000082 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
%
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 20 februara 1945 NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturdcrv by tbe
Novosti Publishing Company
In the Croatian Language
Izlszl svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
SfeffelMed in the Regktrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
ADRESA NOVOSTI
208 Adelaidp Street Wpst Toronto 1 Ontario
Tplephore: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Povodom izjave goso Košutića
"Naprijed" organ Komunističko Partije od 14 novembra
1944 godine piše:
"U vezi s člankom "K pitanju jedinstva" ("Naprijed" broj
77 od 31 oktobra prošle godine osvrnut ćemo se na neko-je
izjave g Augusta Košutića
Svoj put iz Zagreba na oslobodjeno područje naše domo-vino
gospodin Košutić obilježio je kao dolazak "iz unutrašnje
fronto na vanjsku frontu" Kako da protumačimo tu izjavu Ko-šutića
i što su to unutrašnja i vanjska fronta? Unutrašnju fron-tu
predstavljaju gg Košutić Tomašić i kompanija sa sjediš-tem
u Zagrebu a vanjska fronta predstavljena je u Narodno-oelobodilačk- oj
vojsci Evo što o tome kaže sam g Košutić:
"Po samoj unutrašnjoj fronti otpora koji je u istinu ve-ličanstvenog
Radićovog duha i punog uspjeha nebi smo
bili došli u svijetu do one medjunarodne političko važnosti
da nije uz čovječanski progovorio i vojnički genij našeg
naroda u ovom oslobodilačkom ratu
Prema tome ta unutrašnja fronta to je fronta otpora Iako
gospodin Košutić nigdje izričito ne kaže kome je ta unutrašnja
fronta pružila otpor dozvolimo da je pod tim mislio da je ona
pružala otpor ustašama i okupatoru
Razmotrimo 3ada kako je ta "unutrašnja fronta" (najme
g Košutić i kompanija) pružala otpor okupatoru U hrvatskom
narodu g Košutić kaže da je našao svoj put "unatoč poziva i
opomeno bivše jugoslavenske vlado da čekamo na znak ge-nerala
Draže Mihajlovića unatoč opomena inače sigurno
neprijateljskog nam engleskog novinara preko radio London
prijo dva mjeseca kad je rekao da je ranjena zvjer Hiller već
u kavezu ali da Je još opasan i da treba biti na oprezu ipak
zdrav narodni osjećaj nije se dao smutiti I tako Hrvati nisu
ništa zaostali za drugom svojom slavenskom braćom u aktiv
noj borbi protiv zvjerskog neprijatelja u svojoj domovini
O sebi i svojim prijateljima dakle o "unutrašnoj fronti" g
Košutić kaže slijedeće- -
"U gradovima je već teže: Ljudi odijeljeni od naroda
nemogu tako lako prosuditi pravo stanje i na njih glasovi iz
vanjskog svijeta imaju naravno veći upliv Toga so ne mo-gu
sasvim osloboditi ni svi prvaci od HSS-- a koji su silom
prilika odijeljeni od svog seljačkog naroda i duže vremena
žive odijeljeni u gradu gdje pod fašističkom strahovladom
nema nikakvo slobodno štampe nikakvog slobodnog sas
tajanja ni dogovaranja"
Iz ovih izjava g Kušutića možemo da ustvrdimo slijedeće:
Prvo da su hrvatski seljaci stupili aktivno u borbu protiv oku-patora
i njegovih slugu i tako našli svoj put bez pomoći g
Košutića i kompanije i
drugo da su tako zvani prvaci HSS u gradu izolirani od
hrvatskog naroda poslušali glas jugoslavenske vlade u Lon-donu
i jedan glas s londonske radio stanice koji su im prepo-ručivali
da budu na oprezu i da čekaju "na znak" kada da
stupo u borbu Prema ovim izjavama g Košutića slijedi jasan
zaključak da "unutrašnja fronta" nije pružila nikakav otpor
pošto "pod fašističkom strahovladom nema nikakve slobode
štampe nikakvog slobodnog sastajanaja ni dogovaranja" Iz-jave
g Košutića pokazuju dakle da je "unutrašnja fronta"
sjedila skrštenih ruku i čekala
Postavlja se pitanje da li su ovi navodi g Košutića točni
i da li je "unutrašnja fronta" zaista samo čekala? Činjenice
govore drugačije "Unutrašnja fronta" nije čekala skrštenih
ruku nego je pružala otpor ali no okupatoru i njegovim po-magačima
već jo ona pružala otpor narodno oslobodilačkom
pokretu Evo dokaza:
Prvo izjava dr Mačeka kojom poziva hrvatski narod da
potpomaže ustašku vlast G Košutić pokušava da opravda tu
Mačekovu izjavu jer je tobože nepotpuna i jer je dr Maček
"pozivajući narod da so silom no odupire novoj vlasti a
ono koji su u funkcijama izabrani kao općinski načelnici i
kotarski odbornici da ostanu na svojim dužnostima i rade
svoj posao u suradnji sa novom vlasti htio da izbjegne
krvoproliće golorukog i nedužnog svijeta"
Pokušaj g Košutića da nakon trogodišnje ustaške stra-hovlade
ovako opravda Mačekovu izjavu pokazuje da posto-ji
nepremostivi jaz izmedju njega i naroda hrvatskog i srpskog
u pitanju ocjene izdajničke izjave dr Mačeka
Drugo mi raspolažemo s dokumentom koji nam pokazu-je
na kojoj je liniji bila aktivna "unutrašnja fronta" tj g Ko-šutić
i njegova kompanija U rujnu 1943 godine g Košutić i
Torbar vode razgovore s predsjednikom ustaške vlade dr
Mandićem o tome kako bi zajednički mogli da obrazuju Jednu
vladu U jednom pismu dr Mandiću 30 septembra 1943 godi-ne
gcp Košutić i dr Torbar predlaže da se obrazuje- -
"nadstranačka radna vlada s ciljem da državna vlast pri-je
svega povrati povjerenje naroda u njegove vječne idea-le:
za duhovno smirivanje i ozdravljenje naših Javnih pril-ika"
Treće mnogobrojni letači i listić "unutrašnje fronte" "Pra-vica"
pokazuju takodjer protiv koga se borila i kome je pruža--
tak koji Je datiran sredinom mjeseca lipnja 1944 u njemu se I
I
v-yv-
M ar-jj- i _st — £~ f -- S -- ? SUJTUSV''
m
Piše: MAX WEKNER
DRAŽA BI HTIO DA SE GA I SA SMETIŠTA ČUJE aršal Greorv Zukov
čovjek koji ide na Berlin
New York — Maršal Gregorv
2ukov koji predvodi bitku za Ber
lin svratio je na sebe pozornost
svijeta U jeseni 1942 pisao sam da
ga njegov vojni talenat stavlja u
red najvećih generala drugog
svjetskog rata Do sada su doga-dja- ji
potpuno potvrdili to uvjere-nje
Nije slučaj Što maršal Žukov
predvodi Crvenu Armiju u Berlin
Niti jedan komandir u ovome ratu
nije postigao toliko i tako važnih
bitaka U oktobru i decembru 1911
on je bio pobjednik u borbama
pred Moskvom koje su spasile
Sovjetski Savez Ta borba bila )e
početak njemačke nesreće u Rusiji
U novembru i decembru 1942 on
je izvojevao najveću bitku kod
Staljingrada Mjesec dana kasnije
upravljao je operacijama Crvene
Armije koje su podigle opsadu
Lenjingrada druge prijestoljnics
Rusije U marču i aprilu 1944 kao
komandant na prvom ukrajinskom
frontu Žukov je probio njemački
front u zapadnoj Ukrajini i presje-kao
komunikacije južne njemačke
armije pod komandom generala
maršala Kleista
Tako je on pripremio uništenje
njemačke vojske koje je provede-no
u augustu I septembru 1944 po
armijama Malinovskog i Tolbuhi-n- a
te omogućio ofenzivu Crvene
Armije na Balkanu i Dunavu Nje-gov
rekord u sadanjoj kampanji
dobro je poznat — poznat je u bor-bama
za Varšavu zapadnu Polj-sku
1 sada za Berlin
Maršal žukov komandovao je
gotovo svim važnim operacijama
na istočnom frontu — ili ih je pla-nirao
i nadzirao kao pomoćnik vr-hovnog
komandanta Nigdje nije
promašio nego Je uvjek dobivao
bitke ali što je najvažnije — on
postiže zadnju i odlučnu bitku ovo-ga
rata
Njegovi uspjesi nisu došli lako
Naprotiv — njegov rad bio je
veoma težak Imao je savladati ne-dostatke
Crvene Armije u prvoj
fazi rata savladati posljedice pov
lačenja i poraza u samom početku
patora
U ovome ratu maršal Zukov je
bio pravi čovjek na pravom mje-stu
— I on je podržavao mnogo
mjesta jer je uvjek bio opredje-lje- n
na najvažnije i najkritičnije
položaje U početku rata bio je Sef
generalnog štaba Kad su Nijemci
došli ispred Moskve postao je ko-mandant
tog fronta gdje mu je
bila povjerena obrana prijestoljni- -
ce Kasnije promaknut za pomoć-nika
glavnog komandanta maršal
vojdskvua npautfarontu najpri takoak? teške niti
je je išao na ukrajinski front u
ljetu 1944 i onda na bjeloruski
front u kampanji U nje-mačkoj
armiji niti jedan general
nije ostao tako dugo i tako nepre-kidno
na vodećem
Maršal žukov ima neobično rije-tke
vojne sposobnosti On je
tehničar taktičar organiza-tor
i strategičar Započeo je pred-voditi
vojsku kao tankovskl
i ovim oružjem porazio G-s- tu
japansku armiju kod Nomonhana
na granicama Vanjske Mongolije
u ljetu 1939 godine Kao šef gene-ralnog
štaba upravljao je organi
zacijom Crvene Armije u početku
rata U borbama kojima je ru-kovodio
Žukov Crvena Armija je
usavršila svoje taktike naročito u
kooperaciji oružja u vještini ofen-zivnog
ratovanja u prodorima
kroz neprijateljske linije I u
Svatko može biti siguran da će
rata
nisu
Dok
ratu
kod
rata
nje-- „ „ „ _„„ gova pm)m stupnju okupa
On sve cije biti vojni
velikog vojnika ' ruski autoritet
nervi oče- - zoni
ŠTO MJERE
SE
SVIMA JE
za
natskih unija je počela zasje- -
On je bio jedan od glavnih snaga danjem 6 februara u Londonu Iz-- u
Crvene Armije u mo- - grad ju je čvrste temelje novog
dernu I vojnu ' bratstva I jedinstva radničkog po--
izmedju ostalog
po svojoj i po
razilazi se s ustaškim
ali nije protiv hrvatske države Hrvatski seljački narod
mora konac ovoga rata dočekati puškom na ramenu Sa-mo
kao moći ćemo prema našim
za sve naše i
da upozore sve i kako se Hrvat
mora prijaviti vlastima i ući u sastav
Ovo Je danas
svakog Hrvata svakog
Ovaj letak kao i ostale njemu slične nije g Ko-šutić
on i njegova nisu nikada
a niti ih on ne u svojim Mi zna-mo
da svi ti letači i listići potiču iz kuhinje goe-pod- e
i da su oni izravno ili djelo fronte"
To je pravo lice fronte" gosp Košutića i
Svoje izjave o Titu i Narodno
borbi neka si za svoj
klobuk Hrvatski narod zna danas samo za jednu frontu
a to je fronta u borbi protiv
Hrvatski narod svrstan u redove Na-rodne
Fronte Hrvatske znat će da šatre i
sve fronte" koje sa pod skutom oku
ličen borac On je dokazao da zna
kako se može potući Nijemce Od
bitaka kod Moskve i do bitaka za
Berlin on je razvio i usavršio
Na osnovu njegovog rekorda
vjerujem da je prešao vojnu spo-sobnost
Ludendorffa i Focha u pr-vom
ratu Ni Luden-dor- ff niti Foch se suočili sa
tako čvrstim protivnikom Nisu
žukov se povratio da situacije
predvodi zadaća
sadanjoj
položaju
prvo-klasni
struč-njak
ma-nevrima
riješili
kao što ih je riješio Žukov
su veliki njemački generali
u ovome propadali jedan za
drugim žukova stalno se
dizala On je porazio cvijet nje-mačkih
— von Bocka
Kluga von
borba sa
bila Je naročito dramatič-na
Je njema-čkog
blitskriega te I
taktičar
ratovanja u Njemačkoj
Maršal Žukov je pora-zio
Guderiana Najprije ga je po-razio
kod Tule i Kaluge kad su
napadali na Moskvu za
tim na ravnicama Polj-ske
Poznana i
na putu do Berlina Nacistički ge-nerali
započeli su rat sa
a Žukov će ga završiti sa
Poslije maršal Žukov će
nnnril?! rsA RfulJinnm rraAvtAH
?? "?f " f 'bene sile Sovjetskog Saveza
ličnost kao i cijela s „„ „„
vojna karijera Jamči ovaj da &
konačni uspjeh Ima ljud- - Njemačke najviši
ske kvalitete — u sovjetskoj okupa-jaki- h
je 1 cionoj
RADNIČKA KONFERENCIJA U LONDONU POLAŽE
TEMELJE BUDUĆEG JEDINSTVA
"RADI TOGA NISU PODUZIMANE DOVOLJNE ZA
SPRIJEČAVANJE FAŠISTIČKE AGRESIJE DANAS NAM
TA OMAŠKA OSVEĆUJE" —
SOVJETSKI DELEGAT
Medjunarodna konferencija
koja
razvijanju
pobjedničku silu
kaže:
"Hrvatska Seljačka Stranka ideologiji svojim
znedjunarodnim pogledima pokretom
s
naoružani nastupiti gra-bežljivim
susjedima Pozivamo to članove su-mišljen- ike
svakoga svaki
najbližim vojnim hr-vatskog
domobranstva najsvetija dužnost
i seljaka"
potpisao
ali ih kompanija demantirali
spominje izjavama medjutim
zagrebačke
neizravno "unutrašnje
"unutrašnje kom-panije
laskave maršalu oslobo-dilačkoj
gospodin Košutić zatakne zaštit-nič- ki
okupatora i njegovih pomagača
neprobojne Jedinstvene
Oslobodilačke pobi-jedi
"unutrašnje stvorene
unijetnost modernog
svjetskom
kompliciranih
zvijezda
generala
Mannsteina Guderia-n- a
Njegova vojskom Gu-deria- na
Guderian teoretičar
najodvažniji
najsposobniji mehaničkog
svagdje
Nijemci
zapadne
Brandenburga
blitskrie-go- m
blitskriegom
Njegova
hladnokrvan
REKAO
kreta slobodoljubećih zemalja To
je "prva svjetska mirovna konfe-rencija"
— rekao je vodja sovjet-ske
delegacije Vasilj Kuznecov
Poslije poraza Hitlerove Njema
čke zadaće medjunarodnog radni- -
svijetu"
Pošto sa strane širokih na-roda
pogotovo radničkog pokreti
mjere za spriječavanje fašističke
ćuju Pomanjkanje tijesne
izmedju demokratskih
pomanjkanje jedinstva
rodnog pokreta omogu
je fašizmu da je cijelo čovje-čanstvo
uvukao u
Danas se to gorko iskustvo
platilo milijunima života i nepro-cjenjivim
razorerim bogastvom
vrijeme je da se stvori
kako bi se
pokušaj buduće agresije
Konferencija na kojoj je zastupa--
Tri godine borbe
BANIJA
(Svršetak)
Bezbrojne su žrtve koje je dala
Banija Imena Vasilija Gaćeše Ni-na
Marakovića Joce Milobratovi-ć- a
Miloša Ćavića Dmitra Mitića i
mnogih drugih divnih narodnih
iunaka koii padoše u borbi za slo-bodu
vječito će ostati u sjećanju
rpskig i hrvatskog naroda I
ponos kasnjih pokoljenja
HRVATSKO PRIMORJE I
GORSKI KOTAR
Hrvatsko Primorje i Korski Ko-tar
postaju takodjer vrlo brzo ža-rišta
narodnog ustanka šume po
čijim su proplancima trčale srne i
lijeno Šetao mrki medvjed oživjele
su onih dana su u naše gra-dove
navalili čopori bijesnih tu-djins- kih
pasa S morske su strane
u šume Viševice krenuli Tomo
Strižić s Bribircima 1 ostalima Su-šača- ni
Grobničani i Kastavci iza-šli
su na Tuhobić 1 u "špilju"
Grobničkim Poljem S druge stra-ne
krenuli su Brinjacl Gornjeg
Kraja na čelu sa Srdjanom Uzel-ce- m
1 Drežničani sa svoja
na Planu iznad Stalka Pod
rukovodstvom neu-strašivog
druga Josipa Krasa ot
počeo je neravan s okupato-rom
Krajem jula 1941 prvi su hitci iz
nekoliko pušaka drsko zapraštali
po tudjinskom osvajaču koji je
gotovo sa stotinu tisuća talijan-sko-fašističk- ih
vojnika zasjeo na
primorske obale I goransku željez-ničku
prugu Tomo Strižić pisao
je u ono vrijeme s Viševice: "Ima
mo tri puškomitraljeza petnaest
pušaka I petnaest hiljada metaka"
Srdja je Imao puškomitraljeza
I petnaest pušaka Na Plani iznad
Stalka četiri drežnička partizana
Imali su četiri puške Delnlčanl su
u svom logoru bili naoružani s de-setak
pušaka Oružje se uvijek po
novno podmazivalo I
milovalo Veze su s Karlovcem
Zagrebom I Likom bile već uspo
stavljene
Istodobno su otpočele akcije
Primoraca Brinjaka i Drežničana
Srdjan sa svojim ubi-ja
i goni ustaše Prokika u
prvoj otvorenoj bitci parti-zanske
naoružane straže Čuvaju
već prva oslobodiena sela brinj-sko- g
Gornjeg Kraja
Zatim su prekinute telefon-ske
veze Drežnice s Jezeranlma I
skinuta glava povjereniku ustaških
bandita u Drežnici — Koberščaku
Ti prvi hitcl nasred Drežnice bili
su znak za uzbunu Na
oružje! Osveta Je otpočela
Onda Je vatra zapaljene mošun-sk- e
pilane obasjala Drežnicu i či-tavo
Primorje Sveti plamen raz-gori- o
se u srcima partizana i osta-lih
rodoljuba u selima i gradovima
Hrvatskog Primorja i Gorskog Ko-tara
prijeteći tudjinskom osvajaču
Za brzi razvitak narodnog ustan-ka
u ovim krajevima velike
zasluge sadašnji sekretar Central-nog
Komiteta Komunističke
tije Hrvatske drug Andrija Heb- -
rang
To su bili prvi koraci prvih de-setina
vodova I četa iz kojih Je
Izrasla 13 primorsko-goransk- a
divizija Narod Gorsko?
Kotara i Hrvatskog Primorja s
ponosom može kazati da je i on
znatno pridonio kapitulaciji fašis-tičke
Italije To su bili nezaborav-ni
t slavni dani u kojima je narod
Hrvatskog Primorja i Gorskog
Kotara proživljavao već Jednom
sreću slobode No skoro će ponov-no
lepršati narodne zastave na na-šim
brodovima u primorskim luka-ma
skoro će se smiriti narod u
selima i zbjegovima po urnama li-jepog
i ponosnog Gorskog Kotara
Nije zaostao za svojom braćom
u Primorju ni narod naše drage
ISTRE koji je nakon dugog ra-bova- nja ustao da se bori za oslo-bodjen- je
od tudjinskih ugnjetača i
čkog pokreta biti će od tolike pripojenje matici — domovini Hr--
važnosti što su i sada Poraz vatskoj
nacističke Njemačke — rekao je _
Kuznecov će tek prvi korak u ! anas Jtrom krstare dvije bri-"dugovrem-enoj
borbi za potpuni medjukoj ma I proslavljena
poraz fašističkog upliva po cijelom bngad? 'Vladimira Gortana"
masa
surad
nje
ćilo
ovo
kad
takvo
svaki
biti
kad
nad
dva ša-tora
boj
dva
oko
dok
bile
svima
Ima
Par
isto
kao
biti
mnogoorojm partizanski bataljoni
i odredi koji će s ostalim jedini
čama naše junačke vojske skoro
izvojevati dan slobode
nisu poduzimane dovoljno snažne HRVATSKA
radničkog
kr-voproliće
onemogućilo
neposrednim
prebrojavalo
partizanima
proslavljena
leljkovani
SJEVERNA
kuplje) iako sama nije bila odmah
zahvaćena valom narodnog
ustanka ona je ipak dala prve na- -
no oko 50 milijuna radnika savez- -
riJUK Tamalla nnlalo fvratp trmp
ime Phillin Murrava predsjednika
CIO Sjedinjenim Državama
Reid je da se je-dinstvo
Ujedinjenih Nacija može
postići jedino pomoću nesalomive
solidarnosti medjunarodnog zanat-sko
unijskog pokreta
tmmimmmumtmitllm
rodne borce i prve partizanske
grupe Iz Zagreba i drugih indus-trijskih
centara: Varaždina Siska
Koprivnice Bedekovčine Oroslav-Ij- a
i Krapine izašle su prve grupe radnika I studenata i zajedno s
najsvjesnijim seljacima započeli
neravnu borbu pod najtežim okol-nostima
Organizatori ovih grupa
naročito u Zagrebu bili su drugo-vi
Rade Končar i Marko Belinić
Već 22 juna 1941 onog
istog dana kada su njemački raz-bojnici
napali Sovjetski Savez
grupa Hrvata radnika napušta
Sisak I na čelu s Vladom Janićem
osniva u šumi" Brezovici u nepos-rednoj
blizini prvi I najsta-riji
partizanski odred u Hrvatskoj
Taj mali odred od 30 drugova
Imao je presudan uticaj na razvi-tak
ustanka u Baniji a naročito u
Moslavini
20 augusta iste godine napušta
Zagreb grupa radnika I studenata
naoružanih s 6 pušaka nekoliko
bombi i pištolja I njih 17 noću 16
na 17 septembra vrše akciiu na
žandarmerijsku stanicu u Sesveta-m- a
gdje ubijaju dva žandara i do-bivaju
dvije nove puške I jedan
pištolj Jedan od prvoboraca ove
grupe Silvo Pelcl radnik iz Za
greba strijeljan je početkom 1912
Iz te grupe strijeljan je takodjer
student Andrija Čorković I još ne-koliko
drugova
Sredinom augusta 1941 osnovan
je partizanski odred u žumberbu i
Prigoriu u novembru na Kalniku
l Moslavini a krajem marta 1942
osnovan je u neposrednoj blizini
Zagreba Zagrebački partizanski
odred Time su u cijeloj Sjevernoj
Hrvatskoj zametnuta prva žarišta
koja će se uskoro razviti u pravi
požar narodnog ustanka
Vršeći neprekidne akcije ovi su
borci stlcali vlastitom krvlju novo
naoružanje i iskustvo vodjenja
partizanskog rata
Brojno stanje žumberačkog od
reda na dan 15 augusta 1941 bilo
Je 40 boraca a njihovo naoružanje
184 pušaka (i duplica 12 pištolja
i 30 bombi Njihova prva akcija bi-la
Je na žandarmerijsku stanicu u
Jaski 10 9 1941 gdje su ubili dva
žandara I zarobili nešto oružja
Medju prvoborcima nalaze se ov-dje
Janko Stanešić Milka Kufrin
Milan Mraović-SImi- ć A medju
najsvjetlijim žrtvama koje su
pale na žumberku jest lik Franje
Oguninca-Selj- e koji je poginuo
ljeti 1943
U Moslavini bilo je novembru
1941 preko 50 boraca s 30 karabi-na
10 duplica nekoliko pištolja i
bombi Organizatori ovog odreda
bili su Vinko Jedjut-Cu- k Vukoma-novi- ć
Pavle-Stip- e Vinko Jedjut-ću- k
poginuo Je u 1944 Me-dju
prvim akcijama ovog odreda
bilo je temeljito uništenje "Gul-manov- e"
pruge
Kalnički borci Izvršili su prvi
napad u novembru 1941 na ustašku
posadu u Novigradu Podravskom
Organizatori ovog odreda bili su
Bobec Florijan tekstilni radnik iz
Varaždina i Jurec Vilko takodjer
tekstilni radnik koji je poginuo
kao komesar odreda 29 4 1942
Medju prvoborcima ovog odreda
bio je i Simun Blažić Hrvat iz Po-dravine
koji je poginuo u ljetu
1943
Idući putem slavnih puntara Ma-ti- je
Gubca I njegovih Hr-vatsko
Zagorje ulazi u borbu
Zagorski partizanski odred Izvo-di
početkom marta 1942 jednu od
prvih i najuspjelijih akcija na op-ćinu
u Brdovcu gdje osvaja 40 ka-rabina
Istovremeno vodile su se
borbe na Ivančici i tako i Zagorje
postaje strah I trepet za okupatora
i ustaše Medju prvoborcima u
ovom odredu bio je I Pavel Vide-kov- ić
komesar odreda seljak iz
Svete Nedelje kraj Zagreba koji
Je poginuo u blizini svog rodnog
sela polovinom 1943 g
Početkom ljeta 1942 uz pomo
kordunaških boraca osnovana je u
šumi Kljuka Izmedju Pisarovine i
Karlovca posebna četa koja se
kasnije razvila u Pokupski parti-zanski
odred
I MEDJUMURJE se diže u bor-bu
za slobodu I ujedinjenje sa
svojom maticom Hrvatskom U
proljeće 1943 u sastavu Kalničkog
partizanskog odreda osnovan je
prvi medjumurski vod Taj se vod
agresije na vrijeme danas nam se Sjeverna Hrvatska (Zagorje brzo pretvara u četu I bataljon
posljedice te agresije teško osvje-- 1 Kalnik Moslavina žumberak i Po-- Uskoro će se osnovati i I medju- -
zemalja
I medjuna
strašno
je-dinstvo
općeg
boraca
murska
Iz ovih iz ovih malih
grupa razvijao ce narodni usta-nak
koji danas bukti u Sjevernoj
Hrvatskoj Tuda viSe ne krstare
Ije za to jedinstvo I suradnju u ' malene grupice boraca
buduće To su u svojim govorima o™za m s aupionuum u
nodvlačill svi deleiratl Govoreći u ! na vodi borbu u Sjevernoj Hrvat
u
Robinson rekao
dakle
Siska
u
junu
brigada
početak
narodnih
skoj 10 zagrebački korpus moćno
naoružan koji sve više steže ob-ruč
oko Zagreba da uskoro zamet-ne
borbe u predgradju grada i za-vrši
borbu tamo odakle su 1941
pošli prvi borci za oslobodjenje
Object Description
| Rating | |
| Title | Novosti, February 20, 1945 |
| Language | hr |
| Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
| Date | 1945-02-20 |
| Type | application/pdf |
| Format | text |
| Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
| Identifier | NovotD4000176 |
Description
| Title | 000082 |
| OCR text | % STRANA 2 NOVOSTI Utorak 20 februara 1945 NOVOSTI Published every Tuesday Thursday and Saturdcrv by tbe Novosti Publishing Company In the Croatian Language Izlszl svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku SfeffelMed in the Regktrv Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 46052 CP ADRESA NOVOSTI 208 Adelaidp Street Wpst Toronto 1 Ontario Tplephore: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju Povodom izjave goso Košutića "Naprijed" organ Komunističko Partije od 14 novembra 1944 godine piše: "U vezi s člankom "K pitanju jedinstva" ("Naprijed" broj 77 od 31 oktobra prošle godine osvrnut ćemo se na neko-je izjave g Augusta Košutića Svoj put iz Zagreba na oslobodjeno područje naše domo-vino gospodin Košutić obilježio je kao dolazak "iz unutrašnje fronto na vanjsku frontu" Kako da protumačimo tu izjavu Ko-šutića i što su to unutrašnja i vanjska fronta? Unutrašnju fron-tu predstavljaju gg Košutić Tomašić i kompanija sa sjediš-tem u Zagrebu a vanjska fronta predstavljena je u Narodno-oelobodilačk- oj vojsci Evo što o tome kaže sam g Košutić: "Po samoj unutrašnjoj fronti otpora koji je u istinu ve-ličanstvenog Radićovog duha i punog uspjeha nebi smo bili došli u svijetu do one medjunarodne političko važnosti da nije uz čovječanski progovorio i vojnički genij našeg naroda u ovom oslobodilačkom ratu Prema tome ta unutrašnja fronta to je fronta otpora Iako gospodin Košutić nigdje izričito ne kaže kome je ta unutrašnja fronta pružila otpor dozvolimo da je pod tim mislio da je ona pružala otpor ustašama i okupatoru Razmotrimo 3ada kako je ta "unutrašnja fronta" (najme g Košutić i kompanija) pružala otpor okupatoru U hrvatskom narodu g Košutić kaže da je našao svoj put "unatoč poziva i opomeno bivše jugoslavenske vlado da čekamo na znak ge-nerala Draže Mihajlovića unatoč opomena inače sigurno neprijateljskog nam engleskog novinara preko radio London prijo dva mjeseca kad je rekao da je ranjena zvjer Hiller već u kavezu ali da Je još opasan i da treba biti na oprezu ipak zdrav narodni osjećaj nije se dao smutiti I tako Hrvati nisu ništa zaostali za drugom svojom slavenskom braćom u aktiv noj borbi protiv zvjerskog neprijatelja u svojoj domovini O sebi i svojim prijateljima dakle o "unutrašnoj fronti" g Košutić kaže slijedeće- - "U gradovima je već teže: Ljudi odijeljeni od naroda nemogu tako lako prosuditi pravo stanje i na njih glasovi iz vanjskog svijeta imaju naravno veći upliv Toga so ne mo-gu sasvim osloboditi ni svi prvaci od HSS-- a koji su silom prilika odijeljeni od svog seljačkog naroda i duže vremena žive odijeljeni u gradu gdje pod fašističkom strahovladom nema nikakvo slobodno štampe nikakvog slobodnog sas tajanja ni dogovaranja" Iz ovih izjava g Kušutića možemo da ustvrdimo slijedeće: Prvo da su hrvatski seljaci stupili aktivno u borbu protiv oku-patora i njegovih slugu i tako našli svoj put bez pomoći g Košutića i kompanije i drugo da su tako zvani prvaci HSS u gradu izolirani od hrvatskog naroda poslušali glas jugoslavenske vlade u Lon-donu i jedan glas s londonske radio stanice koji su im prepo-ručivali da budu na oprezu i da čekaju "na znak" kada da stupo u borbu Prema ovim izjavama g Košutića slijedi jasan zaključak da "unutrašnja fronta" nije pružila nikakav otpor pošto "pod fašističkom strahovladom nema nikakve slobode štampe nikakvog slobodnog sastajanaja ni dogovaranja" Iz-jave g Košutića pokazuju dakle da je "unutrašnja fronta" sjedila skrštenih ruku i čekala Postavlja se pitanje da li su ovi navodi g Košutića točni i da li je "unutrašnja fronta" zaista samo čekala? Činjenice govore drugačije "Unutrašnja fronta" nije čekala skrštenih ruku nego je pružala otpor ali no okupatoru i njegovim po-magačima već jo ona pružala otpor narodno oslobodilačkom pokretu Evo dokaza: Prvo izjava dr Mačeka kojom poziva hrvatski narod da potpomaže ustašku vlast G Košutić pokušava da opravda tu Mačekovu izjavu jer je tobože nepotpuna i jer je dr Maček "pozivajući narod da so silom no odupire novoj vlasti a ono koji su u funkcijama izabrani kao općinski načelnici i kotarski odbornici da ostanu na svojim dužnostima i rade svoj posao u suradnji sa novom vlasti htio da izbjegne krvoproliće golorukog i nedužnog svijeta" Pokušaj g Košutića da nakon trogodišnje ustaške stra-hovlade ovako opravda Mačekovu izjavu pokazuje da posto-ji nepremostivi jaz izmedju njega i naroda hrvatskog i srpskog u pitanju ocjene izdajničke izjave dr Mačeka Drugo mi raspolažemo s dokumentom koji nam pokazu-je na kojoj je liniji bila aktivna "unutrašnja fronta" tj g Ko-šutić i njegova kompanija U rujnu 1943 godine g Košutić i Torbar vode razgovore s predsjednikom ustaške vlade dr Mandićem o tome kako bi zajednički mogli da obrazuju Jednu vladu U jednom pismu dr Mandiću 30 septembra 1943 godi-ne gcp Košutić i dr Torbar predlaže da se obrazuje- - "nadstranačka radna vlada s ciljem da državna vlast pri-je svega povrati povjerenje naroda u njegove vječne idea-le: za duhovno smirivanje i ozdravljenje naših Javnih pril-ika" Treće mnogobrojni letači i listić "unutrašnje fronte" "Pra-vica" pokazuju takodjer protiv koga se borila i kome je pruža-- tak koji Je datiran sredinom mjeseca lipnja 1944 u njemu se I I v-yv- M ar-jj- i _st — £~ f -- S -- ? SUJTUSV'' m Piše: MAX WEKNER DRAŽA BI HTIO DA SE GA I SA SMETIŠTA ČUJE aršal Greorv Zukov čovjek koji ide na Berlin New York — Maršal Gregorv 2ukov koji predvodi bitku za Ber lin svratio je na sebe pozornost svijeta U jeseni 1942 pisao sam da ga njegov vojni talenat stavlja u red najvećih generala drugog svjetskog rata Do sada su doga-dja- ji potpuno potvrdili to uvjere-nje Nije slučaj Što maršal Žukov predvodi Crvenu Armiju u Berlin Niti jedan komandir u ovome ratu nije postigao toliko i tako važnih bitaka U oktobru i decembru 1911 on je bio pobjednik u borbama pred Moskvom koje su spasile Sovjetski Savez Ta borba bila )e početak njemačke nesreće u Rusiji U novembru i decembru 1942 on je izvojevao najveću bitku kod Staljingrada Mjesec dana kasnije upravljao je operacijama Crvene Armije koje su podigle opsadu Lenjingrada druge prijestoljnics Rusije U marču i aprilu 1944 kao komandant na prvom ukrajinskom frontu Žukov je probio njemački front u zapadnoj Ukrajini i presje-kao komunikacije južne njemačke armije pod komandom generala maršala Kleista Tako je on pripremio uništenje njemačke vojske koje je provede-no u augustu I septembru 1944 po armijama Malinovskog i Tolbuhi-n- a te omogućio ofenzivu Crvene Armije na Balkanu i Dunavu Nje-gov rekord u sadanjoj kampanji dobro je poznat — poznat je u bor-bama za Varšavu zapadnu Polj-sku 1 sada za Berlin Maršal žukov komandovao je gotovo svim važnim operacijama na istočnom frontu — ili ih je pla-nirao i nadzirao kao pomoćnik vr-hovnog komandanta Nigdje nije promašio nego Je uvjek dobivao bitke ali što je najvažnije — on postiže zadnju i odlučnu bitku ovo-ga rata Njegovi uspjesi nisu došli lako Naprotiv — njegov rad bio je veoma težak Imao je savladati ne-dostatke Crvene Armije u prvoj fazi rata savladati posljedice pov lačenja i poraza u samom početku patora U ovome ratu maršal Zukov je bio pravi čovjek na pravom mje-stu — I on je podržavao mnogo mjesta jer je uvjek bio opredje-lje- n na najvažnije i najkritičnije položaje U početku rata bio je Sef generalnog štaba Kad su Nijemci došli ispred Moskve postao je ko-mandant tog fronta gdje mu je bila povjerena obrana prijestoljni- - ce Kasnije promaknut za pomoć-nika glavnog komandanta maršal vojdskvua npautfarontu najpri takoak? teške niti je je išao na ukrajinski front u ljetu 1944 i onda na bjeloruski front u kampanji U nje-mačkoj armiji niti jedan general nije ostao tako dugo i tako nepre-kidno na vodećem Maršal žukov ima neobično rije-tke vojne sposobnosti On je tehničar taktičar organiza-tor i strategičar Započeo je pred-voditi vojsku kao tankovskl i ovim oružjem porazio G-s- tu japansku armiju kod Nomonhana na granicama Vanjske Mongolije u ljetu 1939 godine Kao šef gene-ralnog štaba upravljao je organi zacijom Crvene Armije u početku rata U borbama kojima je ru-kovodio Žukov Crvena Armija je usavršila svoje taktike naročito u kooperaciji oružja u vještini ofen-zivnog ratovanja u prodorima kroz neprijateljske linije I u Svatko može biti siguran da će rata nisu Dok ratu kod rata nje-- „ „ „ _„„ gova pm)m stupnju okupa On sve cije biti vojni velikog vojnika ' ruski autoritet nervi oče- - zoni ŠTO MJERE SE SVIMA JE za natskih unija je počela zasje- - On je bio jedan od glavnih snaga danjem 6 februara u Londonu Iz-- u Crvene Armije u mo- - grad ju je čvrste temelje novog dernu I vojnu ' bratstva I jedinstva radničkog po-- izmedju ostalog po svojoj i po razilazi se s ustaškim ali nije protiv hrvatske države Hrvatski seljački narod mora konac ovoga rata dočekati puškom na ramenu Sa-mo kao moći ćemo prema našim za sve naše i da upozore sve i kako se Hrvat mora prijaviti vlastima i ući u sastav Ovo Je danas svakog Hrvata svakog Ovaj letak kao i ostale njemu slične nije g Ko-šutić on i njegova nisu nikada a niti ih on ne u svojim Mi zna-mo da svi ti letači i listići potiču iz kuhinje goe-pod- e i da su oni izravno ili djelo fronte" To je pravo lice fronte" gosp Košutića i Svoje izjave o Titu i Narodno borbi neka si za svoj klobuk Hrvatski narod zna danas samo za jednu frontu a to je fronta u borbi protiv Hrvatski narod svrstan u redove Na-rodne Fronte Hrvatske znat će da šatre i sve fronte" koje sa pod skutom oku ličen borac On je dokazao da zna kako se može potući Nijemce Od bitaka kod Moskve i do bitaka za Berlin on je razvio i usavršio Na osnovu njegovog rekorda vjerujem da je prešao vojnu spo-sobnost Ludendorffa i Focha u pr-vom ratu Ni Luden-dor- ff niti Foch se suočili sa tako čvrstim protivnikom Nisu žukov se povratio da situacije predvodi zadaća sadanjoj položaju prvo-klasni struč-njak ma-nevrima riješili kao što ih je riješio Žukov su veliki njemački generali u ovome propadali jedan za drugim žukova stalno se dizala On je porazio cvijet nje-mačkih — von Bocka Kluga von borba sa bila Je naročito dramatič-na Je njema-čkog blitskriega te I taktičar ratovanja u Njemačkoj Maršal Žukov je pora-zio Guderiana Najprije ga je po-razio kod Tule i Kaluge kad su napadali na Moskvu za tim na ravnicama Polj-ske Poznana i na putu do Berlina Nacistički ge-nerali započeli su rat sa a Žukov će ga završiti sa Poslije maršal Žukov će nnnril?! rsA RfulJinnm rraAvtAH ?? "?f " f 'bene sile Sovjetskog Saveza ličnost kao i cijela s „„ „„ vojna karijera Jamči ovaj da & konačni uspjeh Ima ljud- - Njemačke najviši ske kvalitete — u sovjetskoj okupa-jaki- h je 1 cionoj RADNIČKA KONFERENCIJA U LONDONU POLAŽE TEMELJE BUDUĆEG JEDINSTVA "RADI TOGA NISU PODUZIMANE DOVOLJNE ZA SPRIJEČAVANJE FAŠISTIČKE AGRESIJE DANAS NAM TA OMAŠKA OSVEĆUJE" — SOVJETSKI DELEGAT Medjunarodna konferencija koja razvijanju pobjedničku silu kaže: "Hrvatska Seljačka Stranka ideologiji svojim znedjunarodnim pogledima pokretom s naoružani nastupiti gra-bežljivim susjedima Pozivamo to članove su-mišljen- ike svakoga svaki najbližim vojnim hr-vatskog domobranstva najsvetija dužnost i seljaka" potpisao ali ih kompanija demantirali spominje izjavama medjutim zagrebačke neizravno "unutrašnje "unutrašnje kom-panije laskave maršalu oslobo-dilačkoj gospodin Košutić zatakne zaštit-nič- ki okupatora i njegovih pomagača neprobojne Jedinstvene Oslobodilačke pobi-jedi "unutrašnje stvorene unijetnost modernog svjetskom kompliciranih zvijezda generala Mannsteina Guderia-n- a Njegova vojskom Gu-deria- na Guderian teoretičar najodvažniji najsposobniji mehaničkog svagdje Nijemci zapadne Brandenburga blitskrie-go- m blitskriegom Njegova hladnokrvan REKAO kreta slobodoljubećih zemalja To je "prva svjetska mirovna konfe-rencija" — rekao je vodja sovjet-ske delegacije Vasilj Kuznecov Poslije poraza Hitlerove Njema čke zadaće medjunarodnog radni- - svijetu" Pošto sa strane širokih na-roda pogotovo radničkog pokreti mjere za spriječavanje fašističke ćuju Pomanjkanje tijesne izmedju demokratskih pomanjkanje jedinstva rodnog pokreta omogu je fašizmu da je cijelo čovje-čanstvo uvukao u Danas se to gorko iskustvo platilo milijunima života i nepro-cjenjivim razorerim bogastvom vrijeme je da se stvori kako bi se pokušaj buduće agresije Konferencija na kojoj je zastupa-- Tri godine borbe BANIJA (Svršetak) Bezbrojne su žrtve koje je dala Banija Imena Vasilija Gaćeše Ni-na Marakovića Joce Milobratovi-ć- a Miloša Ćavića Dmitra Mitića i mnogih drugih divnih narodnih iunaka koii padoše u borbi za slo-bodu vječito će ostati u sjećanju rpskig i hrvatskog naroda I ponos kasnjih pokoljenja HRVATSKO PRIMORJE I GORSKI KOTAR Hrvatsko Primorje i Korski Ko-tar postaju takodjer vrlo brzo ža-rišta narodnog ustanka šume po čijim su proplancima trčale srne i lijeno Šetao mrki medvjed oživjele su onih dana su u naše gra-dove navalili čopori bijesnih tu-djins- kih pasa S morske su strane u šume Viševice krenuli Tomo Strižić s Bribircima 1 ostalima Su-šača- ni Grobničani i Kastavci iza-šli su na Tuhobić 1 u "špilju" Grobničkim Poljem S druge stra-ne krenuli su Brinjacl Gornjeg Kraja na čelu sa Srdjanom Uzel-ce- m 1 Drežničani sa svoja na Planu iznad Stalka Pod rukovodstvom neu-strašivog druga Josipa Krasa ot počeo je neravan s okupato-rom Krajem jula 1941 prvi su hitci iz nekoliko pušaka drsko zapraštali po tudjinskom osvajaču koji je gotovo sa stotinu tisuća talijan-sko-fašističk- ih vojnika zasjeo na primorske obale I goransku željez-ničku prugu Tomo Strižić pisao je u ono vrijeme s Viševice: "Ima mo tri puškomitraljeza petnaest pušaka I petnaest hiljada metaka" Srdja je Imao puškomitraljeza I petnaest pušaka Na Plani iznad Stalka četiri drežnička partizana Imali su četiri puške Delnlčanl su u svom logoru bili naoružani s de-setak pušaka Oružje se uvijek po novno podmazivalo I milovalo Veze su s Karlovcem Zagrebom I Likom bile već uspo stavljene Istodobno su otpočele akcije Primoraca Brinjaka i Drežničana Srdjan sa svojim ubi-ja i goni ustaše Prokika u prvoj otvorenoj bitci parti-zanske naoružane straže Čuvaju već prva oslobodiena sela brinj-sko- g Gornjeg Kraja Zatim su prekinute telefon-ske veze Drežnice s Jezeranlma I skinuta glava povjereniku ustaških bandita u Drežnici — Koberščaku Ti prvi hitcl nasred Drežnice bili su znak za uzbunu Na oružje! Osveta Je otpočela Onda Je vatra zapaljene mošun-sk- e pilane obasjala Drežnicu i či-tavo Primorje Sveti plamen raz-gori- o se u srcima partizana i osta-lih rodoljuba u selima i gradovima Hrvatskog Primorja i Gorskog Ko-tara prijeteći tudjinskom osvajaču Za brzi razvitak narodnog ustan-ka u ovim krajevima velike zasluge sadašnji sekretar Central-nog Komiteta Komunističke tije Hrvatske drug Andrija Heb- - rang To su bili prvi koraci prvih de-setina vodova I četa iz kojih Je Izrasla 13 primorsko-goransk- a divizija Narod Gorsko? Kotara i Hrvatskog Primorja s ponosom može kazati da je i on znatno pridonio kapitulaciji fašis-tičke Italije To su bili nezaborav-ni t slavni dani u kojima je narod Hrvatskog Primorja i Gorskog Kotara proživljavao već Jednom sreću slobode No skoro će ponov-no lepršati narodne zastave na na-šim brodovima u primorskim luka-ma skoro će se smiriti narod u selima i zbjegovima po urnama li-jepog i ponosnog Gorskog Kotara Nije zaostao za svojom braćom u Primorju ni narod naše drage ISTRE koji je nakon dugog ra-bova- nja ustao da se bori za oslo-bodjen- je od tudjinskih ugnjetača i čkog pokreta biti će od tolike pripojenje matici — domovini Hr-- važnosti što su i sada Poraz vatskoj nacističke Njemačke — rekao je _ Kuznecov će tek prvi korak u ! anas Jtrom krstare dvije bri-"dugovrem-enoj borbi za potpuni medjukoj ma I proslavljena poraz fašističkog upliva po cijelom bngad? 'Vladimira Gortana" masa surad nje ćilo ovo kad takvo svaki biti kad nad dva ša-tora boj dva oko dok bile svima Ima Par isto kao biti mnogoorojm partizanski bataljoni i odredi koji će s ostalim jedini čama naše junačke vojske skoro izvojevati dan slobode nisu poduzimane dovoljno snažne HRVATSKA radničkog kr-voproliće onemogućilo neposrednim prebrojavalo partizanima proslavljena leljkovani SJEVERNA kuplje) iako sama nije bila odmah zahvaćena valom narodnog ustanka ona je ipak dala prve na- - no oko 50 milijuna radnika savez- - riJUK Tamalla nnlalo fvratp trmp ime Phillin Murrava predsjednika CIO Sjedinjenim Državama Reid je da se je-dinstvo Ujedinjenih Nacija može postići jedino pomoću nesalomive solidarnosti medjunarodnog zanat-sko unijskog pokreta tmmimmmumtmitllm rodne borce i prve partizanske grupe Iz Zagreba i drugih indus-trijskih centara: Varaždina Siska Koprivnice Bedekovčine Oroslav-Ij- a i Krapine izašle su prve grupe radnika I studenata i zajedno s najsvjesnijim seljacima započeli neravnu borbu pod najtežim okol-nostima Organizatori ovih grupa naročito u Zagrebu bili su drugo-vi Rade Končar i Marko Belinić Već 22 juna 1941 onog istog dana kada su njemački raz-bojnici napali Sovjetski Savez grupa Hrvata radnika napušta Sisak I na čelu s Vladom Janićem osniva u šumi" Brezovici u nepos-rednoj blizini prvi I najsta-riji partizanski odred u Hrvatskoj Taj mali odred od 30 drugova Imao je presudan uticaj na razvi-tak ustanka u Baniji a naročito u Moslavini 20 augusta iste godine napušta Zagreb grupa radnika I studenata naoružanih s 6 pušaka nekoliko bombi i pištolja I njih 17 noću 16 na 17 septembra vrše akciiu na žandarmerijsku stanicu u Sesveta-m- a gdje ubijaju dva žandara i do-bivaju dvije nove puške I jedan pištolj Jedan od prvoboraca ove grupe Silvo Pelcl radnik iz Za greba strijeljan je početkom 1912 Iz te grupe strijeljan je takodjer student Andrija Čorković I još ne-koliko drugova Sredinom augusta 1941 osnovan je partizanski odred u žumberbu i Prigoriu u novembru na Kalniku l Moslavini a krajem marta 1942 osnovan je u neposrednoj blizini Zagreba Zagrebački partizanski odred Time su u cijeloj Sjevernoj Hrvatskoj zametnuta prva žarišta koja će se uskoro razviti u pravi požar narodnog ustanka Vršeći neprekidne akcije ovi su borci stlcali vlastitom krvlju novo naoružanje i iskustvo vodjenja partizanskog rata Brojno stanje žumberačkog od reda na dan 15 augusta 1941 bilo Je 40 boraca a njihovo naoružanje 184 pušaka (i duplica 12 pištolja i 30 bombi Njihova prva akcija bi-la Je na žandarmerijsku stanicu u Jaski 10 9 1941 gdje su ubili dva žandara I zarobili nešto oružja Medju prvoborcima nalaze se ov-dje Janko Stanešić Milka Kufrin Milan Mraović-SImi- ć A medju najsvjetlijim žrtvama koje su pale na žumberku jest lik Franje Oguninca-Selj- e koji je poginuo ljeti 1943 U Moslavini bilo je novembru 1941 preko 50 boraca s 30 karabi-na 10 duplica nekoliko pištolja i bombi Organizatori ovog odreda bili su Vinko Jedjut-Cu- k Vukoma-novi- ć Pavle-Stip- e Vinko Jedjut-ću- k poginuo Je u 1944 Me-dju prvim akcijama ovog odreda bilo je temeljito uništenje "Gul-manov- e" pruge Kalnički borci Izvršili su prvi napad u novembru 1941 na ustašku posadu u Novigradu Podravskom Organizatori ovog odreda bili su Bobec Florijan tekstilni radnik iz Varaždina i Jurec Vilko takodjer tekstilni radnik koji je poginuo kao komesar odreda 29 4 1942 Medju prvoborcima ovog odreda bio je i Simun Blažić Hrvat iz Po-dravine koji je poginuo u ljetu 1943 Idući putem slavnih puntara Ma-ti- je Gubca I njegovih Hr-vatsko Zagorje ulazi u borbu Zagorski partizanski odred Izvo-di početkom marta 1942 jednu od prvih i najuspjelijih akcija na op-ćinu u Brdovcu gdje osvaja 40 ka-rabina Istovremeno vodile su se borbe na Ivančici i tako i Zagorje postaje strah I trepet za okupatora i ustaše Medju prvoborcima u ovom odredu bio je I Pavel Vide-kov- ić komesar odreda seljak iz Svete Nedelje kraj Zagreba koji Je poginuo u blizini svog rodnog sela polovinom 1943 g Početkom ljeta 1942 uz pomo kordunaških boraca osnovana je u šumi Kljuka Izmedju Pisarovine i Karlovca posebna četa koja se kasnije razvila u Pokupski parti-zanski odred I MEDJUMURJE se diže u bor-bu za slobodu I ujedinjenje sa svojom maticom Hrvatskom U proljeće 1943 u sastavu Kalničkog partizanskog odreda osnovan je prvi medjumurski vod Taj se vod agresije na vrijeme danas nam se Sjeverna Hrvatska (Zagorje brzo pretvara u četu I bataljon posljedice te agresije teško osvje-- 1 Kalnik Moslavina žumberak i Po-- Uskoro će se osnovati i I medju- - zemalja I medjuna strašno je-dinstvo općeg boraca murska Iz ovih iz ovih malih grupa razvijao ce narodni usta-nak koji danas bukti u Sjevernoj Hrvatskoj Tuda viSe ne krstare Ije za to jedinstvo I suradnju u ' malene grupice boraca buduće To su u svojim govorima o™za m s aupionuum u nodvlačill svi deleiratl Govoreći u ! na vodi borbu u Sjevernoj Hrvat u Robinson rekao dakle Siska u junu brigada početak narodnih skoj 10 zagrebački korpus moćno naoružan koji sve više steže ob-ruč oko Zagreba da uskoro zamet-ne borbe u predgradju grada i za-vrši borbu tamo odakle su 1941 pošli prvi borci za oslobodjenje |
Tags
Comments
Post a Comment for 000082
