Jedinstvo, June 06, 1961

              t
i
NAUCENJACI
Mirovna konferencija ucenjaka u Oslu
Pocetkom mjt'Sfia maja u
Oslu, glavnom gradu Xor-vesk- e,
odrzana je medjuna-rodn- a
Konferencija protiv
proiirenja nuklearnog orui-ja- .
Organ izator konferencije
bio je poznati americki u2e-nja- k
Dr. Linus Pauling. Ovo
je uglavnom bila konferenci-ja
naucenjaka.
Nakon pet dana vijecanja
ufrsnici konferencije su us-voj- ili
izjavu u kojoj upozo-ravaj- u
da postoji "neposred-n- o
opasnost da nuklearno o-ru- zje
dobije joS nekoliko
drzava". To predstavlja ve-li- ki
rizik za evijet. Posjedo
vanje nuklearnog oruija po
jednoj zemlji tjera njezinc
eusjede da ga dobiju. U ko-lik- o
se nuklearno oruzje na-la-zi
u vise ruku, u toliko ve-c- a
opasnost da rat zapo2ne
pogreSkom ili tehnic"kim a-kciden- tom.
Time so poveca-vamogudno- st
da neka zem-Ij- a
namjerno zapocne nukle-am- i
rat. Teie 6e biti postidi
sporazum o razoruzanju. Ze-mlje
koje posjeduju nukle-arno
oruzje vise su izlolene
napadaju tim oruzjem.
Izjava nastavlja :
"Mi smatramo da nikakav
spor ne moie opravdati nu-klear- ni
rat . . . Obzirom na
opasnost i nesigurnost zbog
sadainje trke u naoruzanju,
jedina razumna politika za
evijet je to da se poetigne o-p- ce
i potpuno svjetsko razo-ruian- je
uz odgovarajudu
medjunarodnu kontrolu i in-spekci- ju."
Zatim se kaze da udenjaci
imaju "bezprimjerni zada-tak- "
da objasne puni znadaj
novog oruija. Oni trebaju
da prikaiu posljedice atoms-ko-g
i nuklearnog oruija i
ito bi nuklearni rat znadio
za dovjedanstvo. Oni trebaju
isnijeti kako pripreme za
rat brutaliziraju dovjeka
U isto vrijeme, treba da iz-no- se
konstruktivne prijedlo-g-e
za rje&enje ovih teSkih
problema.
"Savremena oruija pret-vara-ju
dovjekov san o mir--
nom svijetu u praktidnu po-treb- u",
kaie se u izjavi.
"llogude je organizirati
svjetsku zajednicu po prin-cipim- a
slobode i pravice na
bazi zakona i uzajmnog po-vjeren- ja.
Mi moramo raditi
za ovo uvjerenje rijedima i
djelima usmjerenim protiv
proiirenja nuklearnog orui-j- a
i za postizanje razoruza-nja.- "
Konferencija predlaze:
"1. Mi pozivamo sadasnje
nuklearne sile da smjesta
potpiiu ugovor da nede dati
nuklearno orazje drugt'm
zemljama ili grupi zemalja,
a eve zemlje koje sada n
posjeduju ovo or zip da se
obavezu da node pokusavati
da ка dobiju ili naprave.
2. Mi predlazemo otpodi-manj- e
pregovora o mnogo
slozenijem problemu proii-renja
principa demilitariza-cij- e
na podrudja najvede na-peto- sti
podevsi sa srednjom
Evropom.
3. Mi se protiv imo svakom
daljnom isprobavanju nuk-learnog
oruija i trazimo da
se ito prije zavrse pregovori
o zabrani pokusa opravda-ni- m
kompromisom u nizu pi-tan- ja
koja ostaju nerijeiena.
4. Razoruianje de pruiiti
mogucnost za podizanje zi-votn-og
standarda u svijetu,
ali de takodjer stvoriti prob-lem- e
reorganizacije. Mi pre-dlazemo
da se organizira
proudavanje ovih problema
u pojedinim zemljama i na
medjunarodnom obimu."
Izjavu su potpisali :
Australia: Dr. Walter Boa, fi-zid-ar.
Kanada: Sir Robert Wataon-Wat- t,
fizicar.
frhotlovadka: Profeeor Franti- -
I iek Dohoanek, fizicar.
Danaka: Prof. H. Hojgaard, fi-zid- ar;
docent O. Sten-Knudae- n, 11-jed-nik;
goapodja Elae Marie Zeu-ther- n,
medjunarodni predajednik
WILPF.
Fiiuka: Prof. Goran von Dana-dorf- f,
historicar.
Ггапсодка: Prof. Jean Salvinien,
kemicar.
NJcmafka: Prof. Dr. G. Burk-hard- t,
fizicar.
Vdika Ilritanlja Prof. Dorothy
Ilodgkin, kemicar; kapetan Sir
Stephen King-Hal- l, knjiievnik; Dr.
Antoinette Pirie; prof. Joaeph
Rotblat, fizidar.
Macljareka: Prof. I. Rusznyak,
lijednik.
Japan: Prof. Ivao Ogava, fizicar 1
gospodja Sumi Jukava.
N'orreika: Dr. Niela Arley, bi-ofizif- ar;
Dr. Vilhelm Aubert, ao- -
ciolog; Jena Day, politidke nauke;
prof. Toratein Eckhoff, pravnik;
Dr. Reidar Eker, lijednik, direktor
norveike Radium bolnice; Dr. Karl
Kvang, generalni direktor norveS-k- e
zdravatvene sluibe; Dr. Tor-mon- d
Forland, kemidar; Prof. Jo-hn- n
B. Hygen, teolog; Amanuen-sis
H. Tambs-Lych- e, biolog; Knut
Midgaard, filozof; Marie Lous
Mohr. norveSki predajednik
WILPF: Drofeaor Arne NasJ
filozof; Dr. Per Oftedal, biolog;
Torkel Ophal, pravnik; Dr. Alex-andre
Pihl, lijenik; Prof. Ivan
Thoralf Roaenquiat, geolog; Prof.
Majrne Skodvin, hiatorijiar; Dr.
I Max Tau, knjiievni aavjetnik;
Prof. Harald Wergeland, kemiiar;.
docent Thomas Wyller, politicke
nauke.
Paliaka: Prof. Leopold InfeW,
fizicar.
ivedskat docent Lennart Eber-so- n,
kemicar; goapodja Inga Bea-ko- w,
Svedski predajednik WILPF;
decent Gunnar Inghe, lijetnik;
Prof. Harald Ohstad, filozof.
SJctliHj Driave: Dr. William
Davidson, fizicar; W. H. Ferry,
podpredajednik organizacije Fund
for the Republic; Dr. Frances
Herring, javni administrator;
prof. David R. Inglis, fizicar;
prof. Seymour Melman, induatri-js-ki
inienjer; prof. Vleotr Paach-ki-s,
inienjer; prof. Linus Pauling,
kemicar; Mrs. Ava Helen Pauling,
nmericki podpredsjednik WILPE;
I Charles O Porter, bivSi kongres-.n)an- ;
Dr. Kdward (5. Ramberg, fi- - Bigoted mul
It's a p't tin- - VS. Senate s uirity subcommittee.
under its w iU h-hu-nt
inr liairman. Sen Tims J. Pod.!.
insists on makmjr a Tool of itself.
Its latest absurdity is an attack on tlie Pugwash con-ferences
and their Canadian-hor- n sponsor, Cyrus Eaton.
At these meetings, held frequently since 1955, famous,
Nobel prize-winnin- g American, Russian. British and
other scientists have discussed the dangers of atomic
war. issuing both warnings and constructive proposals.
The fatuous Dodd and his friends have now bro-ught
out. as an official U.S. document, what they call
an "evaluation".
They say that the scientific conferences were ini-tiated
by a man of "strong and unconcealed sympathv
for Soviet policies," meaning Eaton. And they say that
the Russian delegates, by taking a solidly Soviet line
while the Western scientists acted as individual seek-ers
after truth, managed to "exploit" the conferences
"as a propaganda device". The implication of both
statements ih false.
The people Eaton first invited to Pugwash for intel-lectual
communion were humanistic scholars. The idea
of bringing atomic physicists together came from Ein-stein
and Bertrand Russell. Eaton met his first Russian,
first became concerned about current thermonuclear
UPOZOR
I J
AVAJU
Nuklearno oruzje pivdatavlja najvedu opasnost za
dovjedanstvo. Evo ito o tome kaiu neki Utakmiti nau£e
njaci svljeta:
BERTRAND RUSSELL,
filozof, dobitink obeloe nagrade (Engleaka):
Nuklearni eksperimenti imaju, odigledno, dva cilja:
dati bombama vecu razornu mod i smanjiti rashode na
njihovu proizvodnju. Ako obje strane u ostvarenju tih
ciljeva postizu jednake uspjehe, onda de se one obje na-- di
u gorem polozaju nego ako posjeduju manje razorne
i skuplje bombe. Posto su obje strane ved stvorile nuk-learno
oruzje tako ogromne razorne snage da nijedna
od njih ne moie hladnokrvno pomisljati na njegovu
primjenu, to nema razumne osnovc zeljeti da ono bude
joi razomije, ukoliko taj porast razorne snage ne bude
jednostran, ito opet, naravno, niko nema ni najmanjeg
povoda da odekuje".
FREDERIC JOLIOT-CURI- E,
fizicar, dobitink N'obelove nagrade (Francuska):
"Mi znamo da je opasnost realna i duzni amo da
neumorno zvonimo na uzbunu, mi ne smijemo dopustiti
da narodi naviknu na uzasnu opasnost koja se nad nama
nadnijela . . . Ako se ne prekine sa vrienjem probnih ek-splozi- ja,
kolidina radioaktivnog stroncijuma u organi-zm- u
ljudi, a narocito djece u period u njihovog raidenja,
sigumo de dostidi takav nivo pri kome se mogu pojaviti
mnogi eludajevi malignih tumora na kostima i anemije".
Л. M. KUZIN,
radiobiolog, dopisni clan Akadcmije nauka SSSR:
"Ako bi smo surairali gubitak koji de u bududnosti,
podetkom slijededeg vijeka, nanijeti dovjedanstvu ekspe-rimenti
sa nuklearnim oruzjem u vidu oboljenja od leu-kemi- je, sarkome i nasljednih bolesti, dobili bi smo ogro-mn- u
eifru. Oko 350 hiljadn godiinje ili oko 10 mili-jun- a
ljudskih zivota za jedno pokoljenje (30 godina)
jestc dudovtina cijena koju 6c platiti dovjedanstvo ako
dozvoli ekepcrimentalnc cksplozije nuklearnog oruija".
JAL OREAR,
profeeor fizike (Sjed. Driave):
"Kao dlan grupe Kolumbijskog univerziteta koja
se bavila rnzradom projekta sistema inspekcijo imao
snm prilike da izudavam problem otkrivanja nuklearnih
eksplozija i katcgoridki sc no sla2em sa tvrdjenjima
dr. Edwarda Tclcra da se iakve cksplozije mogu usp-jein- o
sakriti ako so preduzmu odgovarajude mjere pre-dostro2nos- ti".
N. N. SEMJONOV,
kemicar, dobitnik Nobelove nagrade (SSSR):
" Posto joci metodi za otkrivanje nuklearnih eks-plozija,
uporedo sa vrienjem inspekcije na mjestu neo-bjasnje- nih
pojava, omogudit de da se eksperimenti sa
atomskim i hidrogenskim oruzjem registruju i raspoznaju
ma gdjc se oni vrsili, pa makar i pod zemljom".
S. F. POWELL,
fizicar, predsjednik Svjetske federacije naufnih radnika,
dobitnik Nobelove nagrade (Engleaka):
"Sa zabrinutoidu konstatujemo da se u nekim ze-mljama
ponovo duje poziv za obnavljanje eksperime-nat- a.
Naia Fcdcracija smatra da takav korak ne samo
da ne bi ni u kakvom stepenu uevratio sigurnost nijedne
zemlje, ved bi i prekinuo spori i teiki progres u pravcu
medjunarodnog razumijevanja postignut poslije mnogo
mjeseci napregnutih pregovora, i doveo bi do znatnog
zaoitravanja odnosa medju velikim driavama".
LINUS PAULING,
kemicar, dobitnik Nobelove nagrade (Sjed. Driave):
"Ja smatram da se nuklearni rat moie sprediti pu-te- m
zakljudivanja dvrstih, pravednih i efikasnih medju-narodn- ih
sporazuma. Prvi od njih treba da bude spot-zu- m
koji predvidja obuetavljanje ispitivanja svih vrsta
nuklearnog om£ja".
ALBERT SVAJCER,
dobitnik Nobelove nagrade r.a mir (Francuska):
"Obuetavljanje eksperimenata sa atomskim bomba-ma
predsttfvijalo bi svojevrsni zraSak nade koji napa-den- o
dovjedanetvo odekuje sa takvim nestrpljenjem".
V
;mt44
zicar; Dr. Robert Schutz, ekono-stov- , medjunarodno pravo; akade-mi- n.
mik A!ekandar Kuxin, racHobio
SojclHki Save: Juri Belajev. logist; akatlemik Aleksandar VI- -
ekretai ; akadi mik 'adinur Ho-nograd- o, geokemiear. Beiaiighted
dangers (whuh should мтмтп all mankind), when this
siiggc stum w t.s .nlopted
As to what went on at the meetings, always in ca-mera.
Dodd th-arl- v has i know ledge. He wasn't there;
and his picture of a Soit phalanx standing firm and
winning propaganda batles against Western individ-ualists
is sheer fiction. The Pugwash communiques did
not reflect the official Moscow line. Sometimes, as on
nuclear tests, they ran counter to it.
Dodd must have missed that fact: and he must have
missed also the statement by Dr. Wallace R. Brode,
scientific adviser to the late Eisenhower administration,
about the Pugwawsh affairs : "Such meetings can result
in more understanding between men than all the official
talks at Geneva."
It's a tragedy that this so-call- ed "evaluation" can
appear with the U.S. Senate's authority. In a dark and
dangerous world the Pugwash experiment has been an
honest effort to shed a little light and bring some intel-ligence
and goodwill to bear. But the reaction of the
benighted bigots of Dodd's committee is to scream "Com- - It's very sad indeed. It's enough to make the angels
weep. It makes one doubt if the human race has suffi-cient
brains to save itself.
—Financial Pot, June 3 1961
Jupslaviia
101 tk '111 i t Ц 1 I '1 -- tl.UU'
jugslat u ~.k 11 i ukoMKiKM a -- etj-no
je prokl.uii.-an- o pn-tupan- je Ju-goslau- je
u "General Agreement on
Tariffs and Trad" ili, eVra&no
GATT-U- .
GATT je Alopljen '!'. oktubra
1947. god me u emu, pod stara-teljetvo- m
i upravum Sjed. Driava,
a ux u£e.sce glavnih kapitalisti£kin
driava: Velike Britanije, Francua-k- e,
Zapadne Njemacke, Kanade i
Japana. U njega se kasnije uklju-ci-o
i niz drugostepenih i treieate-peni- h
xemalja zapadne hemiafere.
Pomocu ove organizacije Sjed. Dr-iave
au aprovadjale u iivot svoj
plan osvajanja triiata kapitalisti£-ki- h
zemalja i njihovog atavljanja
u zaviaan ekonomaki poloiaj. Po-litick!
cilj GATT-- a bio je — kociti
razvitak trgovackih veza aa zem-ljama
eocijalutickog tabora,
Ova privredna organizacije po-mog- ia
je americkim imperijaliati-m- a
da uevrate avoju hegemonijti
na kapitaliatickom triiitu i ojedno
da prebace dio tereta svojih eko- -
nomakih teikoca na svoje "eavez- -
nike" i tako da ublaie prijetnju
narastajuce ekonomeke krize u
zemlji. Na osnovu pravila i odre- -
daba GATT-- a etvoreni au dogovo- -
ri i aporaxumi o smanjenju carina,
5to je, toboze, trebalo doprinjeti
poveianju trgovinake razmjene me-dju
clanicama, odnoano, oaigurati
im potrebno triiAte za plaairanje
proizvedene robe. Nije potrebno
poaebno objainjavati da je ovakav
"eporazum" mogao donijeti najve- -
cu koriat aamo najjacoj i najraz- -
vijenijoj zemlji-clani- ci GATT-- a tj.
Sjedinjenim Driavama.
Zemlje, koje au avoju privredu
makar i djelimicno pod£inile ame-rickim
monopoliitima, bile au pak
priailjene da itvrae znacajne ua- -
tupke na avoju itetu. I'oznato je,
na orimJer. da je u toku noalijed- -
njih godina vita sapadnih driava
bilo priiiljeno izvraiti devaluaciju
svojih valuta u odnoau prema do--
laru i potpuno otvoriti granice m- -
vaziji ameriSkog kapitala. Jledju- -
tim, Sto dalje. eve ae vise zapaia- -
ju auprotnosti medju glavnim cla
nicama GATT-a- , zapaia ae teinja
da Engleaka, Zapadna Njetna&a,
Francuska i Japan itvojuju za ae- -
be bolii poloiaj 1 dijele opeu koriat
koja proixlazi iz tog "poraxuma",
a na itetu ekonomaki alabijih "aa- -
radnika".
U talmi au. eto, organizaciju
ukljucili Jugoalaviju njeni rukovo- -
dioci bez obzira na to. ito eu bili
dobro upozhati sa avim gore izne-ti- m
cinjenicama.
Svega prije nekoliko godina
sluibeni jugoalavenaki krugovi go-vor-ili
su o GATT-- u aa bojailjivoi- -
tu, govorili o njemu kao o neml- -
novnom slu koje ae pribliiuje i
uatrueavali ae od pristupanja u
njegovo clanatvo, premda im se to
i onda aa Zapada augeriralo. U
torn vremenu njihova itampa ot-vore- no
je piaala o "obavezama"
koje bi u torn alucaju trebalo pre-uze- ti,
a koje bi nanijele atetu do-mai- oj
ekonomiji, Karakteriaticno i
intereaantno je po torn pitanju pi-aan- je
beogradakog liata "Medjuna-rodn-a
politika" od 1. aprila 1959.
godine, u clanku "Jugoslavija i
GATT receno je alijedeee:
"Dotad Jugoslavija joi nije pos-U- la
elan GATT-a- , a nlti je predu-zimal- a
korake u torn pravcu. Okol-noa- ti
se nalaze u aledecim cinjeni-cama.
Irve au institucionalne 1
proizlaze izveanim delom iz naAeg
sistema, a mnogo ve4im delom iz
njegove joe nedovoljne izgradje-noa-ti
na spoljnotrgovinskom polju
(napr. carina). Druge okolnoati au
tnatarijalnog karaktera i izraiene
au deficitnim platnim bilanaom i
rezultat su delom zaostaloati naie
privrede. . . Ore dtc grape okel-eo- tl
ro aamo da aa reljen na-H- a
osperavaju I oprcdeljaju nacin
prilafcnja Jugoilailje GAlT-a- , ne-go
takodjer i iHwmogeeavaJe Ja-Кв]ат- 1ј1
da prcuim oae obavcie
koje au aadriaRe u odredfcema
Opateg peraiHffla (GATT-a)- . Po-dvuk- ao
M. S.)
O kakvim ae tu sve "obavezama"
radi, pokazuje nam dalji sadriaj
clanka:
Риша1гаао aa aaae alraae, prve
faze pribUiaraaja GATT-- a (dosad
aaae aaaae proaaalracl i акчае a-fcatv- evali
drukiije a nieavve ra-du)- aa
mm ce aaaciti a aame pat-reb- u
aita tehaiMdh prilagedjava-aja- ,
aege cV rle rerevalae pret-atavlj- ati
i icvema eptereeeaja.
Dragiai reriaia: ati cVaae a perX-k- e
viae alagati a GATT, aeg it
ееам 4 ajega daaljatr. (Podvu-ka- o
M. s.)
I dalje:
"N treba ae IsamaaUti ate at
GATT fcariaU 1 aa aaapredjlvaaje
џтшЛввк i peiWHaafwiti tatereaa
udmaaih aratalia. t'ontaloai, sa-le
n I paatoji." (Podtikao M ..)
I- - - 1 Ц 41 i- - !11I1(R0 Ili u
' pi mi pi i i ipim 1'eta", na o-'io- Mi
knjih si. lobo.i-- , "na ianopravnoj
osiiovi" raz ijaju trgoin-k- i odno-s-i
medju clanicama GATT-a- , pa
stoga i podvlaci u istom flanku da
je "potrebna velika epreznoat kod
tretiranja ovog problema".
Clanak se zavrsava sa placlji-vo- m
konstatacijom :
"Jugoslavija Je evoJim intereao-vanjer- a
za pronalaienje formi a-l- eg
pridruiivanja GATT-- u bto ta-ko
ispoljila i gotorost da do gra-nic- a
svojih mogufnosti prihvati o-bav- eze
koje odatle proizilaze. Ali,
na tome putu mo2e da idc aamo
do granice svojih moRTicnosti. I,
naravno, da od svojih partnera o-cek- uje
istu takvu gotovost" (! ?).
Dakle, ni u kom slucaju se ne
moie reC"i, da jugoslavenskim ru-kovodioci- ma
nisu bili jaani poloiaj
i obaveze driava-clanic- a GATT-a- ,
kao i to u koju avrhu je ova or-ganiza- cija
stvorena. Ali, uprkoa
toga, jedva godinu dana poslije ci-tira- ne
ocjene GATT-a- , proiete pe-simizm- om
i atrahom, njihovo mis-ljen- je
se toliko promjenilo da je
postalo potpuno suprotno prvoblt-no- m:
pristupanje Jugoslavije GAT-T-
u progla.ieno je za "uspjeh",
a domaca Stampa objavila je o
tome niz hvalospjeva. "Borba" od
28. decembra I960, ide dotle, da
tvrdi, kako ce Jugoalavija kao "pu-noprav- na
ilanica GATT-a- " moci
svestrano da "koristi povlastice
kod robne razmjene koje ta orga-nizaci- ja
pruia" (? !). Tako, eto,
jugoalavenski rukovodioci, po ata-ro- m
obiiaju, aa svojim hokua-po-kusi- ma
preko noci stvaraju od
crnog bijelo, kao eto su i u broj-ni- m
alucajevima bijelo proglasili
za crno!
Kako ae, takorekuc, od danaa na
autra promjenio taj atav, kada su
sadriina i ciljevi GATT-- a oatali
isti? Nije li, moida, ualijed toga.
Ho su u medjuvremenu odklonjeni
glavni uzroci zbog kojih zemlja
nije ranije mogla da priatupi GAT-T-
u? Moida je apoljnotrgovinaki
platni bilans prestoo biti deficit-nim,
moida je vec prebrodjena e-kono- meka
zaostaloat zemlje, koju
napominje "3?Wjunarodna Pol-itika"?
Ni u kom alucaju! Prema pisa-nj- u
jugoslavenake Atampe izgleda
da se atanje po tim pitanjima cak
i pogorSalo. Deficit u spoljnotrgo-vinskom
platnom bilansu raste iz
godine u godinu. lako se jugoala-venski
eksport u poaljednje godi-ne
povecao, ipak nije uspjelo lik-vidir- ati
deficit, bududi da vrijed-no- st
izvoza jedva pokria 68-6- 9
posto vrijednosti uvoza. Pad cije-na
tih roba koje Jugoalavija izvo-z- i
predstavlja jedan od glavnih us-ro- ka
nejspunjavanja plana ekapor-t-a
po vrijednoati. Intereaantno je
s to tacke glediSta pogledati trgo-vack-o
vezo Jugoslavije aa Sjed. Dr-iavama.
"Borba" od 31. decembra
1968. g. pife da je ixte godine ii
Sjed, Driava uvezeno robe u vrijed
noati od 36.049 miliona dinara, a
u isto vrijeme izvezeno u Sjed. Dr-iave
robe u vrijednoati od 6.934
miliona dinara! Znaci, samo za
jednu godinu, aamo aa jednom ka-pitaliatickom
zemljom, sa Sjed.
Drsavama, Jugos'avija je u trgo-vinsk- oj
razmjeni im&la oko tride-H-4
milijardi dinara deficita! Da
ae to atanje nije ni do danaa pro-mjenilo,
potvrdjuje nam "Borba"
od 14. novembra I960., koja koa-sUtir- a
da "jug-oslavena- ki izvoz u
SAD oacilira oko istog nivoa oko K
godina"!
Zbog takvog- - "ravnopravnog" po-slova- nja
deficit u vanjakotrgovin-ako- m
platnom bilansu aamo u 1969
godini iznoaio je 63 milijarde di-nara.
("Borba", 17. januara I960).
U proiloj, 1960. godini on je doae-ga-o
takve razmjere, da ae morale
u 1961. godini ualijed toga prici k
opcem smanjivanju inveaticija,
"Borba" od 4. marta 1961. g. a
£lanku "Investicije na pocetku go-dine"
piJe alijedeee: "Povecane
disproporcije na triiitu i pogorsa- -
nje platnog bilansa u proiloj go
dini istakli su u prvi plan potrebu
za ublaicnjem (citaj: amanjiva-njem- )
investicija u osnovna sred-stva- ".
U ovoj godini, prema piaa- -
nju "Borbe" od 14. marta, I960.,
deficit u vanjskotrgovinskom plat
nom bilanau poraati ce "na preko
21 milijardu dinara" t. j. za toliku
sumu biti e veil od uobicajenog.
Deficit vanjakotrgovinskog platnog
bilansa Jugoslavije, odredjuje pa- -
Fivnost njenog plateinoar bilansa,
koji se naatoji "popraviti" stra-ni- m
zajmovima, kreditima i tzv.
ekonomakom pomofi". Van svake
je sumnje da ce na dalje pofor.ia-ni- o
oog stanja uticati i izvrena
devaluacija dinara u odno.u pre-ma
do'aru po kuru od 75 : 1 .
Nije se pnpravilo stanje ni na
polju industri jske proizvodnje. "Bor
ba" od 25. decembra 1960. iznosi
mi-ljen- je strucnjnka, od kojih je
i-- ci dio govorio o teSkim ulovi- -
SfRANA 3
R ATT
a pin mhIiih- - u im'ii ii neza-vfdno- ni
~:aniu u kojem -- e nalazi
domaca mdu.str.ja. Ko ta je je-dan
od njih rekao: "Uprkoa aolid-ni- h
=pjeh:i u razvitku pri redn,g
-i-teii- ,a, nNi piKiuzeca se krecu
jo; imedju n produkeije i malih
mouuenosti proirene reprodukeije"
I, dalje, orugi struenjak: "Od in-strume- nata
i uredjaja kojima fab-rik- e
raspolaiu de fakto ae koristi
samo oko 60 posto zn£ nedoata-tak- a
pojedinih rezenmh tlijelova".
Mijalko Todorovid, na sjednici Sa-vez- ne
skuptitine, koncem februara
o. g., takodjer je bio prisiljen pri-zna- ti,
da u zemlji postoji "opsti
relativno nizak nivo materijalno-proizvodni- h
snaga". Govoreci o
"bududnosti", on je koncem decem-bra
1960. g. n zaajedanju Uprav-no- g
odbora Savezne induatrijske
komore rekao: To znaii da ae
ved u 1661. g. nree modi da fees- -
bale prosdfni uslovi za proizvod-nju
nckih prirrcdnih grana".
Sve, gore iznijete, cinjenice poka- -
zuju to, da "glavne smetnje" i "o- -
kolnosti" koje su onemogudavale
u 1959. g. pristupanje Jugoslavije
GATT-u- , nijesu ni do danaa odklo--
njene, a sto je joi gore, vidi se da
de one i dalje postojati i poprimi- -
ti јо.ч opasnije forme, Znadi, pris-tupanje
Jugoslavije GATT-- u i nje-n- o
uklapanje u siatem kapitalistid-ko- g
triista i ekonomike, bilo je
odredjeno drugim uslovima, kako
van j skim tako i unutraanjim, t j.
njenom ekonomskom zavisnoidu od
Zapada, prije svega od Sjedinjcnih
Driava. Jugoalavenski rukovodioci,
koji su stavili svoju zemlju u za-visa- n
eknomski i politieki poloiaj
od kapitalistidkog evijet, prisilje--
ni su da bez ropota prihvate sve
uslove ameridkog imperijalizma, a
uz to su joe obavezani da ga i hva-l- e.
'Ovakav njihov atav "podkrep-ljen- "
je revizlonoatickom koncep-cijo- m,
da imperijalizam nije viae
opaaan, da je "pripitomljen" i da
on polagano "prerasta u socijali-zam- ".
Zar je onda eudo, Sto se na Za-pa- du
pjevaju hvalospjevi jugosla-venskim
rukovodiocima koji au se
"potpuno oslobodili od komunistii-ki- h
predrasuda". Zapadna, reakci-onarn- a
itampa alaie ве, uglavnom
u tome, da je nova " reorganized ja
privrede" u Jugoalaviji i njeno u-klap- anje
u sistem zapadne ekono-mike
јо.ч vise pribliiila ovu zem-lju
kapitalistidkom svijetu i "uda-l.iil- a
je od Istoka". Podvladi se da
decentralizovuna jugoalavenska pri-vred- a
znadi "nepovratni prekid sa
komunistickim metodima privrede",
"napustanje marksistickih dogmi"
i "obracanje nekomuni8ti(lkim iz-vori- ma
za poboljianje --konomskc
efikasnoati". "Borba" od 21. mar-ta
1961. "napada" jelan zapadnja-dk- i
list, zbog toga, to je (tovodom
promjena u Jugoslaviji zakljucio,
da de "stranci jednog dana posum-nja- ti
da li su Jngo-law- ni joi ko-munis-ti".
Americkt li.--t "Now York
Times" pisao je nedavno o istoj
temi, te izrazio mi-ljen- je, da de
Jugoslavija "jednoj dana dodi do
privrede, koja se vi;e nede modi
oznaciti kao iatinska komunisticka
privrede".
Naravno, jugoslavenskim rukm-o-diocim- a
se ne dopada ta "suvisna
brbljivoat" zapadne .;tampe, koja,
po svom starom obiraju, uvijek ae
"istrcava". Oni imaju volju da i
dalje igraju ulogu "komuniata" i
"neimara socijalizma", gubedi pri
torn is vida dinjenicu, da ih njihov
rad i postojede atanje u zemlji po-kazuje
u drugom svijetlu.
Uklapanje Jugoslavije u aistem
kapitaliatidkog triista i ekonomike
ne znadi drugo, nego pretvaranje
zemlje u ekonomaki privjeaak Sjed.
Driava, ne znadi drugo nego dalje
pogorianje ved ionako teAkog ii-votn- og
stanja jugoalavenskih rad-ni- h
maaa. Ovo potvrdjuju i najno-vij- e
vijeati o povedanju anarhije i
kaosa u proizvodnji i trgovini, o
podizaitju iivotnih troikova sta-novniit- va-
"Srcmirski mar§"
Sovjetski kompozitor A-ra- m
Hajfaturjan priprema
"Svemirski mart" u slavu
prvog kosmonauta, Jurija
Gagarina.
Haiaturjan je riao slije-doc- u
izjavu novinarima :
"Sve sovjetske kompozi-tor- e
uzbudio :e Cagarinov
pothvat i oni zelo da im bu-ds
inspiraci.ia za njihovo
stvaranje. I ja sani. moida
jos i ranijp nego oni, o tomu
razmisliao. Prij nekoliko
mjeseci grupa radnika iz
Rostov posjetila me i zal-razi- la
od mene d napisom
kompoziriju koja bi pred-tavlja- la
"svemirski mars".