Novosti, March 05, 1946

              1i
HTRANA2 NOVOSTI
PubSehed every Tuosday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Regt#red in the Registry Office for the City of Toronto
cn the 24th day ol Octobcr 1941 as
No 46052 CP
Authorizcd a Second Class Mail Pust Office Department Ottawa
ADRESA: 206 Adelaide St W„ Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvržćuju — Rukopisi se ne vraćaju
HSS će sa ustašama
U svojoj posljednjoj poruci glavni odbor Hrvatske Selja-čke
Stranke izlazi otvorenije kad iznaša svoj stanovište i po
pitanju nedavno održanog ustaškog Zbora u Chicagu i po
pitanju novorodjenog Saveza Američkih Hrvata
U odnosu prema ustaškom zboru glavni odbor stranke
medju ostalim kaže:
"Veoma žalimo što su priredjivači čikaškog Zbora zata-jili
javnosti drugi brzojav dr Maceka koji nije (I ! !) odobra-vao
stvaranje neke nove organizacije iseljenih Hrvata nego
u kojem je predsjednik Maček izričito rekao da pozdravlja
sastanak u Chicagu samo u toliko u koliko je to sastavni dio
akcije vodjene po kanadskoj HSS i Savezu Američkih Hrvata
Takvo držanje priredjivača 6kaškog Zbora je u toliko žalos-nij- e
što su oni zatajivši javnosti taj brzojav prikazivali dra
Mačeka kao da odobrava ono što oni čine Isto tako nisu
objavili javnosti niti ono pismo dra Maceka koje im je poslao
kao odgovor na pozdrav sa održanog zbora u kojem im on
opet ponavlja da odobrava samo sakupljanje američkih i ka-nadskih
Hrvata na temeljima koje su proglasile organizacije
HSS a ne odobrava nikako vih zasebnih akcija"
I onda nakon blaže kritike o nepravilnom sazivanju tog
ustaškog zbora kojem bi se po njihovom mišljenju trebala po-staviti
na čelu HSS glavni odbor HSS iz Kanade apelira na
ustaše kao na "ljude u punom smislu riječi" koji treba da
uvido svoju pogriješku pak 7avršuje: "Još nije prekasno da se
poprave pogriješite"
U istinu raskopčali su svoj domobransko-ustašk- i lajbek
Rekli su otvoreno što im jo na duši i zašto se nisu ispočetka
slagali sa ustaškim Zborom u Chicagu A slagali se nisu za
to što je taj zbor organiziran i predvodjen po "školovanoj i
svećeničkoj" grupici umjesto po mačekovcima koji kako ka-žu:
"ne odobravaju nikakovih zasebnih akcija u koliko to nije
sastavni dio akcije vodjene po kanadskoj HSS i Savezu Ame-ričkih
Hrvata"
Kad bi im američki ustaše dozvolili bili vodstvo Zbora
onda bi glavni odbor HSS ne samo sudjelovao nego i pod
svoje mačekovske skute prigrlio svih njih — svu tu pokvarenu
ustašku domobransku frankovačku i kolašku čeljad Mače-kovci
bi tako ponijeli bili barajak u ime svih njih u otvorenu bor-bu
protiv naroda i narodne vlasti u Jugoslaviji
Sve to — kažu oni — nije još prekasno Stvari se čiste
i ispravljaju Pogriješka koju su ustaše napravili kad nisu
aali vodstvo Zbora mačekovcima se pomalo ispravlja Vod-stvo
HSS traži da se ispravi Primiču se jedni drugima i ogle-davaju
se Nekako su jedan drugog nanjušili i raspoznavaju
se Braca su I kad je tako "još nije prekasno da se poprave
pogriješke" rekli su ustašama kanadski mačekovci u svojoj
zadnjoj poruci
Nije to sve
Glavni Odbor HSS ide jedan korak dalje u pravcu "is-pravljanja"
te pogriješke ustaškog Zbora pak predlaže sazi-vanje
jednog "Sabora američkih i kanadskih Hrvata" oko ko-jeg
bi se pod njihovim Mačekovim barjakom i u sporazumu sa
Butkovićevim Savezom našli svi neprijatelji nove narodne
Jugoslavije Evo što po tom pitanju kažu:
"Kanadske organizacije HSS spremno su (!?) raditi i sa-radjiv- ati
za saziv američkih i kanadskih Hrvata i na njega
izaslati svoje predstavnike U tu svrhu glavni odbor HSS u Ka-nadi
izabrao je privremeni odbor za kanadske Hrvate i želi u
tem smislu saradjivati sa odborom Saveza Američkih Hrvata
Ova naša javna riječ — kažu dalje mačekovci — neka bude
svima do znanja koji žele dobro svojem hrvatskom narodu
na temeljima demokracije čbvječanske pravice i narodne slo-bode
— Vjera u boga i seljačka sloga"
Tko jo Savez Američkih Hrvata? — Savez Američkih Hrva-ta
je organiziran po grupici otpadnika od Hrvatskog Narod-nog
Vijeća dijela Hrvatskog Kongresa održanog 1943 godine
u Chicagu Organizatori tog "saveza" — koji usput budi reče-no
broji 18 članova — bili su oni koji su sa Butkovićem na
čelu glasovali protiv pomoći našem narodu na domu To je
grupioa koja je idejno jako povezana sa ustašama i koja će
učiniti sve da članstvo Seljačke Stranke privele ako ne na
organsko jedinstvo sa ustašama ono sigurno na akciono po
pitanju zajedničke borbe protiv naroda i narodne vlasti u
kraju
To je Savez Američkih Hrvata sa kojim savez traže kanad-ski
mačekovci kako bi preko tog saveza došli u vezu sa usta-šama
i domobranrima oko Zbora Taj Butkovioev savez bi tre-bao
odigrati ulogu posrednika da "poprave pogriješke" koje
su ustaše počinile kad nisu htjele da na Zboru u Chicagu po-dijele
vodstvo mačekovcima
A članstvo Hrvatske Seljačke Stranke pogotovo onaj dio
poštenog članstva koje iz dna duše mrzi i samu riječ ustaša
IH domobranac ono članstvo koje je ostalo vjerno nauci braće
Radića i interesima hrvatskog naroda ni pitano nije Tko za
njega mari i tko još njega pita odobrenje
To članstvo taj pošteni hrvatski narod kojemu su interesi
naroda uvjek bili na duši kojemu je nauka braće Radića sve-tinja
— taj se neće i nemože složiti sa izdajničkom politikom
sadanjeg vodstva stranke To članstvo se dife i eno ga već
u pokretu da očisti ljagu i svoj obraz Eno ga gdje pruža svo-ju
fuljevitu desnicu ne ustašama i domobrancima već iskre-nim
pobornicima narodnih interesa — svom narodu i pravim
narodnim vlastima u zemlji
ryM
Maček i mačekovci
djelu prije i sada
Neprijatelji narodno-oslobodila-ik- og
pokreta kad eć nisu uspjeli
da silom zadrže vlast nad naro-dom
jer nisu imali sami kuraže
za borbu a narod ih je ostavio
oni i sada ne miruju Počeli su oni
drugim oružjem sa svojom starom
politikom običnim lažima koje
svaki vidi tko i malo pameti ima
Treba ih samo progudjivatl ma-kar
riječima sv pisma "po djelima
ćete ih poznati" Plaču u sav glas
nad opustošenom zemljom a na-stoje
na svakom koraku sabotira-ti
rad na obnovi zemlje Traže
pravicu puna su im usta čovječ-nosti
a sve da bi
zaštitili najveće oskvrnitelje hr-vatskog
imena i ponosa Boje se
za demokraciju a kada su bili na
vlasti upotrebili su je samo za
svoju korist da dodju do položaja
i imetka čak su u strahu i za
vjeru a Boga su spominjali onda
kad bi ga psovali
Eto to je reakcija i njezin rad
ili ako hoćete posve jasno: to su
ti Mačekotci To su oni koji su
dvadeset godina jurišali na nauk
braće Radića no nakon smrti nje-go- e
jurnuli u stranku kao gladni
krmei na korito gdje im je Dr
Maček spremio dobar napoj Smrt
j Stjepana Radića za njih je bio po
četak njihova života i rada I dali
su sebi i ime koje im je bilo i
dostojno: "Mačekovci" dakle ni
Radićevci a kamo li pristade Hr-vatske
republikanske seljačke
stranke Ime "Mačekovci" bio je
plašt pod kojim su se sakrivali svi
crni elementi šimrakovi klerikalci
i križari Zajedničari i Frankovci
peta kolona — svi oni koji su pri-pravljali
put dolasku fašizma
Dr Maček bio je na čelu pete
kolone On joj je davao svu mogu-ću
potporu u radu da ustaše pre-uzmu
vodstvo u seljačkoj stranci
Njegov podmukli rad vidio se oso-bito
u Djurdjevačkom kotaru Pod
konac diktature ugurali su se u
redove Seljačke stranke razni ti-povi
koje sam već spomenuo i na
čelu s kasnije poznatim krvavim
velikim županom Dr Sabolićem
No pravi pristaše HSS ubrzo su
upoznali te nemile goste u svojoj
sredini jer oni su se odmah pe-njali
na vrhove
I prije izbora 1938 počeo je taj
Sabolić svim silama raditi da po-stane
narodni zastupnik no veći
na heljaka je bila protiv toga AH
jer je Dr Sabolić vidio da ga na-rod
ne će uhvatio je preko svoje
gospodje poznate veze s "vojvo-dom"
Gjukom Kemfeljom a pre-ko
Gjuke i Dr Mačekom Tako je
i bez privole naroda došao na listu
zastupnika Seljaci pristade HSS
slali su svoje deputacije dr Mače-k- u
tri puta No Gjuka Kemfelja je
dvije takve deputacije kao pravi
junak izjurio s riječima: "Marš
01) PROFESORA VLADIMIRA
MENčAGINA
Ustav Saveza Sovjetskih Soci
jalističkih Republika pruža žena
ma te zemlje jednako prava kao
i muškarcima u sim pravcima
ekonomskog državnog kulturnog
socijalnog i političkog žitota
Ovaj princip jednakopratnosti
takodjer nalazi puni izraz u že-nidben- im
i obiteljskim zakonima
SSSR-- a
Brak u SSSR je slobodno sjedi-njenje
bazirano na punoj jednako-pravnos- tl
oba spola Pitanje vlas-niitv- a
takodjer se temelji na istom
principu
Slobodno stupanje u brak je osi-gurano
i zajamčeno specijalnim
zakonima kojima se kažnjava sva-ki
pokušaj siljenja žene da stupa
u brak ili stoji u bračnom životu
Takodjer je zabranjeno spriječa-vanj- e
žene da stupi u brak
Trema sovjetskom zakonu mo--
specijalnih uslova
rastave
za dobivanje
sudu istima se obojicu
na preslušanje uzme u obzir
podloga za rastavu i nastoji ih
kojima se do pomirenja i
traženja Ako
se u ovome uspije stvar pre
nosi više sudište su
NOVOSTI Utorak 5 marča
na
upotrebljavaju
van! Stotinu vam Bogota!" Treća
se je ipak probila ali je i njih
Maček kiselo primio i "očinski"
izgrdio da su zalutale ovce Na
prigovore seljaka da ne će glaso-vati
"ako ne postave čovjeka ko-jeg
oni predlažu — odgovorio je:
"Ja ae glaove i re trebam Ako
ola postavim na našu litu narod
će ga izabrati"
Ipak Dr Maček nije postavio
Sabolića za zastupnika Ali sve
one seljake nazvane "Matkovce"
koji su se bunili protiv krvavog
Sabolića isključio iz HSS i to jav-no
i svečano Sazvana je skupšti-na
čitavog kotara na koju došli
svi ti petokolonaši pod vodstvom
Stjepana Madjerića istaknutog
petokolonaša (kasnije za nagra-du
dobio mjesto poštara) Na is-tom
sastanku je govorio "vojvo-da"
Gjuka Kemfelja i rekao: "Go-vorim
na usta Dr Mačeka Mat-kov- ci
i svi koji se okupljaju oko
njih isključuju se iz HSS jer su
nrevile crveni a takvim nema
mjesta u našoj stranci" Na istoj I
toj petokolonaškoj skupštini a I
pomoću Kemfelje izabran je Sa-bolić
za tajnika kotarske organi-zacije
HSS jer je to bila želja Dr
Mačeka A taj isti Dr Sabolić po-staje
odmah nakon prevrata "us-taški- m
telikim županom" u bjelo-varskoj
županiji Prva njegova
naredba je objavljena na Uskrsni
ponedjeljak na radio a to je da
moraju uhititi Miškina i Franjo
Gazi a ako se ne pokore imaju se
streljati Kao veliki župan s voj-skom
upada u sela u Oštrom Zidu
pali kuće i sam strijelja u
Vrklinskoj pali kuće i revolverom
sili staricu da sama zapali svoju
kuću Takvog je eto čovjeka-zvije- r
Dr Maček gurao na vodeće polo-žaje
u HSS a glavni pomagač bio
je "vojvoda" Kemfelja Taj isti
Sabolić ljuto se osvetio i seljaci-ma
u Djurdjevcu koji su bili pro-tiv
njega t zv Matkovcima te ih
oko 20 dao postrijeljati
Titam u ime pristaša HSS kota-ra
Djurdjevačkog i Dr Mačeka i
GJuku Kemfelja čime opravdava-ju
svoj rad postavljanjem krvavih
ustaša na rukovodeća mjesta
HSS? Kako ćete se gospodo op-ravdati
pred dobronamjernim pri-stašama
koji su zavedeni vašim
prljavim radom poJli u bijele
protiv svoga naroda a danas
moraju snašatl odgovornost kao
ubojice i pljačkaši?
I još ima takvih koji ne znaju
zašto je Dr Maček bježao čak
uvjeravaju i druge da je morao
Jest ali ne od ustaša s je
dobrovoljno pobjegao nego od na
rodnog suda na koji ga pozivaju
prijaše IIIISS
Marko Ma! kov seljak član
Izvršnog IIRSS j
ogorčeno
riječima
prkosne
brežulja
potreba zu poro-brak- a
i dobi-djec- u
roditelja medikalnu potpu-ća- ti
za njihovo i ko- - okolnostima
liko Obojica porodjaju
porodična
procedura SSSR
nema do- -
voljno povoda i pomogne učvršće-nju
obitelji Ovo je jedan od za
sovjetske države
faza zadatka je
interesa majki i djece Da
bi se zaštitilo zdravlje poba-čaj
u SSSR je zabranjen Poba-čaji
su dozvoljeni u slučaje-vima
gdje bi rodjenje prijetilo
zdravlju žene ili gdje bi novoro-djenč- e
moglo naslijediti opasnu
bolest roditelja
Prisiljavanje žena na pobačaj je
kažnjivo kriminalnom
Dok se pobačaj zabranjuje sov
jetska pruža sovjetskim
mogućnost u uzgoju
svoje i povećuje svaku brigu
dobiti bra- -
voaa dovode mora (35 prije 42 poslije rodje-sla- bi djecu rodjenu do- - punom plaćom kako je
braka Zato postoji niz žena mjeseca niu
braka
oslobadja rada
dojilke od noćnog rada
l!H
zakonu ras-- l n!™™'1
suda sesa se1 papiridoubnitairoppdounztooemmve Zntoavherafniđitui rančjiuhnoavjue dojreandčniaod vrijeme
se
se
se
se
u
pomoći tmdnim že-nama
SSSR je gra- -
jpeompiorkitaizala stvmanroigoova pslruačkasjaevsaudau diUjsedtnjaejceuIgproparrloiidštiališta J dječjiih uzmgaajjak- -
odustalo rastave
Narodno
seljake
kojima
odbora
poduzeći-ma
Slijedeće brojke govore same za
sebe U staroj Rusiji bilo je ukup- -
diite moći da dade C800 porodiliitima
Sovjetskom ovu 12 od svakih lfm Hnhivaln
Žv ene Junakinje
Kad 7 maja ujutro umorni
prašnjavi jurili susret Zagre-bu
koji se pred nama blistao
srce nam je stalo jače udara
radost je klicala nama Znali
smo: pobjeda je izvojevana — slo-boda
je tu Da sloboda je tu A
kako smo se borili ka-ko
smo je skupo platili Koliko
žrtava patnji neprospavanih no-ći
koliko bolnih dana je
bila Mi ne zaboravljamo Borili
smo se junački Svi muško žen-sko
i djeca I danas je mom
stolu snop bilježaka pisama Svi
govore o prošlim o borbi
Tu su mnoga imena mnoga juna-čka
djela Kros njih jasno prosije- -
njemačkog
vaju drugarica e borim pa kad dodje sloboda
BRHMHBSPnfr Vjjtjkjkd iB yB r
Žene Jugoslavije samog početka u
borbi Sa odlučnošću one sudjeluju i u ekonomskom i društve-nom
preporodu svoje domovine
nisu ti papiri dovoljni da bi pri-kazali
svijetli lik žene-borc- a Te-ško
je opisati sve one
dane u kojima je žena-bora- c sa
svojim drugovima svijetle
stranice veličanstvene historije
naših naroda
Već prvom okršaju sa ne-prijateljem
bilo je i žena Ali nije
ih bilo mnogo Uskoro je jednog
jutra zabrujala kroz naše redove:
osnovati će se vojni kursevi za
drugarice koje će kasnije biti ras--
poredjene po
Zatalasala Je ta vijest sela Kor
duna Banije i Like
Jedrih obraza puna
mladosti poskakivala je preko
Banovka Danica
"Eh jurim već od
Joševice a sustigoh vas tek
u Pastusi" obraća se k nama
"čuj drugarice je 11 istina vele
selu da ćemo i mi žene moći
na kurs k vama"
"Moći ćeš Danice odvra-tio
je drug Ivo "a što se ti tome
kao
Položaj žene -- majke u Sovjetskom Savezu
Kada se ustvrdi rastave je bilo 141000 jasala u
sud odredi tko će zadržati dilištima 93 po sto žena
i koji od treba pla- - valo je jiomoć u
uzdržavanje no higijenskim pri
mogu ponovno uzeti
svoja imena ako to žele I
Ova obično predusretne 1rl koncu 1W1- - Je imao
razvfenčanfa za koia se 5-80-
0 vratišta za majke i djecu i
dataka
Druga ovog
obrana
žena
jedino
svojih
po zakonu
država
ženama svaku
djece
nja)
pa
uan-afallit- a sa
000 soba toku rata kada je
zemlja sve sna-ge
za front sovjetska je
povećala broj soba
Sovjetska majka-ma
njihove
kada rode treće
i svako poslije toga od
dobiju odredjenu svotu novca i
mjesečnu potporu poslije
toga Te potpore se isplaćuje
svakog mjeseca dok djetetu
bude 5 godina Majke sa troje dje-ce
rodjenjem četvrtoga
svotu od 1700
i mjesečnu potporu od 120
ženama prije i nosi i je rodjenla I Maike sa 7 dWe kada rode osmo
že se slobodno rastava Trudne žene uposlene u uredima ' pravo na svotu 2500
Iako omogućuje razvjenčanje i na kolektivnim far- -' i mjesečnu potporu od 200
sovjetska ipak ne daje po- - mama pravo na 77 dana od- -' itd
rastavama koje u i
položaj iz sa Od
tičnog noseća četiri se
prekosatnog a
majke
1 I „ J Prema sovjetskom l"T
tava može jedino ispune i te sa--
doSlo
1946
gar-de
Jedan oblik
i majkama u
U
i domova za
radnjama
od
ne
na
dr
su
nma rastavu no jasala u i
braka U Savezu 1 ina T
smo
i u
da
u
Skupa
to
na
danima
pisala
u
četama
za vama
tu
u
moći"
raduješ?"
113000 stalnih SCO
U
posvećivala svoje
država
u uzgajališti-ma
na 970000
država pruža
znatnu materijalnu pomoć za
uzdržavanje djece Majke
sa dvoje djece
države
stalnu
re-dovno
drža-ve
dobiju rubalja
rubalja
imaju ru- ka poduzećima balja
država Imaju rubalja
U medjuvremenu od 5 godina
iznvdju 193C i 1941 majke veli-kih
obitelji primile su preko 400
000000 rubalja a sa državnom
potporom svota dosegla 7
miljardi rubalja Neudate majke
ne samo što imaju državnu pot-poru
već imaju pravo da smjeste
svoju djecu u odgajallšta ili dječje
domove da ih se uzgaja na račun
države Majke imaju pravo
djecu uzmu nazad u svako vrije-me
Sovjetska država ipak ne lišava
roditelje njihove direktne dužno-sti
uzgoja djece Ovu odgovornost
oba roditelja skupa U slu-čaju
rastave braka sud odlučuje
moć jedino imaju gradski rejo-- medikalnu pomoć nri norodiaiu I koliko ove ndirovortmatl froha Ha
nski oblastni i državni sudovi (i)očim 1941 u Save-- 1 snosi svaki roditelj Narodni sud
"Ma kako ne bi druže svaki je to borac da prolazeći selima
dan strepiš bježiš a oni razboj
nici kolju pale Treba ih što vife
nestati Nije dosta da ih vi tucete
Trebamo i mi žene bit će lakše
brže Nije dovoljna naša po-moć
samo iz pozadine IHišku u
ruke to je želja nas nekoliko iz
sela Kad nju imaš onda si naj-sigurniji
i najbolje ćeS suditi"
"A zašto ih tako mrziš?"
"E tkogod je vidio kako leži na
podu prosut mozak djeteta Jele
1'erine i kako gore kuće mora da
ih mrzi Moga Janka još nema
iz zarobljeništva Da
imami) dijete tko zna ne bi li
veo i njega udavili Tako ću da
imena na ih Ali
'
su od sudjelovale oslobodilačkoj
istom
od
od
ova je
da
snese
Sovjetskom
vrati se Janko bit će dijete onda
ću biti sigurna za nj "
Eto zato je uzela pušku u ruke
naša žena Da joj djeca imaju
lijepu mladost da ne strepe od
noža da sva njezina porodica ima
svijetlu vedru budućnost
I od tada su u dugoj koloni
boraca koračale i one Ne u uni-formama
nismo ih još imali
Mjesto vojničke kape pokrivali su
nestašne uvojke kose bijeli crveni
i žuti svakovrsni rupci Bjelasale
su se široke za dugih zimskih no
ći bližljivo tkane suknje Medju
drugovima ličile su na prve pro-ljetne
cvjetove što se ističu na
tamnoj površini zemlje A ipak
nisu to bili bijeli nježni cvjetovi
koje ubereš da odmah usahnu
Bile su to naše prve žene — bor
ci Njihov karabin je okrutno znao
kositi
Takva je bila i mlada Korduna-Sic- a
Danica Ljepović borac poza-dine
koja je u IV ofenzivi pošla
na front u prve linije Po puški
koju je nosila moglo se znati da
koji odredjuje potporu za uzdrža-vanje
djece može odlučiti jednu
četvrtinu ili polovinu plaće rodite-lja
kojem Je osudjeno da plaća za
uzdržavanje djece
Izgradnja velikog broja porodi-lišta
dječjih uzgajališta domova
za majke i djecu rezultiralo je u
velikom opadanju dječjeg pomora
I poboljšanjem dječjeg zdravlja
što više uslovi stvoreni u Sovjet-skom
Savezu za uzgajanje djece
prouzročili su veći porodjaj Tako
prema statistikama od 1928 do
1936 pučanstvo u Sovjetskom Sa-vezu
raslo je 3 milijuna godišnje
U augustu 1944 Presidium Vr-ho%-n- og
sovjeta SSSR donio je od
luku da se uvede počasno odliko-vanje
"Majke herojke" odlikova-nje
"Majčine slave" "Materinsku
medalju" i "Orden majke hero-jke"
Počasno odlikovanje "Majke
herojke" se daje majkama koje
su rodile i odgojile 9 ili više dje-ce
One takodjer dobiju "Orden
majke herojke" i specijalnu svje-dožb- u
od Presidiuma Vrhovnog
sovjeta SSSR Ordene "Majčine
slave" se daje majkama koje su
rodile i odgojile od 7 do 9 djece
a medalju majkama od 5 ili šest
djece
Ta odlikovanja koja daje Vrho-vni
sovjet SSSR najviše tijelo sov-jetske
države uzdižu majke i obi-telj
do neizmjerno visokog ponosa
i dostojanstva
AMERIKANCI PREDALI SOV-JETIMA
PREKO 50000
VOJNIKA
Frankfurt 5 Feb — Američki
vojni štab javlja da je sovjetskim borbe
vojnim vlastima predano 50000
njihovih vojnika koji su za vrije-me
rata na razne načine pomagali
neprijateljske sile i do sada bili
držani u logorima u američkoj
okupacionoj zoni
gLilimg- - tft =&-#- = - ?$ %--- A VviW! ! PPPMHiliiMi ippi
oko Lapca ne ide kupiti predivo
za tkanje već se boriti Snijeg
pomješan sa zemljom umrljao je
njezinu svijetlu odjeću Klonule su
ruke prvoborca delegata Danice
Ali nije bila sama mnogo je
njoj sličnih
Sestra joj je Milanka Kljaić iz
Banije sestra po borbi Nježna
mala Milanka Kako se zvonko
orio njezin glas: "Juriš drugovi!"
Kako su oštro praskale njezine
bombe Ni nje danas nema ali
nitko je nije zaboravio
Na zagrebačkim ulicama susret
ćemo jednu skromnu djevojku
Djevojka je kao i tolike druge
na njoj nema ništa što bi govorilo
o njezinom životu AH kad bi ona
draga spomenica iz 1941 godine
što sjaji na njezinim grudima mo-gla
govoriti dugo bi pričala hi-storiju
Ličanke Naradže Končar
Popaljena okrvavljena Lika bi-la
je kolijevka heroja i junaka
Takva Lika dala je i Naradžu
Končar prvog komesara prve žen-ske
čete Kad se svršio vojni kurs
pošla je Naradža sa svojim bor-cima
u okršaje Nije bilo karabi-na
"Pa pustite nas u borbu — os-vaj- et
ćemo ih"
I došle su borbe osvojili su se
karabini Tko će ikad zaboraviti
te junakinje koje $i u jesen 1942
godine skakale sa bombama na
talijanske tenkove u Perjasici raz-bijale
bunkere u TuJiloviću Na-radža
je pošla i dalje na Dvor
Krvava je bila ta borba Fašisti-čki
metci nisu poštedili Naradžinu
mladost U bolnici u Slunju leži
ona i smješka se: Proći će to
Znali smo svi da će proći ali ni-smo
znali da će Naradža i svi
mi još skoro tri pune godine gle- dati na vrata bolnica koja se sva-ki
čas otvaraju i puštaju da se
unesu po nekoliko puta ranjeni
A borba je bila sve žešća sve
krvavija
Po gustim šumama Gorskog Ko- tara po surom kršu Primorja
Istre odjekivali su dugi rafali
bjesnile granate mine
To su bile melodije koje su
uljulavale u san prvu ženu-ofici- ra Primorja Anku Padjen
Hijene što bijesno kese svoje
zube da ujedaju i grizu opkolile
su Anku i nekoliko drugova sa
sviju strana Bore se oni ali ne-ma
izgleda da će se izvući Na
Ankinom rukavu blista oznaka
rukovodioca
"Skidaj Anka uhvatiti će te
i zbog toga više mučiti" savjetuju
joj neki
"Zar to? — pita Anka dok joj
oči sijevaju ponosom i prkosom
— tu svetinju?" Nije ni časa po- mislila da zataji to Narod I
drugovi odali su priznanje njezinoj
borbi Ona se ponosi time ako
mora i poginuti Ovaj puta to nije
trebalo Junačkim naletom pro- bili su se I dugo je još Anka ska-kala
s kamena na kamen vodila
svoju četu iz borbe u borbu Jed-nog
dana ostala je nepomično le-žati
na zemlji koju je tako žarko
volila tako grčevito branila
Topla ljubav za domovinu stru-jala
je i kroz Katicu Mišćević-Beb- u
kad je stupala u borbu Ta
ljubav je učinila Katicu junakom
Njezina četa ostala je u borbi
bez komandira Težak je to gubi-tak
Boli cijepa srce ali borbu
treba nastavljati I četu je povela
Katica Kroz ulice Podravske Sla-tine
u potmulom urlanju pobješ-njeli- h
pasa razlijegao se njezin
zvonki djevojački glas S petori-com
drugova prva je upala u grad
jurišajući na bunker
Kraj Katice u Slavonskim jedi-nicama
bori se i Slavica Bobetko
Petnaestgodišnja djevojčica napu- stila je gimnazijske klupe toplu
roditeljsku kuću i iz Zagreba kre-nula
u nov život — surov život
borbe rata Daleko iza nje ostale
su sjenovite staze Tuškanca i Ma-ksimira
gdje prva mladost sanjari
o prvim radostima života Krvavi
"U" na kapama zlikovaca oduzeo
Je mnogima te radosti I Slavica
je duboko to osjetila Krenula je
u borbu gdje nema nježnih za-grljaja
majke gdje se pada krva-vi
ali gdje se bori za sve one
radosti koje mladosti pripadaju
Moslavački odred pa omladinska
brigada "Jože Vlahovića" postali
su njezina nova porodica Tri puta
je ranjena Slavica U napadu na
Jazbinu prostrijeljana su joj plu-ća
Borba se nastavljala a nitko
nije bio blizu nje da joj pomogne
Četrnaest sati četrnaest punih
sati ležala je ova djetojčica bez
pomoći dok Je krv polako oticala
Sama je bila ali nije očajavala
borba Ju je već tada prekalila i
mladost je pobijedila Poručnik
Slavica Bobetko pošla je u note
Zajedno su se borile Saka Ba-la?
Milka Bakić i Stana Knežević
protiv 19 utaške bojne u LM
Bore se junački Petnaestgodišnja
Milka i nekoliko puta ranjena Sta-(Nstar- ak
na tr 4)