Novosti, March 16, 1948

              §jpnvpitjp1 '# !7TH L"'t'ii - Tir " %„""j7 ' i" x-T-Jp7Ev
JT"
l~
STRAHA 2 NOVOSTI Utorak 16 marta 1948
NOVOSTI
rufclished every Tuesdav Thursdav and Scrturdar bj the
Novosti Publishing Companv
In ths Croatian Language
Authorized at Second Cl Mail Pot Office Deprtmnt OtUv
Rogistered in ths Registrv Oifice for the City ol Toronto
on the 24 th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
'zlazi svgU utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Dopisi bez potpisa se ne uvrićuju — Rukopisi se ne Tračaju
Lik mačekovske klike
U predprošlom izdanju "Novosti" završen je izvještaj o ispita-vanj- u
optužene mačekovske klike pred Okružnim narodnim
--sudom za grad Zagreb Optuženici su bili dr Tomo Jančiković
dr Karlo 2unjević inlinjir Stefanac i družina
Kako u optužnici javnog tužiooa za grad Zagreb Vlade Ra-nogaje- ca
tako i za vrijeme usmenog pretresan ja potpuno je
dokazana krivica svih optuženih i zločinačka uloga njihove
organizacije u borbi protiv nove Jugoslavije
Optužnica protiv ove mačekovske klike sastoji se iz dva
dijela Prvi dio otkriva aktivnosti optuženih za vrijeme okupa
cije njihovu usku suradnju sa okupatorom klevete i borbu
protiv Narodnog oslobodilačkog pokreta U drugom dijelu op-tužnico
izneseno su aktivnosti mačekovaca poslije oslobodje-nj- a
Na sudu je dokazano da su optuženi mačekovci i poslije
oslobodjenja nastavili borbom protiv naroda Jugoslavije za-jedno
sa Subašićem održavali sastanke vršili pripreme za
stvaranje tako zvanog "seljačkog bloka" provodili ulogu age-nata
anglo-američk- ih imperijalista dostavljali lažno izvješta
je u inostranstvo povezivali se sa stranim špijunskim agenti-ma
pripremali se za trovanje i atentate i odlučili pod ruko-vodstvom
stranih imporijalista izvršiti najstrašnije i najkrva-vije
zločine
Osvrčući se na gadni lik mačekovštine zagrebački "Vjes-nik"
kaže o ovoj optuženoj kliki medju ostalim slijedeće:
"Općenito je poznato da je za vrijeme okupacije osnovna
linija politike kako mačekovaca u zemlji tako i njegovih su-radnika
u kraljevskoj jugoslavenskoj vladi u Londonu bila —
povezivanje s ustašama domobranima i četnicima i stvaranje
iidajničkog plana koji se stavio na obranu interesa okupato-ra
i borbu protiv naroda što me digao u borbu za svoje oslo-bodjen- je
i takvo uredjenjo svoje države koje će osigurati slo-bodu
i ravnopravnost svim našim narodima Maček i njegova
klika uvjeravala je tada hrvatski narod da je borba protiv
okupatora nepotrebna i da je Hrvatima mjesto u domobran
stvu na strani fašističkog zavojevača Ta je klika svim sred
bila najpogodnija za za avnom uslijed
terase Pavelićeve klaonice "NDH" — tvorevine Hitlera i Mus-solini- ja
Čitava linija mačekovske' politike je za raspiriva-njem
bratoubilačke te vjerske rasne nacionalne mržnje me-dju
našim narodima7~politike koja je potpuno odgovarala po-litici
Hitlera i Pavelićevih ustaša Tako je okupator našao u
mačekovcima poslušno oružje za provodjenje svoje razbojni-čke
pljačkaške politike
Kroz cijelo vrijeme trajanja narodno oslobodilačke borbe
mačekovski lideri ukoliko nisu direktno dekretirani od svog
"vodje" za nosioce fašizma širili su i provodili u život parolu
"čekanja" što je praktično značilo uslužno i izdajničko prepu-štanje
naroda na milost i nemilost okupatoru i što više aktivno
i svesrdno pomaganje njegove porobljivačke politike Na to
parola imala je za cilj da pasivizira i udalji narod od oslobo-dilačko
borbe dok Mačekovi pouzdani ljudi medju kojima
otvorenu pitanje
narodno
manevri zločinački bijed-- 1
Drorjali oelobodilačkoa Karakterišućl
naroda njihova bratstva i jedinstva Maček prima za svoju
službu zlato od Pavelića i bježi inozemstvo gdje kao "lo-jalan
podanik" bivšeg kralja Petra stavlja u službu novih
agresora nastavlja pod njihovom zaštitom i za
njihov račun svojom izdajničkom rabotom Taj sramotan
izdajo i zločina slijedi na drugi način i Tomo i
njemu slični vjerni protu-narodn- oj politici Mačeka Kmjevićo
i drugih izdajica iz bivšeg vodstva bivše HSS
Temo Jančiković je još od prije rata jedan od najprisnijih
suradnika Još godine 1940 on je u Berlinu i Leip-zig- u
putem zaključivanja ekonomskih ugovora sa Njemačkom
utirao put ekonomskom porobljavanju Nakon
što
s icš većom intenzivnošću ostaiući stalno na liniii Mačekovih
direktiva suradnje s okupatorom borbom protiv narodno os
lobodilačkog pokreta On je jedan od agitatora za mobilizira-nje
sinova naroda u Pavelićevo domobranstvo koje je imalo
"odsudnom poslužiti mačekovcima ostalim na-rodnim
neprijateljima u naroda u novi
Jančiković budno prati sve veći porast pokreta
i sve užurbanije radi na tome da se izigra narodno oslobodila-čka
poništenjem jedne demokratske tekovine izazove
gradjanski rat u zemlji
Kao što je to svojstveno okorjelim izdajicama i špijunima
provodi svu rabotu služeći svima sredstvi-ma
zavaravanja i obmanjivanja naroda nastojeći da sakrije
mafekovske proustaike ciljeve politike
su stav za okupacije imali drugi optuženi
iz ove grupe: dr Karlo 2unjević Ivan Stefanac i ostali Oni
prema svojim položajima mogućnostima učestvuju u svim
tim I i taj njihov nije za vrije-me
rata ostao nezapažen u narodu Sva ta njihova politika t
po svojem po svojim po svom stavu pre-ma
okupatoru po svom odnosu oslobodilačkom pokre-tu
naroda nosi u svim detaljima sramotan žig i zato se
nužno produžila poslije oslobodjenja neprijateljstvo prema
Umjesto da su se vratili u svoju zemlju
jugoslavenski emigranti ginu u Indokini
Po logorima raseljenih lica i
emigranata u Njemačkoj i dalje se
nastavlja široka i bezobzirna kam-panja
kapitalističkih agenata za
vrbovanje izbjeglica na rad u rud-nicima
Francuske I Belgije naro-čito
za službu u "Legiji stranaca"
činjenica je da se po logorima
još uvijek nalazi takvih bijednika
koji vjeruju ovim vještim dobro
plaćenim agentima To je posljedi
ca prepredenih i smišljenih obeća-nja
i laži koja oni serviraju Mno
gi od ovih izbjeglica zaglupljenl
prastarim pričama o "promjeni"
režima u zemlji vjeruju da i nji-hove
"vodje" preporučuju odlazak
u Francusku zaista zbog toga —
što će se tamo organizovatl nekak
ve "trupe" za Intervenciju u Jugo-slaviji
ito će čak i "Legija strana-ca"
jednog dana krenuti da "inter--
veniše" S druge strane mnogi
još uvijek vjeruju da će u Francu
skoj naći odlično zaposlenje odlič- -
nu nagradu odlične životne uslove
Plakati i prospekti kojima se
reklamiše "Legija stranaca" i ovo
"zaposlenje" i dalje se dijele pc
logorima Nedavno je u Paderbor-n- u
boravila specijalna komisija
koja rukovodi vrbovanjem radnika
i vrbovanjem "vojnika" Na de-markaci-onoj
liniji izmedju dviju
zona dovoljno je pokazati DP le-- J
gitimaciju pa da vas odmah puste
— toliko željno očekuju ljudstvo
za svoje rudnike 1 za stranačku le-giju
U Koblenz-- u postoji čitav
aparat koji na najraznovrsnije na-čine
nastoji pridobiti DP lica da
potpišu "radni" ili "vojni" ugovor
— Postoji čak i "emigrantska"
štampa koja preko čitavih strana
reklamiše rudnike Šumske radove
"Legiju stranaca" i druge službe
Tako na primjer list nekakvog "ju-goslavenskog
nacionalnog radni-čkog
pokreta" — "Polet" (koga
u stvari financiraju i izdaju fran
cuski i bankari) vr
režijom vezana
izmislili su i druge smicalice sa-mo
da bi što lakše prevarili i pri-mamili
ljude ih tamo gdje
su im kao robovi potrebni Tako
se često logoraši i za Grčku
odakle se "svaki čas može krenuti
u domovinu" U gradu Lavrionu u
Grčkoj već postoji jedan logor sa
Jugoslavenima koji su tu doprem
ljeni iz raznih logora Italije i Nje-mačke
Po pristanku gene-ralštaba
neki Francuzi su već ot-premilip- rvu
pošiljku ovih jadnika
ali ne u FNRJ — nego u Afriku i
na Daleki Istok u Legi-ju
stranaca I Kad je došao brod u
luku Pirej da odveze u
Marselj odakle se otpremaju da-lje
jedan od nadzornika ovog
izjavio je radoz
nalcima: "Bolje Je da oni ginu u
borbi protiv pobunjenika nego na-ši
ljudi Oni su najjeftinija hrana
za topove!"
Mnogi logoraši koji se možda
još uvijek kolebaju da li da prih-vate
primamljive francuske uslove
"zaposlenja" ili da se vrate u do-movinu
vjerovat no i neznaju ka-kva
Je onih koji su već
pošli tim putem sigurno i ne vje-ruju
da su takvi zaista —
hrana za topove i niita drugo
Francuske
obavijest
samo emigranti očima ko nlle
Oreščanin su u nekom ' svoje domovine
Njemačkoj kad ovo pročita — da
stranaca" piše ses se zapita: "Pa zar ipak nije naj-t- ri
u domovinu: u svojoj rodjenoj
"Draga sestro danas imam
ti a Takodjer nije potrebno se
je posljednji me sudbini onih su
sreća ostavlja i poginem onda
sli u sebi moj brat Jakov je pogi-nuo
u Aziji a da ni sam nije znao
za koga za čiji račun Ja ne znam
kako će biti ali — ako ti za dugo
ne pišem više nisam u ži-votu
da se moj mladi život završio
u Indokini toj pustoj zemlji"
Možda taj Jakov Oreščanin sada
već i nije živ ali o njegovom pis
to često piše o "životnim uslovima! mu (koje je iz grada Hue
radnika u iznoseći iz Indokine) ipak mogu da poraz- -
kako tamo radnik mjesečno izda misle raseljena lica i emigranti po
za stan i hranu 4-- 5 hiljada iznose- - logorima kako oni koji su ga poz- -
ći svakovrsne slične fantazije I navali tako i ostali Da im agenti
Pravi neprijatelji raseljenih lica ratnih zločinaca i ovom prilikom
Iza kulisa "Zapadnog bloka"
Čuveni "Zapadni blok" poslužio sada političkim I zahtjevi
sivima koja su njeno svrhe radila in- - Je kao 08novna tcma u ma kojih prijeti opasnost
išla
su
se
sa
jaram
borba
Takav
istupu engleskom ministru vanj- - suverenitetu europskih zemalja i
skih 11c vi na On saop- -' ih u ratnu mašinu ameri-ći- o
u parlamentu su ćkom imperijalizma Motiv! koje
i Francuska već otpočele pregovo--1 Je pokrenuo Bevin za zaštitu t zv
re ta zemljama "Beneluxa" — Bel-- "učvršćenja zapadne Europe" ni
gijom Holardijom i Luksembur- - kod koga nisu mogli da izazovu
gom — o zaključenju ugovora ko- - j sumnju o tome da on od rijeci
ji bi u stvari trebao da predstav- - riječi ponovio prijedloge ame-lj- a
prošireno izdanje pakta koji ričkog bankara Barucha U svom
zaključen u Dunquerqu 1947 godi- - [ istupu u senatskoj komisiji
izmedju Engleske i Francuske I resa SAD Baruch razvijajući "plan
Prema riječima Devina sastavlja Marshalla" uporno
"zapadnog bloka" treba da se vao da bi bilo da za pad --
postepeno ostvaruje On je pozvao ne europske zemlje budu "ujedi-d- a
se tom bloku prisajedine I tali- -' njene u politički ekonomski i od-J- a
i druge "historijske zemlje" brambenl savez" a zatim slijedeći
uključujući Portugal Veoma je ka- -' obrane SAD Forrestala
rakteristično da su gotovo sve postavio je pred zapadno-europs-ke
zemlje koje je Bevin — j zemlje — učesnice "Marshallovog
i Jančiković sve ili prikrivenu bor- - j učesnice nagovještenog "zapadnog plana" — o stavljanju na
bu protiv oslobodilačkog pokreta bloka" — pol ukolonl jalne države raspoloženje vojnih baza Sjedinje--
I Idući pod uzde američke ekspanzi- - nim Državama u zamjenu za po-Ka- da
su svi ti i planovi reakcije je Bevin pomaže da se moć po "Marshallovom planu"
razbivši se o snaau Dekreta našea ' "Marshallov plan" van granica za- - te nove uslove
- -
u
im-perijalističkih
i
put Jančiković
Mačekovih
naše zemlje
i
u momentu" i
podvrgavanju
oslobodilačkog
i tu se
prookupatorske
i
i
kombinacijama rad
prema
izdaje
Francuskoj"
je
je
je
je preporuči-nj- e
no
nadne EuroĐe da bi nrodro i u američkih monopolista engleski
američkim monopolima 65
sferu za ulaganje kapitala da idealni instrument za ostvarenje
otvori nristun ka si- - onoca što ie on nazvao "ameri--
Europa
uspostavljanja
preuredjenju
odgovarajućim republikanskih predstavnika
Imperijalistička zamisao or-ganizaciji
ko-ja
je nadahnuta washingtonskom
Je
ostvarenjem "Marshallovog plana"
podvukli
vrbuju
grčkog
zloglasnu
"regrute"
transportovanja"
sudbina
jeftina
najljepše
vojnim
Engleska
potrebno
ministra
pobrojao
ulagali napore
proširi
izjavljuju
Marshallu
zemalja" koje nazivlje
organizacijom "srodnih duša
IVrnhHiviMrt VnnnmVt laruiriu" fe neonhodno
ckupucije Jugoslavije Jančiković nastavlja izdajnički rad "američke pomoći" "ujedinjenje" da mogla
Jančiković
takve
vrijeme
planovima
sadržaju sredstvima
industrijalci
novim imperijalis-tičkim
go-prjdari-ma
Jančiković njegova družina poznati svošoj protu-narodnoj
djelatnosti našim narodima naročito hrvatskom
narodu"
Sudjcnje ovoj izdajničko] na
Jančikovićem još više svjetlo podle izdajničke
razbijenih ostataka mačekovaca zemlji na njihovu
ulogu izvršavanja naloga svojih imperijalističkih gos-podara
Naši i:eljenici sada još razumijevaju protiv kak-vih
su neprijatelja narodi domovini morali boriti
dok su postigli svoje oslobodjenje nezavisnost Zahvaljujući
budnosti naših naroda Jugoslaviji planovi domaće
reakcijo su uvjek pravovremeno spriječeni gnipe njihovih
agenata Tipičnih mačekovaca nalazi se ovdje me-dju
iseljeništvu Vodstvo HSS ovim sm-ljam- a
se potpuno izjednačilo sa ustašama borbi protiv nove
Jugoslavije protiv demokratskog iseljeništva njegovih usta-nova
narodi domovini odlučno istupaju
neprijatelja njihovih mračnih isto je duž-nost
nas iseljenika ovim zemljama raskrinkavati ovakve
mačekovce ustaše skidati sa maske lažnog rodoljublja
na svakom koraku prikazati ih onakve jesu
nieiiiibmpiijiurueikiliii "lutoivsjeimporojpuasgajinej-du-aa_n
slučaj Radi se o zvaničnim os-mrtnicama
koje dobiva rodbina u
Jugoslaviji bivših
a sada pokojnika Tako neki
dan Jelena iz Srcmskih
Karlovaca dobila iz ova-kvu
o sudbini svoga sina
koji ranije nalazio u emigraciji
"Legionar Dindar Stefan br
37347 po narodnosti Jugoslaven
primljen dobrovoljno na 5 godina
počev od marta 1946 kod Legije
stranaca i uvršten u III puk stra-naca
(pješadiski) od 20 februara
1947 ubijen Je 17 aprila 1947 pri-likom
operacija u Indokini"
eto prolaze nesrećnl
koje su njihovi neprija
telji uspjeli da odvrate od repatri-jacije
i da ih vrbuju za razne "le
gije": ginu u dalekoj pustoj azij-skoj
zemlji Indokini ginu a sa-mi
ne za što ginu 2a koga
ginu
Treba li tome još nešto govo- riti? ko je sačuvao i malo
svoga obraza i svoga poštenja mo-že
kad ovo pročita samo da pro-ku- ne
zločince njihove agente I
da ih dočeka onako su zaslu-žili
kad mu onet no lave nred
Pročitaite Šta Svako se za vlečna
koga vremena odrekao
logoru u vrbovali za može samo
"Legiju svojoj
Veri bolje
još zemlji t"
malo vremena da pišem da ov-ž- da
i put Ako dje piše ni koji
mi
znaj da
pisano
poslova uvlači
da
kong-n- e
u
ropskih
svoj
u
je
da
otišli "samo na rad" Danas već
nema pismenog čovjeka Europi
koji svakodnevno ne čita vijesti
milijunskim štrajkovima Francu-skoj
sukobima radnika sa poli-cijom
borbi masa za po
boljšanje najosnovnijih životnih
uslova U takvim ušlo vi ma vi tre-ba
da odigrate ulogu poslušnog
robija Kad neće Francuzi da ginu
za interese krupnih kapitalista —
će emigrantska raja kad ne-će
da rade pod mizernim uslovima
radit će nesrećni Jugoslaveni
ljudi bez domovine
(Iz "V Domovinu")
lakše upravlja tim zemljama
koje su pretvorene polukolonije
SAD da tamo gradi svoje
baze
Ipak taj "savez" je tako
udobno ulegao okvir "Marshal-lovog
plana" baš isto onako kao
i sam "plan" je na odluč-ni
otpor demokratskih snaga jer
ta igra koja ima za cilj rascjep
Europe gazl nacionalni suvereni-tet
europskih zemalja i dovodi ih
polukolonijalnl položaj Milijuni
prostih ljudi osudjuju pokušaj
Bevina da uvuče prema direktiva-ma
SAD zapadne zemlje impe
rijalistički anti-sovjeU- ki blok
TRUMAN TRAŽI 55 MILIJUNA
DOLARA ZA EUROPU
Washington 13 Pred-sjednik
Truman je zatražio Kon
za "hitnu
ropl prijeti
zapadnoj Eu- -
"komunistička
kolonije To bi trebalo omojru- - časopis "Trus" Je: "Baruch opasnost" Ako se neposredno ne
ći još šii smatra "Marshallov plan" kao ! Priskoči pomoć sa milijuna
—
kolonilalnim
u
o
u
u
u
u
u
dolara dok stupi na Mar
shallov plan predsjednik
rovinama i se čkom titrategijom u dje- - Truman — "zapadna će
obuhvaćaju prekomorske teritorije lu mira" — strate-- P" P- - vlast komunista" Apel
u sistem širokih agresivnih plano- - svijeta pre-- Trumana naišao Je na odobrenje
va svjetskog gospodstva SAD ma željama klike "- - u
o
"zapadnog bloka"
neposredno sa
Dindar
se
radnih
gijom
Vashlngtona I New Yorka" senatu koji aa bjeamje- -
Bevln pomaže da sej" u treDaju posiau I vojnu
alup! "ujedinjenje zapadno-eu- -' P® ™k©J zemlji koja se suo- -
on
na
uulnvl Americi to _ 4 _ — r _ — -- -
i dopunjuju se zato bi
— - — i - -- _- vlasti i njegovoj državi u službu —~
i stt po
a
u Zagrebu družini čelu sa
bacilo na i
planove u i
stranih
više
se sve naši u
i
u strane i
i
razbijene
nama u Mačekove u
u
i
Kako god naši u pro-tiv
i planova tako
i u
i njih
i kakvi
—
I r : -
od emigranata
je
5
Tako Ju-goslaveni
znaju I
o
Svako
i
kako
se
Jakov
i
mo--
o
do
i
u
o
o
ginut
—
da
I vojne
koji
naišao
Marča —
pomoć
kojoj
da
snagu
kaže
time
o
čuje "k&mun+stičkem opasnošću"
Hitlerovi posljednji dani
PREMA PRIČANJU NJEMAČKOG OFICIRA GERHARDA BOLTA
12) vlast Njemu nije bilo Iako jer
Glavnina devete armije Još uvijek "SJrTSS lt™ se nalazi na Odri i možda bi se
ona Još mogla povući prema Ber-linu
ali Hitler to neće Sve prijed-loge
u tom smislu koje je Činio
njezin komandant general Buše i
naš načelnik on je kategorički od
bijao iako eu Rusi već zašli u po-zadinu
te armije oko sto kilometa
ra Zamisli Hitler hoće da napa-da
on bi htio da povrati liniju
Odre!"
Mene je to zaprepastilo "Napa-dati?"
Da da sasvim u njegovom
stilu! Iako se Hitler već saglasio
s time da je rat izgubljen on ipak
nema ni najmanju predstavu o to-me
šta se odigrava u stvarnosti
Kao što se ranije nije pokazivao
na frontu tako ni sada preselivši
se u Berlin on ni jedamput nije
izašao Iz jrajhskancelarije da bi
se lično uvjerio šta se radi u gra-du
Za to mu nije trebalo mnogo
vremena pola sata ili sat najviše
Ali on ne želi da stvarnost sruši
njegov Imaginarni svijet a kad se
ma tko iz njegovo okoline usudi da
mu kaže istinu on se odmah raz-bjesni
Njemačka vojska se raspa
da pod pritiskom protivnika koji
Ra svih strana n Hit- - neprijateljskog avijona kad pu- -
ler još misli da napada On Mm- -
ler 1 Gebels naredili su da se vje
šaju vojnici I folksšturmovci koji
se povlače Na stotine vojnika i ofi-cira
medju kojima ima i takvih
koji su odlikovani za hrabrost ali
koji više ne žele da učestvuju u
besmislenom pokolju obješeno Je
o drveće i banderp Najžešći teror
bjesni u Dancigu Je 11 moguće da
je on u svom bezumlju otišao tako
daleko da misli zaustaviti točak
historije Hi hoće da povuče za so-bom
u ponor što više Nijemaca Hl
ga je spopao strah pa hoće da
produži svoj život Još za nekoliko
dana? To nikad nećemo doznati
Bernd mi priča ko se još nalazi
ovdje u skloništu "Osim Hitlera
i njegoe lične straže — kaže on
— tu su i obergmpenfirer dr
Brant i Hitlerova ovčarska kuja
sa svoje četvoro štenadi Kad Je
sretneš budi oprezan ona Jo vrlo
ljuta Brant je kao što znaš Hit-ler- ov
kirurg Debeli profesor Mo-r- cl
specijalist za unutrašnje bole-sti
kidnuo Je pravovremeno Na
drugom kraju skloništa u pravcu Isto zo-uli- ce „ bels sa ženom i djecom On
zauzima nekoliko bogato namješ-tenih
soba Borman se svojim
pomoćnikom štandartenfirerom
Nanderom i sekretaricama smjes-tio
ovdje gore On živi u jednoj
sobi s brigadefirerom Albrchtom
svojim bratom i svojim sekretari-cama
se nalazi pored nužni
ka s lijeve strane našeg hodnika
Na drugom kraju hodnika stanuje
Lorenc sa svojim presbirom S one
strane prckoputa Bormanovih
prostorija smjestili su se Fege-laj- n
pukovnik fon Belov admiral
Fos poslanik Hevel I major Joha-ne- s
Majer Burgdorf sa svojim
adjutantom potpukovnikom Vaj
som smjestio se kao Što znaš do
nas Mala telefonska centrala za
vezu sa oružanim snagama nalazi
gres da odobri 55 milijuna dolara prckoputa nas s druge strane
pisao
—
istovremeno svjetskom
narodnoj
hodnika Osim toga u skloništu Ži
ve lične sekretarice i ne
donanse činovnike i poslugu"
Stalni Ribcntropa
Hitlera Hevel dobroćudan i
ne odlikuje se naročito
velikim sposobnostima i se
sasvim pod utjecajem Hitlera On
dugo na Javi a otuda ga
je Hitler doveo kad je došao na
široke le'je — koncepcija"
w Bvv iuijvvijc yivic-Biviiaui- e
diplomate ambasadore i poslanike
smatrajući ih defetistima 1 "šonja
ma" koji na sve gledaju očima
inostranstva On nije pridavao ni-kakvu
pažnju njihovim referatima
a pitanje je da li ih Je uopće čitao
Karakteristično je kako se odužio
grofu fon der šulenburgu svome
ambasadoru u Moskvi za njegovu
revnosnu službu Sulenburg ga je
više puta upozoravao na opasnost
od rata koji bi se poveo protiv Bu-sije
a 25 aprila 1941 godine po-novo
je bio lično kod Hitlera po-kušavajući
posljednji put da ga od
toga odvrati Poslije dogadjaja od
20 jula 1944 godine on Je pogub-ljen
ma da njegovo učešće u zav-jeri
uopće nije dokazano Hevel Je
na kraju otišao u dobro-voljce
i poginuo na ulicama Ber
lina Admiral Fos Je predstavnik
velikog admirala umjesto admirala
fon Putkamera koji je zauzimao
taj položaj od 1934 godine i koji
Je skoro otputovao natrag u Der-htesgad- en
Major Majer zamjenju-je
adjutanta suhozemnih trupa ge-neralštab- nog
potpukovnika Borg-man- a
koji je prije nekoliko nedje-lja
poginuo od metaka s Jednog
Je opkoljava je
tovao na Zapadni front da preuz
me
Smjestivši se nekako latio sam
se posla Trebalo Je pripremiti kar-tu
za Jutarnje referiranje Hitleru
To se kompliciralo' time što su po-sljednjih
smijenjena tri ko-mandanta
Berlina i što se izmije-nio
čitav aparat Našao sam izlaza
na taj način što sam se za izvje-štaje
obratio neposredno osmorici
komandanata rajona a ne koman-dantu
grada Oko 2 sata u noći za-vršio
sam najzad taj posao Iz
rajona su javili da je predveče po- stalo mirnije a pod noć je nastupi
lo skoro potpuno zatišje
Oko pola šest Izjutra probudile
su me eksplozije pet do šest teJkih
granata ruske artiljerije Oko šest
sati granate su počele padati u
razmacima od svake tri minute
kao i Jučer Još nisam bio obučen
kada se pojavio lični adjutant Hit-lera
i zatražio izvještaje o posljed-njim
dogadjajlma Telefonirao sam
generalštabnim oficirima u berlin- -
linskim 1 potsdamskim rajonima
Hermana Geringa živi Ge-„- „ Svi su Javljali jedno te U
svojom
sa
Soba
Hitlerove
gojazan
živio
krajeva
diviziju
dana
u cpw nui viiic-t-i uinitnu nu- -
Je kratkotrajne pri-preme
Nekoliko sati kasnije pri-mili
smo izvještaj da su Rusi pre-sjekli
posljednji preostali put pre-ma
sjeverozapadu Berlin je dakle
opkoljen sa svih strana Sa vanj-skim
svijetom vezivao nas Je samo
podzemni telefonski kabl Ta ve-za
se očuvala sve do 2G aprila
Bernd je razgovarao telefonom sa
štabom koji se rano Izjutra eva-kuirao
u Rajnsberg i na taj način
izbjegao da bude opkoljen Otuda
su mu takodjer Javili razne poje-dinosti
o borbama na sjeveru i ju-gu
Njemačke Podnesavil raporte
generalu Krebsu i provjerivil JoS
jedamput oznake na našim karta-ma
krenuli smo u troje oko pola
jedanaest u firerovo sklonište
Naš put Je vodio kroz podzemnu
garažu koju je ulicom Fos spa
jao pokretni most kao i kroz ne- -
koliko telefonlstkinja Svega ovdje koliko prolaza koji su se sii val 1 u
pod zemljom ima oko C0O-70- O ese- - dugački hodnik ispod unutrašnjeg
ovaca računajući tu i stražu or dvorišta kancelarije
predstavnik
kod
nalazi
Je
artiljerijske
Tanak sloj bttona bio je na ne-koliko
mjesta probijen bombama
i u slabo osvijetljenom hodniku
stajala je voda Da ne btano pok-vas- ili
noge morali smo balansirati
preko nesigurnih dasaka Taj dio
puta bio je uvijek vrlo neprijatan
(Nastavit će se)
Široka ramena — "široka
tff v