Jedinstvo, December 29, 1961

              МННктг BBS&z9$sSi
i
JedmsTvo
2-1- 1,
TORONTO,
PROM JENA IZLAiENJA MEDINSTVA'
Kako jc cilaocima poznalo, Osma kon-venci- ja
Savcza Juffoslavcnskih Kanatljana,
odrzana oktobru 1961., donijela jc odlu-k- u,
da poslijc novo godine "Jedinstvo" izla-z- i
jedanput tjedno na 8 stranica.
Odluka konvencije jc sigurno naisla na
odobravanjc citaoca "Jcdinstva", jcr za ci-jc- lo
ovo vrijeme urcdnistvo jc primilo sa-m- o
jedan protest (iz Hamiltona). Nckoliko
citaoca jc pisalo da ih odluka nc zadovolja-val- a,
ali sc pokoravaju volji vecinc.
Sada jc vrijeme da sc odluka kon-vencije
sprovede
Ovo je posljcdnjc izdanjc "Jcdinstva"
kao dvaput tjednpg na cctiri stranicc.
Prvi na 8 stranica izaci cc
pctak 5. januara.
Atentat OAS na honzulat
FNRJ u Marseilles
Pariz, 24. dec. — Nodas je
tajna armija (OAS) podmet-nul- a
plastidnu mlnu pod
generalnog konzulata
FNRJ u Marseille!!. Strahovi-t- a
detonaclja, slldna onlma
Sto se ved duze vrijeme mo-g- u
Cut! kao po nekom redu u
Alzlru, Parlzu, Marsellleu i
druglm gradovlma Francuske
probudila Je domacina zgra-d- e
u ullcl Promenade de la
Cornlche br. 145 Velimlra Pri-bidevl- da
1 stanare citavog
kvarta. IstrdavSI pred zgradu
Pribidevid Je naSao pravl ko-Sm- ar
od razbljcnlh automobi- -
la, rastrganlh vrata 1 slupa-nl- h
prozora. Nlje mu dugo
trebalo da upozna autora o-v- og
atentata, kojemu Je teS-k- o
nacl 1 objasnltl ove moti-ve.
Sllka blvSeg francuskog
generala Salana, ubadena u
hodnlk s natplsom od trl slo-v- a:
OAS, nijemo Je svjedoci-l- a
o djelu koje Je Izazvalo ve-ll- ku
materijalnu Stetu 1 samo
pukom sludaju treba zahvall-t-l
Sto nlje bllo 1 ljudsklh
Strahovlta detonaclja pot-pu- no
Je demolirala ulazna
vrata od IJevanog 1
debelog armlranog stakla. Te-S- ko
Je 1 ulaznl hodnlk
vodl u prostorlje konzu
Kuba vise nema
nepismenih
Havana. — Kuba Je kao pr-v- a
zemlja Latinske Amerike
likvidirala nepismenost. Kako
Je lzjavio kubanskl premljer
Fidel Castro, u ovogodisnjoj
vellkoj kampanji opismenja-vanj- a
Je da dita 1 р1бе
707.000 Kubanaca.
Kubanska revolucionarna
vlada lzgradila je, od kada Je
doSla na vlast, Skole za svu
djecu Skolskog uzrasta.
rosebnlm dekretom, vlada
Fldela Castra stvorila Je
plan za stipendlje
23000 mladlh Kubanaca za
udenje ruskog Jezika.
Dobrl odnosi Kube sa soci-Jallstidk- im
zemljama, a pose-bn- o
ekonomske veze i desta
razmjena delegaclja, namet-nu- li
su, medjutlm, potrebu u-de- nja
ruskog Jezika. U nizu
ustanova su prlje nekoliko
mjeseci formirani zasebni
kursevi za udenje ruskog Je-zika.
3W№--
r л
v Tndurta godina izlaienja
Izlazi svakog utorla i jietka
Godiinja prelphla:
га Kanadu 6 dolara,
ostale zemlje 7 dolara
Adresa:
--1,9 Queen Street West
Toronto Ontario
Telefon EM 3-16-
42
VOL. XIII. No. 95 (1189) FRIDAY. DECEMBER 29, 1961 PRICE 8c PER COPY
u
i
oni
doslo
u zivot
lista
broj tjednika u
vra-t- a
zrta-v- a.
zeljeza
oSteden
kojl
naudilo
ne-dav- no
lata. Na zidu hodnika nastala
Je velika pukotlna. Popucall
su 1 svl prozorl u prizemlju 1
na prvom katu konzulata. Ra-zbljc- nl
su prozorl 1 na susjed-ni- m
kucama. Od eksplozije su
oStedena 1 mnoga kola koja su
sc nalazlla parklrana u blizlnl
konzulata.
Eksplozlju Je lzazvala plas-ticnu
mlna, zacljclo teza od
Jednog kllograma. O njezlnoj
Jaclnl najbolje svjedodi clnje-nlc- a
da Je detonaclja odvall-l- a
od tcSkih ulaznlh vrata ze-ljez- nu
polugu od pola metra,
dcbelu kao ruka. Istrgnuta
poluga zablla se u plafon u- -
laznog hodnika.
PollclJske vlastl Marselllea
izaSle su Jutros na lice mjesta
1 izvrSlle prvl uvldjaj. Prefekt
departmana Bouches-du-Rho- ne
Hass-Plca- rd uputio je
svojeg predstavnika kojl Je
generalnom konzulu FNRJ
Vardzlskom izrazio zaljenje
francuskih vlastl zbog aten-tata.
Ambasada FNRJ u Francu-sk- oj
Jutros Je obavljestila
francusko minlstarstvo vanj-ski- h
poslova o atentatu koji
Je izvrSen na generalni kon-zul- at
u Marsellleu 1 zadrzala
pravo da kasnlje ucini de-mar- S.
Offorccnjc u Francuskoj
Pariz. — Francuska demo-krats- ka
Javnost Je ogordena
zbog policijskih napadaja na
demonstrante protiv ultraSke
teroristidke organizaclje OAS.
Preko 130 demonstranata Je
ranjeno a 30 uhapseno.
List SociJalistldke partije
"Populaire" u naslovu lstlde
da su "pollcajci s neduvenlm
dlvljaStvom napall republi-kansk- e
demonstrante". List
"Liberation" plSe da "policij-sk- a
nasllja koja Je naredila
vlada" nlsu izmljenila nlSta u
opdoj sltuaciji. "Nasllja de
samo podstadi odludnost re-publika- naca
da okondaju ak-tlvn- ost
OAS 1 rat u Alzlru".
Organ Komunistidke parti-je
Francuske "Humanite" is-ti- de
da su "usprkos policijs-kih
nasllja demonstracije po-kaz- ale
raspolozenje demok-ratsk- ih
snaga da sprijede do-laz- ak
fa§izma i da nametnu
mir u Alzlru".
Francuska vlada strahuje
da bi moglo dodi do obnove
Narodnog fronta, ali tome se
protive socijalistidkl lideri.
Svjetsko vijece mira ce pokrenuti kampanju
protiv nuklearnih pokusa
Stockholm. — U Jednoglas-n- o
prihvadenoj rezoluciji dla-no- vi
Svjetskog vijeda za mir
upozorili su na dlnjenlcu da
situacija u vezi s njemadklm
problemom postaje sve kriti-dni- ja
i prijeti da odvede dov-Jedans- tvo
u katastrofu.
Poslije detverodnevne dls-kusi- je
o svjetskim probleml-m- a,
medju kojlma su pitanje
razoruzanja NJemadke bill
mjestu, udesnlcl sa-stan- ka
su se da organi-ziraj- u
opdu
kampanju u cilju obustave
pokusa. Idude godine
trebalo bi takodjer da se o-d- rzl
svjetski kongres posve-de- n
problemlma razoruzanja
u mjestu koje de bltl naknad-n- o
odredjeno. Ukralko iz svijefa
Pred Bozid u Bermudi su se sastali Kennedy i Mac-milla- n.
Kaze se da su izmjenili miSlJenJe o raznim medju-narodni- m
problemlma, a glavno Sto su zakljudili Je to da
de obnoviti nuklearne probe u atmosferi, Jer da ih Je So-vjet- ski
Savez dostigao 1 prestigao. O Berllnu nema nlSta
narodito. Macmillan de po novoj godini podi da vidi Adena-uer- a
u Bonnu.
0 Sovjetski premijer HruSdov Je rekao u Kijevu da Je
eksplozija sovjetskq bombe od 50 megatona "otreznila neke
revanSiste 1 njlhove pokrovitelje".
Kako Javlja Associated Press, u listu oruianih sna-ga
SAD objavljeno Je da de predsjednik Kennedy u bu-dzetsk- om
nacrtu za fiskalnu 1962. godinu zatrazlti od Kon-gre- sa
da odobri vojne rashode u Iznosu od 48,5 mllljardi
dolara.
© Novl sovjetski ambasador u Washlngtonu de bitl
Anatoli Dobrjnin.
O Velika Britanlja konccntriSe vojne sile u Kuvajtu
protiv Iraka.
O Ameridki sluznik u Laosu Bun Um Jc odbio stvaranje
Jedinstvene laoske vlade koja bi sprovodila politiku neut-ralnos- ti.
O Situacija u Kongu se pogorSava. Combe pokuSava
da se odrede ugovora sa premijerom Adulom, zakljudenim
pod ameridkim pritiskom.
9 U Washlngtonu Je otkrivena "Katanga Lobby", koja
Je dosad utroSIla 140.000 na propagandu za "nczavisnost"
Katange. Lobby Je organlzirala i financira Union Mlniere.
O Borbe u Juznom Vijetnamu. Reuter Javlja da Je to-ko- m
proSlog tjedna u dcltl rijeke Mekong, Juzno i zapadno
od Sajgona, doSlo do velikih borbi izmedju pripadnika po-kre- ta
Vijetkonga i oruzanih Jedinica Juznovijetnamskog
diktatora Ngo Din Dljema.
Javlja se iz Bruxelles-- a (Belglja), da vijede mlnls-tar- a
Zajednidkog trflSta nije uspjelo da u petodnevnoj de-b- ati
postigne sporazum o zajednidkoj poljoprlvrednoj po-litic!.
Brltansko minlstarstvo trgovine saopdllo Je da de
se u idudoj godlnl povedati britanskl izvoz u Cehoslovadku
za 24 posto u odnosu na trgovlnske razmjene u ovoj godini.
Vojni sud u Madridu osudio je 8 radnika na zatvor u
trajanju od 8 do 20 godina, a 2 radnlce na 10 godina, pod
optuzbom da su Sirili komunistidku propagandu.
U Sirijl je stlgla grupa od 30 sovjetskih lnzenjera da
izvrSe konadnu analizu planova za izgradnju vazne zelje-znld- ke
pruge Latakija— Alep—KamSlli. Latakija Je luka na
Sredozemnom moru, a Alep KamSlli gradovl u kojima se
nalazi industrija.
O SSSR de od Cile kuplti 300.000 tona bakra u toku pet
godina.
SSSR de Iraku pomodi izgradltl zeljeznldku prugu
Bagdad-Basr- a.
G U Sovjetskom Savezu de se odrtatl Kongres kolho-znik- a,
na kome de se razmatrati novl propisi o udruzivanju
u poljoprivredl i nacrt novog statuta za kolhoze.
Japan sada ima 94,280.000 stanovnlka.
Tko zna Radomira
Backovica?
Sesnaestog decembra u
Bradfordu (Ontario) auto-mob- il
je usmrtlo Radomira
Backovida (Badkovida). Л-- ko
netko zna otkud je i ko-s- a
ima u starom kraju, ne-k- a
javi lastima preko "Je-dlnstv- a".
Znatno
Kanadc i Kube
Prema pisanju kanadsklh
listova, trgovinska razmjena
izmedju Kanade i Kube znat-no
Je povedana. Dok Je ka-nad- ski
izvoz na Kubu proSle
godine dostigao obim od tri-nae- st
milijuna dolara, ovogo-diSn- Ji
izvoz penje se na tri-des- et
milijuna dolara.
Najvaznlji artikli kanads-ko- g
izvoza na Kubu su
maSine. Kubanski
izvoz u Kanadu ukljuduje pr-venstv- eno
Seder I duhan.
1
na prvom
slozlli
jednu svjetsku
a-tom- skih
i
Vlakovodjc mllasalc
za strajk
Vlakovodje (locomotive en-gineers)
uposleni kod Cana-dian
National Railways 1 Ca-nadian
Pacific Railways od-glas- all
su za Strajk. Ima ih
4.600 i traze poviSicu plade, o-slgu- ranje
posla ltd.
povecanje tigovinskc razmjene
izmedju
poljo-privred- ne
Clanovi kubanske prlvred-n- e
delegaclje prilikom razgo-vo- ra
o trgovinskoj saradnji
izmedju Kanade i Kube lznije
11 su miSlJenJe da bi, u toku
idudih godina, ekonomska
razmjena izmedju dviju ze-ma- lja
morala dostldi vrijed-no- st
od sto pedeset milijuna
dolara. Prije embarga SAD
na kubanskl uvoz, trgovinska
razmjena Izmedju Kanade 1
Kube bila Je po vrijednosti
ispod deset milijuna dolara.
Apcl 900 americkih
prot'esora univcrziteta
Kcnnedyu
Vr York Times" do-na- si
danas cijeloj strani
"olvoreno pismo predsjed-nik- u
Kennedy i guverneru
Rocket'client" sa potpisi-m- a
oko 900 profesora ses-nae- st
univerziteta i viso-ki- h
skola drzave New
York. U pismu se apelira
na predsjednika Kenncdya
da umjesto sadasnjih pro~
grama civilne obrane po-ve- de
naciju stazom mira.
"Mi smo, kaze se, izme-dju
ostalog u peticiji, du-bok- o
uznemireni sadas-nji- m
razcojem u oblasti
civilne obrane, a produce-nj- e
takvog kursa mozc bi--li
ncizmjerna opasnost za
naciju i civilizaciju uopce."
Hugm'ska vlada
za bczatomsku zonu
Sofija. — Bugarskl Ustovl
objavili su deklaraciju bugar-sk- e
vlade o obnavljanju pre-govora
za obustavljanje nuk-learnih
pokusa. U ovom do-kume- ntu
daje se puna 1 bez-rezerv- na
podrSka sovjetskim
stavovima iznesenim u dek-larac- ijl
od 27. novembra.
Bugarska vlada smatra,
kaie se dalje, da se na Bal-kansk- om
poluotoku i na pod-rud- ju
Jadrana moze 1 treba
da uspostavi bezatomska zo-na.
Ona se takodjer lzjasnlla
protiv nagovijeStenih plano-va
o stacioniranju atomskog
oruzja u GrdkoJ i Turskoj.
U Kolumbiji sc vrse
priprcmc za invaziju
Kube
Bogota. — Kubanske lzbjc-gll- ce
u Kolumbiji objavili su
planove da otvore Jedan lo-g- or
u Kolumbiji za pripremu
gerilaca za lskrcavanje na
Kubu.
Ovo Je objavljeno odmah
iza posjete ameridkog preds
jednika Kennedya Kolumbiji.
U saopdenju Je redeno da su
kubanske izbjeglice u Kolum
biji ohrabrene Kennedijevlm
posjetom.
Zabtjcvi za odstra-njcnj- c
Heusingcra
Ameridki Jevrejski kongres
Je zatrazio da se general He-usln- ger
uklonl sa polozaja
predsjednika stalnog vojnog
komlteta u Washlngtonu.
U istom smislu plSe ameri-dki
protestantski list Chris-tian
Century.
Sovjetska" vlada Je nedavno
objavlla dokaze da Je Heusin-g- er
kao Hitlerov general u
proSlom ratu odgovoran za
ratna zlodinstva. Ameridka
vlada je odbila zahtjev da se
Heuslnger izrudi Sovjetskom
Savezu da mu se sudl.
Izmedju jugoslavenske i
grdke Stampe doslo je do oS-t- re
polemlke. Povod polemici
bila Je izjava predstavnika
mlnlstarstva vanjskih poslo--- a
Draga Kunca na konferen-cljl
za Stampu u Qrdkoj
postojl "Jugoslavmska nacl-onal- na
manjlna", na Sto Je
grdki ministar unutraSnjih
poslova lzjavio u parlamentu
da "ne postoji Jugoslavenska
naclonalna manjina na terl-tor- iji
Kraljevine Grdke". Gr-d- ka
Stampa u svojim napa-dajl- ma
na Kunca 1 Jugoslavi-J- u
ide tako daleko da tvrdl da
Jugoslavia "prelspituje"
SSSR i FNRJ prosiruju
kulturno-naucn- u
suradnju
MOSKVA. — U drzavnom komltetu mlnistarskog sav-Je- ta
SSSR-- a za kulturne veze s inozemstvom 21. decembra
potpisan Je plan o kulturnoj i naudnoj suradnjl izmedju
SSSR i FNRJ za 1962. 1 1963. godinu, kojlm se predvidja
dalje proSirenje i razvljanje suradnje izmedju dviju zema-lj- a
u ovim oblastima. Ove planove, kao i protokol o rezul-tati- ma
pregovora kojl su vodjenl u Moskvi od 12. do 21.
decembra, potplsali su lzvanrednl i opunomodeni amba-sador
FNRJ u SSSR Cvijetin Mijatovld i vrSilac duznosti
predsjednika Drzavnog komlteta mlnistarskog savjeta
SSSR-- a za kulturne veze s inozemstvom Sergej Romanov- -
ski.
Jugoslavia i USA
Javlja se iz Washingtona
da je ameridka vlada odludlla
da se povratl na ranije pozi-cl- je
u svojim odnoslma sa Ju-goslavi- jom
tj. puno poma-gan- je
Jugoslavlje "kako bi o-- na
pokazala vede ekonomske
uspjehe nego Cehoslovadka,
Poljska ill Bugarska".
Kao Sto Je poznato, u sep-temb- ru
1961. ameridka vlada
Je izjavila da de "preispitatl"
svoju politiku prema Jugosla-vij- i,
jer je ona na Beograds-k- oj
konferencljl neangazira-ni- h
zemalja zauzela "anti-amcrld- ko
i prosovjetsko sta-noviSt- e".
To je znadilo da de
obustavit ill smanjltl ekono-msk- u
pomod Jugoslavlji. Sa-da
se Javlja da se ameridka
vlada odludila protiv toga 1 da
de nastavit pomaganjem Ju-goslavlje.
Dat de JoS 1 2ito.
Prema vijestlma, Washingto-na
se na ovo odludio iz boja-z- nl
da de se Jugoslavia obra-tl- tl
Sovjetskom Savezu.
U vezi s tim, u ameridkoj
Stamp! su se pojavili izvJeSta-- Jl
da de SSSR i Jugoslavia u-sk- oro
potplsati novi trgovad- -
ki ugovor, kojl de biti potpi-san
prilikom dolaska mlnistra
vanjskih poslova Gromiko.
Predvidja se da de ovim ugo-voro- m
biti obuhvadena znat-ni- ja
ekonomska pomod Jugo-slavlji,
ukljudiv projekte kojl
su bill predvidjeni prije ne-koliko
godina, ali nisu izvede-- nl
zbog antisovjetskih stavo-v- a
jugoslavenske vlade.
Jugoslavia i Albanija
Tanjug: javlja da jc pred-stavn- ik
jugoslavensko? ml-nistars- tva
vanjskih poslo-va
Drapo Kunc na konfe-rencljl
za Stampu izjavio,
da nema nikakvih informa-cij- a
o nasiojanjima Albani-j- c
da poboljSa odnosc sa
JuRoslavijom.
JESTE LI dobili "NaS kalc-nda- r"
za 1962. Rodlnu? Лко
nistc, piSltc administraclji
"Jcdinstva".
Polemika grcke i jugoslavenske stampe
da
svo
ju vanjsku politiku 1 da de se
"povratitl u istodnl blok".
Na ove napade osvrnula se
beogradska "Polltika" (20.
decembra) uvodnim dlankom
"Sta zeli grdka Stampa?" U
dlanku se izrazava zabrinu-to- st
zbog pisanja grdke Stam-pe,
all se poduplre Kuncovlje-v- a
izjava. "Izmedju nas 1 Gr-dke
postojale su 1 ranije raz-li- ke
u gledanjlma na jugosla-vensk- u
manjlnu u GrdkoJ, to
nikako nlje bila tajna koju Je
Drago Kunc otkrio", piSe
"Polltika".
Iz pisanja "Politlke" se vi-di
da se pod "jugoslavenskom
U zajednldkom saopdenju
koje Je tim povodom nedav-no
objavljeno u Moskvi istide
se da su u toku pregovora o-b- je strane izvrSile razmjenu
miSlJenja o izvrSenJu plana o
kulturnoj 1 naudnoj suradnjl
u toku ove godine i sa zado-voljstvo- m konstatirale da su
se kulturne i naudne veze iz-medju
SSSR i FNRJ razvijale
dobro 1 doprinijele jadanju 1
daljem razvljanju prljateljs-ki- h
odnosa izmedlu naroda
dviju zemalja.
Pregovorl, u toku kojlh su
takodjer razmotreni i potpl-sa- nl
planovi o kulturnoj I na-udnoj
suradnjl za idude dvije
godine, protekli su, kako se
kaze u zajednldkom saopde-nju,
u atmosferi prijatcljstva
i uzajamnog razumijevanja.
Program o kulturnoj i nau-dnoj
suradnji izmedju Sovjet-sko- g
Saveza i FNRJ za idude
dvije godine predvidja se da-lje
razvljanje 1 udvrSdenje ne-posred- nih
veza izmedju sov- jetskih i Jugoslavensklh usta-nova
i organlzacija koje se
bave kulturom, umJetnoSdu,
naukom, prosvjetom, Stam-po- m
I sportom, dalje razvlja-nje
neposrednih veza 1 sura-dnju
izmedju umjetnidkih sa-veza
dviju zemalja, kao 1 ra-zmjenu
obavjeStenJa o kul-turni- m
i naudnim manlfesta-cljam-a,
pozlvanje na ove ma-nifesta- clje prosvjetnih kul-turn- lh
i naudnih radnika dvi
ju zemalja.
U toku idude godine pet
naudnih suradnika s vlilm 1
srednjim obrazovanjem sa
svake strane odrzat de pre-dava- nja
u drugoj zemlji, bit
de izvrSena razmjena deset
stipendlsta za viSe obrazova-nj- e,
dok de 10 Jugoslavensklh
studenata dodi na studije u
Sovjetski Savez o troSku Jugo-slavenske
vlade.
Oko 10 jugoslavensklh nas-tavni- ka
ruskog jezika dodi de
u Sovjetski Savez na usavrSa-van- je
jezika, izvrSit de se raz-mjena
trojice slavista, dok de
Akademlje nauka dvije ze-malja
izvrSitl razmjenu ude-nja- ka
s ukupnim rokom bo-rav- ka
u drugoj zemlji do 60
tjedana.
Predvidjena je takodjer 1
Sira razmjena u oblasti muzl-k- e,
filma, izdavadke djelat-nos- ti,
zdravstva, Stampe i
sporta. Ovakav obim razmje-ne
predvidjen je isto tako 1 za
1963. godinu.
nacionalnom manJInom u
GrdkoJ" podrazumijeva ma-kedon- ska
manjina. Sta je
Kunc htjeo sa torn izjavom?
Ako Je htjeo da ustane u ob-ra- nu
prava Makedonaca u
GrdkoJ, onda Je ona na svo- -
me mjestu. Dapade, u Jugos-lavlji
se prevlSe dutalo o gr-dk- im
postupcima sa Make-doncim- a,
usmjerenim na njl-ho- vo
cdnarodnjavanje.
Tvrdnje grdke Stampe da
Jugoslavia odstupa od svoje
dosadaSnJe vanjske politike i
da de sc povratitl u istodnl
blok "Polltika" ocjcnjuje kao
"fantastidnu izmiSlJotlnu".