Novosti, April 29, 1947

              # 1
:-
-!
r-- 'T
ADRESA NOVOSTI:
206 Adelmde St W
Toronto 1 Ont„ Canada
CIJENA:
Za Kanadu 5500 godišnje
Za sve druge zemlje S600
God 7 Broj 10GG
v
"NEWS SA TITOM
Beograd — vlade FNRJ maršal Tito pnrnio ju
londonske novine "News Chronicle" Kenneth Šverca
koji je izvjesno vrijeme boravio u
Na Sversa da danas postoji
nje i simpatije prema Sav- -
što je pred godinu don i b - r i i : tleda
suprotno onome ito -- g vidi iz štampe marsai ino je medju
ostalim ovo
Narod u Engleskoj kao i A i
rici nesumnjivo riđi da nije m"
onako kako se prikazuje u -- tan i
i on si ne dozvoljava da pa n K
stalno vara sto se tiče na- - i
ćete ni medju službenim lici na i
ti medju stanovništvom FroH i i
ci stav protiv Engleske a jm
tome ni protiv Amerike Kada i
govorimo o politici Engl I i
Amerike onda mi ne mislim i
narod nego na slulbene kru"
koji nam već više od jedne k '
stvaraju potoškoće
l'itanjc — Da li smatrat' ta
u Engleskoj možemo nešto u '
sa odnosa ismedjn
goslavije i Engleske?
Odgovor — ritanje boljih odi
sa nije nešto izolirano od opo _
kompleksa pitanja
Ono je u vezi sa borbom za mir i
njegovo učvršćenje Stoga ne tre-ba
motriti samo odnose iz medju
Jugoslavije i Engleske Opći odno-si
poboljšati će se ako Engleska i
drage zemlje budu htjele da dodju
do što dubljeg učvršćenja mira i
ako bar približno zadovolje oprav-dane
zahtjeve zemalja koje su
tradalo u ovom ratu kao što je
naša ritanje odnosa nije dakle ne-ka
platonska stvar nego i te kako
povesana aa interesi-ma
zemlje i ako mi na
forumima budemo stalno
nailazili na apsolutno
i otpor po svim pitanjima
koja interesiraju Jugoslaviju onda
ta ne mole biti onakvih odnosu
kakvi trebaju biti Ako mi ne mu-lem- o
sa nekom simpatijom gledati
na neke postupke foreign office-- a
ureda vanjskih poslo-va)
mi aa to ne en-gleski
narod Jer znamo da njego-va
ogromna većina želi
zahtjeva narodi
koji su toliko pretrpjeli u ratu
kao ito je slučaj sa našim narodom
Mi teškoće Ali mo-ra
vladati i postojati izvjesna pra-vednost
Ako Engleska ima svojih
interesa ima nešto što se nesmije
prevfditi kada je u pitanju jedan
saveznik kao na primjer Jugosla-vija
s obzirom na
principe pravde Dilo bi vrlo nez-godno
kad bi koje
danas vlada kod nas prema Engle-skoj
duboko ušlo i usadilo ce u sr-ca
naroda A vi znate da je bez
obzira na izvjesno
koje možda još postoji u politi-&a- m
pogledu kod nas narod ipak
99 posto za naše zahtjeve za našu
politiku
Podvlačeći činjenicu da se u En-gleskoj
veća patnja posvećuje
nego
unutarnjim i da je to opća pojava
u zapadnim zemljama maršal Tito
je rekao: "Ml medjutim ne čeka-mo
Ml smo se bacili na izgradnju
kao da će mir trajati 100 ili 200
godina ml smo upotrijebili Me
nae nagc da popratimo ono Sto
je razoreno i npjcli smo zaintere-sirali
narod Tu mnogo znači iako
imamo vrlo velikih
Dopisnik Syers je iza toga spo-menuo
pitanje poteškoća na koje
nailazi Jugoslavija osvrnuvši se
naročito na slučaj
brodova
U vezi toga maršal Tito je re-kao:
Tisae se neće spriječiti naša iz-gradnja
Mislim da to može vile
činiti štete onima koji nam prouz-rokuje
teškoće nego nama Ml
smo spremni na sve poteškoće
naučili smo se boriti sa njima sa
svaka stvar možemo pokrenuti na-rodne
mase i tako savladati pote-škoće
koje se pojave Mi ćemo isto
tako na neki način rje'iti pitanje
prehrane
Zatim je dopisnik Svrrs ramii
V' c nteresova- -
Mi nego
M VKMI VI TI rO
maršala Tita da mu nešto kaže o
izvozu i uvozu Jugoslavije u vezi
sa nedavnim govorom maršala Ti-ta
u Narodnoj skupštini
Odgovor — Već sam o teme či-tao
odjek u stranoj štampi Evo o
čemu se radi: ministarstvo vanjske
trgovine mi je lično postavilo pi-tanje
da li će se moći izvesti sta-noviti
artikli u inostranstvo kao
na primjer masnoća i debele svi-nje
pa makar to bilo i teško O
otome naratno ne može biti ni R-otora
a naročito ne radi suše koja
je vladala ih i je godine i tanja
masnoća kod na Ja sam rekao
da se izvoz štake vrMe masnoća
mora nahraniti ste dok se kod nas
ne poprati stanje dok ne bude bo-lja
ljetina Zato je politika vlade
bila uperena u pravcu zabrane sva-ke
vrste izvoza barem dok neće-mo
imati dobru žetvu prem je to
vrlo teško za nas s obzirom što su
nam potrebna sredstva za
onih vrijednosti artikala
koja su potrebna za našu laku i
ček industriju i koje
uvozimo
Prošle godine kao što vam je
poznato kod nas je vladala velika
suša To je za posljedicu imalo
ljudske i stočne hrane
Kako im stoka nebi uginula nai
seljaci su počeli klati na veliko
Ali ministarstvo vanjske trgovin
je bez mog znanja i odobrenja
htjelo izvesti nešto mršavijih si-nja
da na taj način pomogne se
ljacima koji su htjeli prodati sto-ku
Ministarstvo vanjske trgovin
kako dozna jem poslije mog ekspo-zej- a
izvezlo je manji broj mršavih
svinja
Medjutim ako se uzme u obzir
da mršave svinje nisu mogle biti
naročito sredstvo sa prehranu
smatralo se a to je i razumljivo
da nebi bila velika šteta kad bi se
i veći broj takve stoke izvozilo jer
bi se za nju kupilo nešto drugo
što nam je potrebno Naša vlada
nije dala odobrenja- - za takav izvoz
i radi toga će oni koji su to činili
povući konsekvence jer takvi po-stupci
službene izjave
i politiku naše vlade
Čitao sam rekao je dalje mar-šal
da je radi tog izvoza svinja u
jednom dijelu strane štampe zav-ladala
velika te da
su pravljene i da se prave fantas-tične
kombinacije u vezi sa tim
Kod nas medjutim nitko nije ni
okom trepnuo radi toga Kaši se-ljaci
znaju što je bilo sa tom sto-kom
propagandi
neće ništa pomoći ni
za Kampu koju je nedavno u vezi
sa tim održao otpravnik poslova
američke ambasade John Cabot
Titatije — Da li možete kazati
nešto o raseljenim
licima?
Od Kotor — Politika naše vlado
je da se po mogućnosti što vi na- -
(l'renos na sirani 4)
HH g rBi tttBMBttsr rBTiirT""! t H H
HRVATSKA DEMOKRATSKA (y!N I - TRI PUTA
IM
ir
hvb Ij ej a
r
i3 I" Bi n!l iI BV tFn
1 te w!r LS vuču
''Mi ne čekamo Mi smo se bacili na izgradnju kao
da će mir trajati 100 ili 200 godina"-Marš- al Tito
INTERVJU DOPISNIKA CHRONICLE"
Predsjednik
dopisnika
Jugoslaviji
primjedbu
Sovjetskom
postojalo
odgovorio
poboljšanje
medjunarodnih
materijalnim
medjuna-rodni- m
nerazumije-vanje
(britanskog
okrivljujemo
zadovolje-nje
opravdanih
razumijemo
najosnovnije
neraspoloženje
(neslaganje?)
me-djunarod- nim
problemima
poteškoća"
zadržavanja ju-goslavenskih
JBDIIA
rckon-pensaci- ju
prehrambenu
po-manjkanje
demantiraju
"uzrujanost"
Neprijateljskoj
konferencija
jugoslavenskim
KANAHi iLAI
Premijer King se ne
DA LI TO ZNAČI DA MR KING
POLITIKU SJEDINJENIH DRŽAVA ?
Ottatva 28 Aprila — Premijer
King koji je bio na "odmoru" u
Sjedinjenim Državama rekao je
pri povratku u Ottavvu da se ne
-- ]if ea onim £to je govorio Hen- -
allair kad je u Britaniji kr-ili'"!"
Trumanovu politiku Wal-i- i
ji tim samo stvorio "zbrku" ki' Mr King
hkj Mr kmg kritizirao Wal-- i
u i nit i jt'dnon riječju nije re- -'
i in t i protiv imperijalističke
P ti' pii d-gedni-ka
Trumana
K ti id'-k- i d mokratski narod s-iri
in -- i inče složiti ovakvim sta-ri
-- "tf premijera
Mi Ki i n je pitan i o tome što
r m i MMikiin cijenama i infla- -
i ki i p Mitu i TrumanoM' admi
Ako jedanaestorica majnera u Malarticu nisu
ugušeni vatrom biti će sigurno ugušeni
vodom
KOMPAinjA DA ŠIRENJE POŽARA NAPUŠTA VODU
U RUDNIK GDJE SE NALAZE ZATRPANI RUDARI
Malartic 28 Aprila — Uprava
East Malartic Gold Mine je napu-stila
vodu u okno (shaft) gdje je
prošlog tjedna vatra zakrčila izlaz
jedanaestorici radnika Time j"
potpuno napuštena dosadanja me-toda
gašenja vatre i prodiranja na
dno okna gdje su ostali zatrpani
rudari
Kompanija izjavljuje da je voda
puštena u okno nakon "se dosada-nji- m
mjerama nije moglo ugasiti
vatru i nakon se po njezinom rasu-djivan- ju
zaključuje da radnici ni-su
više živi Medjutim nitko nije
bio u stanju pozitivno tvrditi jesu
li radnici mrtvi ili živi Još prije
nego je napuštena voda kompani-ja
tvrdi da Je uslijed žestoke va-tre
prestao zrak u cijevima dola-ziti
na dno rudnika
U gašenju vatre nisu bile u sta-nju
ništa polučiti ni specijalne
grupe sa spašavanje koje su došle
iz Kirkland Lake Tlmminsa i Sud-bur- y
Vatra takodjer prema iz-vještaju
kompanije sve više širila
i dim ispunjen plinom onemogu
ono što
pri
NARODI MISLE
New York 28 Aprila — Henrv
Wallace se povratio sa svoje tur-neje
po Engleskoj Francuskoj i
nekojim zemljama zapadne
gdje je kritizirao novu ameri-čku
vanjsku politiku i pozivao na
jedinstvo za čuvanje mira i sigur- -
U
London -- S Aprila — Jutro je
stupilo na trajk 24000 lučkih rad-nika
u Londonu štrajk još nije po-sve
obuhvatio sve lučke radnike
ali ne li k povoljnog rješe-nja
štrajka lučkih radnika u Glas-gov- u
postoji mogućnost opće obu-stave
rada u londonskoj luci
U Glasgovu stupilo je prije šest
tjedana na štrajk 3800 lučkih rad-nika
iz protesta što su kompanije
bezrazložno otpustile S00 radnika
sa posla Da bi poduprli akciju
svojih drugova u Glasgovu lučki
radnici u Londonu su stupili na
štrajk solidarnosti
TORONTO ONTARIO TUESDAY
SPRIJEČI
ODOBRAVA IMPERIJALISTIČKU
nistracije Priznavši da su cijene
u Sjedinjenim Državama zaista vi- -
oke Mr King je rekao da mi u
Kanadi u tom pogledu "stojimo
mnogo bolje" Medjutim njegova
vlada nema nikakve garancije da
se i mi u Kanadi što se tiče cijena
nebi za koji dan našli u istoj situa-ciji
kao i Sjedinjene Države Svi
znakovi pokazuju da se i mi u tom
pravcu krećemo i to dosta naglo
Komentirajući o konferenciji mi-nistara
vanjskih poslova u Moskvi
Mr King smatra da je pored svih
poteškoća ipak učinjen "stanoviti
progres" Za vrijeme svog "odma-ranja"
u Sjedinjenim Državama
premijer se sastao sa predsjedni-kom
Trumanom i drugim vodjama
američke vlade
ćavao gajenje Prvi dan kad je iz-bila
vatra dvojica su se nekim slu-čajem
spasila dok je treći u Izlazu
iz rudnika umoren dimom i nadjen
mrtav
Sve što se doznaje o uzroku va-tre
metodama gašenja i pokušaju
za spašavanje zatrpanih radnika
je samo ono što javlja kompanija
U kompanijsko dvorište i do okna
nije nikomu dozvoljeno dolaziti
osim onim koji su uposleni oko
spašavanja ćak se ni rodjacima
— ženama djeci majkama i ses-trama
zatrpanih radnika ne doz-voljava
dolaziti pred okno da se
raspitaju i doznaju vise o svojima
Napuštanjem vođe u rudnik po
naredjenju kompanijskog upravi-telja
napušteno je i ono malo nada
za živote i spas ovih radnika Uze-ti
će najmanje nekoliko dana dok
se voda isprazni i dodje na dno
gdje su radnici bili uposleni Time
je sada prestala i ona neizvjesnost
o životu i spasu zatrpanih Oni su
postali žrtte profita i nemarnosti
kompanije da taktu opasnost uzme
u obzir i spriječi na vrijeme
nosti
Wallace izjavljuje da je sva-gdje
gdje god je prolazio naišao
na topli prijem i želju sa mirom
Narodi Europe ulažu velike nade u
Ujedinjene Nacije koje moraju biti
stožer mira i medjusobnog razumi-jevanja
Ali politika predsjednika
Trumana kaže Wallace svagdje
zabrinjuje gradjane Europe Narod
sa naročitom sumnjom i bojasnom
gleda na to što su Sjedinjene Dr-žave
mimoišle Ujedinjene Nacije i
odlučile pomagati grčku i tursku
reakciju sa svotom od 400 milijuna
dolara
O svom putu po Europi i raspo-loženju
tamošnjeg naroda tt'allace
će održati radio govor i zatim pro-putovati
kros Sjedinjene Države
gdje će održavati masovne skup
Hine Dofezećih tjedana — kaže
Vallaee govoriti ću američkom
naroda o onome što narodi Europe
misle o politici Sjedinjenih Država
On će istaći i onu razliku koja vla-da
gledom na Sjedinjene Države tj kako se gleda na običan narod
i one u čijim je rukama dana:nja
američka uprava
Narodi Europe ne žele rata oni su za mir i sa
sumnjom gledaju na radi Amerika -
kaže Wallace povratku
NASTAVITI ĆE PUTOVANJEM PO AMERICI I REĆI NARODU
AMERIKE ŠTO EUROPE
Euro-pe
ŠTRAJK LUČKIH RAD-NIKA
LONDONU
dodje
iit
APRIL 29 1947
PITANJE PALESTINE PRED
UJEDINJENIM NACIJAMA
London 28 Aprila — Budući da
Velika Britanija "nije" u atanju da
rješi pitanje Palestine odlučila je
da cijelu stvar preda Ujedinjenim
Nacijama U vezi toga sovjetski
časopis "Nova Vremena" piše da
se Ujedinjene Nacije nebi trebale
žuriti sa pitanjem Palestine "Bri-tanski
mandat je diskreditiran u
Palestini i situacija zahtjeva brzo
i neodložno uzimanje u obzir sta-tusa
Palestine i uspostave jednog
demokratskog režima" — piše No-va
Vremena
VWSrfVWWVWWW
I B
N'ASIIIMJTOV — Po povrat
ku iz iMii-k- i' američki državni
tajnik je predao izvještaj pred
predsjedniku Trumanu i vodja-ma
Kongresa Novinarima nije bi-lo
dopušteno i prema tome kakav
je bio izvještaj Marshalla se ne
zna
LONDON — Premijer Attlce Je
u svom govoru pred Škotskim za-natsko
unijskim vijećem rekao da
je Churchill "naj pogubniji kance-lar
otog stoljeća" Naravski ovo
je uvreda za starog torijevca i on
danas odgovara Attleeju pak kaže
da se gospodin Attlee "zaista na-ta- zi
u teikoj situaciji kad mora
posizati četvrt stoljeća natrag da
bi spasio svoju vladu od odgovo-rnosti"
U Velikoj Britaniji postoji
mišljenje da je Attlee navjestio
rat Churchillu da skrene britan-sko
javno mijenje od sve većeg ne-zadovoljstva
sa Bevinovom vanj-skom
politikom koja nije ništa
drugo do nastavak politike Chur-chill- a
UKOGItAI) — U okolici Beo-grada
početi će 1 juna gradnja
prve pionirske željeznice koja će
biti dugačka 8 kilometara Kompo-zicija
vlaka biti će sastavljena od
10-1- 5 malih vagona tako da će s
njom moći putovati samo pioniri
Gradnju će izvršiti omladina do-brovoljnim
radom Pruga će pro-laziti
kroz šumovita i živopisna
mjesta i predjele oko Beograda
Po stanicama biti će izgradjena
odmarališta za pionire Željeznica
će prolaziti svakodnevno Sami
pioniri biti će kondukteri sefovi
stanica skretničari — jedino vla-kovod- ja
biti će odrasli
HEOflKAI) — Po cijeloj semlji
vrše se pripreme za ovogodišnju
proslavu Prvog maja Računa se
da će ovogodišnje proslave biti
najveće u historiji Jugoslavije U
samom Beogradu priprema se veli-čanstvena
povorka koju će pred-voditi
omladina Povorka će biti
dugačka oko 20 kilometara gdje
će na stotine hiljada radnika rad-nica
seljaka i seljanki omladine i
narodne inteligencije manifestira-ti
svoju spremnost za otvaranje
prvog petogodišnjeg plana Pored
toga ovogodišnji Prvi maja u Ju-goslaviji
biti će prožet bratstvom i
jedinstvom svih naroda Jugoslavij-e-
NKW Y()HK — Po vladi Sjedi-njenih
Država zabranjene su sve
vijesti o strašnoj nesreći u Tesasu
Osim o žrtvama — ubijenim i ra-njenim
— o uzrocima nesreće ni
rijeci ne javlja nitko Da li vlasti
Sjedinjenih Država istražuju slu-čaj
ili se radi o tajnom otprema-nju
oružja i municije u Francu-sku
pak se zbog toga ne želi stva-rati
komplikacije objasniti će se
naskoro
POSTOLARU BATI ĆE SUDITI
U ODSUTNOSTI
Praa-- 28 Aprila — Poznatom
tvorničaru cipela u Ćehoslovaćkoj
i nekojim zemljama Balkana vo
diti će čehoslovački narodni sud u
odsutnosti Batu se optužuje da je
za vrijeme prošlog rata i prije
itroizvadiao cipele za nje-načk- u
vojsku i zapostavljao civilnu proiz
vodnju Bata se prema vijestima
ukriva negdje u Argentini
TJEDNO
POMOGNIMO
i
EKSPOZE ANDRIJE HEBRANGA 0 PREDLOGU
ZAKONA 0 PETOGODIŠNJEM PLANU
PETGODIŠNJI PLAN POLOŽITI ĆE SIGURNE I ČVRSTE TEME
LJE ZA IZGRADNJU SRETNIJE I BOLJE BUDUĆNOSTI
NARODA JUGOSLAVIJE
Beograd 24 Aprila — Jučer poslije podne na zajedničke
sjednici odbora privredni plan i hnancije Saveznog Vijecr-- i
Vijeća naroda Narodne skupštine F R Juposlavije pred
cjednik plansko komisije FNRJ Andrija Hebranq dao je okspoze
c predlogu zakona o petogodišnjem planu privrednog razvitkn
FNRJ za godine 1947-195- 1
svom ekspozeju predsjednik Hebrang je rekao
"Sta ] to ito ) oraagućilo izradu ovako velikog i zamaš-no- g plsna?
PRVO: prelaz vlasti u ruke na-roda
brzi i veliki uspjesi u izgrad-nji
naše narodne države
DRUGO: stvaranje vodećeg so
cijalističkog sektora narodne priv-rede
što je omogućilo da se oslo-bodimo
zakona kapitalističke priv-rede
koji u društvu slijepo djeluju
i da predjemo jednom planskom
upravljanju narodnom privredom
Ukidanje parazitskih egzistenc-ija
u vodećim granama naše privre-de
od velikog je značaja Bez toga
ne bismo mogli ni pomisliti ni
reorganizaciju naše privrede i --
radu Petogodišnjeg plana
TREĆE: je radni heroizam i po-žrtvovanost
radničke klase i rad-nog
svijeta naše zemlje uopće
Te su tri činjenice uplovile ne
samo brz u kapitalističkim ?em- -'
ljama nevidjenim tempom ubnote
nego su oltarile potrebne predu-hlot- e
za izradu prtog Petogodiš-njeg
plana"
Govoreći o zadacima koje Peto-godišnji
plan postavlja pred naro-de
Jugoslavije Hebrang je rekao:
"Te bi se zadaće ukratko mogle
formulirati ovako: Petogodišnji
plan predstavlja razradjeni pro-gram
zadataka i mjera za pretvi
ranje naše zemlje iz privredno-teh-nič- ki
i kulturno zaostale zemlje u
naprednu industrijski razvijenu
kulturnu i jaku državu"
"Plan daje jasnu liniju i jasne
perspektive razvitka naše industri-je
poljoprivrede saobraćaja nauč-nih
ustanova"
Predsjednik Hebrang je napome-nuo
da je kod izrade Plana u pr-vom
redu uzeto u obzir teško na-sljed- je
koje je stara Jugoslavija
ostavila u privrednoj tehničkoj i
kulturnoj zaostalosti zemlje Indu-strijski
proizvodi u cjelokupnom
uvozu 19 godine iznosili su 85
posto cjelokupne vrijednosti uvoza
dok je poljoprivreda zauzimala po-sljednje
mjesto u Europi po načinu
obrade zemlje i prinosu po hekta-ru
Plan je vodio računa i o tome
da sve narodne republike Jugosla-vije
nisu podjednako privredno i
kulturno razvijene da medju nji-ma
postoje znatne razlike koje tre-ba
likvidirati
STO ĆK SE POSTIĆI PET-GODIŠNJI- M
PLANOM
Predsjednik Hebrang iznio je za-tim
tempo razvitka cjelokupne pri-vrede
Jugoslavije u toku pet go-dina
Za razvitak naše privrede —
rekao je on — predvidjene su in-vesticije
u iznosu od 278 milijardi
i 300 milijuna dinara U izgradnju
industrije investirali će se u toku
5 godina preko 120 milijardi dina-ra
S tom ćemo svotom izgraditi i
razviti našu industriju i podignuti
njezinu proizvodnju Izgraditi će-mo
tešku industriju a osobito crnu
metalurgiju i industriju mašina
Izgraditi ćemo i dalje razviti pre
hrambenu i laku industriju i tako
do 1951 godine postići ra 5 puta
veću vrijedno! industrijske proiz-vodnje
nego 1939 godine
Drugi glavni zadatak koji po-stavlja
Petogodišnji plan jeste
elektrifikacija naše zemlje V ele-ktrifikaciju
ćemo investirati u to-ku
5 godina milijardi dinara i
izgradili električne centrale po-dignuti
proizvodnju električne
struje da bimo pokrili potrebe in-dustrije
saobraćaje i stanovništva
U 1W1 godini proizvodnja elek-trične
struje biti I puta veća
nego 1939 godine
Petogodišnji plan nije mogao za-postaviti
ni problem razvitka
LW
l NAŠEM
NARODU U JIJfiOSLA
m„ tt ™
za
N
U
10
30
će
na-- o
1J1 U UliiSUVl 1 1j-- i
GRADNJI ZEMLJE
Vol 7 No 1068
--4SM'
'TiTi
AMtUU IIKltU NC
poljoprivrede On predstavlja raz-radje- n
program mjera i zadataka
za likvidaciju zaostalosti naše po-ljoprivrede
Država će u toku pet godina in-vestirati
za razvitak poljoprivred-ne
proizvodnje iznos od 19 milijar-di
i 400 milijuna dinara To su ne-posredne
investicije u poljoprivre-di
Osim njih predvidjaju se i znat-ne
posredne investicije Vrijednost
poljopritredne proizvodnje podig-nuli
ćemo u 1911 godini na 151 po-slu
prema 1939 godini
Plan predvidja opsežne naučne i
istraživačke radove u poljoprivre-di
i stočarstvu i isušivanje i navod-njavanje
800000 hektera zemlji
šta On obavezuje državu da rad-nom
seljaku dade svestranu mate-rijalnu
i organizacionu pomoć da
bismo ga osposobili za primjenu
naprednih metoda ob rad j i van ja
zemlje Plan je predvidio bolju op-skrbu
radnog seljaka industrij-skim
proizvodima njegovu zaštitu
od svih eksploatatorskih tendenci-ja
i povećanje materijalnog i ku-lturnog
blagostanja radnog selja-ka
Petogodišnji plan rješava i pi-tanje
našeg radnog zanatstva Na-še
zanatstvo treba uklopiti u Peto-godišnji
plan proizvodnje i izgrad-nje
i podignuti vrijednost zanatske
proizvodnje i zanatskih usluga za
15 puta prema 1939 godini Plan
nas obavezuje da radne zanatlije
opskrbimo potrebnim sirovinama i
alatom i mašinama u vrijednosti
od 750 milijuna dinara
Za razvijanje i unapredjenje na-šeg
saobraćaja investirati će se
do 1951 godine 72 milijarde dina-ra
Tom svotom ima ee izvršiti ob-nova
modernizacija i dalje izgrad-nja
našeg saobraćaja povećati
vozni park i postići smanjenje tro-škova
Pravilna politika Savezne vlade
po nacionalnom pitanju obavezala
nas je da u plan uvrstimo pro-gram
uklanjanja neravnomjernog
razvitka zaostalih republika: Dos-rt- e
i Hercegovine Macedonije i Cr-ne
Gore od ostalih naprednijih re
publika Tempo porasta investicija
za te tri zaostale republike i tempo
porasta vrijednosti industrijske
proizvodnje ima prema planu pre-visi- ti
opći državni tempo investici
ja i tempo razvitka industrijske
proizvodnje
Kao ito vidite drugovi investi-rati
ćemo mnogo sa razvitak nae
privrede Glavni je izvor naše aku-mulacije
i podizanja životnog stan
darda naroda povišenje proizvod
nosti rada Plan povećanja proiz-vodnosti
rada predtidja povećanje
do 1951 godine u im!Htriji za 66
ptvslo u rudarstvu ra 90 ponio
prema 1939 godini Na temelju to
(l'renoi na strani 1)