Novosti, April 29, 1944

              i
STRANA 2
NOVOSTI
Publkhed evory Tuesday Thursday and Sahudar by the
Novosti Publishing Companv
In the Croatian Language
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom Jeziku
ADRESA NOVOSTI
206 Adekride Street VVest Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelcdde 1642
Registered in the Begistrr Ofiice ior the City of Toronto
on the 24th day of Ociober 1941 as
No 46052 CP
Dopisi bez potpisa te ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Svaka daljnja rasprava je
suvišna
Po onom što piše vodstvo Hrvatska Seljačke Stranke o pi
tanju prikupljanja pomoći za naš patnički narod u starom kra-ju
zaključujemo da do sporazuma izmedju njih i nas po ovom
pitanju ne može doći
Braća na desnici ostaju kod toga da se radi po liniji i od-lukama
Hrvatskog Narodnog Vijeća i Glavnog Odbora Za-jednice
u Sjedinjenim Državama To jest da se radi prikup-lja
pomoć i šalje preko Sjedinjenih Država Amerike
Nemamo ništa protiv njihovih odluka dapače pozdrav
ljamo rad Hrvatskog Narodnog Vijeća jer smatramo da je to
tijelo najmjerodavnije da govori u ime Hrvata iz Sjedinjenih
Država — ali ne i kanadskih
Mi pak ostajemo kod toga da Hrvati u Kanadi rade u
sporazumu sa braćom Srbima i Slovencima i ono što prikupe
zajednički pošalju u kraj na ime Hrvata Srba i Slovenaca iz
Kanade
Objašnjavalo se zašto je ovako najbolje Uvjeravalo se
braću na sve načine kako je to nepraktično i zakonski nedo-pustivo
Poslužili smo se i sa odgovorom ministra La-Flec- he
koji nam jo u svom pismu rekao da ni jedna organizacija ni
jedno tijelo iz Sjedinjenih Država nema i ne može dobiti doz-volu
da takav rad proširi i na Kanadu Podvukli smo i to da
smo mi u Kanadi pa radili u zajednici sa Srbima ili posebno
kao Hrvati dovoljno jaki stari i pametni da tu stvar vodimo
posebno od naše braće u Sjedinjenim Državama
Sve to nije pomoglo Braća od Seljačke Stranke neće
teko Oni će s njima u Americi i ako su uvjereni da će čije
panje po ovom pitanju štetiti toj narodnoj stvari u kraju i me-dj- u
našim odnosima u Kanadi
Ne čekajući na konac svake rasprave Ujedinjeni Odbori
lirvatskih srpskih i slovenskih organizacija uspostavljeni u
Torontu Windsoru i Hamiltonu smatrali su za nužno da se
pitanjem prikupljanja pomoći otpočne smjesta Za to je bila
sezvata brza konferencija na inicijativu torontovskog Ujedi
njenog Odbora na koju su bili pozvati predstavnici triju naj-većih
i najbližih Ujedinjenih Odbora u Južnom Ontariu O toj
konferenciji znala je Hrvatska Seljačka Stranka isto toliko kao
i druge organizacije jer su njihovi delegati prisustvovali sjed-nicama
na kojima se to pitanje raspravljalo Kod biranja de-legata
za torontovsku konferenciju koja je održana na Uskrs
predlagani su bili (i prosto moljeni) članovi Seljačke Stranke
da se prime kao delegati i otidju u Toronto na izvanredni sas-tanak
Ali su to odbili u Windsoru i Hamiltonu dok je član HSS
iz Toronta bio prisutan konferenciji ušao u uži radni odbor i
složio se sa odlukama privremenog odbora Preko toga poz-van
je bio na konferenciju i glavni tajnik HSS brat Škacan
da istoj prisustvuje kao savjetnik i predstavnik glavnog odbo-re
stranke — ali nije došao Konferenciji su prisustvovali i
ostali tajnici naših organizacija pa je mogao ako je htjeo i
tajnik HSS
Dakle ne može se reći da su to pokrenuli braća sa lijeva
bez da su to pitanje predhodno raspravljali sa ljudima od des-na
Konferencija je bila mjesto gdje bi se to raspravljalo kad
te već ranije nije moglo doći do sporazuma Vrata su bila i
ostaju otvorena i dalje Vodstvo HSS još uvjek može i treba da
na glavnu konferenciju u junu mjesecu odašalje svoje pred-stavnike
pak da zajednički krenemo napred isto onako kako
zajednički naši u kraju vode borbu protiv svog i našeg nepri-jatelja
'
Ne obazirajući se na to — eno "lijevičari" (kako to kaže
Stanković) rade punom parom Ne čekaju jer vrijeme nije za
čekati Već do sada su prikupili preko ŠESDESET HILJADA
DOLARA obaveza koje Je voljan naš narod u Kanadi dopri-nje- ti
za svoju braću u starom kraju
Prateći taj rad mi se pitamo da li bi ovi naši vrijedni zem-ljaci
ovako osjetljivo posizali u svoje džepove i ovako masov-no
se odazivali kad bi pred njih bilo postavljeno pitanje da
će ono što se prikupi u Kanadi preći u stari kraj preko raznih
odbora u Sjedinjenim Državama Amerike Nebi u to smo uv-jereni
— a uvjeriti ćete se i vi braćo kad jednom počnete sa
prikupljanjem Nadamo se skora budućnost će i opet poka-aat- i
da smo pravilno krenuli kad smo ovaj put izabrali
Konačno držno da je svaka daljnja rasprava po tom pi-tanju
više suvišna Neka braća rade kako su odlučila —
samo neka rade nek so s tim no oteže kako se nebi dobio do-jam
da se protive našem zajedničkom radu samo za to da se
izvuku od rada i dubljeg posizanja u džep
Što se pako tiče onog drugog odbora u Montrealu mi
smo već rekli i sada opetujemo da sa odborom kojem je kra-ljica
Marija začasni član i u kojem se nalazi profesor Kirk-conne- ll
ne želimo imati ništa zajedničkog Ako oni žele nešto
doprinjeti narodnoj borbi u kraju dobro mi nismo protiv toga
Pozdraviti ćemo Ali smatramo da ni taj odbor u Montrealu ni
nosa braća Sjedinjenim Državama nas neće i ne mogu or-ganizirati
i složiti ako se mi sami složiti nećemo
Da 2mšiino — b ikakvog tutorstva od Jedne ili druge
strane mi radimo i taj rod pokazuje da Urok! slojevi našeg
naroda u Kanadi odobravaju put kojeg Je izabrala konferen-cija
u Torontu
ft IJitaiaiiiMčJBBffiaBtBEZaBSM!MBMMBBBSBBIMMailaBMMBMaBBBrr!Bwi' " 'j umi 1 1 w—
K IlisSPsal I 2 JiSiSiSE¥:BBBBBBBBBBBBBBM JsBBBflBiBBBBBBBBBV IIBBBH
Pmf TtixHrffctiIP3t"H! C Wsr fsababababantxWbiisiiHfcr 'H babaHuiLiiiiiiiiiiiiiiiiVE &4v!ibisiiiiiiiiiiib
K iV-lfi- r ft ih V skHSsr 9issssssK3aiiiiiiiiW %Hbssssb?
"'IsMiii jfil ' iBHrllRsB JkIi
'Hibbm %-BKitiiBBB-tB
đw i ILčit E££HG&iHBCDflfifei 'B 1ljBSSSSSSKi3K&JnBVra J il-J- j i
Kada je Crvena Armija prognali njemačke i rumunjske invazore iz Odese narod je sa neopisivim
oduševljenjem slavio oslobodjenje Vojnici na balkonu jednog kazališta drže crvenu zastavu u počast
Odese Žene jugoslavenskog
podzemlja
Pod ovim naslovom napisao je
Sgt Walter Bernstein u magazinu
američke vojske "YanK" od 14
om slijedeći članak:
"Negdje u Italiji — Milada
Rajter sjedi u jednoj bolnici ov
dje i čeka da se povrati u rat M-ilada
je iz Beograda u Jugoslaviji
ona je mlada žena oko 25 ili 26
premda sada izgleda malo starija
U njenim crnim kosama ima nešto
sijedih ali njeno je lice živahno i
Izrazito i daje utisak nekoga koji
se mnogo kreće To je samo uti
sak jer Milada ima slomljenu no-gu
i neće biti u stanju da se kre
će za neko vrijeme Takva rana je
svakome nezgodna ali osobito
smeta Miladi koja je ladila u po
Nijemcima okupiranom Beogradu
kroz minule dvije godine kao član
Partizanskog podzemlja
Bolnica u kojoj Milada sjedi bila
je prije dječja škola Leži u jed-nom
malom selu uz more velika
je kao nekakva staja Fa visokim
stropom i praznim zidinama Pro-zirnije
ju atmosfera neuporabe
kao da su sva djeca odrasla j oti-šla
Vjetar probija hladno kroz so-be
i zrak je neprestano hladan
su svijetla i ne- - te da likvidira kao i da
dovoljna Ovo nije što bi se moglo
nazvati uzorna bolnica Čovjek bi
dugo morao tražiti prije nego bi ov-dje
našao "Dra Kildare-a- "
Tamo se nalazi oko 300 Jugo-slavenskih
Partizana nedavno
evakuiranih iz njihove rodne zem
lje Oni su bolesnici Dovezeni su
ovamo samo zbog toga sto su bili
ranjeni u jednom kraju zemlje iz
kojeg ih je bilo moguće evakuira-ti
a ne zbog toga što su to ljudi
nekog zasebnog prestiža Oni tr-pe
od tanetnih i šrapnelskih rana
poslijedica zamrzlih uda i drugih
ozlijeda i na svakoga od njih u
sadanjoj sigurnosti u Italiji im-- i
ih na hiljade u Jugoslaviji boles-nih
i na pol golih bez mnogo hra-ne
i još manje lijekovi koji su
bili ranjeni ili su u zimi zamrzli u
borbi protiv fašista
Milada Rajter je jedna od 25
žena u bolnici: Ona je veoma iz
nenadjena kada ju neko upita da
pripovijeda svoje doživljaje očito
držeći da nije railičita od hiljada
drugih i da toga radi ne zaslužuje
posebne pažnje I zaista nije raz-ličita
Njen posao je možda bio
malo više opasan i teži ali njena
važnost leži u činjenici da to nije
neobično Kao što je ona Ima i na
hiljade u njenoj zemlji a i u
drugim otpornim pokretima po
Europi
Nitko nije toga vize svijestan
nego sama Milada kaže svo-ju
pripovijest dosta voljno bez
ikakvog poziranja i bez lažne čed-nosti
Kaže ju sjedeći uspravno u
svom krevetu u jednoj od dvaju
soba za žene i djecu Uz nju je
krevet jednog 7-godiš-njeg
dječaka
kojemu je nogu odnesla njemačka
granata Većin drugih su boles-nici
koji trpe od poslijedica zamr-znos- ti
Na zidu se ističe jednostav-no
oličena lozinka Partizana:
"Smrt fašizmu! Sloboda narodu!"
Na drugoj strani jedna mlada dje-vojka
sa crveno-zvijezdno- m parti-zanskom
kapom izradj'ije "zidnu
novinu"
Milada ne govori engleski ali
jedan partizanski liječnik prevadja
za nju Ona govori naglo i sa mno-go
pričajući svoju ratnu
prošlost
Prije dolaska Nijemaca ona je
bila zubo-tehnie- ar U proljeću
1941 kada j vlada kralja Petra
izbjegla iz zemlje počela je sve
NOVOSTI
oslobodjene
svoje vrijeme posvećivati pod-zemnom
pokretu Savršeno pozna-vanje
njemačkog jezika mnogo
njoj je pomoglo
Podzemni rad u Beogradu imao
je većih opasnosti nego u bilo ko
jem drugom gradu Jugjslavije jer
je nacistički teror bio tamo najve-ći
Nijemci su počeli redovno ubi-jati
Srbe i bilo je mnogo masov-nih
smaknuća Danomice bi se
pojavljivala na ulicama zatvorena
kola sa otrovnim plinovima a uz
kola bi pjeSačili taoci prema pred-gradj- u
da iskopaju Svoje vlastite
grobove
Iz početka podzemni rad bio je
ograničen samo na male akcije ko
jima su upravljali pojedinci ili tek
nekolicina ljudi podmećući vatru
fašističkim novinama na ulici Za-tim
kada se narodni oslobodila-čki
pokret u zemlji razvijao pod-zemne
akcije su se svuda dizale
Vezu se uspostavilo sa partizan-skim
glavnim stanom vani i pod-zemlje
je uzelo za zadaću ne samo
da ometa Nijemce nego takodjer
da kriomčarj zalihe oružja i hra
ne rastućoj Oslobodilačkoj Vojsci
Noću potmuta kvislinge
koja
gesta
obavlja redovite Špijunske funk
cije
Nekoji od tih pothvata bili su
kao da su crpljeni iz filmskih ig-rokaza
Hollyvooda: Jednom su
prilikom zatvorili agenti gestapa
jednu radničku ženu baš u času
kada je imala da rodi dijete drže-ći
je pod stražom u bolnici dok se
dijete porodi Tri dana nakon po-roda
podzemlje je oslobodilo maj-ku
i dijete te ih u ukradenom po-licajsk- om
automobilu prokriomča-ril- o
u sigurnost izvan grada
KA2U DA JE MUSSOLINI IZ-MAKAO
BOMBI
Berne 25 Aprila — Pred neko-liko
dana Mussolini je upravo na
čudnovati način izmakao bombi
koja je bačena na njegov automo-bil
Bomba je eksplodirala 40 na
gu dalje od automobila Pa kojim
se je vozio Muso i njegov sekretar
u pravcu Verone Sjeverna Itali-ja
Podzemna talijanska novina
objavila je tu vijest i nadodaje da
ako je Mussolini izmakao smrti od
bombe da neće izmaći konopca
DOŠO ŠVABO
Pošo Švabo put Busije
Da se krvi napije —
AP će skupo platit
Jer se vile doma
On ne će povratit
Doio Švabo sve do Krima
AP u njemu srce klima
I kosa se ježi— Jer eto ga vraže
Sada je u mreži
Ulovi ga Jozo
Naš mileni stari
A sad švabska koso
Kad čeg' se prevari 7
NIj' ti plijena doeta
Pak si bedast potrta?
DoJo Švabo k Staljingradu
K svome grobu k svome jad—
AP od straha drhti
Jer je doio k smrti
Doio al' ne proso —
Ulovi ga Tofo
I kraj putke topa
U grob ga zakopa
Pofc Švabo put Rueije
Da se krvi napije
AP će skupo platit
Jer se vise doma
On ne će povratit
— PANTE
Ah najveći dio rada bio je ru-tinske
naravi u koliko se može re-ći
da je rutina kriomćaritl i kra-sti
dinamit iz dana u dan Pam-fleti
i čak čitave knjig- - tiskale su
se u tajnim tiskarama i raspača-val- e
po cijelom gradu Partizane
koji su po svojim misijama dola-zili
u grad se sakrivalo i zatim iz
velo u sigurnost Organizacija je
držala redovite zalihe oružja i mu-nicije
u tajnim skrovištima koja
su bila pod stalnom 24-satno- m stražom Ponekada bi stražqr nes
tala a kadgod se dogodilo što ta-kova
ono se je krovište zaboravi-lo
i izbrisalo iz rekorda No or-ganizacija
je bila izvrsna i to sa
rijetko dogadjalo Gestapo je po
kušao sve moguće da ju razbije
uzimajući na stotine taoca kad-god
su na nekoga posumnjali da
ima veze sa podzemljem
"Ja sam bio sam taoc' rekao je
liječnik "ali su me pustili kao me-dikaln- og
čovjeka" Milada mu pri-čala
nežto i on se prignuo bliže
upadajući u njen govor Zatim se
uspravio j rekao: "Govorila mi o
jednoj obitelji koju sam poznavao
u Beogradu Nijemci su ju istrije-bili
kao taoce — oca majku i dvi-je
kćeri" "Teško je preko takvih
stvari preći" primjetio je liječnik
Otac je držao ljekarnu u mom su-sjest- vu
kod njega sam se služi)
za lijekove"
Milada je neprestano djelovala
u takvoj atmosferi uvij?k na mbu
opasnosti za svoj život ali sa par-tizanskom
odlučnošću u srcu Ta-kova
je napetost morala biti užas-na
Piloti se vrate sa svojih misija
i onda su sigurni vojnici sa fronta
zamjene se i u pozadini se odmore
Ali za podzemne borce nema mira
odmora ni sigurnosti — nikada
Za takovu akciju Mllida se mo
rala sasma promjeniti ali se ipak
nije usudila posjetiti ulire gdje se
bojala da bi je neko prepoznao
Promjenila je boju kos i frizura
no unatoč toga imala je strašnih
časova kada bi ju neko od ljudi
prepoznao i uvijek se bojala da ju
nebi tko Izdao U dvije godine us-pjelo
je njoj viditi njenu obitelj
samo tri puta Njena dva brata su
izbjegla priključivii se Partiza-nima
Radi toga gestapo je smak-nu- o
njenog oca Kasnije su obi
brata poginula u okršaju sa ne-prijateljem
Majka i mladja ses-tra
još živu
Konačno u maju 1943 organi-zacija
je odlučila da je Milada
dovoljno vremena radila u pod-zemlju
Njen bijeg u oslobodjeni
teritorij se aranžiralo i ona ja
prolazila od Partizana do Parti-zana
u slobodu (Na polovici oku-piranog
zemljišta Jugoslavije Ni-jemci
kontroliraju samo željeznice
i glavne ceste)
četiri mjeseca kasnije ona je
stigla u Jajce gdje je smještena
Partizanski glavni stan Nakon
kratkog odmora bila je primje-njen- a
jednoj diviziji za politički
rad Tu je bila olijedjena u nogu
i zatim evakuirana preko Jadrana
u Italiju
"Ona kale da je bila otlijedje-- m
slučajno ne u akciji" reče li-ječnik
"Neće da vam dade krivi
utteak" dodao je "Ona kale da
Joi nije bila u akciji Drugi boles-nici
U sobi bili su duboko pod po-krivačima
samo njihova lica bila
m vidljiva mršava i tvrda odra-Ittje- ć
čvrstu i duboku vjeru u idea-le
za koje se bore Oni ru junaci i
junakinje u preciznom I klasičnom
smislu te rijeci
UOJSA
će
Predstavnik američkih trgo-vačkih
krugova o SSSR
Pie: HAKLANI) II ALLEN
Ovo je članak američkog tr-govca
industrijalca o potrebi
ćrftog prijateljstva sa Sovjet-skim
Savezom On je savjetnik
a ekonomskim pitanjima i držao
je predavanja o financijalnom
upravljanju korporacija i teori-ji
poreza na vtie sveučilišta Oa
je takodjer bio savjetnik za
ekonomska pitanja kod dviju
velikih banaka Danas on ima u
Chicago vlastiti ured članak
je tiskan u zasebnoj brošuri
Koju je izdala u Botonu jedna
trgovačka organizacija
Kad bude uništena vojničko os- -
vaiaćka sila Njemačke i Japana
dva naroda u posljeratnom svijetu
držati će u svojim rukama veći dio
svjetske industrijsko ratne sila
To su Rusija i Sjedinjene Države
Taj fakat predstavlja veliku opas-nost
ali u isto vrijeme i ogromne
mogućnosti
Takva koncentracija svjetske
snage samo u dva centra može do-vesti
do potpuno suprotnih ten-dencija
i rezultata To može biti
početak žestokih i dugotrajnih
borba za prvenstvo kao što je na-zad
više stoljeća bio slučaj izme-dju
Kartagene i Rima ili to mo-že
biti korisna kooperacija radi
mira i dobrobiti kao što je to bilo
na primjer kao rezultat suradnje
englesko - amerikanskih vojno-morski- h
sila nazad 100 godina Sa
naše savremene točke gledišta
osobitu pažnju zaslužuje fakat da
je suradnja izmedju Sjedinjenih
Država i Engleske bila moguća
negledajući na to Sto je jedna od
tih zemalja bila mlada republika
koja istupa za nove ideje a druga
je bila imperijalistička monarhija
i što se to dogodilo odmah poslije
završetka rata u kom su učestvo-vale
oboje ne kao saveznici nego
kao neprijatelji
Radi tih pouka koje nam daje
historija svaki pametan Amerika
nac pa bio on desničarskih ili lje-vičars- klh
pogleda trebao bi znati
da glavna nada na "mir u naše
vrijeme" zasniva se na formiranju
prijateljske suradnje sa Rusijom
Iz svih elemenata amerikanskog
društva nitko nije zainteresiran
do tolikog stupnja za mirne i pri-jateljske
odnose sa Rusijom kao
što je klasa trgovaca i onih koji
ulažu kapital Trvenja izmedju
nas i Sovjetskog Saveza nakon
završetka današnjeg rata značila
bi produžavanje ogromnih vojni
čkih rashoda do tog vremena kad
bi naš dug dostignuči 250 do 300 '
bilijuna dolara bio približno
jednak svemu našem nacionalnom
bogatstvu A oružani sukob sa
Rusijom koja je bila u stanju uni-štiti
njemačku vojničku moć toli-ko
bi uvećao naše dugove da se
mi po svoj prilici nebi više mogli
izbaviti od njih a slobeda privat-ne
trgovine pala bi kao žrtva du-gotrajnog
vojničkog kontrolnog
režima k$ji bi bio potreban u tak-vom
ratu
Takvo stanje moralo bi se odra
ziti na kurs sa vrednosnih papira
na financijalno tržište na tok
stvari u opće Ja smatram da ra-di
jačanja financijskog tržišta ni-šta
ne može biti važnije od politi
ke koja je upravljena za jačanje
posljeratne kooperacije medju Sje-dinjenim
Državama i Rusijom Jer
sukob sa Rusijom bez dvojbe bi
doveo do potpunog burzovnog slo-ma
Najveća greška Hitlera u 1941
godini je bila ta što on nije dovolj
no cijenio vojničku moć Rusije A
trgovcima i opće svim gradjanima
Sjedinjenih Država potrebno je ču-vati
se da nebi pali u tu istu po-grešku
glede ekonomske i politi-čke
moći Rusije tim više što od-nosi
izmedju tih dviju zemljama
će bez dvojbe dostići široko razvi- -
Treba priznati da što je bilo do
sada uradjeno u tom pogledu neda
nam osobitih nada U 1941 godini
kod našeg trgovačko-Industrijsko- g
svijeta vladalo je tvrdo uvjerenje
da će se nacionalizirani ruski sis-tem
željezničkog saobraćaja ras-pasti
kroz nekoliko tjedana pod
teretom rata Ali ruski transport
izdržao je i ne samo zadovoljio po-trebama
Crvene Armija i glavnih
grana Industrije nego re pokazao
na visini i u nadprirodnom eva-kuacijom
tvornica poduuća u pre-bacivanju
poljoprivrednih malina
sirovina i pučanstva iz oblasti u
kojima je neprijatelj ugrožavao
pa to sve prebacivano u duboku
pozadinu
Za nas je bilo veliko itnenadje- -
nje što Je u Rusiji napravljeno sa
motoriziranim transportom a ve-lika
rastojanja što se toga tiče
mi ne možemo oprostiti svoje ne-znanje
time da je to bila tajna
Subota 29 aprila 1944
nistarstvo trgovine objavilo je sta-tistiku
ruske proizvodnje takvog
materijala za transport (u glav-nom
trokova) A iz te statistike
slijedi da Rusija zauzima prvo
mjesto u svijetu u proizvodnji
traktora a trokova ona je proiz-vela
za dva i jednu četvrtinu puta
vise nego Njemačka
Sredinom prošle godine mi smo
bili svjedoci jakog povišenja cije-ne
dionicama zračnog transporta
na new vorškoj burzi To se zas-nivalo
na predpostavci "vladavine
Sjedinjenih Država u zraku" u po- sljeratnom vremenu To jo bio
proizvod potpuno nedovoljnih in-formacija
o Rusiji Sto re toga tiče
o velikim mogućnostima ruskih
aeroplanskih tvornica a da ne go-vorimo
o tome da smo mi potpu-no
ispustili iz vida da će sovjet
ska vlada bez dvojbe istupiti sa
svojim zahtjevima glede slobodne
upotrebe posljeratnih zračnih pu-tev- a
i da Rusija ne može da bude
Jedna od strana koja će u tome
uzeti učešća kao što se to u stvari
već dogodilo
Ja sam duboko uvjeren da op-ćenito
naši trgovački krugovi nisu
znali produktivnih dostignuća Ru-sije
prvo radi toga što su oni u
dubini duše željeli da tih dostig
nuća ne bude a drugo što su se
izdavači knjiga i novina bojali da
istinito izlaganje onoga što se do-gad- ja
u Rusiji može biti tumačeno
kao odobravanje principa nacional-nog
planskog gospodarstva No-vinari
su se upravo bojali da će
njim objektivna informacija o Ru-siji
pripisati u društvu reputaciju
"komunista" Sve bi to bilo ra-zumljivo
ako bi mi bili mala zem-lja
ali za veliku državu to je pot-puno
nedopustivo
Kako smo mi mislili o Rusiji ne-ka
potvrdi i ovo: U oktobru 1943
godini kad je bilo skoro jedno-glasno
mišljenje kad naših novi-nara
da je ljetna ofenziva Crvene
Armije potpuno "zastala" i da se
skoro ne može računati na njezino
nastavljanje sve do "nastupanja
zimskih mrazova" Dočim svega 72
sata nakon toga mnogi iz tih istih
vrela za informacije morali su
krupnim slovima donijeti novina-ma
zadnju vijest da su Rusi poče-li
"najveću ofenzivu u ratnoj his-toriji"
Mi u Americi oduševljavali smo
se i ponosili sa pomoći koju smo
pružali Rusiji po ugovoru o lend-leas- u
U nas se stvorio potpuno
lažni pogled na stanje Istočnog
europskog fronta Dočim za istini-tu
ocjenu faktora rata i potenci-jalnih
faktora mira no treba za-boravljati
da više od 98 po sto
amerikanske ratne proizvodnje ni-je
bilo poslato na ruski front
Ja smatram analizu statistike
ruskog pučanstva za vrlo poučnu
Na primjer iz analize trojki popi-sa
pučanstva 1939 godine mi vi-dimo
da pučanstvo Rusije i ako
je samo približno dva puta veće
od pučanstva kontinentalne Nje-mačke
svega za jednu trećinu vi-še
od pučanstva Sjedinjenih Dr-žava
Ipak broj ruskih gradjana
ispod 40 godina tj onih koji se
mogu upotrijebiti za ratne napore
i za mirnu Izgradnju je poprečno
daleko viši nego kod nas Analiza
te statistike u vezi sa bezuvjetnom
životnom sposobnošću Rusije u
posljeratnom periodu dovodi nas
do zaključka da broj učenika sred-njih
i nižih škola (koji su se ro-dili
u Rusiju u periodu prve peti-Ijetk- e)
nadvisava za 3 puta porast
našeg pučanstva za to isto vrije-me
tj od 1929 godine
Nije dovoljno ocjenjivati moguć-nosti
Rusije samo sa vojničke to-čke
gledišta Bilo bi popuno ne-realno
a i glupo sa naše strane
da takva spretnost i takva sila
karaktera moraju dati ruskom na
rodu vidno mjesto medju narodi
ma svijeta j u posljeratnom vre
menu
(Nastavit će se)
Bolesti raka se šire
sušice opadaju
Toronto 26 Aprila — Pomoć-nik
ministarstva zdravlja u on-tarijsfc- om
parlamentu dr B T
McGhie je ovih dana rekao da su
se bolesti od raka proširite i da
su smrtni slučajevi podvoetručeni
tokom posljednjih 30 godina Za
primjer je uzeta 1942 godina kad
je od svakih 100 mrtvih osoba
128 po to umrlo od raka
Pa dok se smrtni slučajevi od
raka ne smanjuju smrtni slučaje-vi
od sušice snizili su se za dvije
trećine u prošlih 30 godina — re-kao
Je dr McGhie Da se bolest
jos više spriječi preporuća se ve-ću
prosvjetu beplatno liječenje
svih onih koji nisu u stanju pla- -
sovjetske vlade jer za nekoliko titi liječenja besplatan pregled za
godina prije rata naše vlastito mi-- 1 svakog koji osjeća bolestan