000022 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 2 NOVOSTI Publfikhed every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company "jlntbe Croatian Language Izlazi vala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA NOVOSTI 285 Adelaide Street VVest Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 fiegistered in the Registxy Oifice ior the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 4&052 CP Ujedinjenje vancouverskih odsjeka H B Zajednice Na prvoj stranici današnjeg broja Novosti obnašamo čla-nak od našeg saradnika iz Vancouvcra Miošicc pod naslo-vom "Odsjeci Hrvatske Bratske Zajednice u Vancouveru za Krašića i za ujedinjenje" Riječ je o ujedinjenju triju odsjeka Zajednice: 694 787 i 938 iz Vancouvera Sva tri odsjeka broje preko pet stotina članova Povedena je bila riječ o ujedinjenju svih triju u jedan veliki odsjek Du-lje vremena se po tom pitanju u koloniji raspravljalo dok ko-načno iiije došlo i do glasovanja kako to pravila Zajednice traže Kod glasovanja da li ujedinjenje ili ne pala su 224 glasa i to: 214 za ujedinjenje i deset protiv Dakle niti pet po sto članova nije bilo protiv ujedinjenja I po pravilima i po odluci članstva do ujedinjenja će doći I treba da dodje Ovaj korak naith zajedničara u Vancouveru pozdraviti će svatko tko želi dobro narodu i Zajednici To je korak na-pravljen u duhu današnje velike borbe u svijetu gdje se traži ujedinjena narodna sila za borbu protiv neprijatelja čovječan-stva To je korak u duhu zajedničarske lozinke: "Svi za jednog jedan za sve" Ono što su učinili odnosno smjeraju učiniti vancouverski zajedničari neka služi za primjer i ostalim zajedničarima u Kanadi i Americi Pogotovo tamo gdje postoji više odsjeka u jednom razmjerno malom i neraštrkanom mjestu Treba znati da je vrijeme cijepanja odsjeka prošlo i da će ga posve nestati izjnedju zajedničara onda kad se sa vr-hova Zajednice očiste razni Petraci Butkovići i drugi koji su nekada zagovarali i podraživali cijepanje iz čisto svojih kori-taški- h razloga Za vancouverskim odsjecima koji su pokazali primjer os-talim zajedničarima Kanade trebali bi se povesti i drugi za-jedničari i druga mjesta kao: Toronto Welland Kirkland Lake Timmins Schumacher Port Arthur SS Marie i Mon-tre- al U svim tim mjestima postoje po dva ili više odsjeka ne radi daljine jednog od drugog nego u glavnom radi nesloge koja je sve do nedaćo bila na dnevnom redu Izuzetak bi se mogao učiniti u Torontu i Montrealu gdje je jedan Odsjek od drugog možda predaleko i možda sa kojim englesko govore-ći- m odsjekom gdje je mladež htjela posebni odsjek i posebno englesko poslovanje — i to je sve Svi drugi kao: u Wellan-d- u Kirkland Lake Port Arthuru Schumacheru Timminsu i S S Marie — nemaju razloga ni koristi da su danas odvojeni Promislite o ovom braćo zajedničari pak i vi u koliko vam je to moguće postavite na dnevni red pitanje mogućeg ujedinjenja sa susjednim Odsjekom Ugledajte se u Vancou-ve- r koji se sa time toliko podigao da je danas u redu najve-ćih odsjeka Hrvatske Bratske Zajednice a to je važno Pa to se i prije znalo Da ono narodno zlo što nosi ime jugoslavenska zagranič-n- a vlada u Kairu saradjuje sa neprijateljima našeg naroda znalo se l prije Još prije se govorilo da ta jugoslavenska iz-bjegla vlada preko ambasadora Fotića namigava Nediću i ostalim narodnim izdajicama u zemlji — da i ne govorimo o dizanju Mihajlovića koji u njihovo ime saradjuje sa okupato-rima Trebao je doći list od Nedića upućen kralju Petru pa da naši i ostale demokratske štampe navodi budu potvrdjeni U tom listu kojeg je Nedić poslao kralju Petru kao pred-- ' stavrliku izbjegle jugoslavenske vlade izražava se čvrsta vjer-nost i odanost i onda se kralja opominje i zaklinje: da nikako ne smije saradjivati sa Titom nego sa istin-skim SRPSKIM patriotima kao što je on (Nedić) i drugi — si-gurno misli na Mihajlovića i njegove četnike Na ovo pismo Nedića nije kralj Petar odgovorio (ne ko-liko mi znamo) niti je osudio Nedićevo stanoviite Dapače ono mu nekako pogoduje S njime se ponosi prikezivajući se pred neupućenim svijetom da je ipak netko za njega u Jugo-slaviji — Neka mu i to bude sretno! Načelno planovi jugoslavenske zogranične vtede i nje-nog eksponenta Mihajlovića i planovi Nedića hitlerovog na-mjesnika u Srbiji se na vk podudaraju To su pfctnovi veliko-srpske reakcionarne klike koja radi nogama i rukassa da se ponovno vrati u zemlju i nastavi sa vladavinom kuršuma kun-daka i glavnjačd Oni danas rade na ujedinjenju svih njihovih ejušenih sila pod komandom Mihajlcvioa i Nedića kako bi u zgodnom ča-su ssaboU narodu nož u ledja i pomoću nasilja odgurali svoju reakcionarnu veliko-srpsk- u vlast u zemlji Sva je sreća u tome da je narod u ralj' procee njihove planove i poručio njim nek se ne vraćaju u zemlju koju su nepustili osramotili i izdali u najteiim časovima narodne bor-be 'A ako već i dodju reka znaju da će biti pozvani pred narodni sud — koji ne sudi svaki dan i ne plaća svake subo te" kako to lijepo reče radio stanica Slobodna Jugoslavija i PUTEVI Napisao: BOGDAN RADIĆA 1 Ima jedan ravan put u sudbini naroda Po tome putu on ide sto-ljećima Nitko nije u stanju da ga m to? nuta skrene Sudbina je ma lan lih naroda teta i tegobnija od ve-- tako Petar Krizanlć — nemogu likih Veliki narod gotovo nikada bog katoličkog pogleda na iivot ne moie da izćezne Mali narod da ostanu na liniji koja bi mogla naprotiv u svakom trenutku izla- - da zarjnći ili zaustavi formira-še opasnosti svoj opstanak nje Slavenstva Ni Rusija ni Sriri-Zat- o se mali narodi ne mogu da Ja ni Bugarska nemogu zbog na vile strana i iz- - voslavlja da ostanu udaljene od laiu rasnim uticajima Oni uvijek Zapada Tako misli i Strosmajer i moraju birati i driati se svog rav--' Bosanski franjevac Fra Grga Mar-nog pute Na tome putu stra- - j tić Tako sada misli i zadnji taj- - daju i pat e Ali u isti mah oni ! samo tako mogu opstati To je sudbina Jugoslavije i nje-nih naroda Nema sudbonosni jeg duhovnog i geografskog poloiaja od zemlje na kojoj žive Jušni Sla-veni Sukob Istoka i Zapada ne-prestano se kida i lomi kroz nji-hovo tijelo U njima se odigrava najspletenija europska drama od prvih početaka pa do danas Juini Slaveni nose u sebi najteži i naj-strašniji krst sukoba i otpora U ratu imaju da se opredjelju-ju izmedju sila i snaga u sukobu U miru oni su trgani unutrašnjim sukobom kultura 1 civilizacija vje-r- a i sistema Fizički moraju dati sve od sebe da bi mogli da re oču-vaju u sukoba velikih sila Duhov-no oni moraju neprestano da bra-ne svoje unutrašnje vrijednosti od najezda stranih uticaja Kad Rim i Bizant podijele Europu na dvije strane Južno Slavenstvo plača to u krvi i civilizaciji Kad se istoč-no Rimsko Carstvo presiječe od zapadnog i tako stvarno pocijepa Europu na dva svijeta Juino Sla-venstvo strada i čini napore da održi svoju duhov-nu i političku cijelinu izmedju dva suprotna svijeta Stvarno naj-lakše bi Južnim Slavenima bilo kazati jedan drugome zbogom ot-cijep- iti se zauvijek i pristati da dva svijeta u sukobu unište njiho-vu stalnu težnju ka jedinstvu Bi-lo bi najlakše ali i najfatalnije Sva snaga Južnog Slavenstva nije u tome sto če neko izvesrti odva-janje iz zajednice već samo i is-ključivo u tome što če neko da izvede zajednicu i jedinstvo Kad Srbi kažu zbogom Hrvatima i ob-ratno stvar nije na taj način za-vršena i zaključena Naprotiv pro-blem je ostao isto toliko težak i spleten strasniji i spletenlji nego što je bio dok se razvijao u za-jednici Sudbina je Južnog Sla-venstva u saradnji ne samo sa Slavenstvom koga nosi Rusija već i sa Zapadom koga nosi zapadni pa i german-ski svijet U svojoj jezgri jedan vrlo mali narod stoji na medji iz-medju Istoka i Zapada kao nosi-lac Slavenstva i kao predstražje Zapada Kod Južnih Slavena ono što je bilo najboljega u njima tako je mislilo i osjećalo Još XVII pa sve do XX vijeka to se ispoljava ne samo u književnosti 1 nauci već i u političkoj dalekovidnosti ljudi kao što su Križanić Dositaj Ra-č- ki Strosmajer Njegoš I Garaša- - nin U Moskvi danas slavistika po-svećuje naročitu pažnju katolič kom hrvatskom svećeniku Petru Križaniću koji luta izmedju Za-greba Rima i Kijeva da bi sagra-dio cijelinu duhovnu i političku Slavenstva Iz katoličke Hrvatske pojavljuje se prije nego li iz ka-toličke Poljske misao da se zbog katolicizma i pravoslavlja nemc-ž- e Slavenstvo da cijepa i izgubi u Germanstvu Ni pravoslavlje tu katolicizam re smiju biti sudbo-nosni činioci u političkom sazrije- - PRIBLIZUJE SE ĆAS "NOVOSTI" Subota 15 1944 PARTIZANSTVA cio pra-opredijelj- uju oni oni nadčovječan-sk- e latinsko-anglosas- ki ivanju malih i velikih slavenskih naroda Slavenski narodi moraju Ina svojim rmtevima gledati u Ra-niju kao na glavni pokretač nji-hove nacionalne i političke snage u Europi i Ariji Ni Poljska ni HrvaUka ni Slovačka — muli ™ uisKupa atrosmajera igr m tig kad blagosivljajući Partiza ne sa šutama u očima dovikuje: "Ono što smo mi sanjali u mlado-sti vi ste eto ostvarili!" Takvo gledanje na Slavenstvo koje po-činje od Kriianića a ostvaruje se na pute vi ma Partizanstva stvarno je vizija Slavenstva i njegove uni verzalnosti jednog slavenskog svi jeta u nastajanju Ono što se danas zbiva u Jugo- - slavlji od najvećeg je 1 konačnog [ uticaja na daljnji razvoj Južnog Slavenstva i Europe uopće Mi smo u Americi svjedoci kakav du-bok odjek na savezničku javnost izazivlje sve ono što se u znaku Partizanstva odigralo u Jugosla-viji Gotovo se nije moglo pretpo-staviti da će naš narod biti prvi u Europi koji će kroz ovaj rat pronaći formulu poslijeratnog svi jeta Europe Sudbina naroda Ju goslavije Izmedju dva rata u iz-gubljenim godinama bila je tuga-ljiva kao i sve što se tih godina zbivalo u Europi Bila je to jedna agonićka etapa izgubljenih godi na Izgubljene generacije Ideje uponorene Etape bez vodja i bez ideja U dodiru sa nacizmom i fa-šizmom jedan dobar dio inteligen-cije prihvatio je kategorički im-perativ jačega Političko vodjstvo uglavnom se istrošilo u nemoguć- - šest točaka koje vozu Kinu i Sovj Savez New York — Kineski predstav-nik Sun Fo je ovdje na Novu go-dinu istakao ogromnu važnost su-radnje izmedju Kine i Sovjetskog Saveza za očuvanje mira u cijeloj Aziji Dr Sun je jedan od dugo-godišnjih prijatelja Sovjetskog Saveza koji je uvjek zagovarao ti-jesnu suradnju i dobre odnose iz-medju njegove i sovjetske zemlje U svom govoru on je objavio Jest najvažnijih točaka koje vežu na-rode Kine i Sovjetskog Saveza i koje su od zajedničkog interesa: 1 Ob nacije su već odavna odane jedna prema drugoj i grade svoje budućnosti na revolucionar-nim principima 2 Obe nacije su slobodoljubeće i protivne agresijama 3 Niti jedna nema teritorijalnih ambicija osim povratak njihovih izgubljenih teritorija tokom rata 4 Obe Kina i Sovjetski Savez podržavaju prijateljske odnose sa Velikom Britanijom 1 Sjedinjenim Državama Tim prijateljstvom će nastaviti i poslije rata 5 Obe zemlje će u posljeratnom vremenu usredotočiti svoje snage na unutrašnju rekonstrukciju i re-habilitaciju 6 Obe zemlje se bore protiv svojih neprijatelja i pod upravi-te! jstvom svojih elikih vodja iz-gradj-uju buđaenoet njihovih ze- - ialja SAVEZNIČKE INVAZIJE nos ti da pronadje formulu nacio-nalnog pitanja Centralizam i fe-deralizam Problem jedan ili tri naroda Srpsko-hrvats- ki odnosi završeni u rijekama krvi Rezultat bio je rat: rat u koji su narodi ulazili bez kakve moralne priprem Ijenosti Država je učinila samo najviše napore da narod odgurne od sebe Država je bila zasnovana da bude aparat protiv naroda Na-odj- rn njoj vidio svog jedinog i gmnog neprijatelja Moralni va-ku- m izazvan političkom maglom samo je još više odvodio narod u suprotne stramputice na kojima se on mogao da i gubi da u nje-ga nije bilo duboke moralne snage Sve to nastavilo se u zemlji u prvoj etapi rata i u izgnanstvu d kraja Političko vodjstvo u izgnan-stvu osim stanovitih iznimaka donijelo je za sobom jedno iž v-lje- no jugoslovenstvo: neriješena pitanja i dvadesetgodišnje lutanje u magli i traženje formula sa iz-bjegavanjem pronalaženja kon-kretnih zaključaka koje je pos tavljao svakog trenutka rat ko-- načno starost i iznemoglost u go-dinama liberalni relativizam koji se pokraj života umjesto da se opredijeli za slobodu i prema to- - me Jugoslaviju opredijelio za par-tikularisti- čki nacionalizam U prvome svjetskom ratu jugosla-venstvo je bilo revolucija Dvade-set godina Jugoslavije učinili su sve da obeshrabre revolucionarni značaj ideje Izgnanstvo je tako postalo umirući proces Jugoslaviji Ne samo politički ljudi koji su na kraju krajeva mogli da se opredijele kako su htjeli ali i pjesnici kjje nitko ozbiljno nije shvatio u zemlji smatrali su da je stiglo vrijeme da se Jugoslavi-ja napusti i kao ideja i kao čin Tako se misija izjnanstva izgubila u strašnoj provaliji izmedju zem-lje i onih vani Ono što nas je najteže pogodilo u našim nadama nije bila toliko starost i iznemoglost političkog svijeta: te neprestane sedamdese-te godine pa na više to učenje grčkoga i sanskripta to posjeći a-n- je vračara i konačno ironično si-gra- nje sa najdubljim I najtragič-nijim narodnim problemom kao sa historijskom formulom i cio taj starački cinizam ali najviše i najteže državni aparat koji je u državi Jugoslaviji živio privilego-vani- m položajem godinama To je svakako najteži i najstrašniji udarac koji su država i narod do-živjeli u svojim najkritičnijim trenutcima Jer Jugoslavija i onakva kakva je bila nije ništa skrivila ni Srpstvu ni Hrvatstvu ni Slovenstvu Naprotiv u Jugoslavi-ji se to Srpstvo i to Hrvatstvo i to Slovenstvo ojačalo i formiralo u individualnosti Bilo je tragično gledati ljude kako sa najodgovor-nijih položaja ne spominju Jugo-slaviju ili je se odriču optužuju i obaraju se na njene sastavne na-rode činjenice su još i suviše svježe a da bi o njima moglo da se izrekne historijski sud Ali od-govornost naše diplomacije u Lon-donu i Vashingtonu kao i na dru-gim mjestima jedna je od najve-ćih i najstrašnijih prema Jugosla-viji i putevima njenih naroda Dok politički svijet nije u roku od tri godine uspio da se sporazu-mi na osnovnim pitanjima zemlje i da putem jedne izjave donese za-ključke o vječnim putevima Jugo-slavije ta je činjenica toliko teš-ka da Je najbolji odgovor Politi čkom svHetu nagoviješten iz zem- - ' Ije iz naroda samoga U onoj magistralnoj izjavi Partizanske vlade koja će ostati Magna Char- - ta i najslavniji čarter slobode i demokracije narodne suverenosti Južnih Slavena jer nikada jačeg papira nije iziilo u historiji Jugo-slavije iz njenog naroda Razumi-je se: ostaje duboka odgovornost državne administracije koja se ne samo odrekla Jugoslavije već je radila protiv Jugoslavije u tre-nutku kad je Jugoslavija trebala najjač njene potpore Misija je izgnanstva imala biti samo jedna: Jugoslavija Zatim i to odmah: jedinstvo otpora i bor-be svih snaga u zemlji Kada se izgnanstvo ili odgovorni dio iz-gnanstva povezao sa jednim licem ili sa manjinom u zemlji protiv na-roda u brbi i otporu bila je to osnovna griješka ako ne i izdaj- - Mstvo najstrašnije prema narodu i njegovoj djelini i jedinstvu zem-lje Toliko u načelu Kad se uzme u obzir da je to sve učinjeno i sa planom da se sačuva jedna kasta jedna klika i jedan stalež ako ga uopće joi ima ili recimo da se iz općeg narodnog klanja napravi jedna parulmlaristička jedinica onda je to grijeh o kome narod u zemlji donosi svoj odlučan i jasan sud Tim vie što se danas ne radi o pojedincima o klasama ili o kli-kama koje su gažene revolucijom već o narodu koji je sam izgradio svoj put instinktom svoje sudbine Konlerencija u Teheranu odredila vrijeme za savezničku invaziju zapadne Europe VODSTVO CCF JE POČELO UVIĐJATI SVOJU GREŠKU Toronto — Konačno su i nekoji "Na drugu stranu dobro stoje-vodj- e CCF partije počeli uvidjati ' ći ljudi u Ward 2 kao na primjer da je ujedinjena reakcija pobjedi- - j u centralnom Rosedale masovno la u gradskim izborima na Novu u se odazvali i glasovali Nekoji godinu u Torontu jer su progre- - glasači u centralnom Rosedale su sivne sile bile razdvojene Jedan čak po tri puta pizivani telefo-o- d tih je i William Dennison član ' nom da dodju glasati Na jednom provincijalnog parlamenta koji je j glasačkom mjestu u central Roae- - kandidirao za gradskog kontrole ra ali nije izabran U svojoj izjavi o rezultatima iz-bora Dennison je podvukao da u potjeri za glasovima reakcionarne sile nisu ostavile ni kamtna na kamenu "Ne može se pobijati da su iz-bori na prvog januara u Toronto bili pobjeda reakcionarnih sila" — rekao Je Dennison "Oni su bili ujedinjeni skoro Iza svih svojih kandidata doksu u većini sluča-jeva progresivni glasovi bili raz-bijeni "Toronto će ove godine imati kontrolni odbor od istih ljudi koji su 1939 veličali Chamberlains pri-godom izdaje u Minhenu a sada su spremni da pozdrave povratak vojnika koji su otišli preko mora poraziti Hitlera" Izborni odbor reakcije koji je išao andderalnl pa možda Vote" nepartijski izbori biti će bio podupiran po desećacima i do larima običnog naroda po krupnim bogatašima koji su od-lučili reakcionarnu upravu grada Toronta držati u svojim rukama pod svaku cijenu U isto vrijeme istaknuti vodje tog odbora su po-stavili oglase u kojima su kleveta-li sve napredne kandidate "Sve u svemu'' — nastavlja Dennison "moramo priznati da nisu ostavili ni kamena na kame-nu u potjeri da dobiju reakcionar-ne glasove na prvi januara Na drugu ruku radnici pa ni članovi općenito se nisu u oči tak-ve opasnosti reakcionarne uprave grada odazvali glasati u dosta ve-likom broju To se djelomično mo-že opravdati što su radnici ratne industrije tog dana radili i što ima većina slučajeva dA i muž i rade u tvornicama Medjutim i usprkos toga odi-gralo se ono što je narod stolje-ćima čekao što se moglo spriječiti što su svi nagadjali I predosjećali u koliko je u njima bilo ostalo morala i nade Stiglo je Slavenstvo Stigli su Slaveni Da očiste tijela i duše Pjevali su pjesnici stoljećima Vjerovao je narod postojano če-kalo se na Skite Slavene će stići da očiste tijela naša i Partizanska filozofija života u dubini do jedno ve-liko jnutraJnje moralno i duhov-ne budjenje raroda Jedan prona-lazak smisla života naroda je to tražio i iskao stoljećima Par-tizanstvo je diglo Slavenstvo Južno Slavenstvo na ste-pe- n na kome se ono nije nikada nalazilo u historiji I i Hrva-ti I Slovenci su danas ne samo svoji gospodari već i glavni činio-ci europske historije i njenih pu-te- va Oni sa Rusima ulaze medju prve narode Europe To je rezul-tat revolucije izvede ne u Jugoslaviji za tri ra-ta Tako to uvijek u dubokim promjenama kada se vide vatre koje se nikada vidjele nisu 1 kada se pojavljuju zvijezde 1 tumači I nje (Preno na str 4) je od 350 na listi bliza 300 glasovalo To znači 80 po sto prema 20 po sto u radničkim dis-triktim- a" Ovako Mr Dennison koji je kandidirao za istu poziciju kao i Stewart --tada priznaje da su radnički glasovi bili pocjepanL Ne znači da Mr Dennison nije mogao kandidirati za istu poziciju kao i Smlth jer povrh svega glasač ima pravo za kontro-ler-a birati četvoricu ali sama medjusobnog nesporazuma koji se u nekojim slučajevima os-jeća otvoreno protivnički nije doz-volio glasačima da jednako glasa-ju za oba kandidata No priznanje nije dovoljno Iz ovih izbora kao i mnogih drugih do sada treba pouku za buduće Nije isključeno da se još ove godine održavati fe- - pod Imenom "Get Out i provincijalni formalno nije Progresivne siie nego CCF time žena Ono nije Ono naša naše tako odnosno koji duše naše nije koji moralni Srbi partizanske godine biva historijskim dale Stewart na-rav neće suočene sa čvrstim i ujedinjenim blokom reakcije koja ne želi vi-djeti radničkih predstavnika u dr-žavnim l općinskim tijelima Rad-nici i ostale progresivne sile zem-lje mogu pobjediti reakciju samo onda ako se ujedine i sporazume gdje će se koga kandidirati i po-dupirati u izborima Opasno je zanesti se da je rat goto- v- Roosevelt Washington D C — Pred-sjednik Roosevelt je u svom raćio govoru prošle noći objasnio njego-- e preporuke Kongresu koje se odnose na pojačanje ratnih napora I ekonomsko osiguranje američkog naroda poslije rata Njegove pre-poruke Kongresu slične su onima koje je pred nekoliko tjedan pre-mijer King objavio u svom planu za suzbijanje inflacije Predsjednik Roosevelt preponi- - ća da se za vrijeme rata zabrani ' a ti 9Anrlti I {oVnriftfi svu radnu snagu za veću proiz-vodnju 1 pojačanje oružanih sila On je opomenuo da se narod ne smije previše zanesti sa dosada-nji- m pobjedama nad neprijateljem Bilo bi štetno i opasno vjerovati da je rat već dobijen i radi toga ktnanjiti napore u ratnoj industrij-i- U preporukama za ubrzanje po-bjede nad neprijateljem predsjed-nik zahtjeva oporezovanje preveli-kih profita pravo na obnovu ugo-vora- sa kompanijama koje proiz-vode za rat tako da se ograniči njihov profit kontrolu nad cijena-ma domaćih potreba i nad radni-cama te ponovno na snagu zakona koji izlazi dojdućeg juna i koji će omogućiti da se spriječi kaos u cijenama Za ekonomsko osiguranje poslije rata predsjednik preporuća: iTavo a koristan i unosan po-sao pravo na plaću koja će rad-nicima zajamčiti dovoljno hrane odijela i odmora pravo svakom ! nje pravo na ekonomsko osigura-- nje staraca i iznemoglih na plavom neku kakve se nikada I farmeru da dobije zfi svoj proiz-pri- je toga nira javljale Kod toliko koliko mu je potrebno Europa je osjetila partizanstvo { za dostojan život pravo svakom i dolazak Slavenstva jače i bolje trgovcu da bude slobodan od ne-ne- go itko drugi Ovih dana mi j-- favodiie konkurencije i prevlasti stigao isječak naprednog švajeir- - monopola pravo svakoj obitelji ikog lista "La Libera Štampa" na dostojan stan pravo na liječ-- ovako Partizanstvo - imena Smith izbora izvući Z+ratVrtvA stavljanje
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, January 15, 1944 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1944-01-15 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | NovotD4000006 |
Description
Title | 000022 |
OCR text | STRANA 2 NOVOSTI Publfikhed every Tuesday Thursday and Saturday by the Novosti Publishing Company "jlntbe Croatian Language Izlazi vala utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku ADRESA NOVOSTI 285 Adelaide Street VVest Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 fiegistered in the Registxy Oifice ior the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 4&052 CP Ujedinjenje vancouverskih odsjeka H B Zajednice Na prvoj stranici današnjeg broja Novosti obnašamo čla-nak od našeg saradnika iz Vancouvcra Miošicc pod naslo-vom "Odsjeci Hrvatske Bratske Zajednice u Vancouveru za Krašića i za ujedinjenje" Riječ je o ujedinjenju triju odsjeka Zajednice: 694 787 i 938 iz Vancouvera Sva tri odsjeka broje preko pet stotina članova Povedena je bila riječ o ujedinjenju svih triju u jedan veliki odsjek Du-lje vremena se po tom pitanju u koloniji raspravljalo dok ko-načno iiije došlo i do glasovanja kako to pravila Zajednice traže Kod glasovanja da li ujedinjenje ili ne pala su 224 glasa i to: 214 za ujedinjenje i deset protiv Dakle niti pet po sto članova nije bilo protiv ujedinjenja I po pravilima i po odluci članstva do ujedinjenja će doći I treba da dodje Ovaj korak naith zajedničara u Vancouveru pozdraviti će svatko tko želi dobro narodu i Zajednici To je korak na-pravljen u duhu današnje velike borbe u svijetu gdje se traži ujedinjena narodna sila za borbu protiv neprijatelja čovječan-stva To je korak u duhu zajedničarske lozinke: "Svi za jednog jedan za sve" Ono što su učinili odnosno smjeraju učiniti vancouverski zajedničari neka služi za primjer i ostalim zajedničarima u Kanadi i Americi Pogotovo tamo gdje postoji više odsjeka u jednom razmjerno malom i neraštrkanom mjestu Treba znati da je vrijeme cijepanja odsjeka prošlo i da će ga posve nestati izjnedju zajedničara onda kad se sa vr-hova Zajednice očiste razni Petraci Butkovići i drugi koji su nekada zagovarali i podraživali cijepanje iz čisto svojih kori-taški- h razloga Za vancouverskim odsjecima koji su pokazali primjer os-talim zajedničarima Kanade trebali bi se povesti i drugi za-jedničari i druga mjesta kao: Toronto Welland Kirkland Lake Timmins Schumacher Port Arthur SS Marie i Mon-tre- al U svim tim mjestima postoje po dva ili više odsjeka ne radi daljine jednog od drugog nego u glavnom radi nesloge koja je sve do nedaćo bila na dnevnom redu Izuzetak bi se mogao učiniti u Torontu i Montrealu gdje je jedan Odsjek od drugog možda predaleko i možda sa kojim englesko govore-ći- m odsjekom gdje je mladež htjela posebni odsjek i posebno englesko poslovanje — i to je sve Svi drugi kao: u Wellan-d- u Kirkland Lake Port Arthuru Schumacheru Timminsu i S S Marie — nemaju razloga ni koristi da su danas odvojeni Promislite o ovom braćo zajedničari pak i vi u koliko vam je to moguće postavite na dnevni red pitanje mogućeg ujedinjenja sa susjednim Odsjekom Ugledajte se u Vancou-ve- r koji se sa time toliko podigao da je danas u redu najve-ćih odsjeka Hrvatske Bratske Zajednice a to je važno Pa to se i prije znalo Da ono narodno zlo što nosi ime jugoslavenska zagranič-n- a vlada u Kairu saradjuje sa neprijateljima našeg naroda znalo se l prije Još prije se govorilo da ta jugoslavenska iz-bjegla vlada preko ambasadora Fotića namigava Nediću i ostalim narodnim izdajicama u zemlji — da i ne govorimo o dizanju Mihajlovića koji u njihovo ime saradjuje sa okupato-rima Trebao je doći list od Nedića upućen kralju Petru pa da naši i ostale demokratske štampe navodi budu potvrdjeni U tom listu kojeg je Nedić poslao kralju Petru kao pred-- ' stavrliku izbjegle jugoslavenske vlade izražava se čvrsta vjer-nost i odanost i onda se kralja opominje i zaklinje: da nikako ne smije saradjivati sa Titom nego sa istin-skim SRPSKIM patriotima kao što je on (Nedić) i drugi — si-gurno misli na Mihajlovića i njegove četnike Na ovo pismo Nedića nije kralj Petar odgovorio (ne ko-liko mi znamo) niti je osudio Nedićevo stanoviite Dapače ono mu nekako pogoduje S njime se ponosi prikezivajući se pred neupućenim svijetom da je ipak netko za njega u Jugo-slaviji — Neka mu i to bude sretno! Načelno planovi jugoslavenske zogranične vtede i nje-nog eksponenta Mihajlovića i planovi Nedića hitlerovog na-mjesnika u Srbiji se na vk podudaraju To su pfctnovi veliko-srpske reakcionarne klike koja radi nogama i rukassa da se ponovno vrati u zemlju i nastavi sa vladavinom kuršuma kun-daka i glavnjačd Oni danas rade na ujedinjenju svih njihovih ejušenih sila pod komandom Mihajlcvioa i Nedića kako bi u zgodnom ča-su ssaboU narodu nož u ledja i pomoću nasilja odgurali svoju reakcionarnu veliko-srpsk- u vlast u zemlji Sva je sreća u tome da je narod u ralj' procee njihove planove i poručio njim nek se ne vraćaju u zemlju koju su nepustili osramotili i izdali u najteiim časovima narodne bor-be 'A ako već i dodju reka znaju da će biti pozvani pred narodni sud — koji ne sudi svaki dan i ne plaća svake subo te" kako to lijepo reče radio stanica Slobodna Jugoslavija i PUTEVI Napisao: BOGDAN RADIĆA 1 Ima jedan ravan put u sudbini naroda Po tome putu on ide sto-ljećima Nitko nije u stanju da ga m to? nuta skrene Sudbina je ma lan lih naroda teta i tegobnija od ve-- tako Petar Krizanlć — nemogu likih Veliki narod gotovo nikada bog katoličkog pogleda na iivot ne moie da izćezne Mali narod da ostanu na liniji koja bi mogla naprotiv u svakom trenutku izla- - da zarjnći ili zaustavi formira-še opasnosti svoj opstanak nje Slavenstva Ni Rusija ni Sriri-Zat- o se mali narodi ne mogu da Ja ni Bugarska nemogu zbog na vile strana i iz- - voslavlja da ostanu udaljene od laiu rasnim uticajima Oni uvijek Zapada Tako misli i Strosmajer i moraju birati i driati se svog rav--' Bosanski franjevac Fra Grga Mar-nog pute Na tome putu stra- - j tić Tako sada misli i zadnji taj- - daju i pat e Ali u isti mah oni ! samo tako mogu opstati To je sudbina Jugoslavije i nje-nih naroda Nema sudbonosni jeg duhovnog i geografskog poloiaja od zemlje na kojoj žive Jušni Sla-veni Sukob Istoka i Zapada ne-prestano se kida i lomi kroz nji-hovo tijelo U njima se odigrava najspletenija europska drama od prvih početaka pa do danas Juini Slaveni nose u sebi najteži i naj-strašniji krst sukoba i otpora U ratu imaju da se opredjelju-ju izmedju sila i snaga u sukobu U miru oni su trgani unutrašnjim sukobom kultura 1 civilizacija vje-r- a i sistema Fizički moraju dati sve od sebe da bi mogli da re oču-vaju u sukoba velikih sila Duhov-no oni moraju neprestano da bra-ne svoje unutrašnje vrijednosti od najezda stranih uticaja Kad Rim i Bizant podijele Europu na dvije strane Južno Slavenstvo plača to u krvi i civilizaciji Kad se istoč-no Rimsko Carstvo presiječe od zapadnog i tako stvarno pocijepa Europu na dva svijeta Juino Sla-venstvo strada i čini napore da održi svoju duhov-nu i političku cijelinu izmedju dva suprotna svijeta Stvarno naj-lakše bi Južnim Slavenima bilo kazati jedan drugome zbogom ot-cijep- iti se zauvijek i pristati da dva svijeta u sukobu unište njiho-vu stalnu težnju ka jedinstvu Bi-lo bi najlakše ali i najfatalnije Sva snaga Južnog Slavenstva nije u tome sto če neko izvesrti odva-janje iz zajednice već samo i is-ključivo u tome što če neko da izvede zajednicu i jedinstvo Kad Srbi kažu zbogom Hrvatima i ob-ratno stvar nije na taj način za-vršena i zaključena Naprotiv pro-blem je ostao isto toliko težak i spleten strasniji i spletenlji nego što je bio dok se razvijao u za-jednici Sudbina je Južnog Sla-venstva u saradnji ne samo sa Slavenstvom koga nosi Rusija već i sa Zapadom koga nosi zapadni pa i german-ski svijet U svojoj jezgri jedan vrlo mali narod stoji na medji iz-medju Istoka i Zapada kao nosi-lac Slavenstva i kao predstražje Zapada Kod Južnih Slavena ono što je bilo najboljega u njima tako je mislilo i osjećalo Još XVII pa sve do XX vijeka to se ispoljava ne samo u književnosti 1 nauci već i u političkoj dalekovidnosti ljudi kao što su Križanić Dositaj Ra-č- ki Strosmajer Njegoš I Garaša- - nin U Moskvi danas slavistika po-svećuje naročitu pažnju katolič kom hrvatskom svećeniku Petru Križaniću koji luta izmedju Za-greba Rima i Kijeva da bi sagra-dio cijelinu duhovnu i političku Slavenstva Iz katoličke Hrvatske pojavljuje se prije nego li iz ka-toličke Poljske misao da se zbog katolicizma i pravoslavlja nemc-ž- e Slavenstvo da cijepa i izgubi u Germanstvu Ni pravoslavlje tu katolicizam re smiju biti sudbo-nosni činioci u političkom sazrije- - PRIBLIZUJE SE ĆAS "NOVOSTI" Subota 15 1944 PARTIZANSTVA cio pra-opredijelj- uju oni oni nadčovječan-sk- e latinsko-anglosas- ki ivanju malih i velikih slavenskih naroda Slavenski narodi moraju Ina svojim rmtevima gledati u Ra-niju kao na glavni pokretač nji-hove nacionalne i političke snage u Europi i Ariji Ni Poljska ni HrvaUka ni Slovačka — muli ™ uisKupa atrosmajera igr m tig kad blagosivljajući Partiza ne sa šutama u očima dovikuje: "Ono što smo mi sanjali u mlado-sti vi ste eto ostvarili!" Takvo gledanje na Slavenstvo koje po-činje od Kriianića a ostvaruje se na pute vi ma Partizanstva stvarno je vizija Slavenstva i njegove uni verzalnosti jednog slavenskog svi jeta u nastajanju Ono što se danas zbiva u Jugo- - slavlji od najvećeg je 1 konačnog [ uticaja na daljnji razvoj Južnog Slavenstva i Europe uopće Mi smo u Americi svjedoci kakav du-bok odjek na savezničku javnost izazivlje sve ono što se u znaku Partizanstva odigralo u Jugosla-viji Gotovo se nije moglo pretpo-staviti da će naš narod biti prvi u Europi koji će kroz ovaj rat pronaći formulu poslijeratnog svi jeta Europe Sudbina naroda Ju goslavije Izmedju dva rata u iz-gubljenim godinama bila je tuga-ljiva kao i sve što se tih godina zbivalo u Europi Bila je to jedna agonićka etapa izgubljenih godi na Izgubljene generacije Ideje uponorene Etape bez vodja i bez ideja U dodiru sa nacizmom i fa-šizmom jedan dobar dio inteligen-cije prihvatio je kategorički im-perativ jačega Političko vodjstvo uglavnom se istrošilo u nemoguć- - šest točaka koje vozu Kinu i Sovj Savez New York — Kineski predstav-nik Sun Fo je ovdje na Novu go-dinu istakao ogromnu važnost su-radnje izmedju Kine i Sovjetskog Saveza za očuvanje mira u cijeloj Aziji Dr Sun je jedan od dugo-godišnjih prijatelja Sovjetskog Saveza koji je uvjek zagovarao ti-jesnu suradnju i dobre odnose iz-medju njegove i sovjetske zemlje U svom govoru on je objavio Jest najvažnijih točaka koje vežu na-rode Kine i Sovjetskog Saveza i koje su od zajedničkog interesa: 1 Ob nacije su već odavna odane jedna prema drugoj i grade svoje budućnosti na revolucionar-nim principima 2 Obe nacije su slobodoljubeće i protivne agresijama 3 Niti jedna nema teritorijalnih ambicija osim povratak njihovih izgubljenih teritorija tokom rata 4 Obe Kina i Sovjetski Savez podržavaju prijateljske odnose sa Velikom Britanijom 1 Sjedinjenim Državama Tim prijateljstvom će nastaviti i poslije rata 5 Obe zemlje će u posljeratnom vremenu usredotočiti svoje snage na unutrašnju rekonstrukciju i re-habilitaciju 6 Obe zemlje se bore protiv svojih neprijatelja i pod upravi-te! jstvom svojih elikih vodja iz-gradj-uju buđaenoet njihovih ze- - ialja SAVEZNIČKE INVAZIJE nos ti da pronadje formulu nacio-nalnog pitanja Centralizam i fe-deralizam Problem jedan ili tri naroda Srpsko-hrvats- ki odnosi završeni u rijekama krvi Rezultat bio je rat: rat u koji su narodi ulazili bez kakve moralne priprem Ijenosti Država je učinila samo najviše napore da narod odgurne od sebe Država je bila zasnovana da bude aparat protiv naroda Na-odj- rn njoj vidio svog jedinog i gmnog neprijatelja Moralni va-ku- m izazvan političkom maglom samo je još više odvodio narod u suprotne stramputice na kojima se on mogao da i gubi da u nje-ga nije bilo duboke moralne snage Sve to nastavilo se u zemlji u prvoj etapi rata i u izgnanstvu d kraja Političko vodjstvo u izgnan-stvu osim stanovitih iznimaka donijelo je za sobom jedno iž v-lje- no jugoslovenstvo: neriješena pitanja i dvadesetgodišnje lutanje u magli i traženje formula sa iz-bjegavanjem pronalaženja kon-kretnih zaključaka koje je pos tavljao svakog trenutka rat ko-- načno starost i iznemoglost u go-dinama liberalni relativizam koji se pokraj života umjesto da se opredijeli za slobodu i prema to- - me Jugoslaviju opredijelio za par-tikularisti- čki nacionalizam U prvome svjetskom ratu jugosla-venstvo je bilo revolucija Dvade-set godina Jugoslavije učinili su sve da obeshrabre revolucionarni značaj ideje Izgnanstvo je tako postalo umirući proces Jugoslaviji Ne samo politički ljudi koji su na kraju krajeva mogli da se opredijele kako su htjeli ali i pjesnici kjje nitko ozbiljno nije shvatio u zemlji smatrali su da je stiglo vrijeme da se Jugoslavi-ja napusti i kao ideja i kao čin Tako se misija izjnanstva izgubila u strašnoj provaliji izmedju zem-lje i onih vani Ono što nas je najteže pogodilo u našim nadama nije bila toliko starost i iznemoglost političkog svijeta: te neprestane sedamdese-te godine pa na više to učenje grčkoga i sanskripta to posjeći a-n- je vračara i konačno ironično si-gra- nje sa najdubljim I najtragič-nijim narodnim problemom kao sa historijskom formulom i cio taj starački cinizam ali najviše i najteže državni aparat koji je u državi Jugoslaviji živio privilego-vani- m položajem godinama To je svakako najteži i najstrašniji udarac koji su država i narod do-živjeli u svojim najkritičnijim trenutcima Jer Jugoslavija i onakva kakva je bila nije ništa skrivila ni Srpstvu ni Hrvatstvu ni Slovenstvu Naprotiv u Jugoslavi-ji se to Srpstvo i to Hrvatstvo i to Slovenstvo ojačalo i formiralo u individualnosti Bilo je tragično gledati ljude kako sa najodgovor-nijih položaja ne spominju Jugo-slaviju ili je se odriču optužuju i obaraju se na njene sastavne na-rode činjenice su još i suviše svježe a da bi o njima moglo da se izrekne historijski sud Ali od-govornost naše diplomacije u Lon-donu i Vashingtonu kao i na dru-gim mjestima jedna je od najve-ćih i najstrašnijih prema Jugosla-viji i putevima njenih naroda Dok politički svijet nije u roku od tri godine uspio da se sporazu-mi na osnovnim pitanjima zemlje i da putem jedne izjave donese za-ključke o vječnim putevima Jugo-slavije ta je činjenica toliko teš-ka da Je najbolji odgovor Politi čkom svHetu nagoviješten iz zem- - ' Ije iz naroda samoga U onoj magistralnoj izjavi Partizanske vlade koja će ostati Magna Char- - ta i najslavniji čarter slobode i demokracije narodne suverenosti Južnih Slavena jer nikada jačeg papira nije iziilo u historiji Jugo-slavije iz njenog naroda Razumi-je se: ostaje duboka odgovornost državne administracije koja se ne samo odrekla Jugoslavije već je radila protiv Jugoslavije u tre-nutku kad je Jugoslavija trebala najjač njene potpore Misija je izgnanstva imala biti samo jedna: Jugoslavija Zatim i to odmah: jedinstvo otpora i bor-be svih snaga u zemlji Kada se izgnanstvo ili odgovorni dio iz-gnanstva povezao sa jednim licem ili sa manjinom u zemlji protiv na-roda u brbi i otporu bila je to osnovna griješka ako ne i izdaj- - Mstvo najstrašnije prema narodu i njegovoj djelini i jedinstvu zem-lje Toliko u načelu Kad se uzme u obzir da je to sve učinjeno i sa planom da se sačuva jedna kasta jedna klika i jedan stalež ako ga uopće joi ima ili recimo da se iz općeg narodnog klanja napravi jedna parulmlaristička jedinica onda je to grijeh o kome narod u zemlji donosi svoj odlučan i jasan sud Tim vie što se danas ne radi o pojedincima o klasama ili o kli-kama koje su gažene revolucijom već o narodu koji je sam izgradio svoj put instinktom svoje sudbine Konlerencija u Teheranu odredila vrijeme za savezničku invaziju zapadne Europe VODSTVO CCF JE POČELO UVIĐJATI SVOJU GREŠKU Toronto — Konačno su i nekoji "Na drugu stranu dobro stoje-vodj- e CCF partije počeli uvidjati ' ći ljudi u Ward 2 kao na primjer da je ujedinjena reakcija pobjedi- - j u centralnom Rosedale masovno la u gradskim izborima na Novu u se odazvali i glasovali Nekoji godinu u Torontu jer su progre- - glasači u centralnom Rosedale su sivne sile bile razdvojene Jedan čak po tri puta pizivani telefo-o- d tih je i William Dennison član ' nom da dodju glasati Na jednom provincijalnog parlamenta koji je j glasačkom mjestu u central Roae- - kandidirao za gradskog kontrole ra ali nije izabran U svojoj izjavi o rezultatima iz-bora Dennison je podvukao da u potjeri za glasovima reakcionarne sile nisu ostavile ni kamtna na kamenu "Ne može se pobijati da su iz-bori na prvog januara u Toronto bili pobjeda reakcionarnih sila" — rekao Je Dennison "Oni su bili ujedinjeni skoro Iza svih svojih kandidata doksu u većini sluča-jeva progresivni glasovi bili raz-bijeni "Toronto će ove godine imati kontrolni odbor od istih ljudi koji su 1939 veličali Chamberlains pri-godom izdaje u Minhenu a sada su spremni da pozdrave povratak vojnika koji su otišli preko mora poraziti Hitlera" Izborni odbor reakcije koji je išao andderalnl pa možda Vote" nepartijski izbori biti će bio podupiran po desećacima i do larima običnog naroda po krupnim bogatašima koji su od-lučili reakcionarnu upravu grada Toronta držati u svojim rukama pod svaku cijenu U isto vrijeme istaknuti vodje tog odbora su po-stavili oglase u kojima su kleveta-li sve napredne kandidate "Sve u svemu'' — nastavlja Dennison "moramo priznati da nisu ostavili ni kamena na kame-nu u potjeri da dobiju reakcionar-ne glasove na prvi januara Na drugu ruku radnici pa ni članovi općenito se nisu u oči tak-ve opasnosti reakcionarne uprave grada odazvali glasati u dosta ve-likom broju To se djelomično mo-že opravdati što su radnici ratne industrije tog dana radili i što ima većina slučajeva dA i muž i rade u tvornicama Medjutim i usprkos toga odi-gralo se ono što je narod stolje-ćima čekao što se moglo spriječiti što su svi nagadjali I predosjećali u koliko je u njima bilo ostalo morala i nade Stiglo je Slavenstvo Stigli su Slaveni Da očiste tijela i duše Pjevali su pjesnici stoljećima Vjerovao je narod postojano če-kalo se na Skite Slavene će stići da očiste tijela naša i Partizanska filozofija života u dubini do jedno ve-liko jnutraJnje moralno i duhov-ne budjenje raroda Jedan prona-lazak smisla života naroda je to tražio i iskao stoljećima Par-tizanstvo je diglo Slavenstvo Južno Slavenstvo na ste-pe- n na kome se ono nije nikada nalazilo u historiji I i Hrva-ti I Slovenci su danas ne samo svoji gospodari već i glavni činio-ci europske historije i njenih pu-te- va Oni sa Rusima ulaze medju prve narode Europe To je rezul-tat revolucije izvede ne u Jugoslaviji za tri ra-ta Tako to uvijek u dubokim promjenama kada se vide vatre koje se nikada vidjele nisu 1 kada se pojavljuju zvijezde 1 tumači I nje (Preno na str 4) je od 350 na listi bliza 300 glasovalo To znači 80 po sto prema 20 po sto u radničkim dis-triktim- a" Ovako Mr Dennison koji je kandidirao za istu poziciju kao i Stewart --tada priznaje da su radnički glasovi bili pocjepanL Ne znači da Mr Dennison nije mogao kandidirati za istu poziciju kao i Smlth jer povrh svega glasač ima pravo za kontro-ler-a birati četvoricu ali sama medjusobnog nesporazuma koji se u nekojim slučajevima os-jeća otvoreno protivnički nije doz-volio glasačima da jednako glasa-ju za oba kandidata No priznanje nije dovoljno Iz ovih izbora kao i mnogih drugih do sada treba pouku za buduće Nije isključeno da se još ove godine održavati fe- - pod Imenom "Get Out i provincijalni formalno nije Progresivne siie nego CCF time žena Ono nije Ono naša naše tako odnosno koji duše naše nije koji moralni Srbi partizanske godine biva historijskim dale Stewart na-rav neće suočene sa čvrstim i ujedinjenim blokom reakcije koja ne želi vi-djeti radničkih predstavnika u dr-žavnim l općinskim tijelima Rad-nici i ostale progresivne sile zem-lje mogu pobjediti reakciju samo onda ako se ujedine i sporazume gdje će se koga kandidirati i po-dupirati u izborima Opasno je zanesti se da je rat goto- v- Roosevelt Washington D C — Pred-sjednik Roosevelt je u svom raćio govoru prošle noći objasnio njego-- e preporuke Kongresu koje se odnose na pojačanje ratnih napora I ekonomsko osiguranje američkog naroda poslije rata Njegove pre-poruke Kongresu slične su onima koje je pred nekoliko tjedan pre-mijer King objavio u svom planu za suzbijanje inflacije Predsjednik Roosevelt preponi- - ća da se za vrijeme rata zabrani ' a ti 9Anrlti I {oVnriftfi svu radnu snagu za veću proiz-vodnju 1 pojačanje oružanih sila On je opomenuo da se narod ne smije previše zanesti sa dosada-nji- m pobjedama nad neprijateljem Bilo bi štetno i opasno vjerovati da je rat već dobijen i radi toga ktnanjiti napore u ratnoj industrij-i- U preporukama za ubrzanje po-bjede nad neprijateljem predsjed-nik zahtjeva oporezovanje preveli-kih profita pravo na obnovu ugo-vora- sa kompanijama koje proiz-vode za rat tako da se ograniči njihov profit kontrolu nad cijena-ma domaćih potreba i nad radni-cama te ponovno na snagu zakona koji izlazi dojdućeg juna i koji će omogućiti da se spriječi kaos u cijenama Za ekonomsko osiguranje poslije rata predsjednik preporuća: iTavo a koristan i unosan po-sao pravo na plaću koja će rad-nicima zajamčiti dovoljno hrane odijela i odmora pravo svakom ! nje pravo na ekonomsko osigura-- nje staraca i iznemoglih na plavom neku kakve se nikada I farmeru da dobije zfi svoj proiz-pri- je toga nira javljale Kod toliko koliko mu je potrebno Europa je osjetila partizanstvo { za dostojan život pravo svakom i dolazak Slavenstva jače i bolje trgovcu da bude slobodan od ne-ne- go itko drugi Ovih dana mi j-- favodiie konkurencije i prevlasti stigao isječak naprednog švajeir- - monopola pravo svakoj obitelji ikog lista "La Libera Štampa" na dostojan stan pravo na liječ-- ovako Partizanstvo - imena Smith izbora izvući Z+ratVrtvA stavljanje |
Tags
Comments
Post a Comment for 000022