Novosti, March 30, 1944

              STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesday Thursday and Saturday by the
Novosti Publishing Cotnpany
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
20S Adelaide Street VVest Toronto 1 Onlario
Telephone: ADeladde 1642
Registered in the Registry Office for the City oi Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4G052 CP
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Zar da se radi toga razidjemo?
U prošlom broju Novosti donijeli smo poruku Glavnog Od-bora
Saveza Kanadskih Hrvata odnoseći se na prikupljanje po-moći
našem narodu u Jugoslaviji
Od strane Novosti mi pozdravljamo tu poruku jer su u
njoj stvari postavljene onako kako će to najviše koristiti svrsi
i ujedno spriječiti nezadovoljstvo pasivnost i nelegalnost či-me
bi bili suočeni onda ako bi taj posao bio predvodien po
tijelima iz drugih diiava
Pitanje pomaganja našem patničkom i borbenom narodu
u kraju je veliko pitanje To je pitanje koje mora biti odijeljeno
od naših političkih vjerskih ili nacionalnih osjećaja To je pi-tani
gdje niti jedna politička stranka ne smije postavljati iz-nad
te potrebe svoje političke nazore ili prestiž Neka se ne
radi o rehabilitaciji pojedinaca stranaka ovog ili onog Odbo-ra
nego neka bude pitanje — kako što brže i obilnije pomoći
Svi se slažemo da je pomoć potrebna Slažemo se i u tom
ča ćemo najviše pomoći onda ako se toga rada prihvatimo
složno i bratski — Ali razilazimo se po pitanju tko i kako da
se taj rad predvodi
Jedni zagovaraju da bi taj rad trebao biti predvodjcn po
Hrvatskom Narodnom Vijeću iz Sjedinjenih Država drugi da
bi to trebala predvoditi Hrvatska Bratska Zajednica treći da
to neka predvodi Ujedinjeni Odbor Jugo-slavensk- ih Amerika
naca takodjcr iz Sjedinjenih Država četvrti — a to cu tri brat-ska
Saveza ovdje u Kanadi poduprti po većini Odsjeka Zajed-nice
jednim dijelom Domova Slovenske Narodne Potporno
Jcdnote Potpornog Drultva Bled itd — stoje na stanovištu da
bi taj posao kod nas u Kanadi bio pod rukovodstvom našeg
naroda u Kanadi i njegovih organizacija
Sa ovim četvrtim stanovištem slažu se i Novosti za to što
je to jedini mogući najpravilniji put
Pogledajmo činjenici otvoreno u oči pak ćemo se uvjeriti
da drukčije ne može i neće biti uspješne kampanje za pomoć
našem narodu Zar možejaj rad netko drugi iz druge zemlje
bolje obaviti nego mi sami Zar mi braćo nismo toliko sprem-ni
i moćni da se zajednički stavimo na čelo takvog pokreta
Zar se može očekivati veći uspjeh onda ako to bude povezano
sa Sjedinjenim Državama ili onda kad to mi sami predvodi
mo i sa njime preko vršimo natječaj Pa zašto da mi na osnovu
uputa iz Sjedinjenih Država vodimo tako zamašan i odgovoran
posao kad su nama naše prilike bolje poznate I konačno za-što
da se mi sami ne ponosimo sa našim radom i danas sutra
rečemo onoj našoć braći u kraju ovo vam šaljemo mi vaša
braća i prijatelji iz Kanade
Preko ovog mi imamo naših obaveza i prema našoj no-voj
domovini Kanadi jer se pored skupnog rada na pomaga-nju
naših u kraju ne smije i ne može zaboraviti da živimo u
Kanadi i da je naša Kanada u ratu još više poznato je i to da
postoje stanovite restrikcije — ograničenja — u pogledu slanja
novca i robe preko pojedinih tijela u Sjedinjenim Državama
Sve ovo su tako jaki argumenti da se preko njih ne može
i ne smije jednostavno preći i ignorirati ih pa ma koliko bile
iskren namjere one braće koja podržavaju tezu tutorstva sa
Sjedinjenim Državama Amerike
Jest mi pozdravljamo rad naše braće u Hrvatskom Kong
resu Jugoslavenskom Odboru ili Izvršnom Odboru Zajednice
Solidarišemo se s njima Voljni smo pristati i na to da ih oba-vijestimo
o svemu što radimo i kako uspjevamo — - ali se ne
moiemo pomiriti s time da oni za nas predvode taj rad u
Kanadi
Organizacija rada i vodstva treba biti naša A to znači
kanadskih Hrvata kanadskih Srba i kanadskih Slovenaca i
njihovih organizacija
Takvog zajedničkog vodstva još nemamo ali ga možemo
imati Kako? — Eno postoje već Ujedinjeni Odbori Hrvata Sr-ba
i Slovenaca u Windsoru Torontu i Hamiltonu Neka se ra-di
na uspostavi takvih ujedinjenih odbora i drugdje gdje za
to mogućnosti postoje Tamo gdje takvih mogućnosti nije
(kao na primjer u Sydney ili Huntsville gdje pored hrvatskih
organizacije nema drugih) neka se uspostave čisto hrvatski
cdbori Nitko nije i nebi smio da bude protiv toga Ali taj
mjesni hrvatski odbor treba biti povezan ne sa Sjedinjenim
Državama nego sa našim kanadskim tijelom jer mi ne oni
poznamo naše zajedničke probleme i mogućnosti Pododbori
bi se mogli osnivati u raznim šumskim kempama i ostalim
vanjskim radnjama i pripajati prema njihovoj želji najbližem
središtu I onda kad bi već imali nekoliko takvih odbora što
nas može spriječiti da sazovemo jednu zajedničku pokrajin-sku
iH nacionalnu konferenciju gdje bi se pregledao dosada- -
nji rad i izabralo vodstvo koje bi predvodilo pitanjem pomoći
našima u kraju u suglasju sa kanadskim zakonima i potreba- -
ma
U rukovodstvo tog nacionalnog odbora trebalo bi uklju-čiti
i po jednog predstavnika od svake naše postojeće nacio
name organizacije Jer ne treba zaboraviti da su to organiza-- ) bez čije pomoći se taj veliki posao nebi mogao obaviti
Da završimo Mi moiemo samo treba više volje i medju-scbno- g
povjerenja da cijeli taj rad centraliziramo ovdje ne u
Sjedinjenim Državama Ne radi se tu o glavi jednom drugom
ili trećem nacionalnom pokretu ni o prestižu nego o pomoći
nafoj gladnoj goloj i bosoj braći u kraju
Pomislimo o ovom i nemojmo dopustiti da se razidjemo
upravo danas kad od naše sloge i medjusobnog povjerenja
zavije životi Ne razilazimo se danas kad se već do danas
razišli nismo
- u Mmm: A
MOSKVA - BERLIN EXPRESS
Alberta kao primjer za razvijanje
posljeratne ekonomije
Piše: JAMES MacPHERSON
Svojim geografskim položajem
provincija Alberta Je od naročite
ekonomske i političke važnosti za
Kanadu ne samo u provodjenju
rata protiv fašizma nego i u pos-Ijeratn- oj
izgradnji Kanade
Protežući se sjeverno od 49 pa-ralele
pa do velikih šumskih kra-jeva
u North Vest Territorv i po-dižući
se zapadno kroz čiste ravni-ce
preko Rocky Mountains Alber
ta je jedna od najraznolikijih i
najbogatijih provincija u Domi-nionu
To je provincija prostranih
parkova plodnih dolina bogatih
ugljenika uljevnih vrela i soli
Njezine Široke i brze rijeke — Sa- -
skatchevan Hov Smoky Artha-basc- a
i Peace — pogodne su za
proširenje električne nage i na-tapljan- je
zemlje
Alberta je prolaz do ogromnog
sjevernog carstva gdje ne nalaze
Još neproračunata dobra beskraj-ne
borove tame bogati poljopriv-redni
okruii moćne rijeke kao
Mackeniie Liard i Vukon razno
vrsni minerali uključiv radium
srebro zlato olovo zink željezo
ugljen i ulje
Ovdje leii jedna od najvećih mo-gućnosti
la riješenje posljeratnih
problema i osiguranje budućnosti
Kanade kao industrijalnoj zemlji
Glasovita cesta kroz Alasku
1800 milja dugačka j prethodni-ca
svem budućem razviću u ovim
sjevernim krajevima Ona je tek
početak cijele mreie cesta za pro-laz
u bogati sjever od Peace rije
ke pa do Mackenzie do Vukona i
Ilritish Columbije od Grimcrhaw
pa do velikog Slave jezera od
Fort Smith pa do Providence i da-lje
sjeverno Pored ovih cesta jed-nog
dana mogli bi u tim krajevi-ma
imati tako veliki i modemi pro-met
željeznicama i rijekama o ko-jem
danas još ni sanjati ne može-mo
Provincija Alberta u svakom po
gledu učestvuje u ratu protiv oso
vine Njezini sinovi i kćeri odaz-vali
su se pozivu za vojsku far
meri i radnici proširili su svoj po
opnvreani i maustrijalni posao
do tolikih razmjera da se toga još
ne pamti u historiji
Njihovi veliki napori za rat još
su više pokazali narodu Kanade
kako su ogromna bogatstva ove
provincije i kakva je njihova spo
sobnost za proizvodnju Kako god
su se aktivnosti provincije proširi-l- e
u toku rata narod želi da se tako nastavi u mirno doba sa vi-šim
farmerskim dohodcima većom
plaćom dostojnim farmerskim ži-votom
i ekonomskom sigurnošću
za sve Narod se vi nikada ne
seli vratiti u teško i nesnosno eko-nomsko
stanje kako je vladalo
prije rata nego su svi jednako od-lučni
stupati napred u riješavaniu
socijalnih i ekonomskih problema
Aa svakoj farmi u rudarskim
naseljima i farmerskim naseljima
— svagdje se vodi ozbiljna raspra-va
u kojoj narod itracuje zabrinu-tost
obzirom na budućnost naše
NOVOSTI
zemlje kada se naši vojnici po-- 1 kracije — kako bi i Kanada mog- -
bjednički vrate svojim kućama Ma svoje unutarnje poslove organi- -
Ova zabrinutost naroda nije zirati po liniji Atlantskog čartera
stvar samo jedne političke partija I Kao suverena i nezavisna nacija i
ili grupe u provinciji To je stvar
svih organizacija naroda — far-merek- ih
unija zanatskih unija
Social Credit partije Radničke
Progresivne Partije CCF podupi-ratelj- a
liberala i konzervativaca
crkvenih tijela klubova i drugih
društava
Naši sinovi otišli su u rat protiv
fašizma i njihova budućnost bu-dućnost
Alberte mora biti osigura
na jer zato su se borili
Sa mnogo strana čujemo i čita-mo
što sve treba poduzeti i što je
najviše našim momcima i djevoj-kama
potrebno kada se povrate u
gradjanski život Sve što je njima
potrebno može se jasno izraziti u
nekoliko riječi a to je: "Naši hi-n- o
i i kćeri trebaju posla ekonom
sku i socijalnu sigurnost"
Vojnici u Loyal Edmonton Regi- -
ment su svoje kolektivno mišljenje
o posljeratnoj Kanadi podastrli
ministru obrane Ralstonu Njiho-va
zajednička izjava medju osta-lim
kaže "da je kanadska tlada
moralno odgovorna za snabd jeba-nje
stih tojnika sa poslom kada
►e trate u gradjanski žitot da
vlada zajamči socijalno osigura-nje
za Mlakog Kanadi janca"
Ogromna većina naroda potpuno
se slale sa ovim mišljenjem voj-nika
u Loyal Edmonton Hegiment
Naši momci u oružanim silama
dali su nam vrlo jednostavan i ja
san primjer na kojem se moiemo
ujediniti i tražiti bolju budućnost
Kanade
Na svojoj prvoj konvenciji u
Alberti Radnička Progresivna
1 artija ponosno se pridružuje
ovom zahtjevu naših vojnika i iz-javljuje
da jedinstvo u ratu i po- dupiranju naših vojnika na fronti
se mora pojačati i nastaviti u mir-no
vrijeme oko zahtjeva za posao i
socijalnu sigurnost Radi toga duž
nost je svakog Kanadijanca da
sada stavi na raspolaganje sve
svoje snage za skori poraz fašiz-ma
kako bi e što lakše moglo pre-ći
na izgradnju novog svijeta slo- -
Lode i društvenog napredka
Vladi Social Credit u Alberti
ima pred sobom masu zahtjeva za
društvene reforme i ekonomsku si-gurnost
Na osnovu tih obećanja
ona je dva puta izabrana na upra-vu
provincijo Mi shvaćamo da pi-tanje
ekonomskih aktivnosti veća
pomoć narodu i društveni napredak
u svakom pogledu nije pitanje sa-mo
Alberte nego i cijele Kanade
Uaš zato mi tražimo od vlade Al
berte i naprednih organizacija da
--c i"-- ™ i aporasume sa urugim
progresivnim silama u Dominionu
Vlada Alberte mora poduzeti
sve mjere sa uvadjanje najboljih
socijalnih reformi U tome ona
treba imati masovnu potporu od
strane naroda U vesi toga vlada
je dutna točno pregledati svoje
"tanoviite prema cijelom Dominio-nu
i odstraniti sve što smeta pra
vilnom razvijanju kanadske demo--
u suradnji sa cijelom Britanskom
Zajednicotn Kanada može mnogo
doprinijeti posljeratnom napretku
sijeta u duhu Teherana
Interesi Alberte traže da se fe-deralnom
parlamentu pruži puna
vlast u uvadjanju progresivnih na-cionalnih
zakona za zdravstveno
osiguranje boljih zakona prema
radnicima poduzimanje mjera u
razvijanju poljoprivrede i većih
dohodka farmerima i drugih za
konskih reformi U tom 'duhu Al-berta
ima doći na buduću konfe-renciju
svih provincija u Dominio-nu
gdje će se raspravljati osnove
zakona za zdravstveno osiguranje
i druge zakonske reforme
našeg
London novini Dally Ex-pre- ss
od C marča izašao je slije-deći
članak u kojem se opisuje ka
ko je prva britanska vojna misija
stigla u glavni štab maršala Tite:
Sada se doznaje da je Rritanija
postavila veze sa maršalom Titom
još na 27 maja 1943 godine Tog
dana u 3 sata u jutro spustilo se
parašutom šest članova britanske
vojne misije Spustili su se na vi-sokim
još tada snijegom pokrive-nim
brijegovima u Crnoj Gori Je-dan
član iz štaba maršala Tite
dolasku misije pripovjeda ovako:
Tito je očekivao misiju nekoli
ko dana prije nego je došla Radi
slabog vremena misija je zakasni-la
Medju tamošnjim seljacima br
zo se pronijela vijest da dolazi
engleska vojna misija — 'Englezi
dolaze' — govorili su Kada mi-sija
spustila na naš teritorij do-trčali
su seljaci i klicali: 'Naši Sa-veznici
konačno su došli'
"šestorica članova — kapetan
Deakin jedan oficir i četiri radio
operatora — odvedeni su najprije
u jednu seljačku kuću gdje ih je
žena podvorila mlijekom jajima i
drugim Tada kad je osvanuo dan
uputili su se pješice prema Tito-vom
štabu štab je bio nekoliko
milja daleko u šumi na obali Cr-nog
Jezera najkrasnljeg jezera u
Jugoslaviji koji se 5000
nogu iznad morske Površine Mi-sija
je došla na glavni štab oko 8
sati jutro i taj cijeli dan potro-šila
razgovoru sa Titom i drugim
članovima njegovog štaba
"Misija je stigla sredinom pete
najteće njemačke ofenihe protiv
Narodne Oslobodilačke Vojske ko-ja
ie trajala kroz cijelo ljeto 1943
godine Sedam njemačkih divizija
se protiv naše vojske u
vrijeme Droj njihovih divizija se
od tada podvostrećio Neprijatelj-ske
sile bile su u stvari tek neko-liko
milja daleko od našeg štaba
Maršal Tito
vsmavv Pičci IIOVARD PAST
(Nastavak 9)
Ovdje je Tito učinio briljant-nu
i hrabru odluku U svojoj po-bjedonosnoj
kampanji godinu da-na
ranije uspjesi su postignuti
uz pomoć dva važna faktora —
izdržljivost njegovih ljudi i nji-hovo
poznavanje planinskih pre-djela
Jugoslavije Tako dugo
dok je on vodio rat brzih kret-nja
on je mogao da nanese teš-ke
udarce Nijemcima i da uvjek
drii na okupu svoje vlastite sile
Ako bi on medjutim odabrao
odredjenu liniju da ju drži i da
vodi odlučujuću bitku sa Nijem-cima
ovi su mogli da dopreme
pojačanje presjeku svaki put za
povlačenje i onda sa svojom
jakom zračnom silom mogli bi
da unište cijelu partizansku
vojaku
Sa tora činjenicom na umu
Tito je odvojio od svoje vojske
prvi Bosanski korpus i prvi hr-vatski
korpus — svega stotinu
tisuća Oni su imali da sli-jede
prokušani partizanski me-to- d
borbe Kada je došla njema-čka
navala oni su imali da pro-tiv
njih udare otraga i da se on- da razidju u šume i brdine Ka-da
bi Nijemci pokraj njih proš-li
oni su se imali opet okupiti
i ispresječi na komadiće njema-čke
komunikacije u isto vrije-me
uništiti koliko su više mogli
njemačkih garnizona koji su os-tali
otraga sa namjerom da pa-cifizir- aju
sjevernu polovicu
zemlje
Tito je sam preuzeo da izve-de
ovaj plan On je sobom za-držao
svojih pet najboljih divi-zija
One su se imale izravno
suprostaviti njemačkoj navali i
imale su držati Nijemce dok je
započela kampanja sa boka On-da
se je Tito sa svojom armi-jom
imao povuci južno prema
Srbiji To je bilo najdalje što je
Tito unapred mogao da plani-ra
ako njegov plan uspije on će
njemačku armiju povući iz Hr-vatske
PARTIZANSKI "VALLKY
FORGE"
Titinih pet divizija podnesle
su glavne udarce )očetne nava-le
Nijemaca Njegovi ljudi bo-rile
se kao lavovi branili su
svaki pedalj zemlje pod smrt-nim
padanjem bomba i taneta
Onda polagano vodeći borbu
dan i noć počeli tu se povlačiti
južno Oni su nosiii sobom svo-je
ranjenike znajući da Nijem-ci
ne uzimaju zarobljenika nego
da ubijaju svakog ranjenog i ne-ranjen- og
partizana do kojeg
mogu doći
C L Sulzberger dopisnik
New York Timesa kaže da
orim Valley Forge u američkoj
historiji nema takvog sjajnog
— KAD JE
PRVA
—
o
nalazi
u
u
borilo
ljudi
fTe noći morali smo se seliti Kiša
je padala više nego ikada u histo-riji
putovanja Mo-rali
smo preći brijeg Durmitor ko-ji
je visok 7500 nogu iznad povr-šine
jezera Ja sam se divio izdrž-ljivosti
Engleza koji nisu spavali
prošlih 24 sata i koji su marširali
brzo kao i mi Kad smo im ponu
dili da jaše na konjima oni su od-bili
"Čuo sam kapetana Deakina ka-ko
je stom pomoćniku rekao: "Ja
mislim da nebi bilo pratedno sa
naše strane ako jašili na konji-ma
kad su njima toliko potrebni
Oni m eć dtije godine bore i sva-šta
su prepalili Oni zapravo tre
baju jašiti a mi
"Putovanje ove noći bilo je ti
pično našem životu kojeg smo pri-je
imali i poslije nastavili još tri
mjeoeca Nijemci su cijelo vrijeme
žestoko napadali i nikada nismo
spavali više od dva puta na jednom
mjestu Spavali smo nekoliko sati
po danu a po noći putovali Naša
se hrana sastojala od malog ko
madića kruha i male porcije juhe
koju su Englezi nazivali "por-ridge- "
Pored toga još smo imali
svaki po manji komadić konjskog
mesa Ali dva mjeseca nismo opće
imali kruha ni juhe
"Pokazao sam Deakinu i njego-vim
ljudima kakva je bila naša
najbolja hrana u šumi Iiukovo liš-će
je bilo najbolje samo ako ste
ga mogli naći — ukus ima kao špi-na- č
kada se skuha
"Nijemci su dnevno sa zraka
naše pozicije Nji-ma
je bilo lako nas naći jer nika-da
nisu bile naše grupe daleko od
glavne armije kojom je
Tito Tako smo stalno bili na-padani
ne samo sa zraka nego i sa
kopna Nijemci su strahovito bom-bardirali
Pošto mi nismo imali
T"w 4#tA'vati?l
30 marca 1944
primjera povlače nju Zaista
kada će se moći prikazati punu
liku ovoga rata ovo strateško
maršala Tite ostati
će njegovo dijelo
Kroz mjesec februar Tito je
predvodio svoju vojsku skoro
sasma julno preko bosanskih
brdina Njih su Nijemci dan i noć bombardirali dan i noć su
partizani odgovarali sa protuna-valam- a
Ovdje nije bila poraže-na
ovca koju se ima uhvatiti i odvesti za šišanje ovo je bio
divlji kurjak koji je opetovano
navaljivao j pokazivao avoje
pandže Partizani su ostavljali
tragove krvi na putevima kroz
snijegom pokrivene brdine ali
oni su takodjer ostavili mrte
Nijemce na svakoj milji kroz
koju su preili
Oila Je teška zima Snijeg i
ledenica svuda i po njoj je mar- širala oderana i uzmučena bor-bena
armija Njoj
je nestalo hrane a u ovoj div-ljoj
zemlji hrane se nije moglo
dobiti Oni su kuhali koru i žva-ka- li je Ubijali su zvjerad i jeli
ju I uvjek su se povraćali i na- valjivali protiv Nijemaca
Za Titu i njegove partizane
život je bio stalna i neprekidna
mora Prem su skoro
od gladi oni su imali vjeru u
pobjedu mirisali eu nepostoje-ću
hranu Ali njihova hrabrost
nije klonula Slijedeći za nji-ma
nacisti su opetovano slušali
njihove gromke glasove njiho-vu
pobjedonosnu pjesmu:
"Oj Slaveni još ste živi!"
Partizani su još jednom skr-ši- li duh nacista Ovo je bilo više
nego što su nacistički "viši" lju-di
mogli podnesti oni su morali
da se počinu oprave da čeka-ju
za pojačanje Ovo nisu bila
ljudska bića protiv kojih su se
oni borili su bili bijesni lju-di!
Ovi južni Slaveni nemaju
osjećaja nemaju čuvstva 1 Tko
bi se drugi osim bijesnih ljudi
mogao boriti na svakom koraku
kroz pakao dvije stotine milja
daljine kada su znali u samom
početku da su poraženi?
Tako su Je nacisti zaustavili
ali ne da im partizani umaknu
Južno od njih u Hercegovini
bila je talijanska fašistička di-vizija
Nacistički komandant
javio joj je preko radio da za-ustave
povlačenje partizana
čovjek si može pretpostaviti
kako se gorki smiješak pojavio
na licu maršala Tite kada je za
ovo doznao Ova specijalna tali-janska
divizija bila je poznata
kao "divizija za čišćenje" Kroz
mjesece ona je bila zauzeta sa
ugodnim fašističkim športom —
ubijanjem civilnih seljaka
(Nastavit će se)
Naši saveznici su konačno došli
GOVORILI SU SELJACI U JUGOSLAVIJU STIGLA
BRITANSKA MISIJA
(Od dopisnika E Cook-a- )
U
to
partizanskog
bi
pješačiti"
bombardirali
komando-va- o
Četvrtak
povlačenje
najslavnije
partizanska
skapavali
to
nisko i neprestano na nas spuštali
bombe
Na 6 juna U dana nakon je do-šla
britanska ojna misija ubijen
je engleski oficir Deakinov brat
Cijeli taj dan neprijatelj je bije-sno
napadao sa zraka Nijemci su
poprilici znali da se partizanski
štab nalazi na tom predjelu Pošto
su kroz Sumu prolazili kao čeiali
kroz kosu bombardirali su i otva-rali
vatru tz mašinskih pušaka na
svaku stopu zemlje Ujedno bili
smo potpuno opkoljeni po neprija-teljskim
kopnenim silama U noći
se posvuda oko nas sijalo od njiho-ve
vatre
"Nalazili smo se na predjelu
poznatom Milan Klada 'na bosan- -
sko-crnogors-koj
granici Naši su
vojnici prodrijeli njemački obruč
na prostoru od jedne milje Kroz
taj prostor je marširala iz obruča
cijela armija Prednji vojnici ba-cali
su ručne granate u
snajperska gnijezda i tako
smo si sve više otvarali put Tito
i Deakin su marširali prednji Ka-da
je počelo žestoko bombardira- - nje polegli smo se pod stabla Tito
i Deakin — obojica su bili ranjeni
od odlomka granate — Tito u lije-ku
ruku a Deakin u lijevu nogu
"Jednog dana kad smo imali
najmanje hrane Deakin je otvorio
svoju limenu kutiju sa konzervi-ranom
govedinom i podijelio me-dju
nama DHj smo mnogo zado-voljni
kada je unapredjen sa ma- jora Upravo se oženio nekoliko
tjedana prije nego je došao do na
pa je željno očekivao list od svoje
žene Dobio je prvi list kada je k
nama došao drugi dio britanske
misije
I ova misija se spustila parašu
tom u noći Nijemci su se nalazili
tek nekoliko milja daleko pa kaJ
smo se morali seliti ostavili smo
protu-avijonsk- ih topova Ili bilo prazne britanske limene kutije sa-kak- ve obrane oni su letjeli vrlo nio da neprijatelja razljutimo"
tr%šsmmmntm4
neprija-teljska