Novosti, April 17, 1948

              HV
ana-an- -an 11 a-- B— a- a-
ADRESA NOVOSTI: rOMOGNBIO NAŠEM
206 Adelcđde St W
Toronto 1 OnL Ccmoda NARODU U JUGOSLA-CIJENA:
VIJI U OBNOVI I IZ-Za
Kanadu $500 godižnje GRADNJI ZEMLJE
Za are drugo zemlje $800
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI — IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God VIIL Broj 1211 TORONTO ONTARIO SATURDAY APRIL 17 1948 Vol VID No 1211
U Optužujemo Stankoviča i Markovića
i Na znanje povratnicima
prve grupe
— E UREDA VIJEĆA KANADSKIH JUŽNIH SLAVENA —
Na oiovu obavijesti od strane Jugoslavenskog pomor-skog
ureda a radi ograničenog prostora na parobrodu "Rad-nik"
preporuća so povratnicima Prve ovogodišnja grupe da ne
nose stvari za drugog u zemlju jer se tako zauzima prostog
robi komercijalnog karaktera
Svaki povratnik može na jednu putnu kartu ponijeti svo-jo
prtljage do 60 kubičnih nogu badava Preko toga plaća se
5uVnti po kubičnoj nozi tj ako se radi o njegovim stvarima
Ako se radi o stvarima koje nisu njegove ili koje no za dru-gog
plaćati će so jedan dolar po kubičnoj nozi U tom slučaju
traži so od povratnika da kod Vijeća prijave svaki sanduk ko-jeg
u zemlju nose za drugog
Posjetnici (turisti) u koliko će takvih biti imaju pravo na
30 kubičnih nogu besplatno više od toga plaćati će jedan do-lar
po kubičnoj nozi
Molimo povratnike da se što vile pridržavaju gornjih upu-ta
kako bi se izbjeglo eventualnim poteškoćama prilikom ukr-caja
Marijan Kružić tajnik
Ugovor Sovjetskog Saveza
i Finske o prijateljstvu i
uzajamnom pomaganju
UGOVOR JE U SUGLASJU SA PRINCIPIMA UJEDINJENIH NA-CIJA
I U INTERESU ODRŽAVANJA MIRA I SIGURNOSTI
Helslnki — Izmedju Finske I
Sovjetskog Saveza potpisan je
ugovor o prijateljstvu i u lajam-nom
pomaganju Ugovor je za
Finsku potpisao premijer Mauno
l'ekkala a za Sovjetski Savez mi
nisUr vanjskih poslova Vjećeslav
llolotov Potpisivanju je prisustvo
vao i generaiisimus Staljin Tekst
ugovora Je slijedeći:
Predsjedništvo Saveza Sovjet'
skih Socijalističkih Republika Vr
hovni Sovjet I predsjednik Finske
republike u cilju produbljenja pri-jateljskih
odnosa izmedju SSSR i
Finske i uzimajući u obzir ielju
Finske da se odrii po 6trani od
kontradikcija u interesima velesi-la
1 izražavajući njihovu najveću
ielju za saradnju u interesu odr-žavanja
medjunarodnog mira I si-gurnosti
u suglasju sa principima
organizacije Ujedinjenih Nacija
odlučile su da utanače sa ovim ci-ljevima
sadanji ugovor i da ime-nuju
kao svoje opunomoćenike:
— To rredsjednUtvu SSSR Vr-hovnom
Sovjetu — V M Moloto-v- a
podpredsjednika Vijeća Mini-stara
i inostranog Ministra SSSR
— Po predsjedniku Finske re-publike
— Mauna Pekkala premi-jera
Finske republike koji su pos-lije
izmijene svojih punomoći na-djen- ih
u ispravnom stanju i pot-punom
redu sporazumili se na sli-jedećem
član 1 U lueaju da Finska ili
Sovjetski Savez preko Finskog te-ritorija
postanu objekti vojne ag-resije
od strane Njemačke ili dru-ge
države njene saveznice Finska
vjema svojoj dužnosti kao neza-visna
država boriti će se da odbije
agresiju U tom slučaju Fintka će
upotrebiti sve svoje trupe da brani
integritet svog teritorija na kop-nu
moru t u zraku aktujući u gra-nicama
svoje teritorije u sporazu-mu
sa njenim dužnostima u ovom
ugovoru pomoću ukoliko bude po-trebno
Sovjetskog Saveza iH za-jednički
U gornjem slučaju Sovjetski Sa-vez
će pružiti Finskoj potrebnu po-moć
ćlsn 2 Ugcvorne stranke će se
savjetovati jedna sa dragom u slu-čaju
postojanja opasnosti od voj-nog
napadaja pod članom 1
član 3 Ugovorne stranke po
tvrdjuju svoju odluku da sudjeluju
na najiskreniji način u pravcu po- -
RADNICI ČELIČNE INDUSTRIJE
N S DOBUI POVIŠICU
Svdnejr 15 Aprila — United
Steeta-orker- s of America (CIO)
potpisala je novi ugovor sa Domi-nion
Steel and Coal Corp o povi-šici
nadnice 1 drugim zahtjevima
Novim ugovorom radnici će dobiti
poviiicu od 114 centi po satu a
istom će se koristiti oko 4000 rad-nika
čelične industrije Nove ScetI
je- -
VmaTtlMI ilu afoaaatmaT IN
državanja medjunarodnog mira 1
sigurnosti u suglasju sa ciljevima
i principima organizacije Ujedinje-nih
Nacija
član 4 Ugovorne stranke po
tvrdjuju svoju obavezu da te us-teg- nu
od utanačenja bilo kakvog
saveza ili sudjelovanja u koalici-jama
uperenim protiv druge ugo-vorne
6tranke prema članu 3 mi-rovnog
ugovora potpisanog u Pa-rizu
na 10 februara 1947
član 5 Ugovorne stranke potvr-djuj- u
svoju odluku da aktuju u du-hu
saradnje i prijateljstva sa ci-ljem
daljnjeg razvijanja i produb-ljivanja
ekonomskih i kulturnih
odnosa izmedju Sovjetskog Saveza
I Finske
član 6 Ugovorne stranke so
obavezuju slijediti principe medju-sobno- g
poitovanja državne suve-renosti
i nezavisnosti kao i ne-mijeea- nja
u unutrašnje stvari dru-ge
države
član 7 Utanačivanje ovoga ugo-vora
biti će u sporazumu so prin-cipima
organizacije Ujedinjenih
Nacija
član 9 Ovaj ugovor podložan je
ratifikaciji i biti će na snazi za
vrijeme od 10 godina počimajući sa
danom njegova ulaska u snagu
Ugovor će doći na snagu danom
kada budu izmijenjeni ratfikacio-n- i
instrumenti ito će se izvršiti u
Helsinki u najkraćem roku
Ako nijedna od ugovornih stra
naka se ne odrekne ugovora godi
nu dana prije isteka roka od 10
godina tenu ugovora ostaje na
snazi za svakih daljnjih 5 godina
sve dok jedna od ugovornih stra-naka
ne podnese pismenu notu go-dinu
dana prije isteka tadanjeg
petogodišnjeg roka o svojoj namje-ri
da ukine vrijednost istog
Uvjeravljajući ovo opunomoće
ne osobe potpisale su sadanji ugo-vor
i zapečatile ga svojim znako-vima
Dano u Moskvi na 6 aprila 1948
u dvije kopije na ruskom I fin
skom jeziku oba teksta imajući is
tu moć
Sa odobrenjem SSSR predsjed
ništva Vrhovnog Sovjeta — Vjeće-la- v
Molotov
Sa odobrenjem predsjednika
Finske republike — Mauno Prlka- -
la
TUBERKULOZA UNIŠTAVA
KANADSKE INDIJANCE
Ottawa — Zdravstveno vladino
odjeljenje izjavljuje da je u Ma-nito- bi
x-r- ay zrakama pregledano
oko 7000 tamošnjih Indijanaca
Pregled je pokazao zapanjujuće re-zultate
zaraze suiice Od ovih 7000
pregledanih 252 osobe imaju ak-tivne
zaraze ove teike bolesti a
116 od njih su bolesnici od rod je-nja
Za ove posljednje medicina
nema nade da ih izliječi i ne pre-poručuje
ih za liječenje
pred kanadskom
Dok ustaško-četničk- a štampa širi fašistički
otrov sloboda kanadskog naroda je ugrožena
MJESTO STANKOVIČA I MARKOVIĆA JE NA OPTUŽENIČKOJ KLUPI
Dosadanjim člancima i dokumentima potpuno smo skinuli masku sa Petra
Stankovića urednika "Hrvatskog Glasa" službenog glasila Hrvatske seljačke
stranke u Kanadi i Bože Markovića bivšeg urednika sadanjeg "Glasa Kanad-skih
Srba" i vodju Jugoslavenske narodne obrane (a sada Srpske narodne
obrane) koji su svojim neprijateljskim aktivnostima pred kanadskom
demokratskom javnošću kompromitirali svoje organizacije i članstvo Pred na-šim
iseljeništvom u ovoj zemlji prikazali smo ih kao špijune petokolonaše i pla-ćene
agente tiranskih režima stare Jugoslavije
Sada ih optužujemo pred kanadskom demokratskom javnošću Optužujemo
in Kao niuerovsKU peiu Koionu u siuzui jeane sirane viaae Koja je u ioku rata
učinila sve da spriječi pobjedu demokratskih snaga svijeta i oslobodjenje potla-čenih
naroda
Optužujemo ih da su za vrijeme ra la bili izdajnici u ustaško-četničko- j ka-banici
jer su po uputama izbjegličke vlade u Londonu razbijali naš iseljeni
narod i u onim sudbonosnim damina rata kada je Kanadi trebalo najveće na-cionalno
jedinstvo za savezničku pobjedu nad fašizmom
Optužujemo ih da su u isto vrijeme glorificirali izdajnike zločince i oku-patorske
suradnike u Jugoslaviji i priželjkivali pobjedu neprijatelja jugoslaven-skog
i kanadskog naroda Surovali su sa takvim izdajnicima i služnicima Berli-na
i Rima kao što su Maček Mihajlović Nedić i drugi
Optužujemo ih da su danas otvoreni ustaše i četnici da njihova mržnja
prema demokratskom poretku u ovoj zemlji nema granica da njihova ustaško-četničk- a
štampa piše sve ono što je govorio Geobbels da Širi lažne glasine
kleveće narode i vlade zemalja novih demokracija i vodi propagandu za faši-zam
i rat
Optužujemo ih zato što zajedno sa ostalim neprijateljima kanadskog de-mokratskog
naroda osnivani fašističke organizacije za uzgajanje bandita koji
će u datom momentu poslužiti reakcionarnim silama za razbijanje štrajkova
napade na kanadske demokratske institucije i za imperijalističke svrhe u slu-čaju
još jednog rata
Optužujemo ih i za to što se povezuju sa izbjeglim koljačima zločincima
i izdajnicima iz Jugoslavije i što ljudi iz njihovog tabora dižu revolvere i nože
ve na nas narod da bi sutra to išlo činili i prouv ostalog kanadskog naroda
Svraćamo pozornost kanadskoj demokratskoj javnosti na Petra Stankovića i
Bozu Markovića Svraćamo pozornost na njih kao na hitlcrovcc i opasne nepri-jatelje
demokracije uopće a kanadske demokracije napose Oni to dokazuju
sami riječjom i perom Dokazuju to svojom suradnjom sa ovakvim kao što su
Maček Giunio Fotić i dinga gamad koju su osudili narodi Jugoslavije i sav po- šteni svijet
Kanadske vlasti su dužne Stankovića i Markovića pozvati na odgovornost
pred sud i kaznili ih kao opasnu petu kolonu i izdajnike kanadskog naroda Nji-ma
se ne smije dati sloboda jer oni vrijedjaju sve stoje demokratsko mirolju-bivo
i napredno Oni su u Kanadi stidno uzdizali neprijatelja u danima kada
se njezin narod borio na fronti i kod kućo za slobodu i pobjedu savezničkog oru-žja
Sve dok su Petar Stanković Bozo Marković i drugi njihovog tipa na slo-bodi
dok ustaško-četničk- a štampa nesmetano širi svoj fašistički otrov slobo-da
kanadskog naroda je ugrožena Zato je njihovo mjesto na optuženičkoj klu
pi pred sudom narodne pravde koja takvima ne oprašta
Njih mora stići zaslužena kazna jer to traže interesi kanadskog naroda
interesi mira u ovoj zemlji i u svijetu Samo ovako Kanada će pravilno ispu- njavati svoje obaveze prema ciljevima za koje se vodio prošli svjetski rat ka-da
su milijuni polagali svoje žjvote na oltar slobode i pravde Samo ovako Ka-nada
će najpravilnije odati poštu onim svojim sinovima i kćerima koji su pro-liva- li krv i ostavljali svoje kosti na raznim frontovima svijeta u ratu protiv fa-šističke
osovine U prošlom ratu kanadski narod se nije borio zato da bi fašisti
tipa Stankovića i Markovića nesmetano razarali i ugrožavali kanadske de-mokratske
institucije
Zato mi najozbiljnije upozorujemo kanadske vlasti Upozorujemo ih da
ovdje traže neprijatelja ne tamo gdje ga nernn Vlada je zato dužna protiv
ovakvih uspostaviti i primijenjivati najstrožiji zakon
mBmmmwmIdjMtfsw'plmać:ealmh'prrlrinaclca na J "P0SZatIU'X2QlTaJJ po Partiji 15
miimoTmu
poaoo ta
poaoo a Jaauar 1913
ponos ta
ta mmo fstruar
poaoo ta nas
poaoo ta
poaoo ta april
poaoo iisnk april
po no 6 ta
Olaa poaoo za na sac
poaoo ta Jual
Claa poaoo za nc
i vraasoau KS
Clas Kanada
Hrvatski
-- 23-r" Kanta
&t£ 44 Hrvatski
JpŠ' 334 Glas Kanada fS sei Hrvatski
Glas Kanada
Hrvatski
Olaa Kanada
JU&IO 838 Hrvatski £ni 43 Clas Kanada
''BK Ju £wi2N eee KpM -
mMiifzM troju t 10 15 'Vt4VlS Juna Montroal Kanada
CT--J "": " £--
?
% J iLi-- i !'
srisu
'Uh'
januara goJiao
Januar
februar
ponoć
Urratasrl
SVZG1 KAN12SEIH DOUULi
0 ?tKt£
YhsW 7 btaa?'
i
"""' 1" p '" !ml ""' 'l~ „ „im ij
Ino
do 30 Juna 1943 „ -
nosoo 1943
Clas sao
asc 1943
Clas 1943
sart 1943
Clas našao mrt 1943
nosao 1943
Clas 1943
nosao naj 1943
naj 1943
nosao 1943
Juni 1943
'341 Clas
VthA- -
1943
p+
Wt
luoa'
Caa
13730 "frr'l
33000
14193
33340
14080 3
33037
14130
33330
14080 1
33060
14380
33060
X83162
T X ATJL čcL&tu
eaoralnl tonsul
I "
-- nTWBi
javnošću
Vlada je ignorirala
narodnu delegaciju
ZAHTJEV ZA SNIŽAVANJE CIJENA MINISTAR FINANCIJA JE
NAZVAO "KOMUNISTIČKOM PROPAGANDOM"
Ottawa 14 Aprila — Federalna
vlada odbila je da primi delegaciju
kanadskih domaćica i drugih or-ganizacija
Delegacija je doSla u
Ottawu a svrhom da pred vlndu
postavi zahtjeve za snižavanje ci-jena
t obnovu kontrole
Ministar financije Abbott izja-vio
je u parlamentu da neće pri-miti
delegacije i za izgovor je uzeo
poznato "crveno strašilo" rekavJi
da je "svrha ove delegacije Siren J
komunističke propagande"
Protiv tako neosnovne optužbo i
odbijanja vlade da sasluša delega-ciju
koja izrazuje želje milijuna
kanadskog radnog naroda nije te
ustao ni jedan zastupnik Jedino se
poslanik l vodja CCF Coldvell
protivio vladinom stavu On je re-kao
da "oru delegaciju sačinjava-ju
Hanovi I nekojih partija u par-lamentu
Sto znači da ne predstav-lja
nikako samo jednu Krupu"
kao ito Ju se želi prikazati
Iza delegacije domaćica stoji je-dan
milijun kanadskih gradjana
koji su dali svoje potpise na petici
Nitko nije u stanju zaustaviti
pobjedonosni hod naroda Jugoslavije
DJELO ZA KOJE SU NARODNI HEROJI ŽIVJELI I BORILI SE NA
PUTU JE DA BUDE OSTVARENO — REKAO JE DJILAS
Niie donasamo izvadke iz govo-ra
Milovana Djilasa ministra bez
portfelja Savezne vlade FNKJ ko-jeg
je održao 27 marča na sveča-noj
sahrani posmrtnih ostataki
narodnih heroja Ivana Milutinovi-ć- a
t hc-Lol- e Hibara Na svečanoj
sahrani marftal Tito i drugi članovi
Savezne vlade iznijeli au kovčege
iz Centralnog doma Jugoslavenske
armije
Ispraćajući njih dvojicu — re-kao
je ministar DJilas — ml isto-vremeno
preko njih odajemo poitu
stotinama hiljada znanih i nezna-nih
heroja i mučenika sinova 1
kćeri naSe zemlje koji padoSc u
bojevima IzgiboSe po logorima i
tamnicama ili ih duimanska ruka
uništi ondje gdje ih je dograbila
Govoreći zatim kako su Ivan Mi-luUno- vić
i Ivo-Lo-la Ribar dali svo-je
živote u borbi za stvar radnog
naroda za oslobodjenje naroda Ju-goslavije
ispod stranih I domaćih
ugnjetača te kako su uvjerenje u
pobjedu 1 ljubav prema narodu pre-nosili
na hiljade boraca za slobo-du
ministar Djilas je nastavio:
Nije ni malo slučajno ito je bal
dvadeset sedmi marć Izabran za
sahranu Ivana Milutlnovića i Iva
Lole Ribara Taj dan so moie srna
rati prelomnim u borbi naroda Ju-- 1
goslavlje za nacionalnu slobodu i
demokraciju Toga dana su narodi
Jugoslavije izvriili preokret u
borbi protiv fašističkih zavojevača
I njihovih slugu Grupa zavjereni-ka
koja Je isplivala na talasima
narodne borbe i dograbila se vlas-ti
nesposobna da daje ozbiljan ot-por
neprijatelju — a mnogi od
njih uslijed svog reakcionarstva
nijesu ni bili za to — ne mole ni-malo
da pomrači duboko narodni
historijsko oslobodilački smisao
dvadeset sedmog marča činjenica
da je ta šarolika grupa trenutno
mogla iskoristiti narodnu borbu
samo dokazuje da je oslobodilački
pokret na čelu s Komunističkom
partijom bio u tom trenutku or-ganizaciono
preslab da preuzme
sudbinu zemlje i rukovodjenje ra-tom
u svoje ruke ali dovoljno jak
da razori temelje reakcionarnih
izdajničkih režima- - To potvrdjuje
veličinu i historijski značaj dvade
set sedmog marča potvrdjuje ve
ličinu i historijski značaj narodne
borbe u tom periodu za nezavisnost
I narodnu demokraciju Sahranju-jući
danas — dvadeset sedmog
marča Ivan Milutlnovića i Iva- -
Lolu Ribara mi time potvrdjujemo
duboku vezu koja nas spaja s tim
datumom koja spaja borbu za Pe-togodišnji
plan s narodno-oslobo-dilačko- m
borbom nai danainji rad
s radom i Žrtvama boraca oslobo-dilačkog
rata
I doista nai danainji rad pod
rukovodstvom druga Tita neizbje
žan je produžetak u mirnim uslo--
„
je za snižavanje i kontrolu cijena
Od 500 delegata pored domaćica
najviie su bile zastupane rad-ničke
unije pa onda crkvene
organizacije koje su predstav-ljali
svećenici zatim student-ske
i omladinske organizacije I
mnoge druge koje nemaju ništa u
vj ofosj ijb 'cuiig]unuioi[ u jsoa ie da se kanadskom radnom naro-du
poboljša život sniženjem 1 kon-trolom
cijena To je ono ito pred-stavlja
delegacija ne "komunisti-čku
propagandu"
Kad radni narod trati skidanje
tereta sa svojih Iedja i poboljšanje
života onda je to "komunistička
propaganda" a kad krupni boga-taši
i monopolisti traže veće cije-ne
koje padaju na teret narodu
tada Je to "demokracija"
Hndnl narod Kanade koji već
telko snosi pritisak visokih cijena
neće se dati zavesti neosnovnim
tvrdnjama federalne vlade I njenih
ministara već će pod pritiskom ži-votnih
poteškoća joi jače ujediniti
svoje redove l nastaviti borbom za
bolji i pristojniji život
vima velike narodno-oslobodilač- ke
borbe za nezavisnost naie zemlje i
za njen nesmetani unutrašnji raz-vitak
Mi znamo da taj razvitak nije u
volji imperijalistima naročito oni-ma
u Americi Oni huškanjem na
rat i propagandom za rat miale da
zbune naJSc ljude i da uspore nji
hov rad na mirnaj iagradnji AH
nal narod ima čeliene nerve 1 neee
se dati zbuniti Ml mirno 1 Satno
radimo svoj posao ne smetajući
nikoga i nemamo čega da se boji-mo
U naioj zemlji ima joi stranih
agenata čija mržnja prema zemlji
1 narodu nema granka i koji se uz-daju
u novi rat lire laine glasove
i priželjkuju radi svojih propalih
parazitskih privilegija nrfevtne I
smrt milijuna Boreći se ta jedin-stvo
naroda za izgradnju novog
života ml ne smijemo zaboraviti
na podli protivnarodai rad ovih ža
losnih ostataka jučerašnjih izdaj-nika
t slugu okupatora Sveti dag
prema palim herojima nam govori
— nema izgradnje nezavisne I na-predne
Jugoslavije bez potpunog
istiskivanja Iz javnog života svih
onih koji su protiv njene nesavm-nos- ti
I napretka bez uporne borbo
protiv onih koji su protiv njeno
nezavisnosti 1 napretka bec upor- -
ne borbe protiv onih prodanih do
ta koje se nadaju da će jednog da-na
Inostrani Imperijalisti zausta-viti
pobjedonosni hod nareda Ju-goslavije
Ivan Milutinovi I Ivo-Lo-la Ri
bar kao I stotine hiljada naJtn
znanih I neznanih heroja i mučeni-k- a
pali su u borbi za nssavisnost
Jugoslavije i za ooloeodjenje rad-nih
ljudi ispod kapHaHoisfke eko-ploatae- ije
Ali iako n$h nema po
bjedonosna zastava koja sa oai Is-pustili
Iz njihovih raku — nije pa-la
Nju su pridrzaM i joi vtfe po-digli
njihovi drugovi i nove hiljade
boraca
I danas nad njihovim grabovi-ma
mi možemo reei: da je djeio sa
koje su živjeli i Vrili se na putu
da bude ostvareno Pod Titovim
rukom eu se probudile uspavane i
sputane snage naie zemlje Otva-raju
se neiscrpna svim i svačim
bogata njedra nare zemlje Nai
narod kao i u ratu pokazuje čuda
od junaltva On potvrdjuje da je
kadar da svojim sepstvenim sna-gama
izgradi sretnu i nezavisnu
domovinu S takvim narodom u
takvoj zemlji mi ćemo pobijediti
i saladati sve teikece ral ćemo
ostvariti ideale stotine hiljada pa-li- h
Jugoslavena i uokazati da nji-hova
smrt nije bita uzaludna
A vama dragi drugovi — zato
ito ste zajedno sa stotinama hilja-da
Jugoslavena dobrovoljno uzidali
svoje živote u temelje nezavisne I
srećne Jugoslavije — neka Je vječ
na slava i hvala