Novosti, March 29, 1945

              #I
11
V
4
STRANA 2 N9VOST1 Ćotrrtok 29 marča 195
T NOVOSTI Britanija i Jugoslavija Svećenstvo u narodno-oslobodilačk-oj
Published every Tuesdav Thursday and SaturdaT by the
Novosti Publishing Company borbi In the Croatian Language IZ BEOGRADSKE POLITIKE 1 MARĆA
Ulazi svald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Registered in the Registrv Office for the City ol Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
206 Adelodde Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Još o registraciji Jugoslavena
Izgleda nam da pitanje registracije jugoslavenskih gra-djan- a
još mnogima nije jasno Nekoji gledaju na to pitanje sa
opravdanim nepovjerenjem bojeći se da to nije možda kakav
trik preostao od starih anti-narodni- h režima drugi bi rado
znati da li je taj poziv za registraciju izdan po naredjenju ili
sa znanjem nove jugoslavenske vlade u Beogradu treći se in-teresiraju
na koga se to sve odnosi koga se smatra gradjani-no- m
a koga ne itd
Sva ova i 3lična pitanja 3U naravno na mjestu i nama je
drago da ljudi od nas traže objašnjenja i savjet iz prostog
razloga što su u prošlosti bili naučni gledati na jugoslavenske
konzulate kao na podružnice raznih anti-narodni- h režima koji
su bili pretvorili konzularne urede u obične špijunske i anti-iseljenič- ke
agencije Na konzulat su se nekad obraćali samo
onda kad su bili prisiljeni Mrzili su ih jer su za to imali i raz-loga
kao što su mrzili sve one koji su zastupali ili branili te
stare protu-narodn- e režime
Medjutim stvari su se promjenile U zemlji koja se još ni-je
oslobodila od vanjskog i unutarnjeg neprijatelja uspostav-ljena
je nova narodna vlada Još prije toga postojala je u
inostranstvu vlada Subašića koja je bila u uskoj vezi sa Vi-jećem
Narodnog Oslobodjenja u zemlji I prema tome jugo
slavenski konzulati bez obzira da li su stare ličnosti u konzu-larnoj
službi izmjenjene ili ne prelaze pod vlast nove legalne
vlade u zemlji
Znači dakle da u vezi poziva za registraciju no može biti
nekog "posebnog trika" bez znanja i odobrenja nove vlade
A nova vlada sa punim pravom hoće da zna kud se sve
gradjani Jugoslavije nalaze čime se zanimaju i da li imaju
zelju povratiti se svojoj domovini nakon rata Ona to hoće da
zna jer je svijesna činjenice da je većina iseljenika bilo iz
ekonomskih razloga prisiljeno bježati iz stare Jugoslavije Ona
hoće da zna da li može ili ne računati na njihov povratak kad
se ratne prilike srede i kad će trebati radnih ruku za rekon-strukciju
zemlje Ona konačno hoće da zna kud su i što rade
oni koji su zemlju napustili kao mornari vojnici činovnici i
drugi kojih je rat zatekao u stranim morima i državama ili
koji su u predvečerje rata utekli ispred fašističkog razbojnika
Eto mi držimo da iz ovih i sličnih razloga jugoslavenska
vlada preko svojih konzulata hoće da zna o svojim gradjani-ra- a
pak za to i provadja registraciju
Razumljivo je samo po sebi da pod takvu registraciju
spadaju samo oni jugoslavenski gradjani koji nisu primili gra-djanst- va
bilo koje druge zemlje No to opet ne znači da oni
koji su gradjani recimo Kanade neće smjeti poći u Jugoslavi-ju
i bez registracije kad za to dobiju priliku i mogućnost
Ovako mi gledamo na pitanje te registracije a za sve po-tankosti
obratite se na konzulat od kud ćete vjerujemo dobiti
potanja objašnjenja u vezi načina registracije
PROČITAJTE:
"Svećenstvo u narodno
oslobodilačkoj borbi"
U današnjem broju Novosti donašamo tekst predavanja
Msgr Dr Svetozara Rittiga župnika crkve svetog Marka u Za-grebu
održanog prošle godine u oslobodjenoj Glini
Vrijedno i poučno je pročitati to predavanje Prvo za to
ito to govori jedan viši crkveni dostojanstvenik na položaju
i drugo što 3mo mi u ovim zemljama nadareni sa takvim sve-ćenicima
koji propovjedaju i ispovjedaju obratno onom što
danas govori Msgr Rittig i nedavno što je rekao slovenski bi-skup
Mikoš
Naše svećenstvo u Sjedinjenim Državama Amerike (ne i
u Kanadi jer ih kod nas nema i nemogu opstojati) otvoreno
služi neprijatelju naroda svog Ono ne samo da je protiv oslo-bodilačke
borbe našeg naroda u kraju nego i protiv svih i
svega što demokratski diše i putem napredka ide Naši sve-ćenici
u Sjedinjenim Državama zaraženi su domobranstvom i
fašizmom Iz dana u dan truju i nastrojavaju naš narod protiv
nove Jugoslavije protiv njenog vodstva protiv Sovjetskog Sa-veza
protiv odluka u Teheranu i Jalti protiv Roosevelta Chur-chill- a
i Staljina protiv demokratskih društava i njihovih novi-na
u Americi i Kanadi — uopće protiv svega što zagovara i
radi u pravcu napredka i blagostanja naroda
Još jasnije naši svećenici u Sjedinjenim Državama (neka
nam se oprosti ako je tu ili tamo koji izuzetak o kojemu mi ni-smo
čuli) pretvorili su se u ustaške i fašističke "promičbe" Taj
svoj posao obavljaju ne samo riječju nego i perom ne tajno
nego javno preko svojih novina "Naše Nade" glasila Hrvatske
Katoličke Zajednice i "Hrvatskog Lista i Danice Hrvatske" i
jos nekojih drugih
Iz ovih razloga mi smatramo da će predavanje Msgr Ri-ttiga
održano prošle godine u Glini baciti jasnijeg svjetla na
rad nekojih narodnih svećenika u starom kraju i prosvjetiti
put onima koji su zavedeni po toj ne našoj nego tudjoj crnoj
družini koja se doklatarila za iseljenicima u ove zemlje da
mu zamrači um a ne da mu bude od pomoći
A sada pomno pročitajte što veli Msgr Rittig i sami stva-rajte
svoj sud
Ovih dana boravio je u našoj
sredini britanski vrhovni zapovjed-nik
na Sredozemlju feld-marl- al Aleksandar Iako je njegov bora-vak
u Beogradu imao pretežno
vojnički karakter: da bi se spora-zumi- o
sa maršalom Titom vrhov-nim
Štabom Jugoslavenske Vojske
o zajedničkim vojnim operacijama
protiv Nijemaca ipak njegova po-sjeta
ima za nas i Siri politički
značaj Zato držim da nije z gore-ga
istaknuti ovom prilikom neko
liko činjenica u odnosima izmedju
Britanije i Jugoslavije za nas da-nas
vrlo važnih
Kad se poslije 1932 dolaskom
njemačkog nacional-socijalistlčko- g
pokreta na vlast pojavila opas-nost
za europski mir i poredak iz- -
gradjen u svijetu poslije prvog
svjetskog rata jasno je bilo naro-dima
Britanije i Jugoslavije da je
potrebno ponovno okupljanje sta-rih
saveznika iz prvog svjetskog
rata za borbu protiv te nove nje-mačke
opasnosti Narodi Jugosla-vije
od samog početka su bili na
čisto da je njihovo mjesto u novom
svjetskom sukobu na strani starih
prijatelja Zato su se uporno odu-pirali
pred početak drugog svjet-skog
rata da slijede izdajničku
politiku kneza Pavla i Milana Sto-jadinovi- ća
Tko se kod nas ne sjeća teških
dana iz proljeća i ljeta 1940 Fran-cuska
je bila poražena i pregaže-na
Britanija ostala sama oči u
oči sa strašnom njemačkom nema-ni
junački je izdržala udarce Mi
smo sa atrepnjom slušali izvješta- -
je o strašnim njemačkim zračnim
napadima na London i ostale en-gleske
gradove Sa koliko radosti
primili smo vijesti u jeseni 1940
da Hitler nije uspio slomiti zrač
nim napadima otpornu snagu Veli-ke
Britanije Već u to doba nama
je bilo jasno da je on izgubio rat
Zato kad se slično Napoleonu po-slije
neuspjeha u zračnom i pomor-skom
ratu okrenuo prema Istoku
da traži iire strateške osnove za
nastavak borbe znali smo da i mi
dolazimo na red Slabići i izdajnici
vrste kneza Pavla i Dragi Je Cvet-ković- a
mislili su da možemo iz-bjeći
svoju sudbinu stavljajući se
u službu tada pobjedničkom europ-skom
fašizmu Narodi Jugoslavije
mislili su drugačije Na pakt pot-pisan
od vlade Dragiše Cvetkovića
l Vlatka Maćeka sa njemačkim
Kajhom odgovorili su usklikom
"bolje rat nego pakt" i prevratom
od 27 marča 1941
Na udarac pesnicom u obraz 27
marča uzvratio je Adolf Hitler iz-nenadnim
napadom na Jugoslaviju
C aprila 1941 Kolika je smjelost
naroda Jugoslavije da prkose po-bjedničkom
njemačkom Kajhu
izazvala divljenje i oduševljenje
javnog mišljenja u Velikoj Brita-niji
toliko su opet brzi vojni i po-litički
njen slom stvorili zabrinu-tost
Već tada je jasno bilo britan-skom
javnom mijenju da nešto ni-je
bilo u redu u staroj Jugoslaviji
Naša izbjeglička vlada kad je
stigla u proljeće 1941 u London
raspolagala je velikim moralnim
kapitalom stvorenim kod britan-skog
javnog mijenja prevratom od
27 marča Ona taj kapital nije uni-jela
čuvati Ona se nije trudila da
organizira narodni otpor protiv
okupatora i da planskom smišlje-nom
akcijom onemogućava njego-ve
paklene planove na razbijanju
jedinstva naroda Jugoslavije što
više i sama je podlegla njegovoj
taktici Na prve vijesti o pokolji-ma
što su ih po naredbi njema
EDWARD KAHDEU:
(Nastatak peti)
U narodno oslobodilačkoj borbi
narodi Jugoslavije ponovno su se
zbližili u toj borbi ponovno su
stvoreni moralno-politič- ki uslovi
za zajednički državni život po-novno
je zavladala misao da Ju-goslaviju
treba sačuvati te da ona
mm --Ufs
ENvkfliiaiiiiB
E Kardelj
i jedino ona može
biti moćna domovi-na
ravnopr a v n i h
naroda Da nije bilo
narodno oslobodila
čkog pokreta Jugo-tlavij- u
nitko nebi
Jio mogao obnoviti
Pokazalo se da je
ostvarivanje davnih
nacionalnih težnji za koje su se
ugnjetenl narodi Jugoslavije uza-lud
borili dvadeset godina bila
jedna od osnovnih pobuda za mo-bilizaciju
narodnih masa Jugosla-vije
u borbi protiv okupatora
4 Na isti način postavljeno je i
pitanje demokratskih prava koja
su u staroj Jugoslaviji bila oteta
narodu činjenica da je narodno
oslobodilački pokret priznao ta
prava pokazala je narodnim ma-sama
da će njihova buduća domo-vina
biti bolja od stare — ito ih
gm
čkih okupatora vršili nad Srbima
po Hrvatskoj i Bosni plaćeničke
bande Ante Pavelića nali izbjegli-čki
krugovi u Londonu i sami su
se krvavo zavadili Mjesto da bra-ne
državno jedinstvo oni su ga
napustili Danas se već sve zna što
je radila u to doba na zapadu naša
emigracija Zato nikoga ne čudi vi-še
činjenica da je naša vlada u
Londonu kako reče Mihajlo Petro-vi- ć
u Politici ubrzo pala po svom
ugledu na stupanj madjarskih i au-strijskih
komiteta Kod britanske
vlade i britanskog javnog mijenja
nisu mogli uživati ugled i poštova-nje
ljudi koji su sami napuštali dr-žavu
za koju su se po svom polo-žaju
morali brinuti
Još više Kad se pod vodstvom
Komunističke Partije Jugoslavije
u borbi protiv okupatora i njego-vih
domaćih poslužnika nizom us-tanaka
počeo stvarati narodno os-lobodilački
pokret kraljevska ju-goslavenska
vlada u Londonu mje-sto
da pomogne taj pokret radi
suprotno Ona je sve učinila da
vojničku organizaciju Draže Mi-hajlovi- ća
u zemlji iskoristi ne u
borbi protiv okupatora nego pro-tiv
narodno oslobodilačkog pokre-ta
Išlo se i dalje Dok se u isto
vrijeme Draža Mihajlović upući-vao
da i putem izdaje saradnjom
sa okupatorom pod svaku cijenu
uništi narodno oslobodilački pok-ret
kod britanske i ostale javno-sti
na zapadu sistematski se Sirila
lažna propaganda Borba Narodno
Oslobodilačke Vojske prikazivana
je kao Dražina Uspjesi te vojske
da su Draiini uspjesi
Početkom 1943-ć- e i britansko
javno mijenje je obavješteno da
nij Draža Mihajlović nosioc bor-be
za slobodu Jguoslavije Malo
po malo i tamo se saznalo da se iz
ruševina starih društvenih i politi-čkih
snaga u toj državi u ovom
strašnom ratu pojavio novi pokret
nove snage stvorili novi vodje Ne
Draža Mihajlović nego maršal Ti-to
i njegovi drugovi krstarili su po
našim planinama i organizirali na-rodni
otpor protiv fašističkih oku-patora
Računajući s ovim činjenicama
britanska vlada poslala je u pro-ljeće
1943 godine generala Mac-Lea- na
kao prvu vezu sa narodno
oslobodilačkim pokretom u Jugo-slaviji
Od toga vremena postepeno
se mijenja stav britanskog javnog
mnijenja i britanske vlade prema
izbjegličkoj vladi u Londonu i na-rodno
oslobodilačkom pokretu kod
kuće Njima postaje jasno da pos-lije
strašnih iskustava u ovome
ratu stari ljudi i tare stranke u
Jugoslaviji neće biti u stanju rije- - i
Siti sve probleme koji su se bili
postavili pred njezine narode Isto
tako su bili na čistu da narodno
oslobodilački pokret Jugoslavije
ponikao u strašnoj borbi protiv fa-šističkih
okupatora ima pored či-sto
oslobodilačkih ciljeva i svoje
unutarnje političke zadatke On
dolazi kao historijski korektiv sve-mu
onome što je bilo trulo i ne-zdravo
u staroj Jugoslaviji Stoga
Je bilo i vodećim državnicima Bri-tanije
razumljivo da će on težiti
da oslobodjenoj državi da druge
osnove nego Sto ih Je imala prije
1941 Oni su to ne samo razumjeli
nego su uzeli na sebe zadatak da
olakšaju riješavanje svih krupnih
državnih pitanja u Jugoslaviji us-kladjuj- ući
težnje narodno oslobo-dilačkog
pokreta sa općim načeli-ma
istaknutim od velikih savezni-ka
u Atlantskoj Povelji i na tehe-ransk- oj
konferenciji Oni su priz
je još više mobiliziralo u borbi
protiv okupatora
5 Nacionalna i demokratska
prava nisu narodima Jugoslavije
obećana samo na riječima Narodi
su ih sami na djelu ostvarili For-miranjem
demokratskih organa
narodne vlasti u obliku narodno os-lobodilačkih
odbora koji su se
spontano pojavili-formiranje- m vr-hovnih
organa vlasti pojedinih na-roda
preko kojih su im osigurana
nacionalna prava — narodi Jugo-slavije
dobili su još jedan realan
dokaz da će njihove nacionalne i
demokratske težnje biti ostvarene
Ti organi su istovremeno i ga-rancija
da će tako biti Narodne
mase Jugoslavije ništa jače nije
moglo povesti s narodno oslobodi-lačkim
pokretom nego ostvariva-nje
njihovih demokratskih i nacio-nalnih
težnji — u praksi Preko
tih tekovina narodno oslobodilačke
borbe protiv okupatora narodne
mase vidjele su perspektivu svoje
daljnje borbe Jasna svijest o ci-ljevima
borbe jasna perspektiva
borbe povezuje svakog pojedinog
borca za pokret 1 paralizira sva ko-lebanja
koja se u teškim situaci
navali pravo narodima Jugoslavije
da sami izgrade svoje državno
uredjenje poslije rata i potrudili
su se da posredujući medju njezi-nim
političkim i društvenim sna-gama
omoguće da se te promjene
izvrše sa što manje trvenja i što
manje žrtava
Polazeći s ovoga stanovišta pre-mijer
britanske vlade Churchill
uzeo je na sebe da posreduje izme-dju
izbjegličke vlade u Londonu i
narodno oslobodilačkog pokreta u
Jugoslaviji On je lično prisustvo-vao
sastanku dr Subašića i marša-la
Tita u ljetu 1944 Njegova je bi-la
zasluga što je došlo do spora-zuma
Tito-Subaš- ić Krimska kon-ferencija
odobrila je taj sporazum
i tako dala medjunarodnu potvrdu
stanju stvorenom u Jugoslaviji u
toku rata preko narodno oslobodi-lačkog
pokreta Danas je nova de-mokratska
federativna Jugoslavija
priznata kao ravnopravan član
Ujedinjenih Nacija
Nije slučajno da podvlačim veli-ku
ulogu koju je odigralo britan-sko
državno vodstvo u stvaranju
današnjeg stanja u Jugoslaviji
Ima mnogo političkih krugova kod
nas koji varaju i sebe i druge tu-mačeći
da Britanija ne želi i neće
državu organiziranu kod nas na
f načelima narodno oslobodilačkog
pokreta Medjutim ona hoće i želi
prije svega nezavisnu i snažnu Ju-goslaviju
I njoj je danas jasno da
takvu državu kod nas može danas
izgraditi samo narodno oslobodila
čki pokret To se u Londonu vrlo
dobro zna s tim računa i prema
tome vodi politika u Jugoslaviji
Svako drugo tumačenje britanske
politike kod nas iz osnova je po-grešno
Zato je general MacLean
mogao reći u ime cijele Britanije
kada je govorio na prijemu u ofi
cirskom domu: "Is oslobodilačkog
rata podigla ae nova 1 bolja Jugo-slavija
ujedinjena kao nikada pri-je
i spremna zauzeti mjesto koje
joj odgovara pored njezinih savez-nik- a
u novoj Europi za čije se os-tvarenje
borimo'
Nova Jugoslavija izgradjivana
od maršala Tite i njegovog pokre-ta
na načelima bratstva i jednako
sti njezinih naroda trudi se i tru-diti
će se da bude stup miroljubi
ve politike u jugo-istočn- oj Europi
Ta ideja mira i bratstva medju
narodima vodi danas i britansku 1
našu vojsku u zajedničku borbu za
uništenje osvajačkog njemačkog
fašizma On će poslužiti kao osno-va
i budućnoj suradnji naroda moć-ne
britanske imperije i Jugoslavi-je
Dr Vao Cubrilović
MARŠAL BORIS ŠAPOš-NIKO- V
UMRO
Moskva 27 Marča — Maršal
Boris šapoSnikov bivši Sef glav-nog
štaba Crvene Armije i šef sov-jetske
vojne akademije umro Je
nakon duljeg bolovanja B šapoš-nlko- v
je bio Sef štaba Crvene Ar-mije
u prvoj godini rata protiv
Hitlerove Njemačke U jeseni 1942
je obolio radi čega je morao napu-stiti
svoju dužnost "Sovjetski Sa-vez
je smrću druga Sapošnikova
izgubio jednog od najstarijih i jed-nog
od najsposobnijih komandanta
Crvene Armije" — kaže službeni
izvještaj sovjetske Iade U njego-vu
počast izgraditi će se spomenik
Put nove Jugoslavije
jama pojavljuju kod izvjesnih slo-jeva
naroda
Iz ovih činjenica jasno se vidi
da se narodno oslobodilački pokret
nije razvijao samo kvantitativno
po svom obimu po uticaju na ma-se
nego i po svojoj unutarnjoj
strukturi po liniji svoje borbene
svjesti
Osnovne narodne mase povezale
su se kroz borbu u jedan čvrst de-mokratski
savez koji će biti sposo-ban
da novoj Jugoslaviji da istin-ski
demokratski lik Te činjenice
u prvom redu dale su snagu na-rodno
oslobodilačkom pokretu nji-ma
se jedino može objasniti fakat
da nadmoćniji neprijatelj nije bio
u stanju slomiti oružani otpor na-ših
naroda
♦ ♦
Svjesni smo da pred nama stoje
teške borbe i kada govorimo o do-sadan
jim pobjedama ne mislimo
reći da je dobivena odlučujuća bit-ka
Ali ogromna većina narodnih
masa Jugoslavije čvrsto je uvje-rena
da nije daleko dan kada će
dobiti bitku A to je najveća ga-rancija
da će ta bitka zaista biti
dobivena
(SvrieUk)
Msgr Dr Svetozar Rittig župnik crkve Sv Marka u Zagrebu
PREDAVANJE ODR2ANO NA PRIREDBI USMENIH NOVINA U
OSLOBODJENOJ GLINI MJESECA VELJAČE 1944 GOD
Silne sovjetske vojske kreću valjaju se prema zapadu
lome i krše sve zapreke nose oslobodjenje svim zarobljenim
narodima Vedri se na istočnom obzorju veliki dani pobjede
nisu daleko
Kako mi je večeras duša uzbudjena gledajući vas u toli-kom
broju drugovi i drugarice našu omladinu kako plamtite
oduševljenjem za narodnu stvar i slobodu! Dok je ovakovih
boraca svijesnih velikog djela ne bojimo se za svoju buduć-nost
Narodno-oslobodilačk- a vojska i partizanski odredi odhr-va- li
su se u ove dvije i pol godine najjačoj vojsci na svijetu
i veliki dio svoje zemlje i naroda oslobodili Cijeli svijet vam
se divi a mi se stariji s vama ponosimo
Naprijed nebo se vedri pobjeda je našal
Nada sve nas boli što se sva naša inteligencija i naše sve-ćenstvo
ne nalazi sa cjelokupnim narodom u jedinstvenoj oslo--
Doauacico) tronti znatan aio stoji zagiusen ustaškom i njema-čkom
"promičbom" stalno pod ustaškim terorom neodlučan
i malodušan Možda su i krivo obaviješteni No dužnost je
svakog hrvatskog rodoljuba da ne ostane po strani kada se
njegova domovina nalazi u pogibiji od tudjina i kada se nje-gov
narod bori za svoj opstanak Navlastito je dužnost svećen-stva
pomoći narodu u nevolji i tjeskobi To je smisao svećeni-čke
službe i životnog poziva Ne traži se od njega da nosi pu-šku
ah se zahtijeva da ga prosvjećuje vjerom u vječnu Božju
pravdu i moralni red u svijetu kako nebi smalaksao u teškim
ratnim iskušenjima koja nije želio a niti ih je skrivio Traži se
od svećenika da pouči narod što je pravedno a što je zločin
gdje je pravda a gdje krivica
Tko može reći da oslobodilačka borba hrvatskog naroda
protiv njemačke okupacije nije opravdana? Kada razbojnik
napadne na drumu čovjeka i hoće da mu otme njegovo blago
ugrabi novac a njega da ubije ima čovjek po Božjem i ljud
skom zakonu pravo da se lati oružja i da u nužnoj samoobra-ni
svoga života i imovine utamani zločinca i napadača Kada
te pravo ima pojedinac čovjek kako da nema isto pravo čitav
narod kada ga ni kriva ni dužna napadne drugi narod i hoće
da ga istrijebi kao divlju zvjerad?
Tko može reći i to kada neki nametnik protuzakonito
sjedne na državnu vlast to će reći otme je nasiljem i nedužno
prolivenom krvlju pa onda počne zarobljeni narod silom tje-rati
i novačiti u vojsku i slati ga u Bosnu Baniju Kordun Liku
i u sve strane zemlje da tamo pali kuće kolje nedužne ljude
žene i djecu — da taj narod nema pred Bogom pravo odmet-nuti
se u šumu i planine i oduprijeti se uzurpatoru da no
bude sukrivac njegovih zločina i pomagač zatora vlastitoga
naroda? Mislite li vi drugovi i drugarice da bih ja ovako va-ma
govorio kada ne bi bila istina kao ono sunce Božje nad
nama da nas je Nijemac nepravično napao zemlju nam oruž-jem
osvojio i kao svoga namještenika postavio "poglavnika"?
Braćo vi koji se protiv Nijemaca branite činite isto što su i
Nijemci činili godine 1806 i 1807 kada su kao lavovi branili
svoju zemlju protiv Napoleona i francuskog nametnika
U ovom velikom času borbe našeg naroda za svoju drža-vnu
slobodu zaista imao je hrvatski narod pravo da oružjem
u ruci ustane protiv dušmanina i da u najtjeskobnijoj uri svo-ga
opstanka zaište od Crkve s kojom ga veže 12 stoljeća nje-gove
povijesti neka ga ne ostavi na cjedilu
Stara riječ kaže da je povijest učiteljica života ali ima i
kršćanska riječ da je povijest ispitivanje ljudske savjesti i Sud
Božji nad narodima Neka crkveni ljudi ispitaju svoju savjest
da li su u ovom času potpuno izvršili svoju zadaću prema Na-todno-oslobodila-čkoj
borbi uz koju mirne duše možemo us-tvrditi
da stoji tri četvrtine hrvatskog naroda Narod i vojska
s pravom prigovaraju što se njegovi svećenici ne nalaze kao
dušobrižnici kod Narodno-oslobodilačk- e vojsko a nalaze se
pravoslavni za svoje vjernike pače i hodže za muslimane dok
je poznato da su službeni predstavnici narodno-oslobodilačk- e
vlasti lično poduzimali korake kod hijerarhije u ovom pravcu
Ja sam uvjeren da savezništvo naše s Komunističkom Par-tijom
u borbi za slobodu i nacionalnu nezavisnost hrvatskog
naroda i bolju njogovu budućnost nipošto nije u sukobu s krii-ćansko- m
savješću kako nije ni u Italiji ni u Francuskoj pa ni
u našoj bratskoj Sloveniji gdje su Kršćanski socijali i Kršćan-ski
demokrati i Komunistička Partija glavne snago u zajedni-čkoj
borbi protiv nametnika protiv fašizma i rasizma
Za svoju tvrnju stojim na bilježi
Naš narod čita u svojoj povijesti kako je katolička crkva
bila vazda vjerna učiteljica svega vjerskog i prosvjetnog na-pretka
hrvatskog naroda a biskupi i svećenici budni čuvari
vjerske i narodne svijesti Tko ne zna za povijest biskupa i hr-vatskog
bana Petra Berislavića koji je 7 godina pod svoju sta-rost
u ličkim planinama odbijao osmanhjske provale baš kako
to danas čini naša oslobodilačka vojska u borbi s Nijemcima
i ustašama dokle nije junački pao u Plješivici godine 1520 bo-reći
se za krst časni i slobodu zlatnu' — Tko ne zna za 3lavne
narodne vodje za vrijeme oslobodilačkog rata koncem 17 sto-jeća
fra Ibrišimovića i popa Marka Mesića?
Ovaj čas se narod pita eto danas je u našoj zemlji osva-jač
opasniji nego Osmanlije — a gdje su naši biskupi i sveće-nici'
— gdje Berislavići Mesići i Ibrišmovići?
Naprotiv se dogadja da je bilo i da ima svećenika koji
stoje na strani osvajača na strani fašista i ustaša Pače s naj-većim
bolom i zaprepaštenjem moram priznati da se naška
medju mladjim svećenicima na sablazan cijeloga svijeta i sra-motu
svećeničkog staleža nekolicina svećenika — koljača
Koji čovjek od ljudskog osjećaja da se nad tim ne zgrozi' —
Čovjek može pognješiti ali svećenik-kolja- č je zlikovac nad zli-kovcima
Svećenik-kolja- č je novi Iškariot Crkvena oblast ih je
nekolicinu već svrgla sa svećeničke službe i otjerala iz crkava
eh ustaške vlasti nisu dopustile da se njihova imena objelo-dane
Kada nastane u svijetu i u našoj zemlji blagi mir bit će
prva zadaća crkve da uzme veliko rešeto i temeljito pročisti
svećeničke redove od krvavih ustaša jer to zahtijeva Božja
pravda crkveni kanon i cio narod koji nikada ne će dozvoliti
(Pronos na str 4)
tiffnpr smm j3jwj%jp niw- - mwpp#%