Novosti, August 31, 1946

              Subota 31 augusta 1946
Zahvala maršalu Titu na
spašavanju sina
Peograd — Iticard Kasmol iz
Skrantona u Pensilvaniji uputi)
J Maršalu Titu pismo u kome mu
se zahvaljuje na spašavanju sina
u novembru 1944 Rodine Poručnik
Kicard Rasmol iz 15 divizije ame-ričkog
vazduhoplovstva u Italiji
dobio je novembra 1944 godine za-datak
da bombardira željezničku
stanicu u Mariboru Tom prilikom
avljon mu je bio pogodjen a on
lako ranjen bio je primoran da
sa ostalom posadom iskoči
Roditelji su bili obavjesteni da
im je sin isčeznuo vršeći svoju
dužnost "Naš sin je — kaže se
Uraedju ostalog u pismu — poslije
iskakanja iz aviona došao u vezu
Pa partizanima i zahvaljujući
tomu on se je živ i zdrav povratio
svojoj kući On nam je mnogo pri-čao
o sjajnoj djelatnosti partiza-na
i njezi koju su ukazali ameri-čkim
avijatičarima Ja gajim pre-ma
vama najveće simpatije kao
vodji partizana i želim da vam se
najiskrenije zahvalim sto ste spa-sili
moga sina Želim da izrazim
najbolje želje za uspjehe i sreću
naroda Jugoslavije pod vašom
vladom"
Apel iz domovine na
Mrkopaljce u iseljeništvu
Vancouver — Narodni odbor u
Mrkoplju je navodno poslao slije-deći
apel na iseljene Mrkopaljce
diljem Kanade i Sjedinjenih Dr-žava:
'
MrkopalJ 29s — Na sjednici
Narodnog odbora održanoj istog
dana raspravljano je o svoti nov-ca
kojeg su naša braća u USA
Održali banket u počas!
delegata
Vancouver — Vijeće Južnih
Slavena u ovom mjestu odr-žalo
je banket na 7 augusta u
počast drugova koji su kao de-legati
naših ribara i šumara oti-šli
u staru domovinu Uanket se
održavao u HP Domu Prisu-stvovao
je lijepi broj naroda da
zaželi sretan put delegatima i
preko njih izruči tople bratske po-zdrave
našoj braći i sestrama u
novoj Jugoslaviji
Imali smo nekoliko govornika
od strane naših organizacija Po-slije
govora uručeni su darovi de-legatima
od mjesnog Vijeća a
zatim je drug Volarić primio po-sebni
dar od svojih prijatelja iz
otoka Krka a drug Kombol od
ostalih Primoraca
Slijedeći dan došao nas Je pri-ličan
broj na stanicu da otprati-mo
i zaželimo sretan put delega-tima
M Dragičević
im '' ' '' '''''
Od guvernante d®
-- -- - ii
maeefoe
POVODOM DONOŠENJA
J02A HORVAT:
Zapitali jastreba koju životinju
najviSe voli? — Zeca odgovori
on — A Ježa ježa ne volite? —
Ne njega ne volim
Zapitali stoku koju ribicu naj-rad- je
gleda? — Djeliću odgovori
ona — A grgeča njega ne volite ?
— Ne njega ne volim to je ogav-na
riba
Zapitali reakciju o kojoj Jugo-slaviji
sanjari? — O staroj sva-kako
odgovori ona — A Titovu
novu Jugoslaviju ne volite? —
Ne nikako to je strasno dijete
To da smo mi strašno dijete za
Me prekooceanske štuke i neugo-dni
slučaj za transkontinentalne
kopce sviju vrsta to je poznata
tvar Već punih pet godina traje
neprestani žamor medjunarodne
reakcije oko tog našeg balkan-skog
rato-rodilift- ta Ta buka koja
ponekad prelazi svaku granicu
stiša se tu i tamo da bi nam se
u miru pokušalo objasniti kako ta
čitava larma nije ništa drugo nego
dobronamjerna briga profesional-nih
babica koje žele znati samo to
tko će konačno voditi brigu o
naem odgoju No kada Je već
riječ o odgoju onda na dnevni
red obično dolaze guvernante a
budući da je Engleska klasična
zemlja tih gospodja nije nikakvo
čudo sto je opće mišljenje da bi
nam trebalo dodijeliti neku engle-sku
guvernantu kojoj bi jedina
briga bila da ovo jugoslavensko
HfFfe-- Irtf
_ jfsW''t"l' utČ Š ?" ' ' i- - J"lii if iSBt
I1 ™
"Demokracija" pred hamillonskom
gura štrajkaša u policijsku karu
sakupili za pomoć ratom postra-dalo- g
mjesta Mi znamo da je
sakupljena pomoć naše braće u
Americi namijenjena najvećoj si
rotinji našeg mjesta ali potrebe
su tako velike i goleme da nam
niti iz daleka nije moguće podmi-riti
najveće potrebe
Da bi se plemenita akcija na-ših
iseljenika u USA korisno
upotrijebila i da bi bila vječita
uspomena na njihov plemeniti
rad mjesni odbor u kojem su
zastupane sve mjesne organiza-cije
zaključio je da bi se ova
pomoć upotrijebila za podizanje
općinske zgrade koju je okupa-tor
zapalio dne 5IV 1944 godine
Podignuta općinska zgrada slu-žiti
će ujedno i za provodjenje
prosvjetno kulturnog rada i rad-ničke
sastanke Pa kako bi na
ovaj način ovjekovječili uspome-nu
naših darovatelja želimo da
nam se pošalju njihova časna
imena koja ćemo čuvati u ana-lima
općinske zgrade
Pošto se u savezničkoj zemlji
Kanadi nalazi oko f0 naših ise-ljenika
ovaj odbor zaključuje da
se i na njih pošalje apel preko je-dnog
od tamošnjih drugova te
da po mogućnosti i oni nešto do-prinesu
za podizanje naše i nji-hove
općinske zgrade Ne sum-njamo
da će se oni našoj molbi
oglušiti pak im se unaprijed za-hvaljujemo
na priloženoj pomoći
Za Tita i republiku!
Odbor: Iskra Nikola Crnić
Lovro Budiselić Dozo Horaček
i i i i i
ODLUKE O TRSTU
dijete nikada ne stupi — na lijevu u
nogu
Medjutim to društvo izgleda
zaboravlja da u razvoju naroda
nekada vrijedi svaka godina u ra-tu
kao deset mirnodopskih i da ne
može biti govora o djetetu jer i
pred sobom imaju narod sa gole-mim
političkim iskustvom koji je
već odavna postao punoljetan i
koji živi u državi organiziranoj do
tog stepena kakva se uz njihove
savjete ne bi izgradila ni za pe-deset
godina Kad je tome tako i
a mi smo ih eć u nekoliko na-vrata
uvjerili da je zaista tako
čemu ti neprestani pokušaji da
nam stave guvernantu? Mi i bez
njih znamo da ne možemo sami
ne zbog toga što bi ml bili djeca
nego zbog toga što djeca ne žive u
pored nas No neka nam dozvole
barem tu slobodu da svoje društvo
prijatelje i saveznike potražimo
prije svega u porodičnom krugu
To nije nikakva slabost prema fa-milijarnim
obavezama Cijeli svi-i- Vt
nade da su danas baš slaven
ski narodi i njihove države naj--'
dosljedniji borci za mir najveći I
prijatelji slobode I nezavisnosti
drugih naroda i se
Agenti Herstove štampe piska-rala
koja dri ja ju cigarom gospodi- - i
na Churchilla namaču svoja pera
u sumnjivoj atomskoj utrobi
"Djide" predbacuju nam da ne
znamo osnovna pravila medjuna-rodne
pristojnosti da bi nas tre- - j
balo poslati u prvi razred najniže
čeličnom tvornicom — Policajac
Ivan Vujnović Petar Maravić
Dušan Padović Ivan Starčević
Josip Vujnović Rade Cuculić
Anton
Napomena Jakova Crnica: Sa-da
stoji na nama drugovi i dru-garice
da odlučimo što ćemo po-duzeti
po ovoj stvari Ja se na-dam
da ćemo se drugarski odaz-vati
apelu naših drugova iz Mrko-plj- a
Mi smo dosta rastreseni di-ljem
ove prostrane zemlje no i us-prkos
toga morat ćemo osnovati
zajednički odbor koji će rukovo-diti
ovom akcijom Moja Je pre-poruka
da se odbor uspostavi u
Port Arthuru ili Schumacheru
Ont jer je u ta dva mjesta naj-više
iseljenika iz našeg kraja
Molim vas drugovi i prijatelji
uzmite ovo u obzir pa da se do-govorimo
gdje ćemo uspostaviti
odbor i odmah otpočeti radom
Ja bi predložio da se medju so- -'
Schumachera i Vlado I'apić iz
Port Arthura radi uspostave od-bora
Drugarski vam pozdrav —
Jakov Crnić
887 E Georgia St
Vancouver RC
U NEPOVRAT
Kada je ono Vittorio kralj ve-likog
naroda pošao na putovanje
sreo ga je i neki znanac i zapitao:
— Kamo veličanstvo? Na veek-end- ?
— Nije to "veek-end- " već "end"!
— odvratio je mališan tužno
diplomatske škole i još tamo nas
posjesti u magareću klupu Na
konferencijama tobož lupamo ša-kama
po stolu ne odgovaramo na
diplomatske note pišemo drske
članke u novinama a to sve radi-mo
zbog toga jer smo demokraci-ju
proglasili princem karnevala i
objesili javno nasred Terazija
ćemu s njima diskusirati o to-me?
Mi smatramo da su žrtve
koje su pojedini narodi pridonijeli
borbi protiv fašizma najbolja
svjedodžba njihove demokratično-sti
Čitav pošteni svijet zna da su
te naše žrtve više nego goleme
U poslijeratno vrijeme probni ka-men
za svaku demokraciju bilo je
ostaje uništenje ostataka fašiz-ma
i izgradnja trajnijeg mira
Svi pošteni ljudi znaju da mi i
taj posao obavljamo upravo kako
treba U golemim naporima koje
naši narodi ulažu za učvršćenje
nove Jugoslavije mi nismo nikada
nigdje povrijedili interese i os-jećaje
časti demokratskih krugo-va
ni engleskog ni američkog ni
bilo koga drugog naroda Napro-tiv
ml znamo da smo u demokrat-skoj
javnosti naših zapadnih sa-veznika
imali vjernog pomagača
toku rata mi znamo da ga ima-mo
i danas mi ćemo nastojati da
taj saveznik bude i sutra još tješ-nje
s nama povezan A što smo
drski i lupamo šakom po stolu
što se grozimo neprihvaćanjem
mirovnog ugovora i t d zato se
neka postidi netko drugi a ne mi
Za slobodu i pravdu mi smo se
borili oružjem u ruci pa šta? —
zar bi sada trebali šutjeti kad nam
ponovno pokušava osporiti I
jedno i drugo U pitanju Trsta
nama stručnjaci urezuju etničke
linije u živo narodno tijelo dok ti
isti ljudi smatraju meridijane
paralele etničkim linijama svojih
nacija Pa tko je onda tu drzak?
Svakako sve ima svoju logiku
Medjunarodna reakcija trudi se
NOVOSTI STRANA 1 USTAŠA GUINI
U VAL d9OEU
Val d'Or Que Na 14 jula ma-ćekov- ei
su ovdje priredili banket
u počast Mačekovog izaslanika i
poznatog klevetnika nove Jugo-slavije
Guinia Pri otvaranju ban-keta
predsjedatelj je napomenuo
kako nitko ne treba postavljati pi-tanja
(boje te pitanja) jer će biti
sazvana skupština Predgovornici
su bili razni zagriženjaci iz ovog
i drugih mjesta Da pišem opšir-no
što su sve govorili mislim da
nije vrijedno trošiti dragocjenog
prostora u novini Njihova politi
čka plitkost je svakome poznata
j a ono što govore ne dolazi iz nji
hovog znanja nego iz dna njiho-ve
reakcionarne duše koja mrsi
sve što je napredno i novo
Pava Kundar se ljutio da mu
je nestalo sina kojeg da su ubili
partizani Oko toga se vrtio i ne-koliko
puta opetovao pa je ko-načno
i predsjedatelju postao do-sadan
opomenuvši ga da završi
jednoć Neki Duralija iz Kirkland
Lake je apelirao na njihove pri-staše
u Val d'Oru neka ne budu
strašljivi treba biti hrabar (vide
junaka) jer se borimo protiv ko-munizma
On je pozivao da treba
na izborima glasati za "naše"
ljude Neka sam djavo zna koji su
to njegovi ljudi Svoj govor Du-ralija
je završio tješenjem svojih
prijatelja molivši ih ponovno ne-ka
ne budu "strašivi" Treći je
govorio Mavrinac takodjer iz
Kirkland Lake On je priznao da
je jedini Primorac koji slijedi iz-dajničku
politiku Mačeka Kaže
da je protiv toga što se zemlja
daje seljacima u Hrvatskoj jer
seljaci tamo "posjeduju" zemlju
što se njega tiče kaže da on neće
zemlje pa prema tome zaključuje
da je ne treba ni drugome No
pustimo te gluposti
Zatim je najavljeno da će go-voriti
ustaša Guinio Govorio je o
predratnoj Jugoslaviji o Mačeku
Krnjeviću izborima 1938 godine
i sve to nakaradno i krivo opisao
Za narodni ustanak od 27 marča
1941 godine rekao je da je to bio
"najsramniji" dan za hrvatski na-rod
Trojni pakt kaže ustaša Gui-nio
"nije potpisao Maček nego
princ Pavle Govoreći o stavu ko
jeg je HSS zauzela za vrijeme
fašističke invazije u Jugoslaviju
Guinio je naglasio da su se pred-stavnici
HSS savjetovali sa Ma-čeko- m što se ima raditi Maček
im je rekao neka naoružaju se-ljačku
zaštitu i pucaju kad netko
dodje u hrvatska sela a kad do-dj- e
Hitlerova vojska treba zako-pati
oružje jer će kasnije tre
bati Kada su fašisti došli u Za-greb
Mačeku je bilo ponudjeno
mjesto za poglavnika Hrvatske
dok je Pavelić čekao u Karlovcu
Maček je rekao fašističkim oku
patorima da je "hiša jako prema-l- a
za dva gospodara pa je odbio
poglavničko mjesto"
Sav irnvnr tvnir fietaa ! Ia
prožet mržnjom i zlobom protiv I
svim silama da umanji plodove
pobjede nad fašizmom Ona na-stoji
spriječiti razmah demokrat-skih
snaga u oslobodjenim zem-ljama
Ona sputava snage koje se
giblju naprijed gdjegod može gu-ra
točak historije unazad
Ljeti 1941 godine medjunarod-n- i
mračnjaci predlagali su nam da
ne gasimo požar u rodjenoj kući
nego da se oslonimo na pomoć s
neba i da čekamo jesenske kiše
Dok smo se mi tukli s okupato-rom
oni su postali hoteljeri ju
naše stare domovine na čelu sa
maršalom Titom
Na 16 jula održana je najavlje-na
skupština Tored njihovih pri-staša
skupštinu je posjetio i do-bar
broj naših progresivnih Ise-ljenika
Posjeta od progresivne
stranke bila je ne zato da uveli-čaju
skupštinu Guinia nego da
mu dokažu na čijoj strani su
iseljenici i da njega na skupštini
prikažu kao običnog klevetnika iz
tabora fašizma Na ovoj skupšti-ni
su bila dozvoljena pitanja sa
napomenom predsjedatelja da bu-demo
"blagi i širokogrudni" Pita-nja
su se redala: zašto je 27 mar-ča
1911 bio "sramotni" dan za
hrvatski narod zašto je Maček
utekao iz zemlje kad je navodno
imao 95 posto hrvatskog naroda
iza sebe zašto su u Jugoslaviji
po režimu u kojem je bio i Maček
uspostavljeni koncentracioni lo-gori
zašto govori da HSS nije
ubijala nikoga a ovdje govori
kako je seljačka zaštita dobila
naredjenje za prikupljanje oruž-ja
tko je odgovoran za ubijstvo
takvih ljudi kao što su bili Cesta- -
rec Miškina Priča i mnogi dru-gi?
Na ni jedno pitanje Guinio
nije mogao odgovoriti I ono što
je govorio utopilo se u galami i
prekidanju njegovih riječi ćulo
se samo kako je ustaša psovao i
grdio Za vrijeme govora ustaša
nije ni jedne riječi oslovio protiv
Pavelića Mihajlovića ili kojeg
drugog koljača Kad je jedan rad-nik
pitao zašto nije osudio Pave-lića
1 Mihajlovića Guinio je izja
vio da su oni "mali" ljurdi i da
o njima nije potrebno govoriti ni
voditi računa To je još više ogor-čilo
prisutne radnike no vladado
je ipak strpljenje a da toga nije
bilo moglo je doći do nereda Naj-zad
narod ga je izbukao kao što
pripada svakog izdajnika i nepri-jatelja
svog naroda
F Petanjak
T Jamić
POSJETIO UPRAVU I
UREDNIŠTVO
Za svojih praznika F Jamičić
posjetio je svoju braću i prijatelje
u Chicagu gdje je ostao nekoliko
dana sa braćom kojih nije vidio
dulje vremena Na svome povratku
iz Chicaga zaustavio se kod kuma
Zorice u Windsoru i dalje u Ha-milto- nu
kod Petice Oreškovića
Svagdje je bio lijepo dočekan na
čemu se svima najljepše zahvalju-je
Na povratku u Toronto po prvi
put posjetio je naš ured i štam-pariju
Novosti te ujedno priložio
u fond $500 Mi se drugu Franji
najljepše zahvaljujemo na posjeti
kao i prilogu želeći mu sretan
povratak u Val d'Oor
Uprava
goslavenskih izdajica i bračni po-srednici
kraljevskih mladoženja
Dok je naše narode stezalo 77 ob-ruča
u 7 krvavih ofenziva oni
su kovali mračne planove za novo
ropstvo Tako su radili jučer tako
rade i danas Oni su i danas ho-teljeri
ustaško-četnički- h zločinaca
oni i danas šire laži o našoj zem-lji
intrigiraju i podmeću nam
klipove gdjegod mogu
Zašto to rade? Zar možda zato
što smo odbili guvernantu? Jesmo
li samim time zaslužili maćehu?
i Oi v-- 4 £ — jijk1B£7IBK v" i flBBt y
% tIHTi šBT 'JMrTTPBl TfjM
KIslShIHHk iJjIv w
immBmrwm jfjfsisfs3 Itimroiiv&- -i W'&Mr-Mfii#- x M mmmšai mvl v
Ti DiČna luaoRlaven&lra npvloster
iHIHHHHMHHi
IZBUKAM
UEBEC
"Pucali smo 1 još burno pucali" _ rekao je izdajnik Maček omla-dinsk- oj delegaciji koja je protestirala protiv pucanja na narod za
vrijeme njegove vladavine
Zorkin u Windsoru
Ima tome mjesec i pol
što objavi Guinio
da će obić sva mjesta
sve od ista pa do vesta
što mislio to stvorio
u Windsor se namirio
Svi su redom pohitili
predstavnika dab' vidili
Puna hala već nas ima
ide Zorkin Guinia
Prate njega dva-t- ri momka
i gledaju ispod oka
Kako je hala dubkom puna
da ne bude kaka buna?
Prestavi ga Martin ćvarak
ovo vam je Mačkov "znanac"
Al podiže Zorkin brke
neće biti nike zbrke
Poslušajte braćo mila
velika me dogna sila
Kazat će vam moja viza
da sam doša iz Pariza
da se borim za "slobodu"
hrvatskome narodu
Kad to saču radna klasa
nezna Zorkin da'j zabasa
Nasta buka njemu muka
kuda bi se sad 1 zvuka
Svoje oko redom baci
zar to nisu svi seljaci?
Na sred bine na vidiku
pa tu pade u nepriliku
Zaista je žalosna činjenica da Ju-goslavija
kao jedan od najdosljed-nijih
boraca protiv fašizma i po-uzdan
saveznik anti-hitlcrovsk- og
bloka mora danas voditi ogorčenu
borbu za svaki pedalj svoje zem-lje
i za priznanje naših osnovnih
prava čime da objasnimo činje-nicu
da se nama ne vraća naše
dunavsko brodovlje nego da nas
se pokušava još njime ucjenjivati
Zašto se netko uvijek petlja u
naš unutrašnji život i na račun
demokracije gura nam "krunske
svjedoke" u korist izdajice Draže
Mihailovića (premda je poznato
da kod nas slabo kotira sve što je
u vezi s krunom pa bili to i krun-ski
svjedoci) a zaboravljaju da
kod nas žive milijuni svjedoka o
nedjelima ne samo Draže nego i
onih ratnih zločinaca koji još da-nas
šeću slobodni po anglo-ameri-čki- m
okupiranim zonama Talijan-ski
fašisti učinili su tolike štete i
zločinstva u našoj zemlji i treba-ju
platiti reparaciju a imade još
takovih ljudi koji bi htjeli da mi
platimo otštetu za račun Italije
Po nekoj "etničkoj pravdi" 180- -
000 Jugoslavena ostavlja se izvan
naših granica da bi se postigla' et
nička ravnoteža prema 88000 Ta-lijana
kao da svaki talijanski dr-žavljanin
vrijedi skoro 2 i pol Ju-goslavena
Nama se oduzima
Trst Gorica i Kanalska dolina
osporuju nam se područja na ko-jima
su vjekovima živjeli naši pre-d- ji
i ti isti krajevi dodjeljuju se
agresoru — Italiji
Zašto sve to? Odgovor je kra
tak i jednostavan U zemljama
naših zapadnih saveznika na od
govornim mjestima joj ima dosta
ljudi kojima nije stalo ni do mira
ni do pravde Ti ljudi najteže gle
daju na one narode i na one drža
ve koje su odlučno pošle putem
istinske demokracije i pune slo
bode Oni bi htjeli i nas zaustaviti
Svi kažemo ne za mito
neka živi maršal Tito
Govori mu Sudar Mile
kaii Zorkin Giunie
Kad si tako ludo zašal
neka živi Tito maršal
Na to Zorkin niš ne kaže
policiju odmah traže
Ode starac na ulicu
da pozove policiju
Al ga sreća kasno stigla
još se raja nije digla
Kad pred halu pandur do3a
ništa slabo nije naša
Zašto mene stari vuče
nikog nema da se tuče
što seljaka ovdje ima
večeru bi dao svima
jer su bili zavedeni
vjerujte starcu meni
Kad iz hale pošli van
osta Zorkin potom sam
Svi ostali tak nek rade
neka Zorkin dobro znade
Nek se mane pulitike
i kruva bez motike
Nek si bere tu prtljagu
praši dalje za Chicagu
I kaži mu svoje jadi
u Windsoru što se radi
na putu našeg razvoja oslabiti
nas gdjegod mogu otkinuti nam
što više mogu ne bi li nas pri-silili
da zastanemo i da se vrati-mo
natrag
A kuda natrag? — Natrag u
prošlost u staru Jugoslaviju
Stara Jugoslavija bila je za njih
dobra i plemenita krava koja je
svoje oštre rogove okrenula na
rodu a nabreklo vime tudjencu
Tu plemenitu kravu muzaru me-djunaro- dni
pljačkaši ne mogu za-boraviti
Oni vide dobro da se kod
nas sve izmijenilo U novoj Tito-voj
Jugoslaviji i rogovi i mlijeko
na pravoj su strani Narodi Jugo-slavije
žive slobodni i nastoje da
budu što dalje od interesnih sfera
imperijalističkih grabežljivaca To
nam dakako ne mogu oprostiti
Krivo im je što nifmo kunići i ri-be
bjelice Krivo Im je što smo se
riješili domaćih izrabljivača što
naša bogastva ne izručujemo na
milost i nemilost medjunarodnim
kapitalistima Zato nam pakoste
gdje mogu premda vele da bi pod
drugim uslovima mogli biti — do-bri
prijatelji Vjerojatno je na ta-kove
mislio naš narod kada je sa-stavio
onu poslovicu: "Oslobodi
me bože prijatelja a neprijate-lja
ću se sam"
Nepravedna odluka koja nam je
donesena u pitanju Trsta ne će
ipak ničim izmjeniti naš daljnji
put Nema te smicalice koja bi
nas mogla zaustaviti na putu iz-gradnje
nae oslobodjene domovi-ne
nema te sile na svijetu koja bi
nas mogla umiriti dok pravdi ne
bude zadovoljeno Možda će go-spodja
guvernanta JoS koji put
podignut na nas svoj odgojiteljki
štapić i premetnuti se u maćehu
— ništa zato danas ili sutra mi
ćemo ipak dočekati dan kad slo-lio- da
jednog naroda neće biti ni-kome
trn u oku dan kada će sva
naša braća imati pravo da žive za-jedno
s nama u sretnoj domovini