Novosti, March 30, 1948

              Subota 30 marča 1948
Iz pisama naših
povratnika
PISMO POVRATNIKA VALENTINA LEGCA JURI FAKU U
TORONTO
Beograd 10 feb — Dragi Jura i
obitelj obećao sam vam pisati od-mah
po dolasku u Jugoslaviju ali
dok se čovjek namjesti i obavi raz-na
druge poslove upravo da se te-Ik- o
dobije vremena za pisanje
Ja i supruga nalazimo se u Beo-gradu
dobro nam je Neko vrije-me
bili smo u rodnom mjestu jer
je bilo teško odmah za stan ali
sada smo i to pitanje uredili Stan
imamo nov i prostran sastoji sa
od šest prostorija Jedna spavaća
soba kuhinja predsoblje fpajz
kupaona soba za pranje veža i dr-varnica
Za sve to plaćamo 350 di-nara
mjesečno Zgrada u kojoj je
nai stan izgradjena je proilog lje-ta
dakle nova kuća U Kanadi
sam iivio najvile gdje su se mi Še-vi
legli a bilo je svakake Možda
je to bas i bilo dobro za mene i
moju drugaricu jer sada lakSe
upoznavamo stvarnost
Ja i moja supruga smo jako za-dovoljni
Veseli me sto je većina
naiih povratnika zadovoljna a oni
ito drukčije misle to su ljudi koji
ne gledaju u budućnost ljudi bez
kičme ili u kratko zbrka pojmova
Da se opet vratim na kuću Ku-ća
u kojoj živimo ima 27 apart-ment- a
a takvih ima 4 u blizini
Sve je to podignuto proilog ljeta
U aprilu prošle godine na ovom
mjestu je joj trava rasla Tako-dje- r
tvornica nedaleko Beograda
sagradjena je nova u kojoj su se
prvi put okrenuli kotači na dan
nove godine U Istoj tvornici radi
18 hiljada radnika Takodjcr u ap-rilu
proSle godine nije bilo ni zna-ka
o tvornici ovdje onda pomisli
koliko je tu rada i požrtvovnosti
potrebno uložiti Ovakvih i sličnih
primjera mogao bi ti nizati stoti-ne
Za ovakva postignuća traži se
od svakog gradjanina Jugoslavije
da doprinese svoj dio
Da mo nebi druže krivo razumio
ja podvlačim da mojim pisanjem
ne želim nikoga agitirati ali ti is-tinu
kažem kada sam krenuo iz
Kanade predstavljao sam si Jugo-slaviju
u mnogo gorem položaju
nego stvarno je Ifiao sam sa čvr-stom
namjerom u Jugoslaviju da
radim i snosim dobro i zlo ta svo-jim
narodom Istina da ee nailazi
na mnogo potelkoća i nerazumije-vanja
Nali narodi su obračunali
sa iidajnicima i rasipnicima ali
mnogo teže je obračunati sa nez- -'
nanjem i neimaštinom da i ne g:
vorim o prikrivenim i javnim do-maćim
i stranim neprijateljima
Nar„d oskudjuje Joj na mnogo če-mu
ali kad su svatovi oni se odr--'
iavaju po 2-- 3 dana i ne fali ni kru-ha
ni mesa vina ni rakije Ima ne-zadovoljnih
kao i zadovoljnih Za- -
to imaju razloga i jdm i drugi
Ovi prvi plaću jer nema viJc sta-ro
Jugoslavije nestali su prLt
kune nestalo Je robovanje drugih
aa njih Nema vite onih vrc cj kada Je radnik morao kopati dje 1
tjedan sa 5 kila iita ili lično da
nas je dobro plaćen svaki za svej
rad Običan narod Je općenito ta
dovoljan i raduje se novom životu
Od svakog gradjana u Titinoj
Jugoslaviji traii se da doprinese
svoj dio aa obnovu i isgradnju do-movine
Oni koji u svijeMti toga
veselo rade i doprinaiaju a oni e-bičnj- aci
koji su bili naučeni da
1 V NAZOR
5
(28)
— AH! Jovo ta vidii
— Nema druge Noaim na- log Pogibelj prijeti Najhitrijel
Zahvalih se o-proat- ih se ot-putovae- rao Ne doaptjeh ni ne-što
pojesti Uzeh samo onaj cvi-jet
it čaše na stolu
Putovanje teiko dugo i uz
neke dogodjaje
Vratih se napolcon u Prateći
bataljon i bje mi drago
Joi mi se jednom neito
slično dogodilo {
Dili smo — takodjer na pov-ratku
s Durmitora — u Iatochoj
Bosni u selu Ponijevki I Tito
pi reče:
— Na nekom odmaranju i
"kidanju" moram te ipak vidje-- 1
ti Gle ona brda nad nama I
Ondje je osamljena kućica Po-točić
livada brežuljci i šumice i Mir dobar zrak i ljeto Živjet
ćeš ondje kod znanog nam se-ljaka
S tobom će momak ku-harica
krava i konj natovaren
hranom Prije odlaska odavle
pozvat ću te Hoćeš li?
— Hoću
Rano ujutro odputcvah Na-kon
dva sata jahanja bio sam
drugi za njih radi bune se Neka
se bune to je sve ito mogu Opet
moraju da rade i stime doprinaSa-j- u
pa makar i protiv svoje volje
Jer ovdje postoji ono: "tko ne radi
ne treba ni da jede"
Kako ja gledam na prilike ov-dje
meni se čini da reakcija je
previše slobodna Naše vlasti na
njih gledaju kao na neku raspušte-nu
dječurliju Davaju im savjete i
uče Ih radu i poitenju nekada do-biju
po koju opomenu itd Sto se
meni iznad svega dopada je to da
vlada pravo bratstvo Nikoga se
ne vrijedja odnosno ne predbacuje
se prošlost bio u partizanskoj voj-sci
bio sa neprijateljem ili "pasi
van" Ovdje nema kradje i otima-čine
nestalo je potpuno nemoral-nog
života Ovo su vrline sa koji-ma
te naii narodi ponose
Katne posljedice se JoS svuda
opažaju Pojedinih stvari joi uvi-jek
fali ali narod je veseo radi
marno jer zna da radi za sebe i
svoju djecu Napose naSa omladi-na
Je vrijedna da njoj nema prem-ca
nigdje Zato ima razloga jer
znaju da je njihova budućnost osi
gurana neće morati napultati svoj
dom i svoje obitelji kao Sto srna
mi morali činiti i otići u tudji svi-jet
Zato naša omladina veseli se
i pjeva i svagdje je prva na poslu
0 svemu tome pisati ću drugom
zgodom viSe u Novosti a tebi dru-že
jo3 samo par riječi Obavješten
sam po tvojoj kćerki da ćei doći
ovog ljeta ovamo Ja bi želio da
dodjei a što se posla tiče lako će)
ga dobiti I gdje hoćeš Ja radim
tIJlJarski posao a zaradjujem mje-sečno
do 12 hiljada dinara Ima
radnika koji za rad juJu i viJe
Za ovaj puta dosta već ako že
liš više nešto doznati o stvarima
koje te interesiraju pili mi a ja
ću ti na sve odgovoriti Mnogo po-zdrava
svima u obitelji
Valentin Iegac
Studentska organizacija u
Betkelcy Kalilomija dijeli
literaturu protiv Trumano-vo- g
poziva za obavezatnu
vojnu obuku i naoružavanje
y©oeeo-&oo#o©o®oo©o5o0d- 0
PARTIZANIMA
na cilju Gazda od kuće siro-mašan
dobar čovjek kupi mi
jagnje ja izvukoh koješta h
svojih vreća kuharica nabit
vatru Isadjoh odmah obadjoh
obližnju šumicu i sjedoh joj na rubu u hladu stabala
Divno! Svježe joi rosno zele-nilo
naokolo nkrvehilo nohn
iznad mene PHce pjevaju Uro--
mu sav u ovu Ustnu i u ovaj
sjaj! BataMH sve Crnu Goru
aviione Četnike i Niiemce ko-- jekakva noeiita i pokrete! 1
previee je toga bilo Ja sem
ponajprije Čovjek da mu bude
Sto je dano životinjama i bilj- kama disati taj zrak i grijati se
na tom suncu Zaboravia sve!
Eto maale se sadalntoati
raspriuju ali dok jedno zabo-ravljam
neeeg se drugoga Sre- ćom
Bio sam mlad i zaljubljen
Čekao sam je bai ovako: usred
ljeta na rubu šumice sjedeći
na travi Dolazi mi na sasta-nak
Poiavit će se izmedhi tn
bala u modrikastoj halji naki-- !
eenoj treptavim sunčanim ko--' lobarima što s granja na nju
padaju I ja sijedi starac
i
Zadaci slavenskog pokreta
Na zasjedanju III plenuma Op- -
ćeslavenskog komiteta u Pragu us-vojena
je rezolucija u kojoj se uz
ostalo ustanovljuju zadaci slaven-skog
pokreta:
1 najvažniji zadatak slavenskog
pokreta u svim zemljama treba da
bude aktivna borba za trajan mir
i narodnu demokraciju borba pro-tiv
svih ostataka fašističkih reak-cionarnih
režima borba protiv
agenata svjetske reakcije i razob-lićavan- je
potpaljivača rata 2 bor
ba za učvršćenje prijateljstva me-dj- u
slavenskim Tarodlma a na pr-vom
mjestu za učvršćenje prija-teljstva
s velikim Sovjetskim Sa-vezom
3 učvršćenje prijateljstva
i trajnih odnosa sa svim demokrat-skim
snagama svijeta a u prvom- -
redu učvršćenje prijateljstva i pri-snih
odnosa s narodima u zemlja-ma
nove demokracije — s Rumu-njskom
Madjarskom i Albanijom
4 populariziranje u slavenskim
zemljama i u cijelom svijetu poli-tičkih
kulturnih i privrednih te-kovina
slavenskih naroda i zema-lja
narodnih demokracija popula
riziranje jedinstva i čvrstine De-mokratske
narodne fronte 6 mo-biliziranje
naroda slavenskih ze-malja
i svih Slavena u inozemstvu
za ostvarenje zaključaka donese-nih
u Jaltl i Potsdamu u pogledu
Njemačke za konačnost novih gra
nica Poljske 1 ćehoslovačke za da-ljnju
i potpunu demilitarizaciju i
denacifikaciju Njemačke za je-dinstvenu
demokrasku Njemačku
G Općeslavenskl komitet treba da
uvede Slavene koji žive izvan gra-nica
svojih zemalja u borbi za mir
i demokraciju 7 Općeslavenskl
komitet 1 nacionalni komiteti duž-ni
su proširiti predavačkl rad za
Sirenje ideja novog slavenskog po-kreta
8 odobravajući inicijativu
sazivanja savjetovanja novinara
slavenskih zemalja u Zagrebu ple-num
smatra da je takva savjeto-vanja
potrebno sazivati periodično
u raznim slavenskim zemljama ra-di
pretresanja aktuelnih zadataka
koji se postavljaju pred vrijeme
kada treba da aktivno sudjeluju u
slavenskom pokretu najbolji pisci
VL
iV7
premetnut ono što sam dav
no bio da prikratim vrijeme
čekanja sastavljam stihove
njoj slavu Upravo
dok mi dolaziš" kroz luge
Kucanjem svog srca korake
broum"
kad me nečiji glas trgne Bio
je to moj mosnak sav prestra-ie- n
— Druie bfefaol
— Čemu?
— Povorka neprijatelja pro-lazi
puteijkom nedaleko kući-ce
— U strahu su velike oči
— Dobro sam ih vidio Ni
jemcj možda i Četnici ili Us
tale Svakako oni! Kuharica
pobjegla šumu gazda je
ugasio vatru zaključao vrata
nestade ga Svrnu li kuću i
vide ito je sada sve njoj
tražit će nas ovuda Bježato ito
dalje!
— Nisam zec da potičem
hajku na se Sjedi usa me i šu-ti
On me posluša Sjedili srao
neko vrijeme Slušajući kako
oni prolaz: sad sam hrojio ne- ke druge korake Doskora se
sve umiri- - bje kao i prije
— Da se vratimo Da vidimo
jesu kuću zavirili
— Idi' Ja moram nešto svr
siti
Htio sam svršiti no
su sada zapinjali Mo-rado- h ih se okaniti
rjiSipsjMsjawi tiswssprwwi
NOVOSTI STRANA
pjesnici i dramaturzi slavenskih
zemalja kada treba pripremiti
prijevode i izdanja djela slaven-skih
pisaca bratskim zemljama
10 Plenum odobrava postupak Sla
venskog komiteta Bugarske koji
je formirao podružnicu bugarsko- - nja delegata za općeslavenska sav--
srpskog društva pograničnim j Jetovanja i plenume Slavenska Istra
u Hrvatskoj nema na ta-ko
malom području kakva je Istra
toliko nariječja j govora Štokav-ski
prevladava u južnoj i zapadnoj
Istri kajkavski sjevernoj a ča-kavski
u istočnoj Istri To pokazu-je
da su istarski Hrvati doselili
iz različitih krajeva u različito vri-jeme
U srednjoj sjevernoj i istoč-noj
Istri te u zapadnoj izmedju
Mirne i Dragonje žive starosjedio-ci
doseljenici izmedju VII i IX
vijeka u južnoj i zapadnoj Istri
većina se doselila izmedju polovi-ne
XV i polovine XVII vijeka
Oni su došli iz Dalmacije Bosne
Hercegovine i Crne Gore
Kao sva hrvatska nariječja i go-vori
sakupili su se maloj Istri
i ovi narodni običaji noSnje i na-riordnLa
_umjetnost iz svih krajeva i Tnit_ mvaMKC t yvaiailjc
Kroz posljednjih 50 godina ne-stalo
je mnogo narodnih običaja i
pjesama djelomično prodiranjem
novčanog gospodarstva na selo a
djelomično kao posljedica ugnjeta-vačk- e
politike talijanskog fašizma
koji Je nasilno uništavao ove sla-venske
nacionalne osobine
Narodne pjesme bile su u proš-losti
a i danas su po svom sadr-žaju
srodne narodnim pjesmama
iz Dalmacije Hercegovine Make-donije
1 Crne Gore To pokazuju i
junačke pjesme njihovi sadržaji i
likovi Kraljevića Marka Milola
Obilića vile Ravijole l An-djeli- je
kojima pjevaju
I narodna glazba i instrumenti
slični su ostalima Jugoslaviji
To Je na pr velika i mala svirala
na Jezičac slična makedonskim
frulama a mijeh Je sličan slavon
nWa £ jB# ~ Wi
[ "" HH
i u
u putem
tt
a
u
u
li u
li u
pjesmu
stihovi
juliijii
Nigdje
Ljube
K- -i se prbiJ
3
u
[
u
u
se
u
i
o
u
k- -c
zabrinutog Jove'
— Druže odmah zajašiti1
— Ali
— 2un se1 Mogla bi ovuda
i druga kolona
Dovukosmo konje natovari- -
smo i podjostno ostavljajući
seuoku kravu i jagnje
Dolje u Pomjerki sve je već
bilo spremno za pokret čeka-hu
samo na me
— No! Kako je7 upita me
Tito
— Pa eto: živ i čitav Jedino
mi je žao ito od moj iako za-kasnjele
ljubavne pjesme os-tade
samo stih i po
Jučer i danas (1 travnja) pr
va jugovina
Snijeg počeo kopnio otočići
zemlje izbijaju nalik na sme-dj- e
krpe iz bjeline mora od
snijega
I sad se malo krećemo jer
vjetar duva donoseći nam du
gu i sve žeiću tutnjavu topo-va
negdje blizu Otočca
Lani sam u ove dane bio u
Bosni u pitomoj Govzi Trava
je nicafcr jagorčika evala pod
sve ljepšim suncem Ovdje mr-zle
struje prolaze zamagljenim
zrakom Vrano sam se čuo s
nekoliko
komitu
gradovima 11 Plenum moli sla-venske
komitete prije svega Sla-venski
komitet Bugarske da se
odmah obrate državnim organima
svojih zemalja u pogledu neophod
no potrebnog i Sto Šireg odaSilja- -
skim gajdama Ovi instrumenti
sviraju se po čitavoj Istri U kaj-kavskom
dijelu Istre narodni su
instrumenti violine l "bajs" kao u
Hrvatskom Zagorju
Od narodnih plesova Istra ima
narodno kolo kakvo imaju Slavo-nija
Srbija itd Istarsko kolo "Ba-lun- "
plefe se u cijeloj Istri uz prat-nju
svirala "roženica" ili uz svir-ku
mijeha
Dvoglasno istarsko pjevanje u
posebnoj t zv istarskoj ljestvici
poznato je u svim glazbenim nauč-nim
krugovima svijeta kao način
pjevanja iz velike starine Istarski
slavenski način pjevanja poprimila
su od istarskih seljaka i talijanska
selja u Istri samo ito ona na hr-vatsku
melodiju pjevaju talijanske
riječi
2enidbeni običaji u Istri odgo-varaju
po obliku 1 sadržaju narod-nim
običajima mnogih pokrajina u
Hrvatskoj i Bosni kako to poka-zuju
običaji u svadbi gdje se po-javljuje
stari svat a jabukom na
koplju zastave mlada pod vijen-cem
raznobojnih traka djeveruše i
svatovi I riječi kod svadbenih obi-čaja
pokazuju sličan sadržaj i u
ostalim našim pokrajinama
Istrani drže svoje stare običaje
u svim svečanim prilikama iako
oni u nekim krajevima izumiru
Rodjenje vjenčanje i smrt obuh-vaćeni
su starim svečanim obredi-ma
Bili oni veseli ili žalosni oni
su isti kao prije mnogo stotina go- -
dina kao i u drugim hrvatskim
i bosanskim ili srpskim krajevima
1 Zbog toga će svaka zemlja i po-'kraji- na
u Jugoslaviji naći u Istri
dio svog vlastitog narodnog blaga
u noinji vjerovanjima običajima
narodnoj pjesmi i glazbi a naroči-to
u Jeziku Hrvatski govor Istra-na
u cijeloj Istri nije prekinut ta-tJansk- lm
nacionalnim teritorijem
On se proteie kao hrvatski od Sri-jema
cio Savudrije u Istri od Ka-crcnja- ka
do Dubrovnika Jugoela-Mj- a
preko Hrvatske čini aa Istrom
ajedmćko jsJćao i nacionalno po
dručje jedinstveni ekonomski as
tav i Jedinstveni način mišljenja
POTRAGE
Traži se Milan VladicavHev Iz
Jugoslavije nastanjen navodno na
fanru u Alberti Traii ga Dušan
V -- njcki Nka Javi na adreau:
Canadian Red Croi Sucietv
9J VVellesler St
I Toronto Ont
Traii w UrMa MrW rodjena
Fcdjgrinac Naksi se u Vaneou-ver- u
ui okoUct Trasi Ju redjak
C avo Smovir 212 ParUamtnt St
Toronto Oat
etD kuci u kuhinji koja je i naša
I hlaaovaonioa Nickn u rvran
n su joj maknu strop pokazuje
grede napunja se lako dimom
i hlapovima iz lonaca na šted-njaku
na kome redi naš krup
ni kuhar Duje (ne treba mi re-- 6 odkuda nam dodje) Pri sto-lu
slede Zavnohovci i gosti
stosni i na prolazu nai vodja
drug Dr Pajo Zagrepčanin sr-pska
dika Dr rtode P starac
Istranin diplomat Dr M sa
sinom povjerenik za sudstvo
Fiun ili Francek F povjerenik
za zdravstvo moj vjerni prati
lac i čuvar moga zdravlja Dr
S narodni pisni k i govornik
Stanko i ioi nekoliko druaova
i radnih drugarica (spomenuo
samo stanje lju
de) Lijepo ih je vidjeti iako ih
uvede nafta u svjetiljci jadno
osvijetbuje Slikar Vonja koji
sjedi na dnu stola uza me po-najviše
šuti i promatra (misle-ći
koga će --sutra slikati) Šare
nilo odijela svih un ljudi: —
jedni su partizanski obučeni
drugi nose englesku treći po-hitaftjcn- sku uniformu oko mi
često zapinje o isključivo crnu
hafiu dugog i mršavog bivšeg
župnik sv M u Z-- koji će zone--
buelih nahuUica na marili i najsladju Dujinu pe- -
I rstin Vil rlrr Vht)u Aiia nrnnninia j WWf V ASVSj-V-r WUQ faW JJ Ličko sunce hoćeš li nas sju- - vijesti Sigurno će Vanja s blo- -
SOVJETSKI SAVEZ ŽELI PRIJATELJSTVO I MIR
SA SOA I SViM DRUGIM ZEMLJAMA
New York — Alexander Panvu-ški- n
sovjetski ambasador u Sje-dinjenim
Državama govoreći na
banketu priredjenom po National
Council of American-Sovj-et Frien- -
dship rekao je "da Sovjetski Sa-vez
želi živjeti u miru sa Sjedinje-nim
Državama i svim drugim zem-ljama"
Panyu?kin je izrazio svoje uvje-renje
da kapitalizam i socijalizam
mogu opstojati jedan pored dru-gog
u miru On je osudio žučnu
kampanju laži koja se provodi pro-tiv
Sovjetskog Saveza koji Je "uvi-jek
stojao i sada stoji za mir i me--
djunarodnu suradnju"
Sovjetski narodi koji nakon go-dina
teškog i surovog rata ponov-no
u miru uživaju plodove svoga
rada hoće i žele mir u svijetu ka-ko
bi mogli da nesmetano nastave
mirnim radom na svojim poljima
u svojim tvornicama drugim usta-novama
i Iaboratorijama
Panyuškin je dalje rekao da fra
ze o "željeznom zastoru" koje su
proizaile iz zloglasnih usta Goeb-bels- a
su poslije poprimljene po
Churchillu Ali Sovjetski Savez ni-je
postavio taj zastor već ga je
postavila medjunarodna reakcija
u cilju da iza njega sakrije pred
svojim narodima istinu o Sovjet-skom
Savezu i državama istočne
Europe
Zajedno sa sovjetskim ambasa-dorom
banketu je prisustvovao 1
senator Glen Tnylor podpredsjed-ničk- i
kandidat VVallaccove partije
koji Je rekao: Mala reakcionarna
klika u našoj zemlji predvodi bor-bu
protiv nužnih ekonomskih i po
SU NA
Cetinje — uredaba
primio Je sa velikim
nove Uredbe savezne vlade o snab-dijevanju
stanovništva i vezanim
cijenama za razmjenu
i industrijskih proizvoda
Mnogi proizvodjači već sad dolaze
pred zadružne prodavaonice ras-pituju
se kada će početi prodaja
industrijskih artikala po nižim ci
jenama i nude zadrugama svoje
proizvode
U nekim mjestima zemljoradni
ci-proitvod-jači
već u počeli da
predaju svoje arti-kle
po nižim (vesanim) cijenama
Zadruga u Jelenku Danilovgrad-sk- l
kotar otkupila je od svojih za
drugara ]o cijeni od 40 do 60 dina
ra veće količine suhog mesa i sla
nine U kotarskom 1 Barskom ko
taru zadruge otkupljuju od
mnogo viie proitvoda
nego ranije a u Beranskotn PIJo-valsko- m
i BJelopoljskom kotaru
većina proizvoda otkupljuje s po
niiim cijenama
Novo uredbe uticale u već i na
riiine cijene Na triniei u Titov- -
gradu Jaja e prodaju po 3 mlije
ko po 8 dinara
Provodjenju novih uredaba no-go
će pridonijeti aktivnost Narod-nog
fronta U mjestima
formirane su ekipe sastavlje
ne od članova masovnih organisa-eij- a
koje održavaju sastanke tu-mače
nove uredbe Ove ekipe ostati
će na terenu do 1 marta Seljaci
— proizvodjači i trudbenici u gra-dovima
interesiraju se za sve po
nji — radia nemamo Ipak doz-najem- o a sam ne znam kako
i otkuda Kad nema vijesti
najbližu prošlost i
gradimo budućnost Kakvi pla-novi!
osnove! sugestije! Koliko
dobre voljo plemenitih češnja!
Ja slušam i šutim Pokatkad
se čak i raznježim
Jedne se večeri ne ću moći
vise zaarzati progovorit cu i
ja Al nikako stvarno
Iznijet ću svoju — Utopiju
Prasak mitraljeza i tutanj to-pova
bivaju sve bliži
Putovat ćemo već noćas sao
nicama pa i pješ- - da
se diže očekuje se mećava
Babin potoče ne ćeš nas ni
ti ukočiti
Ladjevac kod Slunja
Putovali stcj s Babinog po- toka s početka po mjesečini
zatim kroz snijeinu
mećavu dok su topovi iza nas
grmjeli
Kamo? Ne rekoše nam
Ja s bolesnim djetetom dru-ga
Sremca na saonicama vu-čeni- m volovima za nama Va-nj- a Sremec
drug Borić i moj momak Gav-r- o
svi pješke gazeći joi viso-kim
snijegom Po paralelnoj
cesti vukli se kamijoni i
pješaka koji su takodjer uzmi- - tra ogrijati? i s ooiama i s nsiom sutra -- rgume _ 4 !„„_ stra
Boravimo u raštrkanim ku-- rav71° nlmu- -
' ne bijele poljane izgle-- al smo na objedu i na '§ Vijesti smo pak svi mi željni dale su još mračnije pri-veče- ri
svi skupa u toj "mojoj ' ' osobito otkad:: — u ovoj pusti- - jetnje
litičkih promjena Ove reakcionar-ne
snage trude se da raspire ratnu
histeriju i neprijateljstvo našeg
naroda protiv Sovjetskog Saveza
Obraćajući se ambasadoru
je dalje rekao: Možda mi poneka da
nismo posvema zadovoljni sa sta-novištem
vaše vlade ali mi radi
toga nismo voljni i ne ćemo prih-vatiti
politiku naiih financijskih 1
militarističkh magnata koja nas
vodi u propast i narušavanje mira
u svijetu
Sin u Jugoslaviji traži
svog oca u Kanadi
Uredniitvo Novosti primilo Je
na svoju adresu pismo od llabić
Nikole iz Zagreba u kome nas mo-li
da poslije ovo pisrao dostavimo
njegovom ocu ali pošto uredniitvo
neana za istoga stoga objavljuje-mo
u kratko iz pisma slijedeće:
Dragi oče Ml očekujemo od
vas pismo svaki dan ali o vama ni
glasa Svi koji su ostavili svoju
djecu u Jugoslaviji Javili su se ali
mi vaša djeca do sada nismo pri-mili
nikakve vijesti Dragi oče
budi čovjek javi se tvojoj obitelji
da znamo da II si živ i kako ti je
NajljubesnIJa vijest o tebi bila bi
nam bi doznali nešto o tvome
životu Mene oče upravo čudi ka-kovo
Je to srce koje može zabora-viti
svoju djecu i svoju obitelj
Ako dotični naidje na ovu vijest
neka se javi uredništvu Novosti i
dobiti će pismo
U CRNOJ GORI NOVE UREDBE UTICALE
SNIŽENJE PIJAČNIH CIJENA
Narod Crne Gore jedinosti novih i pozdrav- -
zadovoljstvom
poljopriv-rednih
poljoprivredno
poljoprivredne
poljo-privrednika
svim Crne
Gore
I
is-kopavamo
kamijonima
mrakom
Crikveničanin
edne
kada
ljaJu mjere Savezne vlade kao kru-pan
korak u poboljšanju
uslova radnog naroda sela I grada
(M A)
SELJACI U POCERSKOM KO-TARU
POČELI SU DA PRO-DAJ- U
SVOJE PROIZVODE
ZADRUGARIMA
ftabac — Narod Porertkog ko-tara
j s oduševljenjem
uredbe Save vlade o snabdijeva-nju
stanovništva Uredbe su dopr-le
u ara sia i tamo se na čitala-čkim
grupama čitaju I tumače
Dvije seljačke radne zadruge u
ovom kotara oeavesale au a da će
sve svoj proisvod prodavati po
tesanim cijenama U n#kim selima
pojedini soljad počeli su predavati
sad rogama svoj proisvode aa ko-je
će po niiim (vesanim cijena-ma)
(kbitl veliki broj tadoatrijekih
proisvods Formirana Je Kotarska
otkupna stanka koja vrii sve pri-preme
sa rad prema novim ured-bama
(U K)
RATA NEĆE BITI ZA DULJE
VREMENA
London 36 Marča — Sovjetski
ambasador u Londonu George Za-rubi- n
Jučer Je pobio tvrdnje o ne-posrednoj
ratnoj opasnosti "Ne-ma
aa rat Joi duge vreme-na
Jer narod neće ratovati" — re-kao
Je
— Vonja šutiš al sigurno o
nečemu misliš
— Gledam te odgovara mi
slikar i sjećam se kako je ono
stari kralj Petar bježao preko
Albanije vučen volovima
— Rosiand to opjeva ti ćeš
ovo nacrtati
— Bogme hoću
Stigosmo u Gornji Babin po
tok t udjoemo u kamijone sva
čim natrpane Čekanje dok
snijeg i vjetar so dio Za-bem- o Napokon krenusmo no
i prečesto po koji karaijon za-pne
pa stoj dokle ga merad s
teškom mukom ne izvuku iz
ke a snijeg opet vjetar snijega a dolazi nam vijest
kolone
duge
ćicama pune
TayW
životnih
primio
izgleda
Zarubin
pada
pada
je nepnjateh već ušao u Domji
Babin potok Dočepasmo se
Plitvičkog Lajkovoa gdje se
preko dana malko nahranismo
i odrnorismo One iste noći kre-nusmo
naprijed Vrijeme bolje
al još uvijek prekidanje voinje
zbog borbe sa smetovima na-sred
puta U osvit dana stigo-smo
na kraju Plitvičkih jezera
Sunce sja i grije al se sada
valja ukloniti neprijateljskim
avnoruma- - naše povorke mog-li
bi lako ugledati tlo i drug
je Andrija sada s nama vodi
nas dolje k jezeru u malenu i
siromašnu kućicu koja je da-nas
jedina nerazorena i neopu-stiel- a kuća na svim jezerima
villama hotelima i gostionica-ma
ne vidiš nego razdrte zidi
ne
(Nastavit će se)