Jedinstvo, October 13, 1961

              9HfllW4 , ': ; „
STRANA 2
ц Mi
i ?
ЈТ "',
Osma konvenciia Saveza Jugoslavenskih Kanadiana
SADA TREBA
NA POSAO
(Nastavak sa str 1)
la imena prilagaca i poz-dra- vi
Tridesetgodisnjici.
Medjutim, u periodu u
kojem zivimo, u uslovima
diskriminacije s leva i s
desna, to nije u svakom
slucaju moguce. All sve to
nece i ne moze da nas
spreci da posetlmo naic
prijatelje i da ih zatrazi-m- o
da nam se prikljuce a
proslavi Tridesetgodisnji
ce nase stampe. U mesti-m- a
gde ne po3toje savez-n- e
organizacije, mi veru-jem- o
da ce se naci dobar
broj pretplatnika i prija
telja koji ce se prikljuciti
proslavi. Bilo bi, medju-tim,
pozeljno kad bi i oni
pose tili svoje prijatelje i
ukazali im na potrebu da
se prikljuce ovoj proslavi.
U Torontu je jedna
grupa drugova prihvatila
Iozinku: Trideset dolara
za trideset godina. Steta
je samo sto ta preporuka
nije doila na konvenciju
vec je nastala tek kao re
zultat odusevljenja dobi
venog na konvenciji. Moz-d- a
je vec kasno da svi re-zult- ati
ovih pothvata bu
d'l objavljeni u jubilar-no- m
izdanju "Jedinstva",
nli nece bit! kasno ni onda
ako budu objavljeni u iz-da- ju
novog veceg forma
ta novine.
Osma konvencija je do-nel- a
odluku da se "Jedin-stvo- "
u buduce izdaje je-danp- ut
umesto dva puta
ncdeljno. To je ucinjeno
iz vise razloga a osriovni
je razlog taj sto je nasa
novina vec davno presta-l- a
da sluzi kao jedini i
glavni izvor vesti. Nama
je danas potrebna veca
novina koja ce moci da
tumaci vesti i dogadjajc,
da donosi razlicito stivo,
a nc cesta novina koja ce
samo beleziti vesti.
Ovaj pothvat niukom
slucaju ne znaci korak
nazad, kao sto su to izra-zi- li
pojedini drugovi i kao
sto ce mozda reci i nasi
neprijatelji. Ovo je sav
remena odluka koja ima
za cilj da s nasu novinu
poboljsa, da bi mogla sto
bolje odgovarati danas
njim potrebama njenih ci
taoca.
Za vreme diskusije po-klonje- no
je mnogo paznje
poboljsanju nase stampe
u svakom pogledu. Pored
materijalne strane. koja
je vrlo vazna, nasa novi-na
mora bit! osigurana
u dmgom pogledu. Za ra-dnic- ku
novinu, kao sto je
"Jedinstvo", najvaznlii
su dopisi radnika. Osma
konvencija je primetila
da nasa novina, prema iz-vesta- ju
i samog urednis-tva- ,
nije u poslednje vre-me
bila u dovoljnoj meri
odraz zivota i aktivnosti
nasih ljudi u Kanadi. S to-ga
je konvencija donel i
odluku i zaduzila je sve
savezne organizacije da u
svojim naseljima usposta-v- e
dopisnicke odbore. Mi
se nadamo da ce nase or-ganizacije
izvrsiti tu oba-vez- u.
Pored toga, bilo bi
pozeljno a i korisno za
nasu stampu da se taj do-pisnic- ki kadar prosiri i na
mesta gde ne postoje nase
savezne organizacije a
&
3JK
Authorized as Second Clav Mail,
o
i.
Borba za mir
Glavni zadatak Saveza Jugoslavenskih Kana-djan- a
i njegovih clanova u sadasnje vrijeme jestc
da svim svojim silama pomazu sprecavanje svjet-sko- g
nuklearnog rata, koji bi donio veliku nesrecu
svim narodima, narocito Kanadi.
Savez Jugoslavenskih Kanadjana smatra da
pitanje Berlina i Njemacke, kao uostalim i svi me-djunarod- ni
problemi, mogu biti rijeseni na mirni
nacin, pregovorima. Savez je za opce i potpuno ra-zoruza- nje,
proliv vojnih blokova i vojnih baza na
tudjim teritorijama, za koegzistenciju drzava sa
razlicitim drustvenim uredjenjem, za prijateljske
odnose, trgovinu, kulturnu i naucnu razmjenu iz-me-dju
svih zemalja.
Savez Jugoslavenskih Kanadjana je protiv
nuklearnog oruzja u Kanadi i da se istim opreme
kanadske trupe u drugim zemljama. Savez smatra
da bi Kanada najvise pridonijela stvari mira ako
bi se odvojila od vojnih saveza (NATO i NORAD)
i vodila samostalnu vanjsku politiku.
Savez Jugoslavenskih Kanadjana se solidarise
sa svim kanadskim organizacijama koje rade za
oslvarenje ovih ciljeva. Clanovi Saveza su duzni su-radjiv- ati
u svim takvim pothvatima i pomagati sve
takvc akcije. Oni trebaju da na to pozivaju oslale
Kanadjane jugoslavenskog porijekla, da ih poticu
da djcluju u torn prvcu.
Narocito se treba postarati da konvcncHski
proglas za mir dopre do sto veceg broja nasih ljudi
u Kanadi.
II.
Izgradnja i jacanjc stampe
a) Drugog novembra ove godine navrsava se
30 godina nase stampe. Ovaj znacajni dogadjaj
obiljezil cemo na raznenacinc pocev sa jubilarnim
izdanjem "Jedinstva", koje ce izaci tacno 2. nove-mbra.
U svim mjestima treba organizirati prired-b- e
i sastanke na kojima ce se govoriti o 30- - godis-nji- ci
slampe i organizacije. Treba organizirati po-sjeciva- nje
citaoca i pretplatnika radi pozdrava i po-casn- ih
certifikata. Jubilarno izdanjc "Jedinstva"
treba raspacati masovno u svim mjestima.
b) Iduca kampanja "Jedinstva" je jubilarna
гтттжм9- -
Moramo pospjesiti pripreme za jubilarno
izdanjB, "Jedinstva", koje ce izaci 2, novembra,
dan kad se je prije 30 godina pojavio list 'Borba'.
Sav materijal za ovo izdanje mora biti u
urednistvu do 25, oktobra.
gde ima od 5 pa do 50 i
vise pretplatnika. Nasa
novina ima sve uslove da
postane u pravom smislu
reci tumac teinji i zelja
njenih citaoca. Ovo, kao i
sve ostalo, zavisi, uglav-no-m,
od toga koliko smo
spremni da ucinimo svi
mi, a u prvom redu mi cla
novi SJK.
Osma konvencija jc
prctrcsla mnoga pitanja
ticuci se buduceg rada i
prosirenja nasih organ!-zacij- a.
Glavno teziste ra-da
u torn pravcu treba bi-ti
upereno na organizova-nj- u
novih snaga u nasim
organizacijama, novih do-seljeni- ka
kao i mladjih
ljudi i zena koji su rodje-n- i
ili odrasli u ovoj zem-Iji- .
U vezi s tim postoje te-s- ki
problemi, mi cemo
morati da nadjemo naci-n- a
da se oni otklone. Mi
moramo i nas rad pa
strukturu nasih organize-cij- a
podeseti tako da se
omoguci priliv novih sna-ga.
Konvencija je data u
zadatak mladim ljudima
koji su prisustvovali kon-venciji
da oni sami uloze
sve napore u torn pravcu.
Oni su primili obaveze i
obecali da ce za godinu
dana uspeti da prosire
svoje redove.
Zakljuceno je da se De-veta
konvencija SJK odr-zi
vc iduce godine, u cilju
da se ucine nuzne organi-zacion- e
promene, s koji-mam- a
ce se otvoriti sire
mogucnosti i stvoriti po-voljn- iji
uslovi za masovni
priliv novih doseljenika,
kao i ovde rodjenih mla-djih
ljudi i zena koji su
idejno povczani s nasim
pokretom, ali, zbog jezic-ni- h
i drugih prepreka, ne
uzimaju u njemu aktiv-no-g
ucesca.
I konacno, Osma kon-vencija
je izabrala ruko-vodstv- o
koje ce predvodi-t- i
rad za provadjanje
konvencijskih odluka u
delo. Medjutim, uspeh ce
biti osiguran tek onda
kad svi mi primimo na se-b- e
bar najmanje breme
rada. Mi za sada nismo u
mogucnosti da zaduzimo
vise od dva druga koji ce
sve svoje vreme posvetiti
radu oko organizacije i
novine. I pored najbolje
volje oni nece biti u sta-nj- u
da obave sve poslovc
bez nase pomoci.
Mi smo na Osmoj kon-venciji
obecali tu pomoc i
mi moramo uciniti sve
moguce da ispunimo svoja
obecanja.
V. GRBI6
t
iiiiiiiniiiiiiiiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiniiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiminiiiiiiiiiiiiiiiiiiiiMiiiiiiiiiiiiiiiiiiitiiMiiiiiMiiiiiniiiiiiii iDiiiiT¥0
ezolucija zadacima
Published every Tuesday and Friday, In Serbo-Croatia- n
and Slovenian languages, by Jedinstvo
Iublishing Company, 479 Queen Street West,
Toronto 2D, Ontario, Canada; telephone
EMpire 3-Ш- 2. Editor Stjepan Miolic, Busi-ness
Manager Ivan Stimac. Subscription rates:
JG.00 per year, USA and other countries $7.00.
Post Office DepU Ottawa, anc forpajment of postage in cash.
доТјшдечИШвижБЕВниНШН
radu
kampanja. Kampanja pocinje proslavom 30-godis-nji-ce
stampe i svrsava jubilarnom godinom kon-ce- m aprila. U kampanji treba sakupU 5.000 dolara
fonda i 150 novih pretplata. U kampanjske kvote
racunat ce i novcani prilozi koji se dobiju na racun
pozdrava 30-godisnj-ice
stampe.
Organiziranje kampanje treba pristupiti od-ma- h
i u vezi sa organiziranjem proslava 30-godis-nji-cc.
c) U svim mjestima gdje ne postoje Savezne
organizacije treba osnivafi odbore ili grupe prija-telj- a "Jedinstva".
d) Konvencija zahtjeva od svih Saveznih orga-nizaci- ja da imenuju stalne dopisnike novine.
e) Konvencija razmotrila pitanje izlazenja
"Jedinstva". "Jedinstvo" treba poboljsati po sadr-zi- ni
i tehnicki a 'to se u nasim sadasnjim uslovima
ne moze postici na drugi nacin nego da se predjc na
tjedno izlazenje. Zakljucuje se da "Jedinstvo" pos-lij- e
nove godine izlazi jedanput na tjedan na 8 stra-nic- a
sadasnjeg formata.
Konvencija se nada da ce ova odluka naici na
razumijevanje i potporu svih citaoca i pretplatnika.
III.
"Nas kalendar"
Konvencija poziva organizacije i clanstvo da
posveti vecu paznju "Nasem kalendaru", koji po
vaznosti stoji uz nasu novinu. Prvi zadatak je naci
sto vise oglasa, da bi se omogucilo izdavanje ka-lenda- ra,
a drugi je zadatak da kalendar sto bolje
raspacamo kad bude gotov.
IV.
Savez, njegov rad i buducnost
Osma konvencija poziva clanstvo da poveca
svoju djelatnost u svim pravcima, osobito na pros-vjetno- m
i kulturnom polju, povecanju Saveza no-vi- m clanstvom itd.
Konvencija stavlja u zadatak clanstvu i orga-nizacijama
ozbiljno pristupc ispitivanju polozaja
nase organizacije sa ciljem da se utvrdi kakve pro-mjci- ic treba uciniti u njegovoj organizacionoj stru-ktu- ri
i djelatnosti. U vezi s tim zakljucuje se da se
deveta konvencija odrzi za godinu dana t.j. u okto-br- u
iduce godine.
PISMO PREMIJERU DIEFENBAKERU
Rt. Hon. John G. Dicfenbakeiy
Prime Minister of Canada,
Ottawa, Ontario.
The Eighth National convention of the Fede-ration
of Yugoslav Canadians, representing a large
section of Canadians of Yugoslav origin, wishes to
express i,ts concern with the grave international
situation and the danger of nuclear war. We call
upon your government to use its good offices in
bringing the full influance of our country in the IN for iiumediate negotiations to settle the Berlin
crisis without war.
We are opposed to the arming of West Ger-many,
especialy their equipment with nuclear arms.
The dark forces of German militarism have alrea-dy
twice in this Century hurled mankind into world
wars, leaving over fifty million dead, including
tens of thousands of our sons and brpthcrs in Cana-da
and over a million of our brothers and sisters in
Yugoslavia.
We strongly feel that any decision for nuclear
weapons on Canadian soil and for our armed for-ces
will prejudice our role as peacemaker in the
Councils of Nations.
John Starcevich, Chairman
V. M. Gacich, Secretary.
Toronto, Ontario,
October 8th 1961.
V. G. Pcsa
i
je
da
Deset godina uz
10)
Na farmi gljiva upoznao sam jednog Bugarina i
jednog Cehoslovaka koji su od 1948. do 1951. godine
bili kao poliWki emigranti — studenti u Jugoslaviji.
Obadva su se preko revizionizma lako ик1јиб1Н u kapi-НаНзИб- ки
ideologiju. Cehoslovak jc пагобШ) bio upo-ra- n
u svojim snovima da postane milioner. Verovao jc
da ce to postidi piiuci u робе1ки knjigc, (studirao jc
knjizevnost) a kasnije ce "kad postane slavan pisac
uloziti novae u nekoliko izdavadkih preduzeca po Ka-nadi
i Americi". Bugarin je bio skromniji jer je vero-vao
da ce kao slikar "ipak dobro 2iveti". Oni nisu bili
ni prvi pi poslednji nepriznati umetnici, nesrecni knji-zevni- ci
i studenti koji nisu zavrsili studije, koje sam
sreo.
U Kanadi i po logorima video sam masu ljudi ve-lik- og
samoljublja ali malih sposobnosti. I ja sam je-da- n
od njih. Svoje tc2nje smatramo ogromnim a na
drugoj strani smo nesposobni za bilo kakav ozbiljan
rad.
Na ovoj farmi pnitao sam knjige politi6kih pe- -
sama Jove Jovanovica — Zmaja. Uvidev§i kako sam
nesposoban, trom i nepokretan u pisanju Slanaka, po- -
mislio sam da du sa pisanjem pesama bolje proci. Cak
sam se nadao da cu pisanjem pesama otkriti neito 5to
bar № na talenat. Trebalo je da prodje nekoliko godi
Tek da se
TAJNI SAVEZ
U Los Angelcsu, Kalifor-nij- a,
odrzan je zajednifiki
zbor fratara, ustasa i krnje-vicevac- a.
Glavni govornik je
bio Kmjevic. Dopisnik "Na-rono- g
Glasnika" izvje§tava:
"Kad god je Frank Poli-te- o
— koji je bio sto no se
kaze master of ceremonies
spomenuo ime starog Мабе-l:a- ,
ustase i crni mantijasi
su divljac'ki aplaudirali up-rav- o
kao i maJekovci. Kad
je spomenuo ime Pavelica,
ma£ekovci su klicali isto to-lik- o
koliko i ustase. Kad je
spomenio ime Stepinca, u-sta- §e
i macekovci su Zajed-no
sa crnim mantijasima
skakali sa sjedala. Kad je
Politeo u toku govora re-ka- o:
"Na§ akcioni vodja, Dr.
Krnjevic iz Londona", ma-5ekov- ci,
ustase i crni manti-jasi
su ustali sa sjedala i ur-nebes- no
pljeskali rukama,
udarali nogama i zvizdali
ustima. Ovaj prizor ustasko-maekovsk- e
komedije, odi-grav- ao
se je preko dva sata
na pozornici. . .
Na programu je bila £cta
u izlizanim plavim kosulja-m- a
sa velikim slovom "U"
§to znaci ustase, koja je svo-ju
ulogu sramno odigrala
kao i ona c"etnika svoju sa
јипабкот pjesmom: U boj,
u boj таб iz toka brado . . .
Krnjevic se derao, vrtio i
skakao, viduci protiv Tita,
protiv Jugoslavije, protiv
Sovjetskog Saveza i protiv
novog demokratskog svijetn
koji se dize na rusevinama
fasizma."
lIONISIJEVA UZNE-MIRENOS- T
Vladika Dionisije objavio
je u "Amerikanskom Srbc-bran- u"
poruku "svemu ro-doljubiv- om
Srp3tvu ovog
kontinenta" da no posjecuju
priredbe beogradskog stu-dentsk- og
zbora "Branko
Krsmanovic". Vladika ве
zali da su neki "odliSni pa
trioti pali na komunistiik'
lepak i potrcali da vide i би- -
I Z J
Mi dole potpisani б1апоУј
Saveza pod punom odgovor
noscu pred svima citaocima,
б1апоу!та i prijateljima po-kre- ta
podnosimo sledecu :
I Z J A V U .
U nekoliko navrata, a po
prethodnom zakazanom sas-tancim- a,
sa bivsim б1апоу1-m-a
Saveza Boskom Mlade
novicem i Bogoljubom Sto-vanovi- m
smo se sastali na
njihovu inicijativu. ,
Ti sa.-tan- ci
su se sastojali u tome
sto su pomenuti ljudi hteli
pokret i
zabiljezi...
ju ove komunistike umetni- -
ke"
DAUE U POLITIcKU
KAUU2U
Iako mnogi pametni б1а
novi Srpskog Narodnog Sa-veza
kazu da Savez ne moze
da napreduje zbog angazo-vanj- a
u politici reakcionar-ni- h
izbjeglica, njegov glav-ni
predsjednik, Dragan Bo-jana- c,
objavio je poziv ("A-merikans- ki
Srbobran", 6 o-kto- bra.)
б1апоуцпа Saveza,
da ucestvuju u Kongresu Sr-ps- ke
Narodne Odbrane u
gradu Alikvipa.
DUSOBRI2NUTVO I
DOLARI
Novi hrvatski "dusobrif-nik- "
u Vancouveru, Fr. Am-brose
Budimir, uputio je
poziv "dragim 2upljanima"
da "daruju od srea i brzo"
za 2upni fond. On kaze da
"skoro svi, a osobito sta-ri- ji
nasi doseljenici, mogu
dati svoj dar, samo ako ho-ce- ."
To ce biti "drago Kri-s- tu
spasitelju i Srcu Jlariji-n- u
kao i svim nebesnicima,
andjelima i svetima", a na-ravn- o,
najdraze ocu Budi-mir- u,
osobito ako priloze po
100, 200, 250 i viSe dolara.
(Govori se (]a priloge od 5
dolara uopce ne primaju, a
od jednog darovatelja nisit
primili ni бек od 100, jer su
smatrali da moze i treba da-ti
jos vise.)
NOVI NAPADAJI 'HG"
"Hrvatski Glas" (9. otk.)
napao je urednika "Zajcd-шбага- "
Vukelica zbog toga
§to nece (n podnese ostav-ku- .
"HG" pflnavlja svojo
ranije tvrdnje da je Vukelic
star i bolestan i kaze da o
tome nije doznao od svoga
"dousnika" u glavnom ure-d- u
HBZ, ncgo i iz drugih
izvora.
Da bi bilo jasnije, urednik
"HG" bi zelio da Vukelic
ustupi mjesto Vuбkovicu,
koji bi '1шбаг" ,pret-vori- o
u glasilo табеко'вко-ustaSk- e
propagande.
V A
da uplivisu na nas kako bi
se Osma konvencija omela u
njenom radu navodeci naj-ordinarn- ije
lazi i klevete
prema sadasnjem rukovodst-v- u
Saveza.
Mi smo, prozrev§i njihove
namere, o svemu tome izve-sti- li
delegate Osme konven-cij- e
Uo ovog puta бшто i
ovim nacinom da bi nali ise-Ijen- ici
uvideli pravi cilj po-menu- tih
ljudi.
2iko Milovanovic
Mirko Dale
Toronto, 8. okt. 1961.
stampu
na pa da otkrijem, mesto neбega sto bar licl na talenat,
otsustvo bilo kakvog talenta kod sebe. Prva moja pes-m- a
bila je "Pozdrav Setvrtoj konvenciji SJK" To je
valjda prvi put da neko nase konvencije pozdravlja
pesmom, makar i losom. Ali ja sam bio mlad a mlada-1абко- т
dobu na§eg zivota oprastaju se mnogi gresi.
Decembra meseca 1957. godine пабао sam se po--
novo u bolnici u Torontu. Druga operacija na istom ko--
lenu, (prvu godinu dana ranije). Lezao sam preko dva
meseca u krevetu razmisljajuci mnogo o sebi. Moja uo--
brazenost u scbe робе1а je da popusta i ja sam nastojao
da je §to savesnije iskorenim. Dolazili su mi prijatelji
novi doseljenici, na oko bezbrizni a u sustini обајп! na
svoj 2ivot. Hteli su radost, 2eleli su srecu ali radost su
smatrali ako se dobro nahrane, a za srecu smatrali su
bogatstvo. Svaki je bio vczan za sebe Пбпо lancem stra- -
ha prod ncizvesnoicu. Njihova vera u srecu preko bo--
gatstva ubijala je 2ivotnu snagu i ti mladici vi3e su li- -
Sili na polumrtvc starce. Zato sam se пеоШбпо radovao
kad su me posccivalt drugovi, medju kojima najvise
drug S. Miosic. On je sa sobom uvek doneo neku knji--
gu a njegovo prisustvo bilo je vrsta sigurnc garancije
da ja necu sasvim propasti, da cu i ja, mo2da i uskoro,
moci raditi za neSto divnije, Icpse i bolje nego sto jc
ovaj gorki i skuSeni 2ivot. (Nastavicese)
I