Novosti, August 23, 1945

              J
Četvrtak 23 augusta 1945
SUHA GRANA
ili
Tko ima putra na glavi naj si razmisli
a ja idem dimo
JOŽA HORVAT
(2)
No ove riječi ustuknula je i stara Halapirka Svi su -- o
zablenuli ne znajući Sto bi primijetili No u taj čas prek hd
lutnju cilikanje zvona na kućnim vratima Kuharica gopcdi
na Pernara potrči na hodnik i sva radosna klikne: "Evo M ato
ka' Hodi hodi Matek bal si dobro dofel da i tvoj glas ćuie
ao na ovoj sjednici"
— Na kakvoj sjednici reče Matek Piskač stari Mače k v
sluga ulazeći u sobu — Donesel sem pismo za gospon i z
li je doma?
— Nije doma reče mu kuharica otifel je u grad na cd
niču i još ni došel ali je zato došel poslednji poziv maršala Tita
— Kakav poziv? zapita brižno Matek
— Poziv svim slugama okupatora da mu se jave u ko
mendi do petnaestog ovog mjeseca
— Pa kaj se to mene tiče? Kaj sem ja okupator?
— Nisi ti Matek okupator al si njegov sluga bočne ga
Mldka koja je uvijek rado zadirkivala Mateka
— Ja sem sluga gospodina Mačeka a ne okupatora
— A jesi li možda čul za kašu koja se kuha?
— Za kakvu kašu?
— Pa evo Ivica Rukljač govori da se sprema puč a ti
Malek šta ti misliš o tome?
— Nikaj si ja ne mislim — reče Matek i ne gledajući ni-koga
— imam ja drugoga posla Tko ima putra na glavi naj
si razmisli a ja idem dimo žuri mi se i zbogom!
— Čekaj Matek čekaj barem si popi štampril rakije
No Matek nije čekao Ne da on ne bi htio razmišljati o po-zivu
slugama i o nekakvom puču no on je mrzio cijelo to dru-štvo
Njemu je uvijek bilo mrsko ulaziti u tu kuću Poštu gospo
dina Mačeka koju je trebalo kadgod prenijeti Pernaru nas-tojao
je uvijek poslati tako da sam ne odlazi tamo A kad mu
to ne bi uspijevalo gledao je da ne razgovara ni s kim i da
se što prije vrati Pa i sada izašavši iz te kuće Matek se Piskač
odmjerenim koracima uputio ravno Prilazu "Proklete babe —
rekao je sam sebi — bolje bi im bilo da skuhaju obed kak tre-ba
a ne da klafraju kak papige o politiki!" No i pored toga on
je i sam sve više razmišljao o partizanskom pozivu slugama A
i onaj "puč" nije mu dao mira Skoro mu je bilo krivo što da-nas
ipak nije ostao malo duže tamo da više čuje o tome Riječ
"posljednji poziv" njemu se nije svidjela Za tu riječ on je imao
svoju: "ultimativa" Zna on dobro da je uvijek iza te riječi do-lazilo
do neke gužve do štrajkova strijeljanja i sličnih stvari
Nekako isto tako a možda još gore bila je za njega riječ "puč"
Kod puča su isto tako uvijek nekoga ubijali došla bi nova vla-da
a kadgod i rat sve samo zlo Misli Matek o tome a onda
mu pogled zapne na njemačkom podoficiru starijih godina i
nekoj gospodji vjerojatno njegovoj ženi Oni su žurnim kora-cima
brzali prema državnom kolodvoru noseći bezbroj pake-tića
paketa i kofera i još svaki naprtnjaču na svojim ledjima
"Pakiraju" pomisli Matek i značajno kimne glavom Onda se
sjeti "ultimative" i skrene u gostionicu k Ureku Nadao se da
će tamo možda naći poštara Bolteka ili kojeg drugog iz svoga
društva no gostionica bila je prazna Kad je plaćao "gemišt"
kelnerica mu reče:
— Ste čuli gospon Matek partizani su dali befel da se
svi ustaše domobrani i svi sluge jave do petnaestog ovog mje-seca
u šumskoj kasarni!
— Ćul sem reče Matek mrzovoljasto i uputi se ravno kući
"Najbolje je da pitam gospona predsednika kaj je to zaprav
na' stvari" pomisli Matek i kad je na povratku ušao u zgradu
pozdravi ustašu koji je držao stražu i odmah ga upita:
— lesu li kakve stranke pri gosponu?
— Jesu odgovori ustaša Upravo je neka sjednica i gospo-din
je Maček naredio da ga nitko ne smeta — "I tu je sjed-nica"
pomisli Matek i okrene se da ode no ustala ga 2adrii
trofeći nešto po džepovima
(Nastavit će se)
U ZAGREBU SU OSUDJEN! NA SMRT POZNATI
ZLOČINCI I SLUGE OKUPATORA
Zagreb 3 jula — Vojni sud Ko-mande
Krađa Zagreba osudio je
na kaznu smrti vješanjem trajan
gubitak gradjanske časti i konfis-kaciju
imovine: Miroslava Filipo-vić-Majstorovi- ća
katoličkog sve-ćenika
komandanta logora Jase-novac-Gradiš- ka
Stjepana Lukića
tramvajskog radnika ustašu Lu-ku
Pavelića poštara ustašu Spi-ridk- ma
Mifka svećenika "hrvat-ske
pravoavne crkve" i ustaškog
"dušobrižnika" logora Jasenovac
Ivana Markovića ćinovnika-vjež-benik- a
ustašu i Ivana Guberinu
rimokatoličkog župnika ustaikog
vojnika
Na smrt strijeljanjem trajan
gubitak gradjanskih prava i kon-fiskaciju
imovine osudjeni su:
Germogen Maksimov patrijarh
"hrvatske pravoslavne crkve"
Kerubin Šegvić katolički sveće-nik
profesor filologije i poznati
fašistički ideolog Serafin Kupfev-k- i
arhijerejski namjesnik "hrvat-ske
pravoslavne crkve" Ivan Ru-kavi- na
agent ustaške nadzorne
službe Petar Lazić predsjednik
upravnog odbora crkvene opčine
"hrvatske pravoslavne crkve u Za-grebu"
Ivan Himko ustaški žup-nik
lupe Sv ćirila i Metoda Filip
l'op biskup njemačke evangelisti-čke
crkve u Zagrebu Petar Viani
ustaški agent Ismet Muftić za
'grebački muftija istaknuti usta
la Dimitri Mrhin svećenik kod
četničkih jedinica Mijo Sarić us-taša
Dragutin Pavletić ustaša
Stjepan Kramar profesor i kate-ket- a
učiteljske Škole ustaše Alek-s- ej
Dorisov djakon "hrvatske
pravoslavne crkve" Nikola Kova-či- ć
ustaša Tomo Kadić ustaški
dovodnik Radoslav Glavaš fra-njevac
i načelnik ustaškog "odje-la
7 bogoštovlje" Jozo Cvijano-vi- ć i Čenik "hrvatske pravoslav-ne
crkve" Zeljko Ražinski usta-ša
Zora Grbac nadstojnica usta-ških
logora u Jasenovcu i Gradi-ški
Fanika Šplajt ustaška sestra
pomoćnica Ivan Pauiek ustaški
agent Martin Savnik ustaški
agent Anica Zvornik učiteljica
ustaškog dječjeg zabaviita Petar
Borić ustaša Franja Supanc us-taša
Blanka Stipetić ustaška se-stra
pomoćnica Mirko Smrekar
ustaša Klement Stanić iandarski
narednik Antun Frej ćlan Kul-turbun-da
Omer Krećinić ustaša
Vladimir Glamuiina ustaša ši-m- un
šikić ustaša? Petar Bartolo-ma- c
ustaša Stjepan Janjetić us-taški
agent Stjepan Brajdić us-taški
tabornik Ivan Herceg ta-bornik
ustaške mladeži Ivan Pr-pi-ć
ustaški vodni oficir Branko
Jug ustaša Gustav Tončić agent
gcetapoa
Pobjednička parada u Toronto Hiljade gradjana Toronta se na dan savezničke pobjede nad Japan-cima
sakupilo pred općinskom zgradom i pozdravljalo paradu vojnih formacija Na desnoj stra
ni u bijeloj uniformi su sovjetski mornari
u će
dva na
u Pariz
se ponosimo sa
Titom i
vojskom
Vancouver B C — Priložen-- )
ćete naći jednu pretplatu na No-vosti
pa vas molim da novinu što
skorije pošaljete našem novom
pretplatniku
Prošlog mjeseca posjetila sam
moju rodbinu u Sjedinjenim Drža-vama
u Denveru Pueblu i Colora-d- u
U gostima kod moje rodbine u
Ieblu posjetila me moja bliža
susjeda iz starog kraja Žumber-k- a
gdje smo povele razgovor o
borbama naših naroda u Jugosla-viji
i njihovom životu Moja me
susjeda u razgovoru kaže da ju
mnogo zanima kako mi u Kanadi
volimo maršala Tita i Narodnu
Oslobodilačku Vojsku Odgovorila
sam njoj da m! ne samo volimo
maršala Tita i njegovu vojsku
nego se snjima i ponosimo sma-tramo
se sretni što no kćeri i si-novi
zemlje u kojoj se rodio Tito
i koja je cijeli svijet zadivila svo-jom
junačkom borbom
Mojoj susjedi 2umberčankl su-ze
su potekle od radosti rekavši
da bi bila sretna kad bi se mogla
naći medju nama i zajedno s na-ma
radila za pomoć našoj braći i
sestrama u domovini Rekla sam
njoj da bi trebala čitati naše rad-ničke
novine Novosti pa bi se
još više uvjerila ne samo o našem
oduševljenju prema narodima Ju-goslavije
nego i o našem radu na
prikupljanju pomoći za njih Na
pitanje koliko stoje naše novine
odmah se pretplatila za godinu
dana i rekla da će i druge tražiti
da se pretplate
2?lim se ovim putem zahvaliti
svim mojim rodjacima u Sjedinje-nim
Državama na lijepom dočeku
Naročita hvala mog supruga bra-tu
Makici i nevjesti Marti koji su
me ne samo lijepo dočekali nego
i svojim automobilom posvuda vo-zili
a najviše do moje rodbine ko-ju
nisam prije pznaala Moja
posjeta rodjacima u Sjedinjenim
Državama ostati će mi u urpomeni
za dugo vremena
Marta Popouć 2umberčanka
Heka se ispravi
U Novostima broj 093 izašao je
članak o ličkoj večeri u Vaneou-ver- u
gdje sam i ja bio prisutan
U listi imena prilagača moje je
ime pogrešno zapisano Tamo sto-ji
Liperščak a trebalo je biti Jo-sip
Lipoščak Molim da se ovo is-pravi
Joip Lipoščak
Toronto Ont
Ogranci SKH iz istočnog i za-padnog
dijela Toronta pri redjuju
zajednički piknik koji će se održa-vati
u nedjelju 2 septembra Pik-nik
će se održavati na farmi blizu
Cooksville gdje je nedavno odr-žavao
piknik ogranak iz zapadnog
Toronta Položaj je vrlo pogodan
za piknik jer se nalazi u lijepoj
hladovini Molimo sve druge nae
organizacije da tog dana ne pri-redju- ju
ništa kako nebi štetile
sebi i nama a svoje članstvo da
upute na naš piknik Tajnik
NOVOSTI STRANA 3
Kanada slavi pobjedu Slika
Omladinski piknik Montrealu Poslat
delegata svjetski omladinski
kongres
njegovom
Montreal — Na 5 augusta je
klub naše omladine priredio svoj
piknik koji je bio vrlo dobro posje-ćen
ne samo po omladini nego i
po odraslima Pa to je i razumlji-vo
naša omladina uvjek posjećuje
i radi za piknike kad stariji pri-redju- ju
pa je stoga njihova duž-nost
da i oni nas posjete
Prem nas nema mnogo omladi-nac- a
u Montrealu ali sve što je
napredno medju nama mladima
našlo se tog dana na pikniku i ra-dilo
za njegov uspjeh Tog dana
svi naši odrasli sjedili su u hlado-vini
a mi smo ih posluživali sa
onim što smo imali Tog istog da-na
se u montrealskoj luci nalazio
naš brod "Princ Andrej" pa smo
posadu pozvali da i oni dodju na
naš piknik Drugovi mornari rado
su nas posjetili samo ne svi jer
su otali morali raditi i pripremati
brod za odlazak u Jugoslaviju
Pošto je kod održavanja piknika
uvjek običaj da netko održi govor
pa smo i mi tom prilikom bili sre-tni
Sto smo imali za govornike
naše drugove iz Jugoslavije Pred-sjednik
našeg kluba nije bio pri-sutan
pa sam ja niže potpisana u
ime naše organizacije pozdravila
prisutne i zahvalila se na njihovoj
posjeti rekavši da je ovaj piknik
Tambure Farkaševog
sustava za prodaju
Imam za prodaju pet tambura
FarkašeTog sustava i to: bi-sernim
brač prvu bugariju
drugu bugariju i berde Tambu-re
su u polovnom stanju Si oni
koji se interesiraju neka se ob-rate
na uredništvo Novosti koje
će im dati moju adresu Cijena
tambura je umjerena
PRIREDILI DOBRODOŠLICU DRUGU JURMANU
U CREIGHTON MINE
Creighton Mine Ont - N'arg
druga Matt Jurmana koji je pred
dvije godine otišao pomoć borbi
naših naroda u Jugoslaviji člano-vi
SKH u ovom naselju su veselo
dočekali i priredili mu dobrodošli-cu
Sastali smo se u kući druga V
Subata "gdje su naše drugarice
ukrasile stol sa raznim sandvtei-m- a
i kolačima dok su se muškarci
pobrinuli za piće Kad smo svi bili
u najljepšem raspoloženju i raz-govoru
drugarica K Zupanić
kolač pred druga Jur-mana
sa napismom "Dobro nam
došao dragi druže" i čestitala mu
na sretnom povratku
Poslije toga ustaje predsjednik
Saveza i predstavio prisutnima
druga Jurmana koji je zatim odr-žao
podulji govor o njegovom bo-ravku
u Jugoslaviji te borbi i
patnjama kroz koje su naši narodi
prolazili za vrijeme oslobodilačkog
rata Na koncu je apelirao na nas
da što više poradimo za pomoć na-šim
narodima koje je neprijatelj
opljačkao Ne traže oni milostinju
od nas nego ono što mi njima kao
svojoj braći i sestrama dugujemo
za sve njihove patnje I žrtve koje
su dali u borbi za slobodu cijelog
čovječanstva — rekao je Jurman
Poslije toga prisutni su postavlja
priredjen zato što će kanadska
omladina poslati svoju delegaciju
na svjetsku konferenciju u Parizu
kojima se omladinski pokret mora
pobrinuti za putne troškove Naša
omladina u Montrealu bez razlike
na nacionalnost vjersko ili politi-čko
opredjeljenje poslati će na
ovaj veliki sastanak dva delegata
sam napomenula da se
medju nama nalaze drugovi mor-nari
i pozvala druga komesara da
on pregovori nekoliko riječi Drug
je u svom govoru ocrtao borbu na-ših
naroda u Jugoslaviji i važnost
njihovog doprinosa u opčoj savez-ničkoj
borbi za slobodu Kad je
drug komesar svršio svoj govor
pozvala sam da govori naš 18 go-dina
stari omladinac koji je učest-vovao
u borbi u Jugoslaviji Njegov
govor bio je toliko dirljiv da su
prisutnima potekle suze niz lice
Rekao je da je za vrijeme oslobo-dilačkog
rata omladina igrala vrlo
M
do-nosi
lijepi
Zatim
važnu ulogu za oslobodjenje zem-lje
od okupatora i domaćih izdaj-nika
pa će isto takvu ulogu igrati
i u izgradnji demokratske federa
tivne Jugoslavije Apelirao je na
nas da u našim aktivnostima za
progres i bolju budućnost radimo
složno i jedinstveno
Po svršetku govora naši drugo-vi
mornari nastavili su lijepim
pjesmama koje je bila milina slu-šati
Mi pak nastavili sa našim du-žnostima
i radu na pikniku
Sav primitak bio je $11780 Iz-datak
$504 1 cista svota ostala je
$6139 Zahvaljujemo se svima ko-ji
su nas posjetili i doprinijeli us-pjehu
piknika Naročita hvala na-šim
drugovima mornarima koji su
se pored sveg rada na brodu odaz-vali
i posjetili Apeliram na svu
našu omladinu u Montrealu koja
se još ne nalazi u našoj organiza-ciji
da nam se priključi
Retty Sindičić
li razna pitanja na koja je drug
Jurman na zadovoljstvo odgova-rao
Predsjednik je iste večeri u ime
organizacije drugu Matt Jurmanu
izručio nallv pero i olovku sa ure-zom
od SKH čiji je on član Ne-ka
to drugu Jurmanu bude trajna
uspomena od naše organizacije
Tako je u razgovoru zabava po-trajala
do rano u jutro pa smo te
večeri na apel druga Saftića me-dju
sobom sakupili svotu od 23
dolara sa našeg borca u španiji
druga Franju Stivića (Sucu)
Ovim putem želimo se zahvaliti
svima koji sa dati svoj prilog za
pomenutog dru roj Takodjer se
zahvaljujemo obitelji šubat koja
nam je te večeri stavila kuću na
raspolaganje kao i našim druga-ricam- a
koje su nas tako dobro po
častile jelom Hvala svima a tebi
druže Jurman još jednoć kličemo
dobro nam došao Prilagači za Sti
vića su slijedeći:
Po $300: M Mirić
Po 1200: M Saftić V Stipeč
J Grivićić I Starčević M Jur-man
J Žagar V šubat
Po $100: T Županić K Mikuli-či- ć
M Jalšić K Majnarić M
Hreljac M Repac
M Jaliić
fašističkog barba-rizma
u Bribiru
TOMO STRIŽIĆ VODJA PARTIZANA U PRIMORJU
JUNAČKI POGINUO
Detroit Mich — U četvrtak 9
kolovoza t g primio sam pismo
od mojeg seljana Filipa Veljačića
iz sela Kičeri Općina Bribir-Vino-d- ol
u kojem mi je slikovito prika-zao
povijest Bribira kroz prošle
četiri godine rata i fašističkog
barbarizma Pismo je napisano i
upućeno svim Bribircima u Sjedi-njenim
Državama i Kanadi Pisac
naročito ističe želju da svim Bri-bircima
predstavim sliku života
patnje i zločinstva kroz koje je
naš narod prošao
Iako je pismo staro šest mjeseci
donašam ga kroz našu štampu —
Narodni Glasnik i Novosti te ovi-me
molim sve pretplatnike ovih
nnvina da list predoče svim Bri-bircima
koji na nje nisu pretpla-ćeni
S bratskim pozdravom svima
Ivan Strižić
Pismo glasi:
DRUGU STRIŽIĆU IVANU
Prošlo je dosta godina kako si
napustio svoj rodni kraj te otišao
u zemlju koji ti je pružila moguć-nost
za bolji život nego što si ga
imao ovdje te u kojoj slobodnije
misliš život u tvojem rodnom kra-ju
izmijenio se je iz temelja za
vrijeme tvoje otsutnosti te je na-ročito
dobio drugu sliku godine
1941 kada su provalili grabežljivi
talijanski fašisti l njemački naci-sti
uz pomoć naših domaćih izdaji-ca
ustaša četnika ''bijele garde"
i ostalih unutrašnjih podmuklih
natražnjačkih klika koje su dove-le
našu domovinu u srednje-vje-kov- ni
život iako se nalazimo u
dvadesetom vijeku
Narod se je listom digao protiv
gore spomenutih te je zapala
dužnost i naš Bribir da se odupre
iako goloruk protiv vjekovnih ug-njetača
Pokušati ću u ovome listu
da ti prikazem blijedu sliku o pat-njama
našeg naroda koje proživ-ljuj- e
kroz ovo vrijeme tako da
možeš prenesti i na naše ostale
iseljenike
Po dolasku talijana nastalo je
hapšenje ljudi koji su bili sposob
ni da nose pušku te da sa istom
ubijaju našu braću Pravoslavce
kao i svih onih koji su mrzili fa
šizam i ostali vjerni svojoj domo-vini
Kada nisu htjeli da se oda-zovu
na poziv te stali bježat u
šumu i počeli da se organiziraju
u male diverzantske grupice te
kasnije u čete bataljone brigade
te konačno u pravu Narodno Oslo-bodilačku
Vojsku pod vodstvom
našeg mudrog stratega — mar-šala
Josipa Broza Tita kojemu je
uspjelo da poveže racjepane i na
cionalnom mržnjom zadojene sve
narode Jugoslavije te uz pomoć
naših velikih saveznika SD "En-gleske
i SSSR osloboditi skorom
cijelu našu zemlju
PATNJK NARODA BRIBIRA
POD OKUPACIJOM
TALIJANA
Strahote koje je počeo proživlja-vati
narod bile su grozne 1) Pa-ljenje
svih kuća u našoj šumi kao
pljačkanje stoke i hrane koju su u
šumi uhvatili prilikom paljenja
2) Hapšenje i odvadjanje u in-ternaciju
žena staraca i djece tj
cjelokupne obitelji svih osoba ko-je
su stupile u otvorenu borbu pro-tiv
njih Broj istih osoba ukupno
je iznašao 3C0 koje su čamile po
raznim zatvorima i sistematskom
mučenju sve do kapitulacije Itali-je
Njihovu hranu stoku i razne
druge stvari proglasiše svojim
plijenom tp su djelomično zapalili
i kuće a pogotovo u Štalama (ime
jednog sela — J S) Broj kuća
Popaljenih bio je preko 40 a oso-ba
koje su ubili obradjući zemlju
i lično bio je preko 25 Narodu
su zabranjivali kretanje u susjed-ne
općine iz sela u selo a djelo-mično
iz kuće u kuću tako da se
narod ne bi mogao dogovarati Na- - j
I roćito su skretali pažnju na one
osobe kojima je netko bio u šumi
Oduzimali su sjekire pile i ostali
drugi alat koji im je poslužio za
sjeću naših ljubomorno čuvanih
gajeva koje su temeljito uništili i i drva odvesti u Italiju
Groždje krumpir i ostale usje-ve
iskorištavali su za sebe tako
da su narod prisilili na gladova-nje
Narod takodjer nije smio da
ide po drva u stran (brijegovi
okolo Bribira — J S) iako su ga
natjeravale poteškoće istih Do-či-m
bi bili koga primjetili da se
vere kroz stran otvorili bi iz Kule
mitraljesku vatru na njega sa iz-govorom
da su primijetili bandite
Otrčali bi na lice mjesta da se os-vjedoče
koga su ubili i tamo bi
našli mrtvu ženu pod bremenom
drva
Opravdavali bi se da je ista no-sila
vijesti banditima kako su oni
nas nazivali (misli na Partizane
— J S) Ovako sličnih primjera
bilo je mnogo Usprkos terora ko-jeg
su postavljali na narod navu-kli
su na sebe još veću mržnju i
težnju za osvetom koju su i te
kako osjetili i krvavo platili od
ruku naših osvetnika I tako su bi-jedno
završili svoju misiju u našoj
domovini
DOLAZAK NJEMAČKIH BAR-BARA
I IZDAJNIČKIH
DOMOBRANACA
Iza kapitulacije Italije došli su
još veći barbari — njemački naci-sti
koji su narodu zadali mnogo
veće poteškoće nego njihovi pret-hodni
kolege Sa sobom su doveli
tako zvane domobrane i legionare
koje im je uspjelo predobiti za se-be
a protiv vlastitog svog naro-da
Odmah po dolasku nastavili su
sa svojim krvavim djelima: kla-njem
strijeljanjem paljenjem ku-ća
odvadjanjem na prisilan rad u
zatvore i to većinom u Njemačku
Istjerali su narod iz svih sela u
dva sela i to: Podgori i Kričinu
Iseljenje se je moralo izvršiti u
roku od 24 sata tako da narod ni-je
bio u stanju odvesti sa sobom
niti najnužnije stvari za svakida-nj- i
život a sve što je ostalo naro-du
u kućama od hrane robe su-dj- a
itd ostalo je njima na raspo-laganje
tako da su oni bili gospo-dari
svega što je narodu ostalo
Granicu su postavili ispred Pod-gor- a tj na Rudinama Minirali
su sve prolaze tako da se narod
nije mogao vraćati po ostale stva-ri
U koliko bi se neki i provukao
bio bi strijeljan na mjestu ili bi
naišao na minu
Kada su sve iz kuća izvukli pro-valjivali
su i u ova dva sela te
nastavili sa istim radom tako da
narod danas nema nikakvog sred-stva
za život te je prisiljen dola-ziti
do hrane na ovaj način i to: sa
kuhanjem soli koja dolazi dobro
u prilog narodu Gorskog Kotara i
Slovenije koji u istoj oskudijeva-ju
Sam način kuhanja soli tako je
otežan iz ovog razloga:
1) Nabavak drva 2) Donašanje
mora 3) Kuhanje 100 litara mo-ra
uzme 24 sata vremena Od to-ga
se dobije 3 do 4 kilograma soli
i kada se sakupi 10 do 15 kilogra-ma
istu se nosi u razmjenu za
koju se dobije 2 do 3 kilograma
kukuruza ili graha Tako se narod
danomice nalazi na putu ponekada
po 8 i 10 dana nailazeći na ele-mentarne
nepogode vremena i
žvabske bande koje im oduzmu
vraćajući se kući ono malo krvave
hrane što nose iako kod kuće če-kaju
gladna djeca i starci
Danas se u Bribiru ne može raz-likovati
osoba koje su nekada živ-jele
pristojnijim životom od osta-lih
Uza sve poteškoće na koje na-rod
nailazi nisu mu oduzele mo-rala
jer je siguran da će za koji
dan doći sloboda i na njegova vra-ta
kao što je došla i na ostale di-jelove
naše napaćene domovine
ZLOČINI MIHJLOVICEVIH
ČETNIKA
Ispustio sam da ti opišem naj-novije
zločine koje su počinili čet-nici
Draže Mihajlovića predvodje-n- i
raspopom Duićem prilikom bje-žan- ja
iz Bosne Dalmacije i Like
pred našom hrabrom Narodnom
Oslobodilačkom Vojskom u zagr-ljaj
svojim kolegama na Sušak
Prolazeći kroz Hrvatsko Primorje
popalili su u našem mjestu 82 ku
će Od toga je najviše stradalo sa-mo
mjesto u kojem je ostala sa-mo
općina sa par kuća Najveći
bijes bio im je taj uništiti crkvu
što je narod potreslo iz temelja
S time su se sasma legitimisali s
tim vife Sto su predvodjeni sa
popom Takodjer su zaklali na
Gradcu Johu Lošicu Narodu su
odveli i posljednju stoku koja se
je još zadržavala kod pojedinaca
Sa ovime bi zavrtio iako nisam ni
iz daleka prikazao golgote našeg
naroda
Uvjeren sam da ćeš sa ovim
upoznati sve naše drage iseljenike
koji se nalaze diljem USA i Kana-de
Tvoji kod kuće nalaze se svi živi
i zdravi osim muža sestre Ljub-ice
koji je pao kao i mnogi ostali
drugovi koji su položili svoje ži-Iv- ote
za izgradnju naše nove i sret-nij- e
federalne Hrvatske u novoj i
sretnijoj demokratskoj federati-vnoj
Jugoslaviji
Broj drugova Bribiraca koji su
položili svoje mlade živote iznaša
preko C0 Medju njima se nalazi i
arug loma Mntic isnajoerj koji
Je prvi podigao ustanak u Bribiru
a kasnije je proširio svoj rad u
cijelom Hrvatskom Primorju Mi
se ponosimo sa palim drugovima
jer su nam duboko usadjeni u srce
kao što su i svima vama jer su
svijesno išli u smrt da se osvete
svima onima koji su počinili gore
(Nastavak na str 4)