000275 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
Tridescta godina klalenja I lzlazi svakog utorka i petka Jedmslvo Godisnja pretpJata: га Kanadu 6 dolara, ostale zemlje 7 dolara 1 Adrcsa: 479 Queen Street West Toronto 2-- B, Ontario Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. 68 (1162) TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 22, 1961 PRICE 8c PER COPY 4 l Dirfcnbaheru i Pcarsonu trcba rcri-- . Umjesto antisovjetskog huskanja ozbi- - ljnije poradite za mir i razoruzanje! U Torontu je posljednjih dana zabiljezen porast radioaktivnih padavina za 1.500 puta Premijer Diefenbaker je ovo lskoristio za novo hu-skan- jc protiv Sovjetskog Savcza, optuzujuci ga za "be-zbrizn- ost prema c"ovjei5anstvu i njegovoj dobrobiti". U tome mu se ppridruzio liberalni lider Pearson, koji je predlozio da se SSSR optuzi u Ujedinjenim nacijama. Diefenbakerovo i Pearsonovo istupanje protiv nu-kJearn- og oruf ja 6udno zvu5i u svijetlu njihovog poziva-nj- a na nuklcarno naoruzanje natovskih sila, sto znadi i Kanade. Uostalom, oni jos nisu rekli jedne jedincate ri-je- 6i protiv атепбке obnove nuklearnih pokusa, a ako netko kaze da Sjed. Drzave vrse pokuse koji ne prouz-roku- ju radioaktivne padavine, neka se sjeti da Diefen-baker i Pearson nisu protestirali ni protiv onih 170 ato-msk- ih i nuklearnih eksplozija koje su Sjedinjene Drzave izvr§ile ranije a prouzrokovale su padavine. Porast radioaktivnosti je zabrinjavajuca pojava, ali ona nece biti uklonjena antisovjetskim huskanjem, nego ozbiljnim naporima za mir, prije svega za sporazum o razoruzanju, koji ce obuhvatiti i nuklcarno oruzje. A to je ono gdje su gospoda Diefenbaker i Pearson manjkavi. Sta vise, moglo bi se primjetiti da su oni mnogo krivi za obnovu pokusa, jer su dozvolili da kanadski predstavni-c- i u pregovorima za razoruzanje samo amenuje ame-nde stavove koji su bili usmjereni na sprecavanje spora-- t zuma o razoruzanju. Iskustvo pokazujc da se ovo sudbonosno pitanje vise ne mole prepustiti konzervativnim i liberalnim po-littfari- ma. "Ako se budemo oslanjali na njih da spase mir, onda moiemo odmah naruiiiti mrtvaCke kov£ege", primjecuje pravilno "Canadian Tribune". Diefenbakera i Pcarsona treba prisiliti da aktuju za mir. Kanadjani, sa malim iznimkama, ne Sole rato-va- ti zbog Berlina. Oni su protiv naoruzavanja Njema-£k- e. Oni su za razoruzanje. Oni su za mirno rjcsavanje medjunarodnih problema. Oni su protiv svakog i sva5i-je- g nuklcarnog oruija, oni ga nee'e u svojoj zcmlji. I to treba reci gospodinu Diefcnbakcru i Pearsonu — mnogo јабе, mnogo glasnije nego je govoreno do sada Situacija je ozbiljna. Nemojmo mirno posmatrati dogadjaje. Rat moze biti sprijcc"cn. Ali mornmo odlucno raditi za mir. U svijelu izvrseno око 300 atomskih eksplozija Prema podacima sved-ko- g Hsta "Dagens nihe-ter- " za posljednjih 16 go-dina u svijetu je izvrseno oko 300 atomskih eksplo-zija, od cega na SAD ot-pa- da 160 do 170, na Sov-jets- ki Savez oko 70, Veli-k- u Britaniju 20 i Francu-sk- u 4. Smatra se da je razorno dejstvo do sada izvrsenih eksplozija 5000 puta vece od razornog dejstva bom-b- e bacene na Hirosimu. Trcdunionisti protiv njcmackih trupa u Ihitaniji Britanski tredunionski kongres na svom godisnjem sastanku u Portsmouthu osu-di- o je britansku vladu zbog toga Sto je dozvolila trcni-ranj- e zapadnonjemafkih trupa u Britaniji. Hapscnja u §panjolskoj Madrid. — Saznaje se da je u Madridu za posljednjih deset dana 20 mladih бра-njolsk- ih nacionalista dove-den- o u zatvor Karabancel pod optuzbom da pripadaju separatistickoj grupi zvanoj Baskijska omladinska orga-nizaci- ja Ovih dana u Torontu o-sud- jen je na 25 dolara globe ili pet dana zatvora, Walter B. MacDonald, za-to sto je u jednom ducanu uzeo kobasice, odrezak Prema ovim podacima u-kup- na snaga oruzja kojim danas raspolazu atomske velesile odgovara dejstvu od oko 300 hiljada mega-ton- a. Rizik od radioaktivnog zracenja svakim se danom povecava, pise list, isticu-c- i da ponovno pocinjanje atomskih proba sa svim negativnim posljedicama koje su uz njih vezane moze u bioloskom pogledu nanijeti neprocjenjivu ste-t- u buducim generacijama. Apcl za mir poljskih sindikala Varsava. — Prosircni ple-num Cent, vijeca Saveza sindikata Poljske uputio je apel u kome se isti5e da rat ugrozava iivote svih ljudi i da je borba protiv opasnosti od rata za opce i potpuno razoruzanje — borba za do-br- o svih ljudi i svakog poje-dinc- a. NaglaSavajuci vodedu ulogu radni2kc klase u borbi za mir u apelu se ukazuje da imperijalizam nije odustao od politike trke u naoruza-nj- u i od rata. DA LI STE OBNOVILI Хт PRETPLATU? mesa i cigarete, a platio nije. Uzeo sain sve to, jer sam bio gladan, a novaca nisam imao da platim, po-st- o ne radim vec mjeseci-m- a — rekao je MacDo-nald na sudu. Nemam nova VI J EST I Izmedju SSSR-- a i USA postignut je sporazum o principima na kujima ce se temeljit buducj pregovori o opcem i potpunom ra-zoruian- ju. U New Yorku su se sastali amerifkl driavni sekretar Rusk i so v jet ski minister vanjskih poslova Gromiko. Diskusirali su Berlin i Xjemafku. I'onovo ce se sastali iduci tjedan. I'itanje primanja N.R. Kine u claitetvo UN re konacno biti stavljeno na dnevni red Generalne бкирЈПпе. U Katangi c"e biti obustavljcne ojne operacije. Ovo se ematra pobjedom izdajnika Combe, koga podupiru belgijski, britanski i fran-cus- ki imperijalisti. (Napomena: Ima optuiaba da su Britanci krivi za smrt generalnog sekretara UN Hammarskjolda.) Organizacija Ujedinjcnih nacija se nalazi u teskoj krizi. Ali kriza nije nastala smrcu gc'neralriog sckre-tar- a (Hamarselda), kako to neki tvrde. Ova kriza traje du5e vremena i sada je samo do§la do vrhunca. Ujedinjene nacije dosad nisu igralc ulogu 2uvara mira i slobode naroda. One su u mno-go slucajeva posluzile kao srestvo sila u njihovoj politici pljaJke i osvajanja. O tome naro6ito uvjerljivo govore dogadjaji u Kongu, kome su Ujedi-njene nacije trcbale pomoci u obrani od belgijanskih njihovih saveznika (ameriSkih, britanskih i francuskih impcrijalista) i sluznika u Kongu (Combe i ostali). Radeci po dircktivama ameriCkog State Depart-ment- a Hamarseld je sprc6avao takvu ulogu UN u Kon-gu. Posljedice toga su tc§ke za kongoanski nai-od- , a i sam Hamarseld je копабпо postao zrtva te politike. Drugi primjerkako su Ujedinjene nacije sluzile kao oru-dj- e sila, na pnom mjcstu Sjed. Drza-va- , je stanoviStc prema Kini. Stvari dalje ne smiju ici tim putem. Ujedinjene na-cije moraju postati istinskim cuvarem mira i slobode naroda. A one cc to postati njczinog rukovodstva tako da se iskljuSi svaka mogucnost domi-naci- jc po jednoj sili ili grupi njih, kao §to je bilo dosad. Zapadni predstavnici ostro istupaju protiv sovjct-skog prijedloga za tri gcneralna sekretara odnosno sck-retarij- at od tri 21ana, u kome bi bile zastupljene kapi-talistic'k- c, socijalistiSke i neutralne zcmlje. Oni tvrde da ce to paralizirati djelovanje Ujedinjcnih nacija, jer se tri sekretara nece moci sloziti. U stvari taj sistem bi omogucio skladnije djelovanje UN, izbjegle bi se mnoge pogre§ke koje su se dosad dogadjale. Uostalom, nisu li Ujedinjene nacije stvorcne na principu Zasto je odredjeno da pet velikih sila imaju pravo veta u Vijecu sigurnosti? I ako Vijece sigurnosti moze poslo-va- ti na toj osnovi, zasto ne bi mogao i sckretarijat? Uz reorganizaciju sekretarijata druga vazna stvar koju bi trebalo ufiniti je to da se sjediSte Ujedinjcnih nacija prenese na neko pogodnije mjesto nego je New York. Sjedinjene Driave su postale centar svjetske re-akci- je, rasizma i ratnog ludila, i to nije pravilna atmo-sfer- a za djelovanje jedne organizacijc koja treba da posluzi stvari mira i me-dj- u narodima. Pored toga vrata Ujedinjenih nacija treba otvoriti svim zemljama koje 2ele da pristupe. SpreJavanje Na-rod- ne Republike Kine, najvece zemlje u svijetu, da zauzmc svoje mjesto u UN je zloSin protiv mira i 6ov-jecanst- va. IJtmdcswchr — 350 hiljada vojnika Javlja se iz Bonna da ce Bundes-wch- r poslije 1. oktobrn ima-ti viSe od 350.000 ljudi pod oru2jem i postici ce time dosad svoj najjaSi sastav. Svi rodovi vojske (mornari-c- a oko 30.000, anjacija oko 80.000 i kopnena vojska oko 220.000) ispunit ce plan o izgradnji jedinica Bundeswehra. Osudjen sto je bio gladan Buducnost UN Hammarskjolda medju-narodno- g imperijalistickih im-pcrijalis-ta, imperijalistickih rcorganizacijom jednoglasnosti? medjunarodne razumijevanja zapadnonjemaSki borbenospremnih zato ca ni da platim globu, re-kao je sucu. Sudac mu je dao altemativu da ide pet dana u zatvor ili da globu isplacuje na otplatu. Ovakvim se, eto, prili-kam- a suocuju gladni i be-sposle- ni. Sulzberger: Pod kojim uvjeti-m- a biste bili oljni nantaTiti preRoore o zabrani nuklearnih proba i obnoriti moralorijum (odKadjanjei) proba? Sta misli-t- e o prijedloRu predsjednika Кегшсч1)а i premijera Macmil-lan- a da se xabrane nuklearne probe u atmosferi? HruScov: I'roitao sam prijed loge predsjednika Kenned) a i premijera Macmillana. Mi opre-mam- o odgovor i uputit femo ga za koji dan. Spreman sam prod-hodn- o da izneem eroje mUlje Гго, izglela fudno%alo da se moratorijum ili supendiranje proba predlaie za tri dr-Ia- e: SSSIt, Sjed. Driave I Bri-taniju. V medjmremenu Fran-ruk- a bi nataila probama, a Franruka je aeznik Sjed. I)r-iar- a i Britanije i flan NATO, a ova organizacija je ttorena mx.rm ▼!~iwш"јvкk. гл®&? Л '%_ fi ШШШ 4vi 'тгг--в 4ifеWЛAjjSr, -- .v. уЧ. Г T_ 4 u "M rnm i. Г ..Г dhtff .гтл ;VTV fe Г "Чв i i i " . w. л & f . " . . - t " " - ' .1 I -- r F sl I S.i~- ifc--4. - v ш 'A Js A WtJi нч n i,.K_rn-- i' ~Ф- mp'ШГХnГi.ТfТ(tfiinK'W varu ik. J. w _ at w wk. т i вк - uf м тшвл+ш ш кгшлх т --ЈГ V ј ' МВ" ~к IKk--V . ЈВВ? Вк"! i. %Т t-- IT 1 IUJ4HK ' .ЛШЛ г , ' 4гт - , ,.:.~~,ш~1ал..г~г ггтжшаш' .л IA 141 & &1-- Г И'МЈШ ЛШ CU&uanfc У? ГУ ,РИг Г~Ш2. --т " , чи .voiph. ,гјг№Д1таздшз£)№ЈМ£ар% '"" ♦W1?!,!! 1ЛШ1.#С;Ш1Ж- - W ЈкЖ'%' аЈ£.7 ЖТ§ Hf Т tiry" t .JiHL л+ГЛ . Ж ШШШШтжтЛ a - Sklonista protiv radioaktivnih (shelters), fiju Diefenbakerova vlada, mnogo vrijediti u ratu. Tko ne vjeruje neka pita Johna i njoRovu obitelj, koji upravo proveli tjedan dana u jednom skloniStu u Torontu. Prilikom izlaska iz sklonista je docekao torontski nafelnik Phillips, koji je imao namjeru da grradjane pozove na skloniSta. tamo su se naili i nuklearnojr orulja (na slid), koji su i njegovu obitelj docekali sa da je "mir jedina obrana". On se s tim sloiio i na mjesta potpisao peticiju za zabranu nukteamog oruija. Foul-ke- s, bivsi sef generalstaba kanadske rekao je u Pentictonu (British Co-lumbia) da ne smije biti rata zbog Berlina. On drzi da je izlaz u pregovaranju i da bi priz-nanj- e Njemacke Demok-ratsk- e Republike rje-sen- je problema". rjesenje problema. nukle-arnom nemoguca, predvidjeti ZA Konvencija Mine-Mi- ll Edmontonu jedno-glasn- o zaklju2ila se poduzmu se razbijaSku djelatnost U co posebni fond hiljada Konvencija predsjednika Kanad-sko- g radni£kog kongresa i Steehvorkers pokusaja razbiju Mine-Mi- ll u Sudbury. Njihovi postupci su primjera historiji kanadskog tredunijskog pokreta. Kongu sc nalazi 130.000 izbjcglica Angolc -- ше+чЈШкШ --ТТ&ШШШГ РЧШ11 padavina izgradnju preporuifa nuklearnom McCalluma McCalluma izgradnju Medjutim protWnici McCalluma General Charles vojske "zaista Centralna kongoanska u Leopoldville obav-jesti- la Ujedinjene se na dan 1. septembra u iz-bjegl- ica iz Angole. sc 78.000 djece U saopcenju se ka2e su portugalske vojne operacije u sovno bjezanje Angolaca da pripremi napad oa Savez i otale socijalisttfke dr-iave. Mi smo ranije izjavili da nastavi ih i mi .Sa-d- a smo to odlujili lideri Sjed. Driava i da ih se Franruknj ostailja sloboda akeije. A li jano da ce vrJiti probe ne za i za ostale ZamUlite da mi kaZemo: Dob-r- o, obeeajemo da necemo vrliti jrobo ali se sa Cehoslovackom da ona pro-be za cijrli socijalistini tabor. I mi pomoci toj zemlji na Mi Sjed. Briar' i probe za bi vi kazali na to? smisla bi takav moratorijum? Drugo, obutavljanjem nukle LPk(y "i. ШЗШ ЛГ.ЂГ тт.ШК ЈК7Ж.ГДЛ -- И.'.4 "— -- iT' 'id? If nece lieu bila osnova za General smatra treba kao za Civilna u bila bi vrlo te-sk- a, skoro re-kao Foulkes. Tesko je koli- - U unije u je da sve mjere da su-zbi- je u udbury. tu svrhu bit stvoren od 200 dolara. je ostro osudila Claude Jodoin lidere United unije zbog da uniju bez u U iz vlada je nacije da Kongu nalazilo 130.000 Medju njima nalazi ispod deset go-dina starosti. da Angoli ma- - u Kongu. Sojetiki Francuska obnoviti. Britanije prrkinemo Francuska natovske zemlje? dogovoriti Britanija pomaiu Francuku, Kakvog л ГЉл4 poklicima dobra Foulkes Kanada odbaciti ideju sredstva obrana general Konvenciji pnsustvova-l- o delegate, su iz-glas- ali povjerenje nacional-no- m vodstvu. Dosadasnji predsjednik Smith izabran sa aklamacijom, a i sekretar William Lon-gridg- e. konvenciji za-stuplj- en sudburski lokal, koji broji 17.000 c"lanova Sudburski lokal izgubio pravo je njegovo vodstvo placa pristojbe glav-no- m uredu unije. U United Steehvorkers unija, uz IZ samo jos ako probe, onda cemo kad boce dok nije samo sebe nego cemo vrsi femo nafia kako ko-ja vrsi njPu Sta imao fc4 ", da sile ratu je je 100 koji Ken je isto Na nije bio je zato Sto od bi-lo da pot- - arnih proba bez rjelenja prob-lema razomianja nece biti роч-lign- ut glavni cilj. Kakva je ko-r- it obutavit probe ako se na-tavl- ja proizvoditi nuklearna oni-j- a u se vecVm broju? Clana opanost koja sada prijeti cojVantvu je termo-nuklea- mi rat i ona nece biti u-klonj- ena suspendiranjem proba. Sta viic, ja bih rekao da bi to znarilo izvjesno upavljivanje javnog miiljenja. otupljivanje budnonti. Ljudi bi mUlili da je uradjeno neJto za spreavanje rata a u sttari nebi bilo ura-djeno nUta, i ratna тампа bi nataiila da radi punom panim. 0im toga Kennedy — Macmil-lano- v prijedlog ne kale nUla o obutaljanju podzemnih probnih eksplozija i takozvanih eksplo-zija za miroljuhive svrhe. a te "miroljubive srhe" samo pred-stavlja- ju legalizaciju atomskih ШШ& IVSSaac I Г Гз! Sfc jtfj;iittii —У mmmiw вшишм -- ЈвЦ ч su Pogledi ranijeg sefa kanadske vojske cinu nuklearne radijacije koja bi nastala u svijetu. Sto se tice sklonista (shelters) od nuklearnog oruzja general je kazao slijedece: "Umjesto sklo-nista protiv radioaktivnih padavna ja bi preporucio ovo: Pomiri se sa svojim stvoriteljem sada i zabo-ra- vi na sklonista" MINE-MI- LL UNIJA MOBILIZIRA SNAGE BORBU PROTIV RAZBIJACA SUDBURY prouzrokovale fB'ifd~ medjunarodnih reprczentacijo medjuvremenu, poru Kanadskog radniCkog- - kongresa je робе1а upisiva-nje- m Clanstva u Sudbury. Taj korak moze imati tcSkih posljcdica za radnike. Na primjer, ako United Steehvorkers unija zatraii od odbora za radniCka pita-nj- a (Labor Relations Board) da ju prizna za predstavni-k- a umjesto Mine-Mil- l, kom-pani- ja cc odbiti priznati je-d- nu i drugu uniju i tako ce radnici ostati bez za§tite. U slu6aju da Labor Relations Board naredi glasanje, to 6c uzeti vise mjeseci, a u me-djuvremenu cc istcci kont-ra- kt sa kompanijom (istico koncem godine). Clanstvo je na ovo upozo-ri- o predsjednik drugog dis-trik- ta Mine-Mi-ll Mike Sols-- ki. On je takodjer ukazao na priznanja predstaVnika United Steehvorkers unijo da ce im ta unija moci malo (Nastavak na str. 4 Razoruzanje je glavna stvar RAZGOVORA PREMIJERA IIRUScOVA SA AMERICKIM NOVINAROM SULZBERGEROM nje. ,"XJ ВД i hidrogenskih proba. Konacno, ako se prebroje eve. prolxie ekplozije,.koje su izr-si- le Sjed. Driave, Hrltan'ja Г Francuska i uporede sa brojem eksplozija koje je iztKio Sov-jets- ki Saez, vidjet e se da mi daleko zaostajemo iza ovih ze-mal- ja. Mi stoga imamo moralno pravo da izjednacimo uvjete od-no- si se na mjerc sigurnosti. Mi se moramo ovignrati niWa manje od Sjed. Driava, Hrita-j- e i Francuske. Iz ovoga se vidi da prijedlozl Kenned) a i Macmillana nisu us. mjercni na uTrsfenje sigurnoti svih nai-ula- . nego se radi o pro. pagandUlifkom pothvatti da se prehaci odgovorn№t na druge dok oni nastavljaju soju staru politiku gomilanja termonuklea rnog oruija. Mi se s tim nemo-iem- o sloiiti. (Nastavak na str. 3)
Object Description
Rating | |
Title | Jedinstvo, September 22, 1961 |
Language | hr; sr |
Subject | Yugoslavia -- Newspapers; Newspapers -- Yugoslavia; Yugoslavian Canadians Newspapers |
Date | 1961-09-22 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | JedinD2000069 |
Description
Title | 000275 |
OCR text | Tridescta godina klalenja I lzlazi svakog utorka i petka Jedmslvo Godisnja pretpJata: га Kanadu 6 dolara, ostale zemlje 7 dolara 1 Adrcsa: 479 Queen Street West Toronto 2-- B, Ontario Telefon EM 3-16- 42 VOL. XIII. No. 68 (1162) TORONTO, FRIDAY, SEPTEMBER 22, 1961 PRICE 8c PER COPY 4 l Dirfcnbaheru i Pcarsonu trcba rcri-- . Umjesto antisovjetskog huskanja ozbi- - ljnije poradite za mir i razoruzanje! U Torontu je posljednjih dana zabiljezen porast radioaktivnih padavina za 1.500 puta Premijer Diefenbaker je ovo lskoristio za novo hu-skan- jc protiv Sovjetskog Savcza, optuzujuci ga za "be-zbrizn- ost prema c"ovjei5anstvu i njegovoj dobrobiti". U tome mu se ppridruzio liberalni lider Pearson, koji je predlozio da se SSSR optuzi u Ujedinjenim nacijama. Diefenbakerovo i Pearsonovo istupanje protiv nu-kJearn- og oruf ja 6udno zvu5i u svijetlu njihovog poziva-nj- a na nuklcarno naoruzanje natovskih sila, sto znadi i Kanade. Uostalom, oni jos nisu rekli jedne jedincate ri-je- 6i protiv атепбке obnove nuklearnih pokusa, a ako netko kaze da Sjed. Drzave vrse pokuse koji ne prouz-roku- ju radioaktivne padavine, neka se sjeti da Diefen-baker i Pearson nisu protestirali ni protiv onih 170 ato-msk- ih i nuklearnih eksplozija koje su Sjedinjene Drzave izvr§ile ranije a prouzrokovale su padavine. Porast radioaktivnosti je zabrinjavajuca pojava, ali ona nece biti uklonjena antisovjetskim huskanjem, nego ozbiljnim naporima za mir, prije svega za sporazum o razoruzanju, koji ce obuhvatiti i nuklcarno oruzje. A to je ono gdje su gospoda Diefenbaker i Pearson manjkavi. Sta vise, moglo bi se primjetiti da su oni mnogo krivi za obnovu pokusa, jer su dozvolili da kanadski predstavni-c- i u pregovorima za razoruzanje samo amenuje ame-nde stavove koji su bili usmjereni na sprecavanje spora-- t zuma o razoruzanju. Iskustvo pokazujc da se ovo sudbonosno pitanje vise ne mole prepustiti konzervativnim i liberalnim po-littfari- ma. "Ako se budemo oslanjali na njih da spase mir, onda moiemo odmah naruiiiti mrtvaCke kov£ege", primjecuje pravilno "Canadian Tribune". Diefenbakera i Pcarsona treba prisiliti da aktuju za mir. Kanadjani, sa malim iznimkama, ne Sole rato-va- ti zbog Berlina. Oni su protiv naoruzavanja Njema-£k- e. Oni su za razoruzanje. Oni su za mirno rjcsavanje medjunarodnih problema. Oni su protiv svakog i sva5i-je- g nuklcarnog oruija, oni ga nee'e u svojoj zcmlji. I to treba reci gospodinu Diefcnbakcru i Pearsonu — mnogo јабе, mnogo glasnije nego je govoreno do sada Situacija je ozbiljna. Nemojmo mirno posmatrati dogadjaje. Rat moze biti sprijcc"cn. Ali mornmo odlucno raditi za mir. U svijelu izvrseno око 300 atomskih eksplozija Prema podacima sved-ko- g Hsta "Dagens nihe-ter- " za posljednjih 16 go-dina u svijetu je izvrseno oko 300 atomskih eksplo-zija, od cega na SAD ot-pa- da 160 do 170, na Sov-jets- ki Savez oko 70, Veli-k- u Britaniju 20 i Francu-sk- u 4. Smatra se da je razorno dejstvo do sada izvrsenih eksplozija 5000 puta vece od razornog dejstva bom-b- e bacene na Hirosimu. Trcdunionisti protiv njcmackih trupa u Ihitaniji Britanski tredunionski kongres na svom godisnjem sastanku u Portsmouthu osu-di- o je britansku vladu zbog toga Sto je dozvolila trcni-ranj- e zapadnonjemafkih trupa u Britaniji. Hapscnja u §panjolskoj Madrid. — Saznaje se da je u Madridu za posljednjih deset dana 20 mladih бра-njolsk- ih nacionalista dove-den- o u zatvor Karabancel pod optuzbom da pripadaju separatistickoj grupi zvanoj Baskijska omladinska orga-nizaci- ja Ovih dana u Torontu o-sud- jen je na 25 dolara globe ili pet dana zatvora, Walter B. MacDonald, za-to sto je u jednom ducanu uzeo kobasice, odrezak Prema ovim podacima u-kup- na snaga oruzja kojim danas raspolazu atomske velesile odgovara dejstvu od oko 300 hiljada mega-ton- a. Rizik od radioaktivnog zracenja svakim se danom povecava, pise list, isticu-c- i da ponovno pocinjanje atomskih proba sa svim negativnim posljedicama koje su uz njih vezane moze u bioloskom pogledu nanijeti neprocjenjivu ste-t- u buducim generacijama. Apcl za mir poljskih sindikala Varsava. — Prosircni ple-num Cent, vijeca Saveza sindikata Poljske uputio je apel u kome se isti5e da rat ugrozava iivote svih ljudi i da je borba protiv opasnosti od rata za opce i potpuno razoruzanje — borba za do-br- o svih ljudi i svakog poje-dinc- a. NaglaSavajuci vodedu ulogu radni2kc klase u borbi za mir u apelu se ukazuje da imperijalizam nije odustao od politike trke u naoruza-nj- u i od rata. DA LI STE OBNOVILI Хт PRETPLATU? mesa i cigarete, a platio nije. Uzeo sain sve to, jer sam bio gladan, a novaca nisam imao da platim, po-st- o ne radim vec mjeseci-m- a — rekao je MacDo-nald na sudu. Nemam nova VI J EST I Izmedju SSSR-- a i USA postignut je sporazum o principima na kujima ce se temeljit buducj pregovori o opcem i potpunom ra-zoruian- ju. U New Yorku su se sastali amerifkl driavni sekretar Rusk i so v jet ski minister vanjskih poslova Gromiko. Diskusirali su Berlin i Xjemafku. I'onovo ce se sastali iduci tjedan. I'itanje primanja N.R. Kine u claitetvo UN re konacno biti stavljeno na dnevni red Generalne бкирЈПпе. U Katangi c"e biti obustavljcne ojne operacije. Ovo se ematra pobjedom izdajnika Combe, koga podupiru belgijski, britanski i fran-cus- ki imperijalisti. (Napomena: Ima optuiaba da su Britanci krivi za smrt generalnog sekretara UN Hammarskjolda.) Organizacija Ujedinjcnih nacija se nalazi u teskoj krizi. Ali kriza nije nastala smrcu gc'neralriog sckre-tar- a (Hamarselda), kako to neki tvrde. Ova kriza traje du5e vremena i sada je samo do§la do vrhunca. Ujedinjene nacije dosad nisu igralc ulogu 2uvara mira i slobode naroda. One su u mno-go slucajeva posluzile kao srestvo sila u njihovoj politici pljaJke i osvajanja. O tome naro6ito uvjerljivo govore dogadjaji u Kongu, kome su Ujedi-njene nacije trcbale pomoci u obrani od belgijanskih njihovih saveznika (ameriSkih, britanskih i francuskih impcrijalista) i sluznika u Kongu (Combe i ostali). Radeci po dircktivama ameriCkog State Depart-ment- a Hamarseld je sprc6avao takvu ulogu UN u Kon-gu. Posljedice toga su tc§ke za kongoanski nai-od- , a i sam Hamarseld je копабпо postao zrtva te politike. Drugi primjerkako su Ujedinjene nacije sluzile kao oru-dj- e sila, na pnom mjcstu Sjed. Drza-va- , je stanoviStc prema Kini. Stvari dalje ne smiju ici tim putem. Ujedinjene na-cije moraju postati istinskim cuvarem mira i slobode naroda. A one cc to postati njczinog rukovodstva tako da se iskljuSi svaka mogucnost domi-naci- jc po jednoj sili ili grupi njih, kao §to je bilo dosad. Zapadni predstavnici ostro istupaju protiv sovjct-skog prijedloga za tri gcneralna sekretara odnosno sck-retarij- at od tri 21ana, u kome bi bile zastupljene kapi-talistic'k- c, socijalistiSke i neutralne zcmlje. Oni tvrde da ce to paralizirati djelovanje Ujedinjcnih nacija, jer se tri sekretara nece moci sloziti. U stvari taj sistem bi omogucio skladnije djelovanje UN, izbjegle bi se mnoge pogre§ke koje su se dosad dogadjale. Uostalom, nisu li Ujedinjene nacije stvorcne na principu Zasto je odredjeno da pet velikih sila imaju pravo veta u Vijecu sigurnosti? I ako Vijece sigurnosti moze poslo-va- ti na toj osnovi, zasto ne bi mogao i sckretarijat? Uz reorganizaciju sekretarijata druga vazna stvar koju bi trebalo ufiniti je to da se sjediSte Ujedinjcnih nacija prenese na neko pogodnije mjesto nego je New York. Sjedinjene Driave su postale centar svjetske re-akci- je, rasizma i ratnog ludila, i to nije pravilna atmo-sfer- a za djelovanje jedne organizacijc koja treba da posluzi stvari mira i me-dj- u narodima. Pored toga vrata Ujedinjenih nacija treba otvoriti svim zemljama koje 2ele da pristupe. SpreJavanje Na-rod- ne Republike Kine, najvece zemlje u svijetu, da zauzmc svoje mjesto u UN je zloSin protiv mira i 6ov-jecanst- va. IJtmdcswchr — 350 hiljada vojnika Javlja se iz Bonna da ce Bundes-wch- r poslije 1. oktobrn ima-ti viSe od 350.000 ljudi pod oru2jem i postici ce time dosad svoj najjaSi sastav. Svi rodovi vojske (mornari-c- a oko 30.000, anjacija oko 80.000 i kopnena vojska oko 220.000) ispunit ce plan o izgradnji jedinica Bundeswehra. Osudjen sto je bio gladan Buducnost UN Hammarskjolda medju-narodno- g imperijalistickih im-pcrijalis-ta, imperijalistickih rcorganizacijom jednoglasnosti? medjunarodne razumijevanja zapadnonjemaSki borbenospremnih zato ca ni da platim globu, re-kao je sucu. Sudac mu je dao altemativu da ide pet dana u zatvor ili da globu isplacuje na otplatu. Ovakvim se, eto, prili-kam- a suocuju gladni i be-sposle- ni. Sulzberger: Pod kojim uvjeti-m- a biste bili oljni nantaTiti preRoore o zabrani nuklearnih proba i obnoriti moralorijum (odKadjanjei) proba? Sta misli-t- e o prijedloRu predsjednika Кегшсч1)а i premijera Macmil-lan- a da se xabrane nuklearne probe u atmosferi? HruScov: I'roitao sam prijed loge predsjednika Kenned) a i premijera Macmillana. Mi opre-mam- o odgovor i uputit femo ga za koji dan. Spreman sam prod-hodn- o da izneem eroje mUlje Гго, izglela fudno%alo da se moratorijum ili supendiranje proba predlaie za tri dr-Ia- e: SSSIt, Sjed. Driave I Bri-taniju. V medjmremenu Fran-ruk- a bi nataila probama, a Franruka je aeznik Sjed. I)r-iar- a i Britanije i flan NATO, a ova organizacija je ttorena mx.rm ▼!~iwш"јvкk. гл®&? Л '%_ fi ШШШ 4vi 'тгг--в 4ifеWЛAjjSr, -- .v. уЧ. Г T_ 4 u "M rnm i. Г ..Г dhtff .гтл ;VTV fe Г "Чв i i i " . w. л & f . " . . - t " " - ' .1 I -- r F sl I S.i~- ifc--4. - v ш 'A Js A WtJi нч n i,.K_rn-- i' ~Ф- mp'ШГХnГi.ТfТ(tfiinK'W varu ik. J. w _ at w wk. т i вк - uf м тшвл+ш ш кгшлх т --ЈГ V ј ' МВ" ~к IKk--V . ЈВВ? Вк"! i. %Т t-- IT 1 IUJ4HK ' .ЛШЛ г , ' 4гт - , ,.:.~~,ш~1ал..г~г ггтжшаш' .л IA 141 & &1-- Г И'МЈШ ЛШ CU&uanfc У? ГУ ,РИг Г~Ш2. --т " , чи .voiph. ,гјг№Д1таздшз£)№ЈМ£ар% '"" ♦W1?!,!! 1ЛШ1.#С;Ш1Ж- - W ЈкЖ'%' аЈ£.7 ЖТ§ Hf Т tiry" t .JiHL л+ГЛ . Ж ШШШШтжтЛ a - Sklonista protiv radioaktivnih (shelters), fiju Diefenbakerova vlada, mnogo vrijediti u ratu. Tko ne vjeruje neka pita Johna i njoRovu obitelj, koji upravo proveli tjedan dana u jednom skloniStu u Torontu. Prilikom izlaska iz sklonista je docekao torontski nafelnik Phillips, koji je imao namjeru da grradjane pozove na skloniSta. tamo su se naili i nuklearnojr orulja (na slid), koji su i njegovu obitelj docekali sa da je "mir jedina obrana". On se s tim sloiio i na mjesta potpisao peticiju za zabranu nukteamog oruija. Foul-ke- s, bivsi sef generalstaba kanadske rekao je u Pentictonu (British Co-lumbia) da ne smije biti rata zbog Berlina. On drzi da je izlaz u pregovaranju i da bi priz-nanj- e Njemacke Demok-ratsk- e Republike rje-sen- je problema". rjesenje problema. nukle-arnom nemoguca, predvidjeti ZA Konvencija Mine-Mi- ll Edmontonu jedno-glasn- o zaklju2ila se poduzmu se razbijaSku djelatnost U co posebni fond hiljada Konvencija predsjednika Kanad-sko- g radni£kog kongresa i Steehvorkers pokusaja razbiju Mine-Mi- ll u Sudbury. Njihovi postupci su primjera historiji kanadskog tredunijskog pokreta. Kongu sc nalazi 130.000 izbjcglica Angolc -- ше+чЈШкШ --ТТ&ШШШГ РЧШ11 padavina izgradnju preporuifa nuklearnom McCalluma McCalluma izgradnju Medjutim protWnici McCalluma General Charles vojske "zaista Centralna kongoanska u Leopoldville obav-jesti- la Ujedinjene se na dan 1. septembra u iz-bjegl- ica iz Angole. sc 78.000 djece U saopcenju se ka2e su portugalske vojne operacije u sovno bjezanje Angolaca da pripremi napad oa Savez i otale socijalisttfke dr-iave. Mi smo ranije izjavili da nastavi ih i mi .Sa-d- a smo to odlujili lideri Sjed. Driava i da ih se Franruknj ostailja sloboda akeije. A li jano da ce vrJiti probe ne za i za ostale ZamUlite da mi kaZemo: Dob-r- o, obeeajemo da necemo vrliti jrobo ali se sa Cehoslovackom da ona pro-be za cijrli socijalistini tabor. I mi pomoci toj zemlji na Mi Sjed. Briar' i probe za bi vi kazali na to? smisla bi takav moratorijum? Drugo, obutavljanjem nukle LPk(y "i. ШЗШ ЛГ.ЂГ тт.ШК ЈК7Ж.ГДЛ -- И.'.4 "— -- iT' 'id? If nece lieu bila osnova za General smatra treba kao za Civilna u bila bi vrlo te-sk- a, skoro re-kao Foulkes. Tesko je koli- - U unije u je da sve mjere da su-zbi- je u udbury. tu svrhu bit stvoren od 200 dolara. je ostro osudila Claude Jodoin lidere United unije zbog da uniju bez u U iz vlada je nacije da Kongu nalazilo 130.000 Medju njima nalazi ispod deset go-dina starosti. da Angoli ma- - u Kongu. Sojetiki Francuska obnoviti. Britanije prrkinemo Francuska natovske zemlje? dogovoriti Britanija pomaiu Francuku, Kakvog л ГЉл4 poklicima dobra Foulkes Kanada odbaciti ideju sredstva obrana general Konvenciji pnsustvova-l- o delegate, su iz-glas- ali povjerenje nacional-no- m vodstvu. Dosadasnji predsjednik Smith izabran sa aklamacijom, a i sekretar William Lon-gridg- e. konvenciji za-stuplj- en sudburski lokal, koji broji 17.000 c"lanova Sudburski lokal izgubio pravo je njegovo vodstvo placa pristojbe glav-no- m uredu unije. U United Steehvorkers unija, uz IZ samo jos ako probe, onda cemo kad boce dok nije samo sebe nego cemo vrsi femo nafia kako ko-ja vrsi njPu Sta imao fc4 ", da sile ratu je je 100 koji Ken je isto Na nije bio je zato Sto od bi-lo da pot- - arnih proba bez rjelenja prob-lema razomianja nece biti роч-lign- ut glavni cilj. Kakva je ko-r- it obutavit probe ako se na-tavl- ja proizvoditi nuklearna oni-j- a u se vecVm broju? Clana opanost koja sada prijeti cojVantvu je termo-nuklea- mi rat i ona nece biti u-klonj- ena suspendiranjem proba. Sta viic, ja bih rekao da bi to znarilo izvjesno upavljivanje javnog miiljenja. otupljivanje budnonti. Ljudi bi mUlili da je uradjeno neJto za spreavanje rata a u sttari nebi bilo ura-djeno nUta, i ratna тампа bi nataiila da radi punom panim. 0im toga Kennedy — Macmil-lano- v prijedlog ne kale nUla o obutaljanju podzemnih probnih eksplozija i takozvanih eksplo-zija za miroljuhive svrhe. a te "miroljubive srhe" samo pred-stavlja- ju legalizaciju atomskih ШШ& IVSSaac I Г Гз! Sfc jtfj;iittii —У mmmiw вшишм -- ЈвЦ ч su Pogledi ranijeg sefa kanadske vojske cinu nuklearne radijacije koja bi nastala u svijetu. Sto se tice sklonista (shelters) od nuklearnog oruzja general je kazao slijedece: "Umjesto sklo-nista protiv radioaktivnih padavna ja bi preporucio ovo: Pomiri se sa svojim stvoriteljem sada i zabo-ra- vi na sklonista" MINE-MI- LL UNIJA MOBILIZIRA SNAGE BORBU PROTIV RAZBIJACA SUDBURY prouzrokovale fB'ifd~ medjunarodnih reprczentacijo medjuvremenu, poru Kanadskog radniCkog- - kongresa je робе1а upisiva-nje- m Clanstva u Sudbury. Taj korak moze imati tcSkih posljcdica za radnike. Na primjer, ako United Steehvorkers unija zatraii od odbora za radniCka pita-nj- a (Labor Relations Board) da ju prizna za predstavni-k- a umjesto Mine-Mil- l, kom-pani- ja cc odbiti priznati je-d- nu i drugu uniju i tako ce radnici ostati bez za§tite. U slu6aju da Labor Relations Board naredi glasanje, to 6c uzeti vise mjeseci, a u me-djuvremenu cc istcci kont-ra- kt sa kompanijom (istico koncem godine). Clanstvo je na ovo upozo-ri- o predsjednik drugog dis-trik- ta Mine-Mi-ll Mike Sols-- ki. On je takodjer ukazao na priznanja predstaVnika United Steehvorkers unijo da ce im ta unija moci malo (Nastavak na str. 4 Razoruzanje je glavna stvar RAZGOVORA PREMIJERA IIRUScOVA SA AMERICKIM NOVINAROM SULZBERGEROM nje. ,"XJ ВД i hidrogenskih proba. Konacno, ako se prebroje eve. prolxie ekplozije,.koje su izr-si- le Sjed. Driave, Hrltan'ja Г Francuska i uporede sa brojem eksplozija koje je iztKio Sov-jets- ki Saez, vidjet e se da mi daleko zaostajemo iza ovih ze-mal- ja. Mi stoga imamo moralno pravo da izjednacimo uvjete od-no- si se na mjerc sigurnosti. Mi se moramo ovignrati niWa manje od Sjed. Driava, Hrita-j- e i Francuske. Iz ovoga se vidi da prijedlozl Kenned) a i Macmillana nisu us. mjercni na uTrsfenje sigurnoti svih nai-ula- . nego se radi o pro. pagandUlifkom pothvatti da se prehaci odgovorn№t na druge dok oni nastavljaju soju staru politiku gomilanja termonuklea rnog oruija. Mi se s tim nemo-iem- o sloiiti. (Nastavak na str. 3) |
Tags
Comments
Post a Comment for 000275