Novosti, October 16, 1945

              HRT
r
I
STRANA 2 NOVOSTI Utorak 16 oktobra 1945
NOVOSTI
Publiahed every Tuesdav Thursday and Saturdav by the
Novosti Publisbing Companv
In the Croatian Language
ADRESA NOVOSTI
206 Adelaide Street West Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
Begistered in the Registar Olfice lor the City ol Toronto
on the 24th dar oi October 1941 om
No 46052 CP
O osnovnim pravima demokratske
Hrvatske
1) Hrvatski i srpski narod u Hrvatskoj potpuno su ravno-pravni
Nacionalnim manjima u Hrvatskoj osigurana će biti
sva prava na njihov nacionalni život
2) Svi gradjani federalne države Hrvatske jednaki su i
jednakopravni pred zakonom bez obaira na narodnost rasu i
vjeroispovješt
3) žene ufivaju sva prava jednako kao i muftard
4) Svakom gradjaninu zajamčena je lična i imovinska
sigurnost Zajamčeno je pravo vlasništva i privatna inicijativa
u gospodarskom životu
5) Svim gradjanima zajamčena je sloboda vjeroispo vješti i
sloboda savjesti
6) Svim gradjanima zajamčena je sloboda govora štam-pe
zbora dogovora i sloboda udruživanja
7) Izborno pravo u demokratskoj Hrvatskoj vrše birači na
osnovi općeg jednakog i neposrednog izbornog prava tajnim
glasanjem Pravo birati i biti biran u sva izborna tijela narodne
vlasti ima svaki gradjanin i svaka gradjanka koji navrše 18
godina starosti Borci Ndrodno-oslobodilačk- e vojske i partizan-skih
odreda imaju pravo birati i biti birani bez obzira na godine
života Maloumna lica kao i lica koja se ogriješe o interese
Narodno oslobodilačke borbe lišavaju se prava predvidjenih
za ostale gradjane
8) Izdajstvo Domovine služba neprijatelju i špijunaža u
korist neprijatelja kažnjava se smrću
9) U interesu osiguranja i učvršćenja demokratskog po-kreta
i bratstva naroda Jugoslavije kao njihove tekovine i u
interesu osiguranja svih tekovina Narodno oslobodilačke bor-be
zabranjuju se i progone po narodnim vlastima sve faši-stičke
i pro-fašistič- ke organizacije i djelatnosti jer su uperene
protiv slobode i nezavisnosti naroda Jugoslavije
10) Svakom gradjaninu zajamčeno je na način predvidjen
zakonom pravo žalbe na rjefenje organa vlasti ako se takvim
rješenjem smatra oštećen ili povrijedjen u pravu te pravo mol-bo
i pritužbe na sve državne vlasti Nitko ne može biti sudjen
bez predhodnog sudskog postupka
1 1 ) Narodna državna vlast brine se za uklanjanje nepis-menosti
i podizanja narodne kulture te osigurava svim gradja-nima
besplatno prosvjećivanje
Gornje je izvadak iz deklaracije o osnovnim pravima na-roda
i gradjana Hrvatske usvojene u Topuskom 9 svibnja pro-šle
godine po Zemaljskom Antifašističkom Vijeću Narodnog Os-lobodje-nja
Hrvatske
Da li vi nalazite nešto pogrešnog u toj deklaraciji Recite
nara jeli ikada u povijesti svojoj hrvatski narod — ili bilo koji
narod današnje Jugoslavije — uživao takova prava? Da li taj
zakon ne brani privatno vlasništvo slobodu vjeroispovjesti
slobodu zbora dogovora štampe i udruživanja da li gradjani
nemaju pravo biranja i biti birani da li pred zakonom nisu
svi jednaki da li možda žene nemaju pravo glasa i t d —
da i ne govorimo o drugim pravima koje deklaracija predvidja
Pa ipak protiv takvog zakona i onih koji su izradili os-novu
njegovu diže se pomislite ne hrvatski seljak radnik ili
pošteni intelektualac i to ne u starom kraju nego ovdje pok-vcre- na
hrvatska gospoda razni fiškali koji su pred narodom
utekli iz zemlje bojeći se narodnog suda hrvatski popovi u
cvim zemljama koji su listom nastrojeni pavehćevštini i domo-branstvu
i koji za vrijeme pavelićevog fašističkog terora u
"Nezavisnoj" nikada ni slova protiv napisali nisu iako su
znali da je Pavelićev režim fašistički Ovim duhovnim vodjama
protiv nove narodne Jugoslavije u kojoj će u dolazećim izbo-rima
glasati više od OSAM milijuna naroda pridružili su se
cvdje i razni šarlatani koji poput svojih duhovnih vodja vide
kraj svog uticaja i svojih antinarodnih ambicija
Govorit protiv sadanjeg stanja u Hrvatskoj bolje protiv
tadanjeg stanja u Jugoslaviji može samo onaj koji svom na-rodu
ne želi dobro
Prema tome i osnivanje nekakvih posebnih organizacija
kako je to namjera Butkovića i kompanije u Sjedinjenim Dr-žavama
nema za cilj da pomogne novu narodnu Jugoslaviju
nego one koji protiv takve rade
A njihova teza da Hrvatska nije slobodna i da u njoj vla-da
volja jedne partije
razgolićena je u gornjoj deklaraciji ZAVNOHA
tniiimumiim iiiiiiiiiiiiiiiiiiiinii inim i umnu ±
I KAMPANJA NOVOSTI
POČIMA ZA 15 DANA
JESTE U SE PRIPREMILI?
JESTE LI RASPRAVLJAH KVOTE?
ŠTO STE ODLUČILI PIŠITE! I
= Ne zaboravite da Novosti nisu bile u kampanji =
E već godinu dana i da ova kampanja ima za cilj E
= osiguranje izlaženja istih kroz dolazeću 1946 godi =
E nu Mobilizirajte sve sile za dobivanje novih pret- - E
E plata obnova i fonda Jer samo tako kampanja će E
E uspjeti — a uspjeti mora =
lllllllllllltlllllltllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllir?
--I- M-
5TRAJK U WINDSORU JE
PROBLEM CIJELE NACIJE
atw%- - itfm
"% in Ti Vi fr ir
joh
: w
t u -"S'M c
"Više povjerenja braćo i sestre
u današnju vlast jer na prevari ni
jedna vlast ne može dugo vreme-na
živjeti Ona prije ili kasnije
mora poći a mi ne želimo da
odemo jer takva je volja narodna
Ne zato što je nama lijepo i što
mi hoćemo nego zato što mora
tako biti jer je to u interesu na-roda
Trema tome ova današnja
vlast radi i mora da radi onako
kako je to u interesu naroda Ne-ću
da kažem da nema griješaka i
da ih neće još biti Pomozite da ih
ispravimo! Pomozite kritikujte
nemojte misliti da tu ima nekoga
koga ćemo štititi ili protežirati
Nema protekcije Sa protekcijom
i sa korupcijom se ne može ići da
leko Mi hoćemo jednu poštenu
narodnu vlast Nećemo da se ona
zove narodna a da radi protiv na
roda jer se ta vlast neće moći
održati Zašto se naša vojska na
rodno-oslobodilač- ka vojska — par-tizani
— održala u toku ove 4 go-dine?
Zato što je radila i borila se
onako kako je to želio narod Za-to
što je narod u svakom koraku
vidio u njoj svoju vojsku zato
što je ona često i gladna i bosa i
gola išla u borbu radje nego da
uzme što od seljaka I baS to je
pokazalo našem narodu seljaku
da je to njegova vojska i on joj
je sam davao poslijednje zalogaje
Znam da su seljaci u Bosni sami
jeli koprive a kruh davali svojim
vojnicima
"Tako je isto i sa narodnom vla-šću
Narodna vlast mora to da bu-de
ne samo po formi nego i po
suštini da bude istinski narodna
Onda će se ona održati onda ne-ma
nikakve opasnosti Zašto smo
mi ovdje? Mi smo ovdje da služi-mo
narodu Mi smo bili u vojsci
zato da se borimo za narod I kad
je tako onda moramo raditi ona-ko
kako je u interesu naroda Ako
ne budemo valjali vi kažite svoje
(Odoboravanje)
"Draga braćo i sestre nama se
mnogo prijeti sa raspoloženjem
naroda u Srbiji Prijete nam se
razni reakcionari a prijete nam
se i neki za koje se nije moglo re-ći
da su reakcioneri Suviše je cr-veno
i krvavo ovo naše bojište da
bi se mogle prodavati tekovine
Kad zato dodje vrijeme razumije
se da će se naše unutrašnje prili-ke
definitivno zakonom urediti
Mi nismo ništa uzurpirali Ali
ml ne možemo čekati život teće i
mi moramo raditi Ne možemo če-kati
Moramo graditi mostove
moramo mobilisati stvarati radne
bataljone Mi moramo mobilisati
vojsku da bi popunili redove na-mjesto
onih koji su poginuli da
bi smo ii tjerali okupatora Sve je
to situacija nalagala i to je bila
naša dužnost jer je to bilo u inte-resu
naroda Ako mi sada u svom
radu ponegdje i pogriješimo vje- -
B '--
& fc- - fj i-- TT __jrr- -f v i~Z"" " M Jf'
-- jes-K? s '-"- -v E m jr
PM I i
A £n1r j#jf♦ V
3?
ssM' V w
i&l--
rm'x!i5$3Sw&itM&£ tiVmzJmo?%zi}&iZr j"W¥ '~i_
Američka politika prema Japanu
IZ GOVORA MARŠALA TITA
rujte nam da ne griješimo hoti-mično
nego da do toga dolazi za-to
što ima toliko teškoća da ih je
teško svladati Zato se obraćam
vama — pomozite nam! Mi nismo
protiv toga da i vi kritikujete na-še
pogreške Uvjek sam govorio
pa to i ovdje kažem: svaku pogre-šku
i nepravilan rad treba kriti-kova- tl
Ali kritikovati opravdano
Opravdano a ne kao špekulanti
koji kada vide koju griješku 5đ-m- ah
počmu da buškaraju i da na-padaju
čitav naš rad To nije sa-mo
neprijatelj vlasti nego Čitavog
naroda On nije naš prijatelj nego
naš neprijatelj
"Ja znam da vas mnogo intere-suj- e
kakvi će biti izbori kako će-mo
konačno urediti našu državu
— jer glavni korjeni su dati
osnova je tu Jasno je da ćemo mi
održavati izbore za Konstituantu
u koju ćete vi poslati svoje pret-stavni- ke
one ljude u koje vi ima-te
puno povjerenje U toj Konsti-tuan- ti
bit će pretresano još jed-nom
sve što je do sada radjeno i
sve što valja biti će potvrdjeno
Naš pretplatnik John Marković
iz Belleterre Que traži nas da
objasnimo prek0 Novosti: "dobiva-j- u
li pomoć u Jugoslaviji one obi-telji
čiji su očevi ili sinovi bili u
ustaškoj vojsci do konca rata Ta-kodj- er
želi znati — kaže Marko-vić
— da li će iste familije imati
pravo glasa u dolazećim izborima
To nas interesira pošto znamo
da je u Lici bilo najmanje 90 posto
u ustaškoj vojsci?"
Prije svega u Lici nije bilo 90
posto u ustaškoj vojsci činjenica
je obratno da je u Lici partizan-ski
oslobodilački pokret zahvatio
maha još u prvim danima okupa-cije
i da je narod Like dao bespri-mjeran
otpor okupatorskim i usta-škim
silama Bilo je u Lici i usta-ša
i četnika ali razmjerno prema
silama oslobodilačkog pokreta broj
takvih je bio manji
Pravo glasa u dolazećim izbori-ma
imati će svi oni koji se nisu
ogriješili o oslobodilački pokret
koji nisu bili vodje ustaša ili čet-nika
koji nisu saradjivali sa ne-prijateljem
i bili njegove sluge
Oni koji su bili protiv svoje volje
organizirani u ustašku vojsku u
koliko nisu bili koljači i u koliko
nisu počinili zločina prema svom
narodu takvi će imati pravo glasa
i sve druge pogodnosti gradjana
nove Jugoslavije
Sto se pak tiče pomoći onim
familijama Čiji su sinovi ili očevi
pa'i na ustaškoj odnosno okupa-torskoj
strani naravno po-moći
neće biti Novčana pomoć se
u glavnom odnosi na borce ne ča
V45!
: '
X-H- -
sijg?-"- &mmmajp m¥- ' -
Mi narodnu vlast nismo
stvorili dekretima" -- Tito
a što je nepotrebno biti će usavrše-no
i ozakonjeno Nismo mi tu da
nametnemo narodu nešto što on
ne bi htio Mi narodnu vlast ni-smo
stvorili dekretima nismo je
stvarali mi već je sav narod stvo-rio
svoju vlast Vi znate šta bi bi-lo
od nas da smo mi činili nešto
što narod nije htio Nestalo bi nas
odavno Mi smo odoljeli svim olu-jama
koje su išle protiv nas svim
nedaćama i ostali smo pobjednici
ne zato što smo mi neki legenda-rni
heroji kojima ništa ne bi mo-glo
da se suprostavi nego što je
kod nas takav narod u svakoj na-šoj
federativnoj jedinici koji je
bio duboko svijesan značaja ove
borbe On narod pomogao nas je
i mi smo pobijedili samo zato što
smo imali korijena u narodu što
nas je narod pomagao Nikakvo
čudo nas nije spasilo Nikakvo ču-do
nam nije pomoglo Ako se mo-že
govoriti o čudu onda je čudo
naš narod koji je bio sposoban na
takve džinovske žrtve i napore
vršili smo samo svoju dužnost I
ništa više"
mo iz ovog nego i iz prošlog svjet-skog
rata
Evo što o tome kaže zakon nove
Jugosalvije:
U vezi s revizijom prava na pri-vremenu
novčanu pomoć i njezinu
isplatu Invalidima siročadi i poro
dicama poginulih boraca iz prvog
svjetskog rata donijelo je savezno
Ministarstvo socijalne politike u
svojem rješenju od 2C V 1945 go-dine
odluku da se isplati te pomo-ći
odmah pristupi Ta isplata vršit
će se na osnovi rješenja Vrhovnog
invalidskog suda u Beogradu ili na
osnovu odluke o prevodjenju fi-nancijskih
direkcija donijetih do 6
travnja 1941 s unazadnim rokom
od 1 svibnja 1945 a u iznosima
od prije 6 travnja 1941
Prema istoj odluci invalidima
koji su se u toku ovoga rata bo-rili
protiv narodno-oslobodilač- ke
vojske i saveznika kao i onima
koji su se ogriješili o nacionalnu
čast ne će se isplaćivati spomenu-te
pomoći
Kod revizije visine te pomoći
uzimati će spomenute komisije u
obzir starost korisnika privrednu
nesposobnost obitelji ili osobe ko-ja
traži pomoć standard života
kraj u kome te osobe žive tržne
cijene toga kraja itd
Kao podloga za odredjhanje vi-sine
privremene pomoći i njezine
revizije uzet je prosječni iznos za:
lica onesposobljena u na- -
rodno-oslobodilačk-om
ratu Din 2000
Pitanja i odgovor
takve
- rtfv r -- fi'j% iHf- - r4ltf fr~ „#
ŠTRAJKAŠIMA TREBA POMOĆ NE TEK SOLIDARISATI SE
SA NJIHOVOM BORBOM
Navršilo se mjesec dana od kako su radnici kod Forda
u Vindsoru organizirani u Unted Automobile Vorkers uniju
bili prisiljeni izaći na štrajk da bi zaštitili i za svoju budućnost
osigurali tekovine opće narodne borbe koja se u toku rata
provodila na fronti i u ratnoj proizvodnji
Štrajk kod Forda u Windsoru nije izolirana i slučajna stvar
lokalnog karaktera Na štrajk u Windsoru uporene su oči cijele
nacije napose radničkog pokreta koji je sličnim prilikama
suočen u svakoj drugoj industriji To je borba bolje reći fronta
svih onih koji su za vrijeme rata radili i na razne načine učinili
svoj dio za pobjedu nad oružanim silama fašizma kako bi
poslije rata mogli živjeti u ekonomskoj i društvenoj sigurnosti
Sa tim ciljem i sa takvim po-gledima
na buduću Kanadu orga-nizirani
radnici su ne samo ne-umorno
proizvodili i svim snagama
podupirali ratne napore nego su
se čak obavezali da neće štrajko-va- ti
za cijelo vrijeme rata dok
se neprijateljske sile potpuno ne
uništi i osigura saveznička pobje-da
Ako je u ovome ratu itko bio
patriota ako je itko lojalno ispu-njavao
svoje dužnosti prema zem-lji
i pobjedi to su bili radnici na-ročito
organizirani radnici Kod
samog Forda na primjer uprava
je svoje radnike opetovano pro-vocirala
činila im je nepravdu ali
sve su to oni strpljivo podnašali
proizvodili i svoje proizvode šiljali
na frontu za poraz fašizma
Pa kad su se radnici kod Forda
i u drugoj industriji obavezali da
neće štrajkovatj dok ne prestane
topovska paljba na fronti oni su
se takodjer obavezali da poslije po-bjede
neće dozvoliti povratak na
predratno stanje povratak u go-dine
teške ekonomske depresije
gdje bi zajedno sa povraćenim he-rojima
živili gladni u kolibama
spavali po parkovima i stajali u
Uniji za komadić nasušnog kruha
Nije to obaveza samo radnika ta-ko
su se obavezali i naši vojnici
kada su odlazili preko mora tako
se je obavezala cijela zemlja
Nitko se od nas ne želi više
povratiti u one gladne godine koje
su nam još uvjek svježe u mislima
kao sjećanje na neugodnu prošlost
Radnici kod Forda u Windsoru se
ovoga časa bore za ispunjavanje
tih obaveza Sada se nalazimo pred
izborom da li natrag kuda nas
žele odvući reakcionarne monopo-lističk- e
sile ili naprijed u progres
koji nam Je omogućen pobjedom
nad oružanim silama fašističke
osovine Štrajkaši u Windsoru su
predstraža te borbe oni se bore
za sebe za soje drugove u osta-loj
industriji za povraćene vojni-ke
i za cijelu naciju od Atlantika
do Pacifika Oni se bore protiv
jednog od najreakcionarnijih i naj-bogatijih
poslodavaca u ovoj zem-lji
čija je namjera uništiti naj--
neopskrbljene porodice po
ginulih boraca NOV--e i
NOJ-- e Din 1C00
neopskrbljene porodice bo-raca
NOV-- e i POJ-- e i
žrtve fašističkog terora Din 1400
neopskrbljene porodice za-robljenika
koje stalno
borave u sjedištu fede-ralnih
jedinica Din 1400
neopskrbljene porodice za-robljenika
koje stalno
borave u gradovima Din 1000
neopskrbljene porodice za-robljenika
koje stalno
borav u varošima i
selima Din 700
Kao podloga za odredjivanje vi-sine
novčane pripomoći penzione-rima
i njenu reviziju uzeto je
mjesto stanovanja tako da je za
penzionere koji stanuju u sjedištu
federalne jedinice odredjena svota
od Din 2000 za penzionere koji
stanuju u ostalim gradovima Din
1C00 a za one u trgovištima i se-lima
odredjena je privremeno mje-sečna
novčana pripomoć od Din
1400
Kod revizije visine privremene
mjesečne pripomoći invalidima
neopskrbljenim porodicama i siro-čadi
iz prošlog svjetskog rata vri-jede
kao podloga već spomenuti
iznosi koji su važili prije 6 trav-nja
1941 a koje će sada isplaći-vati
financijski odjeli kotarskih
narodnih odbora čim dobiju od
Ministarstva potvrdjene popise in-valida
neopskrbljenih invalidskih
porodica i ratne siročadi s ozna-čenim
pripadajućim iznosima priv-remene
novčane pomoći
Podjeljivanje spomenutih privre-menih
novčanih pomoći dokaz je
velike brige naše narodne vlasti
2a naše borce invalide neopskrb-Ijen- u
siročad i porodice palih bo-raca
žrtve fašističkog terora i
ostalih koji na tu pomoć imaju
pravo No to su ujedno samo prve
i privremene mjere na putu defi-nitivnog
rješenja tih pitanja
osnovnija prava demokracije i
spriječiti progres u novj i dostoj-niji
život Radi toga na štrajk u
Windsoru ne gledaju samo radnici
i ostali demokratski slojevi u ze-mlji
nego j poslodavci Jest poslo-davci
1 drugi krupni interesi su
zainteresirani u ishod štrajkovne
borbe u Vindsoru Oni su vrlo za-dovoljni
sa upornošću moćne For-dov- e
kompanije kojoj vlasti idu
više na ruku nego štrajkašima U
ishod štrajka u Windsoru naročito
je zainteresirana International Ni-ck- el
kompanija u Sudburv drugi
najveći protivnik progresa i borbe
organiziranih radnika gdje unija
sa velikim poteškoćama obnavlja
ugovore Ako se štrajk u Windso-r- u
završi pobjedom radnika onda
ni INCO neće imati drugog izlaza
slijedećeg proljeća nego pod istim
uslovima potpisati novi ugovor sa
majnerskom unijom Uspije li sve-moćni
Ford skršiti štrajk onda će
morat daljnju borbu za unijska
prava nastaviti majneri u Sudbu-r- y
ili gdje drugdje u ovoj zemlji
Radi toga štrajkaške straže na
ulazima u Fordovu tvornicu imaju
za pobjedu zanatsko unijskog po
kreta pa i cijelu naciju isto takav
značaj kao j kad su se prve sa-vezničke
jedinice pod teškom nepri-jateljskom
vatrom iskrcavale u sje-vernoj
Francuskoj da unište Ilit-lero- ve
oružane sile i ubrzaju opću
savezničku pobjedu
Takav je eto značaj borbe rad-nika
kod Forda u Windsoru Tako
trebaju na ovaj historijski korak
automobilskih radnika gledati svi
pošteni gradjani ove zemlje Ali
jednostavno odobravati štrajk i
reći da su oni uprao nije do
voljno Ravnodušnost nile solidar-nost
Solidarnost se mora izraziti
u punoj moralnoj i materijalnoj
pomoći po svim onima koji štrajk
radnika u Windoru shaćaju kao
dio vlastite borbe Drugi automo-bilski
radnici u Windsoru kod
Chvslera i ostalih automobilskih
poduzeća takodjer su spremni iza-ći
na štrajk da pospješe pobjedu
radnika kod Forda
Najgora i nepravedna stvar u
ovoj situaciji je to što se federal-ne
1 provincijalne vlasti drže odvi-še
hladno prema sporu u Windso-r- u
neuzimajućj na sebe nikakve
odgovornosti kao da se njih ništa
i ne tiče Premijer King je otišao
u London Ontarij'ki ministar ra-da
Mr Daley odletio je u Pariz
dok su jedan i drugi kao odgovor-ne
ličnosti u zemlji ostauli ne
sredjeno pitanje štrajkova i punog
uposlenja Ontarijski ministar ra-da
Mr Daley mogao je radje Ići
u AVindsor nego što je otišao u
Pariz — rekao je jedan govornik
nedavno na unijskoj skupštini u
Maple Leaf Gardens Toronto
Federalni ministar rada II Mit-che- ll
je izjavio u parlamentu da
pošto je rat gotov time je i rad-nički
zakon poznat pod brojem
P C 1003 prestao biti na snazi i
prema tome štrajk u Vindsoru je
stvar sanxe provincije Radnički
zakon je svršetkom rata prestao
vrijediti — kaže federalni ministar
rada Ali se opaža da su ratne
odredbe još posvuda na snazi Na
snazi je još I zakon o kontroli ci-jena
i nadnica Pa ni zakon 1003
nije dovoljno snažan da bi prisilio
poslodavce na kolektivno pregova-ranje
sa unijama njihovih radni-ka
Na drugu stranu ontarijski pre-mijer
George Drew je rekao da
se neće mješati u spor izmedju
radnika i Fordove uprave jer da
to po zakonu PC 1003 spada u
djelokrug federalnih vlasti Na
ne interesira koja će lada podu-zeti
mjere za rješenje štrajka bila
federalna il( provincijalna glano
je da e Forda prNili na pregovore
i potpiše novi ugovor — kaže iz-java
izvršnog odbora automobilske
unije u Windoru Umjesto da
vlasti suradjuju sa radnicima kao
što su radniei suradjivali sa vla-stima
za vrijeme rata danas ima-mo
takvu situaciju da se obe
vlade odriču svoje odgovornosti
dižu ruke od svega dok dani pro-laze
borbe se nastavljaju i prilike
(Nastavak na strani 4)