Novosti, October 11, 1947

              STRANA 2 NOVOSTI Subota 11 oktobra 1947
NOVOSTI
Pubhshed every Tueedav Thursdav and Saturday by the
Novosti Publishing Cornpanv
In the Croction Language
Authsrized as Second Class Mail
r2ksi svaki utorak četvrtak
Post Office Department OtUw
l subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Office for the Qty of Toronto
on the 24th day of October 1941 cs
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontarlo
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Kamen smutnje na Balkanu
Politički komitet Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija
cdglasao je na predlog Sjedinjenih Država Amerike da se na
Balkanu uspostavi stalna komisija Ujedinjenih Nacija Ta ko-misija
će prema američkom predlogu biti "stražar" koji će
nadzirati granice Grčke prema Jugoslaviji Bugarskoj i Albaniji
i raditi u pravcu "poboljšavanja" odnosa izmedju spomenutih
balkanskih zemalja
Ovom američkom predlogu protivila se Jugoslavija Bu-garska
i Albanija Protivio se i Sovjetski Savez Poljska Ceho-slovač- ka
zajedno sa još devet članica Ujedinjenih Nacija koje
nisu bile spremne da dignu ruku za ovaj američki predlog
Sto se stvarno krije iza ovog američkog predloga?
Djelom svijetu je poznato da današnji monarho-fašistič- ki
režim u Grčkoj počiva na britansko-američki- m bajunetama i
na američkim dolarima Za današnje stanje u Grčkoj biva
je anglo-američk- a intervencija i nitko drugi Ispočetka kad
je izgledalo da će oslobodilačke i narodne sile Grčke preuzeti
vlast upleli su se u grčke unutarnje poslove Britanci Britanci
su se iskrcali u Grčkoj ne da pomognu grčkom narodu u borbi
protiv njemačkih fašističkih horda i domaćih služnika Hit'eru
i Musoliniju nego da spriječe oslobodilački pokret Grčke od
potpune pobjede nad neprijateljom Pod britanskim bajune-tama
uspostavljen je u grčkoj monarho-fašistič- ki režim i do-veden
kralj Oslobodilačke sile bile su prisiljene da se povuku
u brijegove i od tuda nastave borbom za oslobodjenje Grčke
Tamnice i koncentracioni logori puni su grčkih boraca
Iako u brijegovima oslobodilački pokret je nastavio bor-bom
za oslobodjenje Grčke Upliv pokreta za oslobodjenje je
rosao i danas ima masovnu podršku naroda u svim krajevima
Grčke
TjtVi mnrtfnnm rvMtii i nfnnni rtrVih i-mlrv-
HnHllnlrih Rilo ~~W — w w~w~ w_ - „__ w_ __ _
nije mogao odoljeti ni grčki monarho-fašistič- ki režim ni bri-tanske
bajunete Upleo se i američki imperijalizam da pomoću
dolara spasi što se spasiti dade — ali ni to mr ide Oslobodila-čke
sile rastu njihov upliv se osjeća preko cijele zemlje One
ne miruju već nastavljaju borbom za oslobodjenje grčkog
naroda Grčka je stvarno pretvorena u vrtlog jedne nepre-stane
borbe — narod pod vodstvom EAM-- a vodi borbu za
slobodu i'punu nezavisnost od britanskih i američkih imperija-lističkih
tutora
U takvoj situaciji naravskl teškoj po britansko-američk- e
imperijaliste trebalo je pred svijetom naći opravdanja Trebalo
je baciti narodu prašinu u oči trebalo je na neki način naći
opravdanje zašto se britansko-američk- e trupe nalaze u Grčkoj
— drugim riječima trebalo je pronaći "krivca" I taj "krivac"
je "pronadjen" na sjevernim granicama Grčke — Jugoslavija
Bugarska i Albanija Te nove demokracije nisu po ćudi ame-ričkim
imperijalistima nije im po volji što se tako planski podižu
i izgradjuju i što u dobrim odnosima živu Još manje im je po
volji da to sve mogu raditi bez njihovog "tutorskog" savjeta
Zbog toga grčki monarho-fašist- i po naputku i nalogu svojih
britanskih i američkih gospodara optužuju Jugoslaviju Bugar-sku
i Albaniju da su one "krive" za današnje ratno stanje u
Grčkoj jer da se na "njihovom zemljištu vježbaju i poslije
ubacuju partizani u Grčku" To je bilo dosta da u smislu
togo američki delegat na političkom odboru UN predloži da
se za Balkan uspostavi posebna i stalna komisija koja će u
ulozi "psa-čuvara- " "paziti" sjeverne grčke granice kako b
unutar granica američki imperijalisti imali slobodne ruke
Za vrijeme diskusije o grčkom pitanju pri Političkom ko-mitetu
Generalne skupštine Ujedinjenih Nacija predstavnik
Bugarske profesor Nevorah je naglasio da uspostavljanje
normalnih odnosa izmedju Bugarske i Grčke nije u sklcdu
sa planom Sjedinjenih Država koje u Grčkoj stvaraju ponor
ske i zračne baze kako bi se njihov uticaj osjetio na cijelom
Bliskom Istoku "Tako zvana nemirna situacija na Balkanu
pruža dobar izgovor za pretvaranje Grčke u oružani logor
Sjedinjenih Država Amerike Grčko pitanje je u stvari samo
Jedan potez u američkoj ekspanzionističkoj politici velikog obi
ma Bugarska vlada i bugarski narod — rekao je na kraju
profesor Nevorah — nemaju druge želje osim da budu ostav-ljeni
na miru"
Jugoslavenski delegat Aleš Bebler je takodjer oštro ustao
protiv američkog predloga nazvavši argumente belgijskog
premijera Spaak-- a običnim izvrtanjem istine uvredom i ocrnji-vanjem
jedne savezničke zemlje
U američkom predlogu treba gledati obranu američkih
imperijalističkih interesa na Balkanu Grčka je američkom impe-rijalizmu
potrebna kao vojna baza za daljnje prodiranje na
Srednji Istok
Odobri li Generalna skupština Ujedinjenih Nacija ovaj
predlog Političkog komiteta a svi znakovi pokazuju da će ga
odobriti prouzrokovati će na Balkanu daljnje komplikacije jer
Jugoslavija Bugarska i Albanija neće dopustiti bez obzira tko
te bio da narušava njihovu nezavisnost i mir na Balkanu
§1R- -
VLADA TREBA SAZVATI IZVANREDNO ZASJEDANJE
PARLAMENTA JER TO TRAŽE NACIONALNI PROBLEMI
" ""
'" Mm
5l ' r cuym
WorfđNwtSvlw
SIT GLADNOM
Savjetovanje Komunističkih partija
devet zemalja u Poljskoj
Niže donašetmo u prevodu tekst zaključaka devet Ko
munističkih partija Europe Donašamo ga jer smatramo
da se sa tim pitanjem trebaju upoznati i naši čitaoci tim
više što se od strane buržoaske i ostale služničke štampe
pokušava iskriviti i u krivom svjetlu prikazati odluke spo-menutih
komunističkih partija Deklaracija i rezolucija usvo-jena
na sastanku predstavnika devet Komunističkih partija
Europe glasi:
Krajem septembra u Poljskoj
je održano informaciono savje-tovanje
u kojem su sudjelovale
slijedeće partije: Komunistička
partija Jugoslavije — drugovi
E Kardelj i JI Djilas Bugar-ska
radnička partija (komuni-sta)
— drugovi V ćervenkov i
V Pop-Tomo- v Komunistička
partija Rumunjske — drugovi
Gheorghe Ghergiu Dez i Ana
Pauker Komunistička partija
Madjarske — drugovi M Farkal
i J Revaj Poljska radnička
partija — drugovi V Gomulka
i II Mine Savezna Komunisti-čka
partija (boljševika) — dru-govi
A ždanov i G Malenkov
Komunistička partija Francuske
— drugovi J Duclos i E Fajon
Komunistička partija čehoslo-vačk- e
— drugovi R Slantki i
S Bastovanski i Komunittička
partija Italije — drugovi L
Longo i E Reale
Učesnici savjetovanja saslu-fa- li
su informacione izvještaje
o radu centralnog komiteta par-tija
zastupljenih na savjetova-nju:
u ime K I Jugoslavije —
drugove E Kardelja i JI Djila-s- a
u ime Bugarske radničke
partije (komunista) — druga
V ćervenkova u ime K P Ru-munjske
— druga G Desa u ime
madjarske K P druga Revaja
u ime Poljske radničke partije
— druga V Gomulka u ime Sa-vezne
K P (boljševika) — dru-ga
Jtalenkova u ime K P Fran-cuske
— druga Doclusa i u ime
K P Italije — druga L Longa
Nakon su izmijenili svoje mi-šljenje
u vezi sa izvještajima
učesnici savjetovanja odlučili su
da prouče pitanje medjunarodne
situacije i pitanje razmjene isku-stava
i o koordinaciji rada Ko-munističkih
partija zastupljenih
na savjetovanju
Referat o medjunarodnoj si-tuaciji
dao je drug Ždanov Uče-snici
savjetovanja iznijeli su
svoja miSIjenja po referatu i u
potpunosti uskladili svoje pogle-de
na medjunarodnu situaciju i
zadatke koji iz nje proističu te
jednoglasno donijeli deklaraciju
po pitanju medjunarodne situa-cije
Referat o razmjeni iskustava
i koordinaciji rada Komunisti-čkih
partija dao Je V Gomulka
U vezi sa tim pitanjem savjeto-vanje
je imajući u vidu negativ-ne
pojave itazvane odsustvom
kontakta izmedju partija zastup-ljenih
na savjetovanju i uzima-jući
u obzir potrebu izmjene is-kustava
donijelo odluke da se
osnuje Informacioni biro
Informaeieni biro sastojat će
se od predstavnika centralnih
komiteta gore pomenutih parti-ja
Zadaci Informacionog bira sa-stoje
se u organiziranju raz
'QH
NE VJERUJE
mjeno iskustava izmedju parti-ja
i u slučaju potrebe koordi-nacijo
njihovih djelatnosti na
osnovu uzajamne suglasnosti
Odlučeno Je da Informacioni
biro izdaje svoj organ Za sredi-ste
Informacionog biroa i reda-kcije
njegovog organa odredjen
je grad Beograd
DEKLARACIJA DONESENA
NA SAVJETOVANJU
GLASI: -
Preditavnici K P Jugoslavi-je
Bugarske radničko partije
(komunista) K P Rumunjske
madjarske K P Poljske radni-čke
partije Savezne K P (bolj-ševika)
K P Francuske K P
ćehoslovačke i K P Italije na-kon
su {smijenili miSIjenja o pi-tanju
medjunarodne situacije
složili su se da donesu slijedeću
deklaraciju:
U medjunarodnoj situaciji us-lijed
drugog svjetskog rata i u
poslijeratnom vremenu Izvršene
su bitne promjene
Te promjene karakteriSu se
novim rasporedom osnovnih po-litičkih
snaga koje djeluju na
svjetskoj areni promjenom od-nosa
Izmedju država — pobjed-nica
u drugom svjetskom ratu i
njihovim pregrupisavanjem
Dok se vodio rat države —
saveznice u ratu protiv Njema-čke
i Japana išle su zajedno I
sačinjavale su jedan tabor Jte-djuti- m
u taboru saveznika još
za vrijeme rata postojala je raz-lika
u odredjivanju kako ciljeva
rata tako i zadataka poslije-ratnog
uredjenja svijeta Sovjet-ski
Savez i demokratske zemlje
smatrali su za osnovne ciljeve
rata obnovu i učvrfćenje demo-kratskog
poretka u Europi lik-vidaciju
faSizma i spriječavanje
mogućnosti nove agresije od
strane Njemačke stvaranje sve-opće
trajne suradnje europskih
naroda Sjedinjene Države i u
suglasju s njima Engleska po-stavljale
su si u ratu drugi cilj
— oslobodjenje od konkurenata
na tržištima (Njemačka I Ja-pan)
I učvršćivanje svog pre-vladajućeg
položaja Ta razlika
u odredjivanju ciljeva rata i za-dataka
poslijeratnog uredjenja
počela se produbljivati u poslije-ratnom
vremenu Formirale su
se dvije suprotne političke lini-je:
na jednoj strani politika
SSSR-- a i demokratskih zemalja
uperena podrivanju Imperijali-zma
i učvrSćavanju demokracije
a na drugoj strani politika SD
A i Engleske uperena jačanju
imperijalisma i u gu Šivanju de-mokracije
PoSto su SSSR i ze-mlje
nove demokracije postale
smetnja ostvarivanju imperijali-stičkih
planova i borbe za gos-podstvo
nad svijetom i razbija-nje
demokratskih pokreta objav
U sim krajevima zemlje posta-vljaju
se zahtjevi na federalnu
vladu da sazove izvanredno zasje-danje
parlamenta i poduzme odgo-varajuće
mjere za spriječenje stal-nog
podizanja cijena Taj zahtjev
tetiću ne famo zanatske unije
nego i razne političke p:tije i
organizacije
Vlada treba na izvanrednom za-sjedanju
parlamenta predložiti
plan koji će korjenito izmijeniti
njezinu sadanju politiku i popraviti
ekonomski položaj stanovništva
Cijene se moraju sniziti na onaj
stupanj kakve su bile prije nego je
ukinuta kontrola ili povisiti nad-nice
i izjednačiti ih sa cijenama
kako bi se pojačala kupovna snaga
stanovništva A da cijene nebi ra-sle
ix dana u dan kao Sto je to
danas i da bi se spriječilo neogra-ničeno
gomilanje profita vlada
treba parlamentu predložiti zakon
za stalno kontroliranje cijena i kaž-njavanje
onih koji bi cijene dizali
vise nego je dozvoljeno i potrebno
Medju onim silama u zemlji koje
energično postavljaju zahtjev na
federalnu vladu za sazivanje izvan-rednog
zasjedanja parlamenta je i
Radnička Progresivna Partija čiji
nacionalni vodja Tim Buck je ne
ljen je pohod protiv SSSR i ze-malja
nove demokracije pod-strekiv- an
i pretnjama novim
ratom od strane najzagriženijih
imperijalističkih političara u
SDA i Engleskoj
Na taj način formirala su se
dva tabora — tabor imperijali-stički
i antl-demokrats- ki kojem
Je osnovni cilj uspostavljanje
gospodstva američkog imperija-lizma
nad svijetom i razbijanje
demokracije i tabor anti-imperi-jalisti-čki
i demokratski kojem
je osnovni cilj podrivanje impe-rijalizma
učvršćivanje demo-kracije
i likvidacija ostataka
faSizma
Borba dviju suprotnih tabora
— imperijalističkog i anti-Impe-rijallstič-kog
— vodi se u uslovi-m- a
daljnjeg zaoštravanja opće
krize kapitalizma slabljenja
snaga kapitalizma i učvršćiva-nja
snaga socijalizma i demo-kracije
Zato imperijalistički ta-bor
i njegova vodeća snaga po-kazuju
osobito agresivnu aktiv-nost
Ta aktivnost razvija se
istovremeno u svim pravcima —
u pravcu vojno strateSkih mjera
ekonomske ekspanzije i ideolo-ške
borbe Truman - Jlarshall
plan samo Je sastavni dio —
europski dio općeg plana svjet-ske
ekspanzionističke politike
kojeg Sjedinjene Države ostva-ruju
u svim dijelovima svijeta
Plan ekonomskog i političkog
porobljavanja Europe od strane
američkih imperijalista dopu-njuje
se planovima ekonomskog
i političkog porobljavanja Kine
Indonezije zemalja Južne Ame-rike
Sjedinjene Države sprema-ju
jučerainje agresore — kapi-talističke
magnate Njemačke i
Japana — za novu ulogu — da
postanu orudje imperijalističke
politike SDA u Europi i Aziji
Arsenal taktičkih sredstava
koje upotrebljavaju imperijali-stički
tabor veoma je raznolik
Ovdje se kombinira direktna pri-jetnja
silom ucjena i iznudjiva-nj- e
razne mjere političkog i
ekonomskog pritiska potkuplji-vanja
IskoriSĆavanja unutarnjih
suprotnosti i razdora radi učvr-šćivanja
vlastitih pozicija i sve
se to prikriva liberalno pacifi-stičkom
maskom sračunatom na
prevaru i lovljenje politički ne-iskusnih
ljudi Naročito mjesto
u arsenalu taktičkih sredstava
Imperijalista zauzima iskoriSća-vanj- e
izdajničke politike desnih
socijalista tipa Bluma u Fran-cuskoj
Attleeja i Nevina u Eng-leskoj
Schumnchera u Njema-čkoj
Rennera I Serfa u Austriji
Saragata u Italiji itd koji se
trude da prikriju pravu razboj-ničku
suStinu pod maskom de-mokracije
i socijalističke fraze-ologije
a na djelu u svemu pred-stavljaju
vjerne pomagače Impe-rijalista
koji razbijaju redove'
radničke klase i truju njezinu
svijest Nije slučajno Sto je vanj-ska
politika engleskog imperija-lizma
naila u osobi Bevina svog
najdosljednijeg I najrevnosnijeg
nosioca
U tim uslovima neophodno je
da se anti-imperijalisti- čki de-mokratski
tabor zbije da izradi
jedinstvenu platformu akcija da
davno poslan pismo ladi premijera
Kinga i predložio što sve treba
učiniti Predloži R P P se odnose
ne samo na domaće nego i vanjske
probleme
Vlada je dužna — kaže Mr Buck
— zabraniti daljnje povifenje cije-na
uspostaviti kontrolu i napla-ćivati
na proizvodne troškove onim
proizvadjačima kojima je naplaći-vala
do sada i cijene podržavala
na odredjenom stupnju Tko bi se
i usprkos toga usudio podizati ci-jene
treba ga kazniti
Kako bi dohodak naroda bio Sto
jači vlada treba sniziti veliki dio
poreza na radničku zaradu i viie
oporezovati one koji grnu profite
Profiti industrijalaca i banki ra su
danas veći nego ikada prije dok
kupovna snaga stanovništva opada
Stambeno pitanje je takodjer va-žno
pitanje kojeg bi trebao raspra-vljati
parlamenat i stvoriti potre-bne
odluke Kroz ovu i slijedeću
godinu vlada treba izgraditi naj-manje
100000 stanova sa niskom
najamninom Ovaj teret može se
Iako skinuti sa ledja stanovništva
Jer Kanada ima na raspolaganju
sva sredstva za izgradnju novih
stanova i oslobodjenje stotino hi
izradi svoju taktiku protiv glav-nih
snaga imperijalističkog ta-bora
protiv američkog imperija-lizma
protiv njegovih engleskih
i francuskih saveznika protiv
desnih socijalista prije svoga u
Engleskoj i Francuskoj
Da bi se osujetio plan impe-rijalističke
agresije potrebni su
napori svih demokratskih anti-impcrijalistič- kih
snaga Europe
Desni socijalisti su izdajnici u
ovoj stvari Izuzimajući one ze-mlje
nove demokracije u kojima
blok komunista i socijalista sa
drugim naprednim demokrat-skim
partijama sačinjava osno-vu
otpora tih zemalja imperija-lističkim
planovima socijalisti
u većini drugih zemalja u prvom
redu francuski socijalisti i eng-leski
laburiti — Kcmadier
Blum Attlee i Bevin — svojim
eluiniltvom i ulagivanjem olak-šavaju
zadatak američkom kapi-talu
provociraju ga na ucjeno
i guraju svoje zemlje na put va-zalske
zavisnosti od Sjedinjenih
Država Amerike
Od tuda slijedi da pred Komu-nističkim
partijama stoji naro-čiti
zadatak One moraju uzeti
u svojo ruke zastavu obrane na-cionalne
nezavisnosti i suvere-niteta
svojih zemalja Ako Ko-munističke
partije budu čvrsto
etojale na svojim pozicijama
ako ne podlegnu zastrašivanju i
ucjenama ako hrabro budu sto-jal- c
na braniku demokracije na-cionalnog
suvereniteta slobode
nezavisnosti svojih zemalja ako
uspiju da u borbi protiv poku-Saj- a
ekonomskog i političkog
porobljavanja njihovih zemalja
stanu na čelo svih snaga koje
su spremne da brane čast i na-cionalnu
nezavisnost onda nika-kvi
planovi porobljavanja zema-lja
Europe i Azije nemogu biti
ostvareni
To Je sada Jedan od osnovnih
zadataka Komunističkih partija
Neophodno Je imati u vidu da
izmedju želje imperijalista da
raspale novi rat i mogućnosti
da organiziraju taj rat postoji
distancija ogromnih razmjera
Narodi svijeta ne žele rata Sna-ge
koje brane mir toliko su zna-čajne
I velike da će planovi
agresora ako te snage budu ne-pokolebljive
i čvrste u obrani
mira ako pokažu čvrstinu i us-trajnost
pretrpjeti potpun krah
Ne treba zaborativi da galama
imperijalističkih agenata u vezi
sa ratnom opasnoSću ima za cilj
da zaplaSi ljude kolebljive i sla-bih
živaca i pomoću ucjene po-stigne
ustupak agresoru
Glavna opasnost za radničku
klasu sastoji se sada u podcje-njivanju
vlastitih snaga i precje-njivanju
snaga imperijalističkog
tabora Kao Sto je minhenska
politika u proSlosti ra vezala
ruke Hitlerovskoj agresiji tako
i ustupci novom kursu SDA i
imperijalističkog tabora mogu
učiniti njegove inspiratore jož
drskijim i agresivnijim Zato
Komunističke partije treba da
stanu na čelo otpora protiv pla-nova
imperijalističke ekspanzije
i agresije na svim linijama dr-žavnoj
političkoj ekonomskoj i
ideološkoj treba da se zbijaju
da ujedinjuju svoje napore na
ljada stanovnika od dašćara
Dalje vladi premijera Kinga je
predloženo da podržava čarter Uje-dinjenih
Nacija Ona to može či-niti
putem odbijanja ekspanzioni-stičkih
i porobljivačkih planova
Trumana i Jlar-hall- a putem poli-tike
suradnje i jedinstva medju
Ujedinjenim Nacijama putem ot-varanja
trgovačkih veza sa Sovjet-skim
Savezom i j mljama novih
demokracija u Eui-ji- : putem po-maganja
borbe kolonijalnih i zavis-nih
naroda za njihovu slobodu
Vlada premijera Kinga treba pred-voditi
u sazivanju ekonomske kon-ferencije
Britanije Dominiona i
britanskih kolonija gdje bi se
stvorio plan za medjusobnu trgo-vinu
i ekonomsko pomaganje itd
Takav program vlade bio bi iz-raz
volje i težnje većine kanadskog
naroda Radi toga treba sazvati
izvanredno zasjedanje federalnog
parlamenta i stvoriti potrebne za-kone
Parlamenat treba sazvati
Sto prije i stati na kraj politici
koja nas naglo vodi u ekonomsku
krizu i nesreću Kanada mora za-uzeti
novi put — put obrane inte-resa
naroda podržavanja čartera
Ujedinjenih Nacija i podupiranja
suradnje za mir i progres u svijetu
osnovi opće antl-imperiJallfU-Zko
i demokratske platformo t da
okupljaju oko sebe sve demo-kratske
i patriotsko snage na-roda
U rezoluciji o razmjeni Isku-stava
i koordinaciji djelatnosti
partija zastupljenih na savjeto-vanju
kaže se:
Savjetovanje konstantlra da
odsustvo veze izmedju Komu-nističkih
partija koje su sudjelo-vale
na prvom savjetovanju
predstavlja u današnjoj situaciji
ozbiljan nedostatak Iskustvo Je
pokazalo da je takva nepove-zanost
izmedju Komunističkih
partija nepravilna i Štetna Po-treba
za razmjenom iskustava i
dobrovoljnom koordinacijom ak-cija
pojedinih partija sazrela je
naročito danas u ušlo vi mn kom-plikova- nja
poslijeratno medju-narodne
situacije kada nepove-zanost
komunističkih partija
može nanijeti Štetu radničkoj
klasi
Polazeći od toga učesnici sa-vjetova- nja
složili su se:
1 Da se osnuje Informacioni
biro od predstavnika KP Jugo-slavije
Bugarske radničko par-tije
(komunista) KP Rumunj-ske
Jladjarske Komunističke
partije Poljske radničke partije
Svesavezne Komunističke parti-je
(boljSevika) Komunističke
partijo Francuske KP čehoslo-vačk- e
i KP Italije
2 Da se Informaclonom birou
stavi u zadatak organizacija
razmjene iskustava i u slučaju
potrebe koordinacija djelatnosti
Komunističkih partija na osnovu
uzajamne suglasnosti
3 Da informacioni biro bude
sastavljen od preditavnika cen-tralnih
komiteta odnosnih parti-ja
i to od po dva za svaki cen-tralni
komitet pri čemu delega-cije
centralnih komiteta treba da
odredjuju i zamijenjuju central-ni
komiteti
4 Da Informacioni biro osnuje
svoj dvotjedni a kasnije tjedni
organ da se organ Udajo na
francuskom 1 ruskom jesiku a
po mogućnosti i na dragi Je-ziei- ma
5 Da se sa sjedište Inferaa-cioiio- g
bira odred] grad Beo-grad
VANCOUVEK — Organizacija
liberala u British Columblji Li-beral
Association traži ismjenu
novog zakona koji se odnosi na
radnike u ovoj provinciji Zahtjev
liberala pozdravljaju zanatske uni-je
koje su već poslale proteste
protiv antl-radnjčk- og zakona pro-vincijalne
%Iade
PARIZ — Francuski odbor za
obranu slobode grčkog naroda u
kojem se nalaze predstavnici Ko--
I munističke i Socijalističke partije
Generalne konfederacije rada i Li-ge
za obranu prava čovjeka donio
je odluku o sazivanju medjunarod- -
' ne konferencije na kojoj bi se raz- -
matralo pitanje Grčke Predvidja
i se da će konferencija biti održana
I u decembru
r
Ti
I