Novosti, May 17, 1945

              j
? STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesdcrv Thursdav and Saturdcri bv the
Novosti Publishing Company
la the Croatian Languago
Izlazi svoda utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Hogistrv Office lor the Citv ol Toronto
on the 24th dav oi October 1911 cs
No 48052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adeleride Street VVest Toronto 1 Ontario
Telephone "ADelodde 1B42
Dopisi bez potpisa no ne uvrSćuju — Rukopisi se no vraćaju
Ako još tko tako misli
pogrešno misli
primili pismo u ko-jem
Nedavno smo od jednog pretplatnika
med) u ostalim primjećuje- -
"Meni su se dopalo Novosti Rado ih čitam i svakom pre- -
poručam Pogotovo volim štivo Ilije trenburga i o —y
naroda u Jugoslaviji ali ne rado gledam kad vi stupce Novo-sti
popunjujete sa izborima o lorijevcima CCF-ovcim-a i dru-gim
stvarima iz Kanade Smatram da bi vaši čitaoci bolje vo-l!- li
kad bi višo pisali o Jugoslaviji a manjo o Kanadi jer
tako i tako ovdje iiviti ne mislimo zauvjok"
Ne želimo uvrijediti našeg prijatelja ali odmah upoćetku
podvla&mo da koji god ovakav pogled ima na Kanadu i Ju-goslaviju
na razvoj prilika ovdje i tamo taj jako griješi
Zanositi so pobjedama i borbom naših u starom kraju a
pregledati ili omalovažiti razvoj dogadjaja ovdje — jer navod-no
ne mislimo ovdje živjeti — čini se krupna šteta i nepravda
i prema oslobodilačkoj borbi našeg naroda u kraju i prema
našoj novo] domovini Kanadi
Sa borbom naše braće u Jugoslaviji mi se solidarišemo u
ta nema dvojbe Tu borbu pozdravljamo i pomažemo jer zna-mo
da je pravedna Veselimo se njihovim uspjesima i skupa s
njima žalimo žrtve pale za slobodu Ali prijatelju mi ne živi-mo
u Jugoslaviju nego u Kanadi Ovdje smo ostavili naše mla
da dane i naše zdravlje Mnogi i svoje živote Ovdje smo neu-morno
radili i gradili borili se i pomagali da ovaj rat nad fa-šističkim
razbojnicima protiv kojih su i naša braća proljeva-i- a
krv u Europi izvojujemo Ovdje smo si izgradili domove i po-digli
našu djecu U kratko Kanada je naša nova domovina i
dok u njoj živimo mi moramo uzimati i učešća u njenom na
cionalnom životu
Da prijatelju dolazeći izbori liorba protiv torijevske reak-cije
i opasnosti da ona dodje na upravu zemlje borba protiv
cjepačke politike CCF partije pa i borba protiv reakcionarnih
liberalnih kandidata je danas od kardinalnog značaja Ona
'no zasjeca samo u sferu nacionalnog života Kanade već će se
odraziti i na medjunarodnoj areni Vi znate da Kanada sa
svojim ogromnim bogastvom i razgranjenom industrijom dola-zi
kao četvrta sila po redu medju Ujedinjenim Nacijama da
veliki dio zasluga za poraz Hitlerove Njemačke bas pada na
narod Kanade i da će uloga Kanade u ratu protiv isto tako
opasnog Japana biti od ne manjeg značaja Taj veliki prestiž
Kanade isto tako će se odraziti na organiziranju i podržava-nju
mira i sigurnosti u svijetu isto kao i na dobivanju rata u
Europi A kakvu vanjsku i unutarnju politiku će Kanada vodi-ti
poslije pobjede to opet ovisi o upravi zemlje — ovisi dakle
baš o ishodu dolazećih izbora Ako pako u dolerzećim izborima
pobjedi torijevska reakcija što no želite ni vi ni mi onda znaj-te
da će ta torijevska reakcija ne samo pogoršati život naroda
'Kanade nego će se to osjetiti i u medjunarodnoj politici
Kod kuće pobjeda torijevske reakcije značila bi u kratko
Postepeno ukidanje narodnih sloboda raspirivanje borbe
protiv stranaca i Židova rastjeravanje radničkih unija bespo
šlica i niske plaće ukidanje radničkih zakona o kolektivnom
pregovaranju ukidanje zakona o pomoći familijama sa dje-com
Uopće značilo bi razuzdanost reakcije i fašističkih stra-sti
po svim pitanjima
Na vani pobjeda torijevaca u kratko značila bi:
Povezivanje Kanade sa reakcionarnim i imperijalističkim
silama koje rade na razbijanju mira i sigurnosti u svijetu na
obaranju zaključaka u Teheranu i Jalti razbijanju prijatelj-stva
sa Sovjetskim Savezom i naročito na razbijanju koalicije
velike trojice Sjedinjenih Država Velike Britanije i Sovjetskog
Saveza neprijateljstvo prema oslobodilačkom pokretu i novoj
'Jugoslaviji U kratko pod torijevcima Kanada nebi bila stožer
mira i sigurnosti u svijetu nego bi so postepeno pretvorila u
'leglo najcrnije reakcije od kuda bi ova jurišala na do sada
'izvojevano pobjede Ujedinjenih Nacija
dobro
'Kanadi i cijelom svijetu taj mora biti svijestan činjenice da su
'baš dolazeći izbori i borba protiv torijevske opasnosti naše
zadaće
Zabijanje glave u pijesak poput afričkog noja i ne vidjeti
što se oko nas zbiva ili zanositi se u Europi pak
no pisati ništa ili ne raditi ništa za izbor i demo-kratsk- h sila u budući značilo bi prijatelju naš nt
višo ni manje nego napustiti stražarsko mjesto — da reče
rio izdaja narodnih interesa
No mi vi oni — jednom riječju svi i svatko od nas poz
van je da uzme aktivnog učešća u dolazoćim izborima Da kao
sastavni naroda Kanade vodimo strogog računa da Ka-lnad- a bude zemlja prosperiteta i slobode
Dolazeći izbori u Kanadi smatraju se kao najvažniji izbori
u njenoj historiji Parlamenat kojeg u ovim izborima izabere-mo
vladat će 2emljom pet posljeratnih godina I nama ne mo-žc'bi- ti svejedno tko će biti na upravi zemlje jer tu nije u pita-nju
samo stanovište koje će novi parlamenat uzet po pojedi-ni- m vanjskim ili unutarnjim nitnniimrr n a t r™ u
Tjeg ili goreg života
r
Bolji život i sigurnost mi možemo izvojevati bas sa izbo-rcoamzadsotburpongikadijekloaji
rćaednpiočćkiihu iOdttrauwguih ili u Toronto nezadsatupbnria-no
interese svojih partija i svoje bolje klase nego koji će poći
u parlamenat i boriti se za bolje naroda Kanade
Eto za to mi piiemo i za to mi pozivamo i vas i svakog
dnoalšaezgećim izborima i prijatelja da uzme aktivnog učešća u
SPREMAJMO SE ZA KONVENCIJU
SAVEZA KANADSKIH HRVATA
SAVEZNA KONVENCIJA SE ODRŽAVA OD 30 JUNA DO 2 JULA
U VINDSORU ONT POTREBNO JE SMJESTA RAZVITI
PREDKONVENCIJSKU DISKUSIJU
Toronto Ont — Izvršni odbor
Saveza Kanadskih Hrvata riješio
Ja na svojoj posljednjoj sjednici
da će se konvencija našeg Saveza
održavati 30 juna te 1 i 2 jula ove
ove godine Kako je ranije zaklju
čeno po sjednici Glavnog odbora
Saveza konvencija će se održavati
u Windsoru Ontario
Gornja odluka Izvršnog odbora
našeg Saveza postavlja pred nas
još jedan veliki zadatak kojeg mo-žemo
uspješno ispuniti jedino ako
se neposredno prihvatimo diskusije
najživotnijih pitanja pred nama
I'redkonvencijska diskusija bi tre-bala
biti živahna i konstruktivna
Potrebno je diskusirati pitanja ko-ja
zasjecaju na prvom mjestu u
naš prosvjetno-kultur- ni rad te na-kon
toga na sve druge organiza-cione
i političke probleme koje
pred nas postavlja saveznička po-bjeda
U ta pitanja spada preina
ka naših saveznih pravila u duhu
nove situacije tako da naš budući
rad prilagodimo zadaćama koje će
pred nas postaviti posljeratni svi
jet Do sada smo težinu našeg rada
sveli na podupiranje svih oblika
ratnih napora a nakon rata ćemo
morati naše aktivnosti uperiti u
pravcu učvršćenja nacionalnog je-dinstva
u Kanadi za izgradnju i
obnovu ratom uništenih zemalja te
za podizanje životnog standarta
naroda u ovoj zemlji
Nema sumnje da će saveznička
pobjeda pred nas postaviti i zada
ću pomaganja obnove zemlje našeg
rodjenja I to pitanje će od nas iz-iskivati
neke konkretne mjere ko-je
će zajamčiti maksimum naše po-moći
tom velikom cilju naših na
očinskom domu
Na konvenciji morati ćemo pos
taviti na dnevni red i pitanje orga-niziranja
žena i omladine te niz
drugih organizacionih problema
kojima u toku rata iz opravdanih
razloga nismo mogli posvećivati
dovoljno pažnje
To je suStlna naše predkonven-cijsk- e
diskusije i naša je duinost
neposredno na sjednicama postavi
ti pitanje konvencije
Takodjer bismo se trebali već
sada pripremati za žiljanje što ve
ćeg broja delegata I delegatica na
konvenciju Sjednica Izvršnog od-bora
Saveza je riješila da organi-zacije
Saveza biraju svoje delegate
slijedećim redom:
Sve organizacije Saveza
imaju do pedeset članova što zna-či
od najmanjeg broja do pedeset
birati će po dva delegata
Sve organizacije Saveza koie
od do
će po četiri delegata j_ j_
koje
Sve organizacije Saveza koie
Imaju više od sto članova birati će
po pet delegata
Očekiva se da će na konvenciju
izaslati svoje službene delegate
takodjer i sve omladinske organi-zacije
našim naseljima Omladin-ske
organizacije slati će dele
gata prema vlastitom nahodjenju
i financijalnim mogućnostima
Dratske delegate trebale bi pos- lati i organizacije žena
Dratski domovi u Hamiltonu S S
Mane Vancouveru drugdje se ta-kodjer
umoljavaju da izašalju
bratske delegate na konvenciju
Prema zaključku posljednje
sjednice Glavnog odbora Saveza
centralna blagajna Saveza Kanad-skih
Hrvata snositi će polovicu
trojka oko podvoza svih službenih
delegata organizacija Sateza te
I 7neLift nirHi!t
Ovakve Kanade narod ne želi I svaki onaj koji želi To će organizacijama omogućiti da
'najglavnijo
pobjedama
progresivnih
parlamenat
ne
dio
blagostanja
demokratskih
pietplatnika
na konvenciju IzaSalju brojčane
delegacije da time osiguraju us- pjeh iste
ZOJA MAKSIMOVA ka hlni
NOVOSTI
U nadi da će sve organizacije
Saveza Kanadskih Hrvata ženske
i omladinske organizacije pitanje
konvencije smjesta postaviti na
dnevni red i neposredno razviti
konkretnu i konstruktivnu pred- -
konvencijsku diskusiju uredništvo
Novosti nam je voljno staviti na
raspolaganje svoje stupce
Za Izvršni odbor Saveza Kanad-skih
Hrvata
Ixlo Jardas Nac tajnik
Kolonijalno pitanje na konferenciji
u San Francisco
San Francisco 1 maja 1945 — Jedno od važnih pitanja u
kojemu izmedju članova Ujedinjenih Nacija dosada još nije
postignut principijelni sporazum predstavlja položaj manda- -
tarnih i kolonijalnih područja u novoj zajednici naroda
Zainteresovane 2emlje u prvom redu Velika Britanija Sje-dinjene
Američke Države Francuska i Holandija podnijele su
generalnom sekretarijatu konferencije svoje predloge za rje-šenje
ovog pitanja Glavne razlike pokazuju se u stanovištu
Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije
Amerika pokazuje glavni interes sa 3lrateške otoke na
Pacifiku Američki predlog ide za tim da se sva mandatarna
KNvsvarilur:u~ jjvuJ:j~o1tc_ u uJv::ij_e Ai uiioyunj:e:_ s_iraiesiica i __ T__-- i ne-siraiesi- ca Rukovodeći se prvenstveno interesima sigurnosti Amerike
američki se predlog u glavnom bavi strateškim mandatima
Upravo nad ovim područjima — po američkom predlcju
vršila bi se mandatarna vlast u sporazumu sa Vijećem Sigur
nosti (Securitv Council) a nad nesrateškim područjima jedan
ergan glavne skupštine (General Assembly) Ujedinjenih Na
cija
Britanci su protivni ovoj klasifikaciji u strateška i ne-strateš- ka
područja Oni traže da se sa svima ovim područjima
postupa kao sa sastavnim djelovima kolonijalnog sistema do-tične
države Britanski predlog uopće ide za tim da u dosa
dašnjem mandatarnom sistemu bude što manje promjena Br-itanski
interes ne leži pri tome toliko u području strategije koli-ko
u području trgovine i proizvodnje
Po američkom mišljenju naprotiv sve Ujedinjene Nacije
imale bi jednaka prava u ne-stratešk- im područjima u pogledu
trgovine brodarstva zračnih baza itd Po američkom predlogu
jedna naročita ustanova nove Zajednice Naroda imala bi pra
vo da šalje svoje kontrolne organe u nestrateška područja kao
i da riješava sve žalbe u pogledu uprave nad tim područjima
Po britanskom shvaćanju mandatarna vlast dužna je samo
podnositi dotičnoj ustanovi izveštaje o svojoj upravi U nijed
nom predlogu ne govori se ništa o tome šta se ima dogoditi u
tom slučaju ako mandatarna vlast ne upravlja dobro sa po-vjerenim
joj područjem
Francuska delegacija podnijela je predlog o pitanju gra-djanst- va
u mandatarnim' područjima koje do sada bilo
uredjeno Francuska je objavila da je voljna svima narodima
koji u njenom mandatarnom području dati puno francu-sko
gradjanstvo Predstavnici Amerike i Engleske nisu se još
o tom izjasnili
Sovjetska Rusija i Kina koje takodjer sudjeluju u ovim di
skusijama nisu podnijele nikakve predloge Sovjetsko StanOVi-ćt- a
i-m- in io 5of envipfslrn rfftlflnnriio Molotov na SVOIOI DOslied- -
imaju 50 100 članova birati njQj konferenciji sa predstavnicima štampe Molotov je istakao
J : :: „i _:_: -- _ --„„„:„ „™i„™„
u
broj
sve naših
i
ORllAdif1ftLiYl
i
nije
žive
uu JU pilje 5veyu jjuueuuu iiluiujuii uu ju Aivtaiuui cutijuuiu
omogući da što brže krenu putem nacionalne nezavisnosti O
cvom treba da vodi brigu jedna naročita ustanova Ujedinjenih
Nacija koja mora da se rukovodi načelom jednakosti i samo-cdredjen- ja
svih naroda
Ovo je do sada prvi put da je postavljen zahtjev o pri-mjeni
načela jednakosti i prava samoodredjenja i za koloni-jalne
narode Ovo stanovište potpuno je u skladu sa Atlant
skom Poveljom (Atlantic Charter) u kojoj se svakom narodu
priznaje pravo da sam odlučuje o obliku vladavine pod kojim
želi da živi Naprotiv amandmani koje su podnjele kolonijalne
sile uopće ne vode računa o Atlantskoj Povelji čiji su potpis-nici
izričito naglasili da u ovom ratu ne teže za teritorijalnim
povećavanjem i da će voditi računa o slobodno izraženoj volji
svih naroda
Poznato je takodjer da je pok predsjednik Roosevelt više
puta oštro kritizirao kolonijalnu upravu pojedinih velikih sila i
isticao načelo da kolonijalni narodi moraju dobiti takvu upra-vu
koja će im omogućiti da u izvjesnom broju godina steknu
političku i ekonomsku nezavisnost U nijednom od predloga
koje su kolonijalne sile' podnijele konferenciji uopće se ne
spominju ovi principi
Konferencija u San Franciscu ne može riješiti kolonijalno
pitanje To nije njezina zadaća Ujedinjene Nacije sporazumje-le
su se u tome da se o teritorijalnim pitanjima ne njelava u
San Franciscu Ta će pitanja biti riješdvana na mirovnoj kon
ferenciji Zadaća je konferencije Ujedinjenih Nacija da izradi
jedan teoretski okvir za predstojeću diskusiju na mirovnoj
konferenciji i da stvori jednu ustanovu bilo u okviru veća si
gurnost bilo u sastavu glavne skupštine u čiju bi nadležnost
rpadali mandatami i kolonijalni problemi
Medjutim kako po svemu izgleda nastojanja glavnih ko-lonijalnih
sila upravljena su u tom pravcu da se u više manje
nepromenjenom obliku zadrži dosadašnji kolonijalni i manda-tami
sistem Terminologija je doduše u nekoliko izmenjena
Umjesto reci mandat sada se stalno upotrebljava riječ "trus- -
teeship" ali u suštini izgleda da će doći do vrlo malih pro
mjena Iz dosadašnjih izjava i podnesenih amandmana jasno
se vidi da kolonijalni narodi ne treba da se mnogo nadaju
od konferencije u San Franciscu Ovakva politika ne može se
nazvati ni pravednom ni pametnom Ona odgovara samo ma-lom
broju pripadnika privilegovanih klasa velikih kolonijalnih
s la
Ali kolonijalno pitanje je od velike važnosti za posije
ratnu sigurnost u svijetu I zbog toga ono treba da bude što
trmeljitije i što pravednije rješeno Nema sumnje da bi pro
duženje kolonijalne eksploatacije i nezadovoljstvo zavisnih i
čarka proputovala od StaJjingrada polu-zavisni- h naroda predstavljalo stalnu opasnost 2a mir u
da Berlina I svijetu
? — — ' '- - m - Tko so ©lanova
jugoslavenske vlade
(Nastavak 4)
DR JURAJ SUTEJ
Dr Juraj šutej ministar bez lis-nice
rodjen je 188D godine u Fod-goraš- ću kod Konjica Osnovnu i
srednju školu svršio je u Sarajevu
a pravne nauke sa doktoratom u
Zagrebu Kao sudija proveo je is-vjes- no vrijeme u Sarajevu
Za vrijeme prvog svjetskog rata
u atentatskim i veleizdajničkim
procesima protiv Srba iz Bosne i
Herecegovine u svojstvu suca
olakšavao im je krivice Poslije
1918 godine podao se advokaturi
sve dok 20 augusta 1939 godine ni- -
DR JURAJ ŠUTEJ
je ušao u vladu kao ministar fi-nancija
I'rvi put je izabran za narodnog
poslanika 11 septembra 1927 godi-ne
Sve do raspuštanja narodne
skupštine 6 januara 1929 godine
učestvovao je u radu parlamenta i
bio zapažen kao dobar govornik
Drugi put za narodnog poslanika
Izabran je na zloglasnim izborima
5 maja 1933 godine na opozicionoj
listi dra Mačeka u kotaru DuvanJ-8ko- m
U radu ove skupštine dr
Sutej nije učestvovao Najzad i po treći put izabran je u istom kota
ru opet na opozicionoj listi 11 de-cembra
1938 godine
Kao ministar financija ušao je
bio i u vladu generala Slmovića 27
marča 1941 godine i sa tom vla-dom
napustio je zemlju Isti resor
zadržao je i u emigrantskim vla-dama
Slobodana Jovanovića i
Mise Trifunovića U vladi dra
I'uriča nije učestvovao Po
novno je ušao kao ministar finan-cija
u vladu dra šubašića u julu
1944 godine
TODOR VUJASINOVIĆ
Todor VujaSinović rodjen je 15
oktobra 1904 u Bosanskoj Dubici
brednju školu i bogosloviju učio je
u Sarajevu a filozofiju u Parizu
Zatim je napustio školovanje i ra-dio
po fabrikama počinjajući kao
obični radnik a završujući kao šef
odjeljenja Za sve vrijeme učest-vovao
je u radničkom pokretu Po
povratku u domovinu bio je pri
vatni nastavnik u školama Hajdu-kovič- a
i dra Sime Miloševića Po-slije
toga ponovno se vratio u
tvornicu Radio je prvo kod Bre-ge- a
u Kraljevu (1930 do 1934) i u
inausmji avijonskih motora u
Rakovici
TODOR VUJASINOVIĆ
GENERAL SRETEN ŽUJEVIĆ
OTPUTOVAO
San Francisco — Skupa sa ko-mesarom
vanjskih poslova otputo-vao
je sa konferencije i jugosla-venski
delegat i ministar financija
general Sreten Žujević Otputovao
je iz San Francisca sa Istim aero-planom
sa kojim je otputovao I
komesar vanjskih postova SSSR
Molotov
101 NACISTIČKI GENERAL U
SOVJETSKIM RUKAMA
London 16 Staja — Od početka
rata Crvena Armija je zarobila
101-no- g nacističkog generala i
onesposobila 12770 000 njemačke
vojske
Četvrtak 17 maja 1945
Godine 1935 uhapšen je i osu-dje- n
na godinu dana robije zbog
učestvovanje u radničkom pokre- tu Kaznu je izdržao u Sremskoj
Mitrovici Poslije toga osudjen je
na prinudni boravak u raznim mje
stima: Tuzla Ham Pijesak Pe-trovo
Selo U Zenici je radio kao
poslovodja željezare Od januara
do juna 1940 godine bio je prog-nan
u Bileću Po povratku u Ze-nicu
zatekao ga je rat Već maja
mjeseca 1941 godine za njim je
bila izdana tjeralica ali je on već
tada bio izvan domašaja okupator
skih i krvničkih vlasti
Od samog početka narodno os-lobodilačkog
ustanka u Srbiji To-dor
Vujasinovlć je član vojnog ko- miteta On komandu je Ozrenjskiui
fplaarntizoapnesrkaitmivnoogdrešdtaobma zaZaitsitmočnjue
snu pa zamjenik komandanta
l'rvog a po tom Trećeg korpusa
Za svoj neobično požrtvovan t hra- bar stav u narodno oslobodilačkoj
vojsci dobio je čin pukovnika
Prilikom uspostave nacionalnog
komiteta Todor Vujasinvioć je
imenovan prvo za povjerenika eko-nomske
obnove zemlje a po tom
za povjerenika ruda
ANDRIJA IIEIJRANG
Andrija Hebrang ministar indu-strije
rodjen je 1899 godine u selu
Bačencu u kotaru Virovitičkom
kao sin seljačkih roditelja Tu je
svršio osnovnu školu a po tom po-šao
u zanat Poslije prošlog svjet-skog
rata počeo se baviti politi
kom Priključio se radničkom po- kretu Jedno vrijeme bio je u Za-grebu
kao privatni namještenik
sve dok zbog svog političkog rada
nije bio osudjen na robiju od dr-žavnog
suda za zaštitu države U
kaznenim zavodima sproveo je
dvanaest i pol godina Na slobodu
je izašao mjesec I pol dana prije
bH E
ANDRIJA HEBRANG
napada Njemačke na Jugoslaviju
Kad je Komunistička Partija pri-stupila
organizovanju ustanka
Hebrang je najaktivnije učestvo-vao
u tim pripremama
Ostavljen na radu u Zagrebu
poslije izbijanja partizanskog rata
u Jugoslaviji kao član operativnog
vodstva za Hrvatsku Hebrang je
bio jedan od prvih boraca protiv
ustaških bandi Kad je početkom
1942 godine otkriven od zagreba
čke policije Hebrang nije dozvo-lio
da ga uhapee već je sam pri-hvatio
nejednaku borbu sa većim
brojem ustaša i vodio je puna dva
sata U toj borbi izgubio je des-no
oko U ustaškom zatvoru pro-veo
je sve vrijeme do septembra
1942 godine stalno svirepo mučen
Tada je zamjenjen za neke zarob-ljene
ustaške funkcionere
Došavši na oslobodjeni teritorij
Hebrang je jedan od najistaknu-tijih
organizatora fronta i zemalj-skog
antifašističkog vijeća Hrvat-ske
Njegove zasluge su velike na
podizanju narodnog ustanka oso-bito
u Hrvatskoj Njegova aktiv-nost
naročito je plodonosna na
razvijanju bratstva izmedju Srba
i Una ta u danima najgrubljih na-silja
nacističkih zločinaca ustaša
J četnika Za te zasluge antl-faš- i-stičko
Vijeće narodnog oslobodje-nj- a
Jugoslavije odlikovalo ga je
ordenom Narodnog Oalobodjenja
Isto tako njegovim radom Izvrše-no
je približivanje naprednog dije- la HSS narodno oslobodilačkoj
borbi
Andrija Hebrang je poznat na-šoj
javnosti kao pisac mnogobroj-nih
i zapaženih članaka objavlje-nih
u listovima Naprijed Srpska
Riječ Vijrenik itd
Ministar industrije Andrija He-brang
danas zauzima položaj pod-predsjedn- ika
zemaljskog anti-faši-stičko- g
Vijeća Narodnog Oslobo--
ljenja Hrvatske tajnika jedin
stvenog narodno oslobodilačkog
fronta Hrvatske a i član je pred-sjedništva
AVNOJ-- a
(Nastaviti će se)