T iTiinil il i : н.и ...i
Hv .
6
7
da
ali
ka
u i
o
On
medju od
bio
Dr.
u- -
Dr.
u
ime
kazali sklonost za popuSta-nj- e
u svojim stanovima, pn
Dr. Pauling vjcruje da co
sporazum o zabrani nuklear-nih
pokusa biti zakljugcn u
roku od 3 mjescca.
Dr. Pauling je govorio o
akcijama koje jo on poduzeo
bio
str.
G OKULEVICH
NA RASKRSNICI - ZA ZIVOT, ZA SREcU
"Mi 7iimo ii rpohi wlikih rcvolucianarnih prnnijcna, natalih
uspjesima Г Inmc ltii nada za cijoli sviji--t itpns-no- st
da 1)4 de iznonadni) Ako ne uspijemo 1л sporazu
mimo idnco tri ili cvtiri onda ce mofda vi bill
kan sa dobra o1ja u sijclu moci da zaulaW ka
Indijeki premijer Nehru na
l'etnaestom (cneralno
ekupstine UN', Л. oktobra 10.
Mo2e It itko od nas zami-sl- it
Sto prekasno mozc da
znaci?
Runjava, zvjerolika stvo-ren- ja
izvlaCe se iz svojih
spilja posmatraju praznu i
bezzivotnu povriinu zemlje,
alicnu povrSini kako
ju obicno prcdstavljaju urn-jetni- ci.
Ova stvorenja su bi-v- 5i
generali. Cestitajuct jo-da- n
drugome na "pobjedi",
oni su svijesni da su razara-6k- i
udarci protiv "neprijate-Ija- "
opustoSili 6itavu zemlju.
Oni su otrovali no samo Iju-dsk- a
bica i zivotinje, nego i
bilje i zrak, svo je osudjeno
na propast, pa i oni sami.
Fantasticno? StraSna mo-ra
koja ne moze da se
jutro idemo na rad.
Stotine djece igra se na uli
iama, u parkovima i igraliS-tim- n.
dana, majko o-dijo- vaju
svoju djocu i salju
ih Mladici i djevoj- -
IMIadi konzcrvativci
se bunc
INa konzervativnom sas-tank- u
u Ottawi ispoljilo se
nezadovoljstvo mladih kon-zervativa-ca,
nesto slicno
kao na prije nekoliko mje-se- ci
odrzanom sastanku li-ber-ala.
Naime, mladi su
htjeli da se konzervativna
partija izjasni protiv nukle-arnog
naoruzanja i za priz-nanje
N. R. Kine.
Sovjctska stampa o K i n i Tvrdjava mira Ssfroku
Moskva. — "Pravda" pise
Danasnja Kina ieste monolitna kao stijona. velika
svjetska drzava. Njen narod je jedinstven u svojim ma-Stn- ma
o buducnosti i u naporima za ostvarenje till maiti.
Kineski narod je pretvorio svoju domovinu !z areno 2o-stok- ih
svadja kolonizatora, iz stalnog ratnog 2ari3ta u
tvrdjavu mira na Istoku.
"Borba za plemenitc ciljevo mira u svijetu i
naprodak 6ovje6anstva jeste nopobitni kurs na?e zemlje
u medjunarodnim poslovima" — govori so it Ustavu
Republike Kine.
u borbi protiv nuklearnog o
ruzja, zbog dega je u Sjedi-njeni- m
Drzavama napa-da- n
j ocrnjivan, izvodjen
prcd sonatski odbor itd.
Njogovu prvu peticiju za
zabranu nuklearnih pokusa
potpisalo je vise od 11.000
naucenjaka i drugih ugled-ni- h
ljudi u svijetu.
(Nastavak na i)
naukr i trhniko. I i
iinKtcn. . . se
o гаготЈапји RiKline,
i ncce krefanje
unislinju".
—
zasjedanju
mjoseca
dogo-di- ?
Svako
Svakog
u Jkolu.
:
cijelom
Na-rod- nc
kc si dosaptavaju slatke ri-je- ei.
DucandZijo otvaraju
svoja vrata svakog jutra.
Svo ovo mozc biti pretvo
rcno u popeo u jedan dan, a
mozila i u nekoliko sati !
Moze li zaista?
Ovo jo tesko zamislit kao
Sto nam ie teSko shvatiti ck-eplozi-vnu
snagu jednc hid-rogens- ko
bombe, koja mozc
da pretvori u pepeo svo na
povrSlni od 100 cctvrtnih mi
lja i da zahvati radijacijom
na stotine milja unaokolo.
Ali ovo je cinjenica!
NnSom umu jo te§ko prctl-posta- vit
rakotu koja loti br-zino- m
od .".000 milja u 30
minuta i pogadja na milju I
milju i pol od mete. Ali ovo
je cinjenica!
Nama je te§ko vjerovati
da se avion! sa hidrogenskim
bombama stalno nalaze u
zraku spromni da krenu na
unapred predvidjene mcto i
epuste svoj smrtni tovar. Ali
ovo je cinjenica!
Nama jo teSko shvatiti ito
гпабј trositi 100 milijardi do-lara
godiSnje na pripremo zn
uniStenje 2ivota na zemljl.
Ali ovo je cinjenica!
lesko jo vjerovati ua a
mericki generali otvorena
tvrde da Sole Sto prije stici
na mjosoc, da bi tamo podi-g- li
baze za hidrogensko гд
koto, koje bi mogle bit! bacc-n- e
na komunisticke zemljo
bez straha od odmazde. А1Г
(Nastavak na str. 2)
Ti duboko bumanj princf-p- i
vanjskc pobtiko Kino pro!
sticu iz samo prirodo едсЦа-Hsti5ko- g
uredjenja. Od dana
svoga nastanka Narodna Rc-publi- ka
Kina je stupila u ve-li- kti
znjednicu tlrzava. koje
sacinjavaju socijalwtie'ki ta-bor,
i otada stalno wtupa na
svjetskoj areni u jedinstve-no- m
frontu s njima. Medju-ONa&tav- ak
na str. 3)
na