Novosti, November 29, 1947

              mu
4
STRANA 2 NOVOSTI Subota 29 novembra 1947 NOVOSTI EMACAJ DVADSSETIDSVETI
Publishea everv tu~nriy Thursdav and Sruudav dy the
Novost)
In the Croatian
Publishing
Language
Corapany NOVEMBRA Z r% $ UGOSLAVIJU
Authorized as Seecnđ Cta Mati Tost Office Dejmrtanent OtUwa
Registered tn tho Registry Office for the City ol Toronto
on the 24 th dcry of Octobcr 1941 as
No 46052 C P
ADRESA 206 Adelcnde St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
hlazl svaki utorak četvrtak 1 subotu u hrvatskom jeziku
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
29 novembra
Dvadsetideveti novembra proslaviti će nerodi Jugoslavije
druqu god'šniiCTi proglašenja svoj Federativne Narodne Re-publike
Ta i dan proslaviti ćemo zajedno sa narodom Jugo-slavije
i mi jugoslavenski iseljenici u Kanadi i drugim zemlja-ma
S nama zajedno proslaviti će ga i drugi demokratski
narodi koji u novoj Jugoslaviji gledaju svog pouzdanog sa-veznika
u borbi za narodnu demokraciju mir i blagostanje
u svijetu
Dvadesetideveti novambra je najveći praznik naroda Ju-goslavije
To je zapravo rodjendan Federativne Narodne Rapu
Llike bratske zajednice jednakopravnih naroda Srbije Hrvat-ske
Slovenije Makedonije Crne Gore i Bosne i Hercegovine
Ono što je za našu Kanadu 1 jula što je za Sovjetski Saves
7 novembra a Francusku 14 jula i za Sjedinjene Države 4 jula
— to je za novu Jugoslaviju 29 novembra
Osnovne karakteristike 29 novembra leže u slijedećim
historijskim činjenicama:
Tog dana 1943 godine održano je Drugo zasjedanje Anti-fašističkog
Vjeća Narodnog Oslobodjenja Jugoslavije (AV-NOJ)
u gradu Jajcu Bosna Na tom historijskom zasjedanju
imenovan je Nacionalni Komitet oslobodjenja Jugoslavije
oduzeta su prava zakonitosti tako zvanoj jugoslavenskoj
vladi u inostranstvu
zabranjen je povratak u zemlju kralju Petru II Karcdjor-djević- u
a pitanje monarhije ostavljeno narodnoj volji do poslije
punog oslobodjenja zemlje
uveden jo naziv Maršala u Narodno-oslobodilačk- oj vojsci
i prvim maršalom imenovan je Josip Broz-Tit- o
donesena jo odluka o vraćanju našim narodima svih nacio-nalnih
teritorija koji su nakon prvog svjetskog rata ostali izvan
granica staro Jugoslavije
29 novembra 1945 godine u Beogradu proglašena je Jugo-slavija
Federativnom Narodnom Republikom
Sa 29 novembra otpočeo je novi život mlade Jugoslavije
Toga dana postavljeni su čvrsti temelji Federativnoj Narodnoj
Republici koja se počela radjati s prvim partizanskim borbama
i s prvim Narodno-oslobodilački- m odborima još 1941 godine
da bi već 1943 u Jajcu bila oformisana i 1945 u Beogradu okru
njena
Govoreći u Narodnoj skupštini na dan proglašenja Jugo
s'avije Narodnom Republikom 1945 godine Maršal je rekao
"U toku oslobodilačkog rata radjala se i konačno stvorena
je država novog tipa država sa posve drugačijim uredjenjem
no što ga je imala stara Jugoslavija uredjenjem mnogo bolj'm
i pravednijim za najšire narodno mase Stvorena je Federativ-na
Narodna Republika Jugoslavija Republika umjesto staro i
nesposobne monarhije Država sa pravilno rjosenim nacional-nim
pitanjem sa novim demokratskim načelima sa novom soci-jalnom
ekonomskom strukturom"
I jest Jugoslavija je po svojoj suštini i karakteru drao
posve novog tipa Vlast poslije narodno oslobodilačke borbe
nije pala u ruke starim reakcionarnim i antinarodnim klikama
nego narodu Nije zamjenjena jedna eksploatatorska kuka sa
drugom Nije se pošlo putem nacionalnog ugnjetavanja i soci-jalnog
izrabljivanja putem korupcije zelenaštva i socijalne
nepravde Nije se pošlo putem monarhije Karadjordjevića Hc
centra oko kojeg se okupljalo sve zlo sva reakcija stare Jugo-slavije
Ne pošlo sa putem čisto novim putem narodnim putom
demokratskim putem uklanjanja eksploatacije čovjeka pc ćo
vjeku putem bratstva i jedinstva svih naroda Jugoslavije --
putem sretnije budućnosti
Druga godišnjica Republike proslavljena će biti u Jugo-slaviji
u duhu već postignutih pobjeda na ekonomskom i poMt
čkom polju i u duhu još veće mobilizacije svih narodnih sila za
izvadjanje prvog Petogodišnjeg plana — u duhu takmičenja na
svim sektorima rada
Nemoguće je nama ovdje u Americi dati jedan opširniji
pregled svega onog što je već postignuto u Jugoslaviji od oslo-bodjenja
pa do danas Dosta će biti ako naglasimo da jo nova
Jugselavija jedina zemlja u Europi koja se u glavnom svojim
vlastitim snagama i pašrtvevanjem naroda podignula do ili
iznad predratne stop proizvodnje
N'e to bio lagan posao Trebalo je vlastitim snagama i
sredstvima obnoviti rudnike podifi fabrike mostove izgraditi
pruge podignuti i popraviti pirobrode obraditi oranice isušiti
močvaro obnoviti puteve izgraditi stotine hiljada porušenih
kuća i t d U kratko narodi Jugoslavije našli su se pred z-da-t-
kom
da sami svojim od rata iscrpljenim onagama obnove svo
porušeno da bi po-tig- li tek predratni nivo proizvodnje
Dok druge nekoje zemlje daleko veće i sa mnogo bol'e
razvijenom industrijom kukaju čekajući na pcmoć iz vana nova
Jugoslavij i se obnavlja podiže nove tvornice gradi nove željez-nice
auto"3trade otvara nove rudnike Druaim riječima uvadia
e'ektn'kiciju i ijustrijalizacju zemlje što će izvršiti duboko
ekonomski i društveni preobražaj nove Jugoslavije
K tako velikan po-l- u i si toliko p-žrtvov- anja mogao jei
- - ~t "- - t TT)
ren da kopanjem kanala tunela gradnjom željeznica puteva
i novih kuća rradi svotu sretii'u sutrašnjicu To je mogao po
t'ići samo narod koji je uvjeren da se vlast nalazi u njego-vim
- - narodnim rukama
Sve ovo pokazuje da je sudbina Jugoiiviio u čvrstim
rukama i da će naši narodi pod mudrim rukovodstvom maršala
Tita još tvrdie i odlučnije zakoračiti u treću godišnjicu svoje
Narodne Republike
Neka živi Federativna Narodna Republika Jugoslavija!
U čemu je različitost
pogleda o Njemačkoj
PKe: MILTON HOVVAKI)
i Njemačka je doSla u dane kada
se o njezinoj budućnost! trebaju
stvoriti odluke Američki vladajuči
krugovi se ne usude reći svom na-rodu
žto oni rade u Njemačkoj Kad
bi rekli istinu izazvali bi protiv
sebe masovno ogorčenje
Evo nekoliko činjenica o današ-njoj
Njemačkoj:
Njemačka je na osnovu spora-zuma
u Potsdamu podijeljena u
četiri okupacione zone Sve čeiiii
sile su se složile da će u svojim
istinu
zonama predlogu američki držav- -
vlast kroz centralno tijelo nad-- 1 ni tajnik Marshall protivio na
zirati cijelu Njemačku
Sve četiri sile su ne takodjer
složile da Njemačka mora de-nacifici-rati
demilitarizirati i ra
vlade
Isto tako četiri sile nego
su uložile mom treba
reparacije za kje
su njezinim u
Europi u Sovjetskom Sa-vezu
Ali tako se ne čini
U zapadnim okupacionim zona-ma
se ne provodi dcnacl- -
fikacijo Njemački financijski kar
teli jos vodc-ć- e
položaje Uuhrn Savez
mački razbijeni
Huhr dolazi američki kapital
Umjesto da se Kuhr stro-go
kontrolira da vi Je nikad
postane opasnost agresije mi vi-dimo
Huhr prelazi privat-nu
Strceta fto znači
narušavanje potnlamskog sporazu-ma
Izgovor za ovako
narušavanje ratnih sporazuma je
to da je tobože Sovjetski Savez
naruio pakt ekonomskom ujedi-njavanju
Njemačke Sto
misli reći? Kada se pogleda
argument američkih predstavnika
Njemačkoj pronaći će da oni
zadovoljni što Sovjetski
Savez u svojoj okupacionoj
Njemačko provodi agrarnu refor-mu
nacionalizaciju industrije
krupnih posjednika
Sovjetski predstavnici u
čkoj su spremni pristati ako
zato drugi da njemačku proiz-vodnju
planiraju snjom uprav-ljaju
zajednički sve četiri okupa-cione
sile Ali oni u tome ne
slažu niti mogu složiti uvje-tom
da se vrati zemlja
junkerskim veleposjednicima in-dustrija
nacističkim industrijalci-ma
Upravo Jto Sovjetski
predstavnici govore da "So- - k mki
bez sumnje Dragog
Narodne Republike
mi Jugoslavij
vjetski Savez odbija ekonomsko je-dinstvo"
Njemačke
Isto se to odnosi na stupanj
njemačke proizvodnje
Novine na ovom kontinentu
pišu kad kažu da Sovjetski
Savez stoji za nisku proizvodnju
a Amerikanci da žele visoku pro-izvodnju
Njemačkoj kako bi se
snabdjevala ostala Europa
Na protiv upravo je Molitov
bio onaj je rekao da proizvo-dnja
čelika dosta visoka pre-ma
potsdamskom sporazumu i
predložio da se čelik proizvodi
podržavati okupacionu Ovom se
i
se
sastanku na su osnovana
pogledima vijeća Hrvatsku Crnu
se Sandžak dok je
ne kolika treba godine 1941 zoružati sve njemačka proizvodnja I
se da Njemačka kontrolirati i upravljati
plaćati Mete { Njemačkom
počinjene žrtvama
naročito
'
nikakva
e
u
e
i
i
i
i
i
i
i
i a
a
i
u
u
u I u a
i
sa
gledište to da Nje- - i i
mačka treba vise proizvoditi kako i pokreta
ui unu u sianju uavau vise repa-racija
Francuskoj
u istočnoj So
vjetskom Savezu izgradnju sela
i gradova koje Nijemci
uvjek podržavaju straSno razorili
u industriji Nje-- j Sovjetski ima u vidu veću
trustovi nisu U njemačku proizvodnju za u
tako
ne
kako pod
kontrolu VaIl
samovoljno
o
time
u
nisu time
zoni
i
Njema
su
se
se pod
natrag
radi toga
ne
u
koji
više
u tome
i
za
su tako
obnovi ostale Europe i za izgrad
nju tefke Industrije u Francuskoj
1'oljskoj Jugoslaviji ĆehoMovač-ko- j
Ud kako bi Europi
industrijski nezavisna od Njema-čke
Umjesto konstruktivnog plana
koji bi garantirao mir američki je
plan zauzimanje Kuhra i stavlja-nje
istog pod Vall Stree-t- a
bankira i čeličnog trusta U tu
svrhu Amerikanci čak I5ri- -
taniju Francusku iz Njemačke
IV svemu da
nastoje iskorištavati njemačku in-dustriju
za svoje svrhe bez savje
tovanja i odobrenja od ostalih ve-likih
sila Sjedinjene Države ne
odobravaju da ostale europske ze-mlje
postanu industrijski jače od
Njemačke Kuhr treba Sjedinjenim
Državama služiti kao sredstva pro-tiv
ostale Europe protiv llrtnnl'e
Francuske novih demokracija i
Saveza To je ono što
imaju u vidu vladajući krugovi
Sjedinjenih Država
U tu svrhu Vashington se služi
"crvenim baukom" isto tako kao
što se "crveni bauk" ujotrebljavao
u izgradnji ratne maši-ne
Slika o Njemačkoj nije niti
najmanje povoljna Ali takva je
Savez neće vratiti zemlju i indu- - ona danas Stoji na narodj da tu
striju krupnim posjednicima amc- - sliku promjeni pri je nego budo
rički
29 NOVEMBBA - MMOMS
BLAGDAN NOVE JUGOSLAVIJE
OD: ODBORA JUŽNOSLAVENSKIH
4S5 LEXINGTON AVENUE
NEVV YORK 17 N Y
laWllll nalffijU llan!Ak li1a RAtM fsitrllfuUM Tvttl ftAl'A
narodi sa
odluke da
zasjedanja j Valno je naglasiti dvije cd-N'arodn- og
Jugoslav i- - luke Dragog zasjedanja AVNOJ-- a
Ia O liM A kJlliLnaa £ aanBa a {&#-- 21it taa JLok Tka
naroda
sastavu
mwmsuw
j
Žrtve narodi
nije
uredjaju postave solidan turnom prkos
zaista velike taprijeka
strasne ali imle najjasniji dokaz ispra
takodjer pravom odluka najjasniji
Jugos'avije
činjenico koje krenuli putem
-- Vhorinn nnrnl bitne odluke usroieM aa Uvota
državno!
(Nastavak sa strane 1)
U toku godine dana poslije obrazovanja
AVNOJ-- a odigrali su se krupni vojnički i poli-tički
dogadjaji kod izvan naše zemlje
Ofenzivne snage premoć naših saveznika
naročito na Istočnom frontu gdje je nepo-bjediva
Crvena Armija teške udarce
hitlerovskim razbojničkim bandama zatim
kao i veliki uspjesi naše narod-no-oslobodilač- ke
vojske Italije
— sve su to bili važni vojni A či-njenice
da se tadanja izbjeglička vlada srozala
na činovničku privremenu tako zvanu
Kairu da je Padićeva hrvatska seljačka
stranka aktivno pristupila narodno-oslobo- di
lačku borbu napusti svoje pokvareno bivše
vodstvo s Mačkom na koje je odobrilo
pakt zaključen s Hitlerom i pozvalo odmah
nakon kapitulacije stare Jugoslavije hrvatski
narod se pokori ustaškoj vlasti s Pavelićem
prošle godine Moskvi na da Zemaljska
Razlika u Sovjetskog za Sloveniju Goru Bo-Save- za
u Waihingtonu snu i Hercegovinu Glavni
sastoji biti za Srbiju opstojao tko dokazuju političke
Sovjetsko je vojni politički dogadjaji
snoino 8U uljecali na Sirenje jačanje
demokratskim
zemljama
pomoć
pota!a
kontrolu
guraju
i
izgleda Amerikanci
So-vjetskog
njemačke
UJEDINJENOG
AMERIKANACA
IrrtTj A
Vijeća
Oslobodjenja
dafllllii-- a
mnogostrukih
doćaost
dogadjaji
vladu
kaju
odbor osnovan
dalje — i doga
djaje
Jedni drugi
Europi
i borbe naročito u Hrvatskoj medju Hrvatima
kao i bratstva i jedinstva naših naroda
Težnje i zahtjevi naših naroda u toku
godine 1943 su već jasno opredijeljeni
Politička svijest je široke
mase svuda i svagdje po selima gradovima
na oslobodjenom neoslobodjenom teritoriju
Ta svijest dala je dinamiku našem masovnom
narodno-08lobodilačko- m pokretu a naročito
zdravu i trajnu realnu ideologiju za našu na-rodnu
politiku koja izvire odozdo od širokih
masa ostvarujući tako istinsku pravu na-rodnu
demokraciju Tako se radjala i ko-vala
politika Narodne fronte Kroz tu politiku
a još za vrijeme narodno-oslobodilačko- g rata
došli su do punog izražaja osnovni principi
naše nove demokracija i federa-cija
Kroz tu politiku ostvarivala so od početka
demokracija ne samo politička već socijalna
i ekonomska Izvojevano i stečeno u borbi
pravo samoopredjeljenja naših naroda —
će sami i jedini krojiti sebi sudbinu da
su jedini nosioci i izvor svekolike vlasti
u svojoj zemlji — našlo je svoj duboki 1 trajni
korijen nepovredljivosti zato je već
bilo jasno i nesumnjivo jedno: da naši narodi
heće i zahtijevaju da žive u jednoj federativ-no
uredjenoj demokratskoj zajednici Narodi
su naši u borbi i kroz narodnu politiku
ostvarili sve preduvjete za ovakvu zajednicu
i osigurah garancije za njenu obranu i napre-dak
U borbi izvojevano i stečeno pravo
koje mi zovemo narodnim tekovinama naša
su snaga Ono je originalno se rodilo u
našoj borbi a nije nastalo na osnovu ugovora
trampe kompromisa i sličnog
Iz ovog kako se osnove i
naša narodna politika i naša narodno-oslobo-dilač- ka borba u toku god 1943 vidi se jasno
da je AVNOJ kako je u Bihaću god 1942
osnovan i sastavljen kao najviše opće političko
medjustranačko tijelo — mnogo zaostao aa
dogadjajima koji su se zbili u istoj godini
AVNOJ pred drugo zasjedanje u Jaicu nije
više odgovarao ne samo tadanjim zahtjevima
i težnjama naših naroda već ni izvojevanom
stečenom pravu — AVNOJ mora izmijeniti
karakter u pravcu svog pretvaranja u
najviši organ državne vlasti naše
u njenu vladu bio je opći zahtjev
Jugoslavije toku sana ma9a svih koji
minulog oslobodilačkog rata pa- - borbi protiv Jugotlarenridh nar©- - pravom nastojali aa osiguraju plodove SVOje
daju
Antifašističkog Jos
kapitulacija
čelu
svoj
teške i krvave oslobodilačke borbe
Slijedi dakle da historijske odluke koje
29 XI 1943 donio zasje
prvi temelji za izgradnju jedia danu u nisu nosiIe nekl konstitutivni l dra Lastova Istre sa Rijekom i
nove pravednije Jugoslavije s j slovenačkog Jugoslaviji j
V samo deklarativni karakter
uredjajem koji Jamči njenim i t odluku koja Je u znak zaluie- - Slijedi dalje da narode Jugoslavije U ze-mdi- ma
bolju i sretniju budućnost j nog priznanja dodijelila čast i ti- - mlji i izvan zemlje a naročito savezni-uredjaje- m
koji počiva na Mrfom1-- 1 marila Josip Droz Titu koji ama mofe 3 j#dino AVNOJ i
noj ravnopravnosti bratskoj slozi je danima najermje sramote i oji iz njega proizlaze i socijalnoj pravednosti Te d- - najt Ih patnja Jugoslavije je proizišao
luke istinski Izraz težnja iw- - visoko digao otpora protiv a vave borbe naših naroda za nacionalno
roda Jugoslavije koja na no--'
'
mrskih fašističkih okupatora — oslobodjenje i uništenje fašizma pa je zato
vembia lavi razumljivim zanosom zastavu pod kojom Je narod pri- - i najpozvaniji bio da bude nosilac suvereni-drug- u
godišnjicu tvarnog utemA-- 1 grlio bratstvo I Jedinstvo u duhu „j j isto-k- e narodne vlasti kako je to na-Ijen- ja tih težnja na a e kojega m kna Jugoslavija brzim ! „„_„ rw~i„t u- - v ntsvtiaiii nnvi nhliri Foloml i n i stalnim korarima nknavMu :- -: fAJJUuJzU
Jugo davi
koje
$ u Bvujuj jAMunKi ou novsraora goa idu
Dosadanji uspjesi Jugoslavije na rodimo Jugoslavije povodom praznika Velike
dali i podnijeli da svome novome političkom privrednom kao i kul
t neslo- - polju — postignuti '
miv temelj bile su teSkih i
i neprocijenjive I — su osti
se s punim reći gore pomenutih i
da nisu bile uzaludne 'dokaz su narodi
Tri su osnovne pravim u novu bu
nntrA &mtn rmrA V-n-ii t twt~ su ta sretnlJer
onaj
mda sa
nas
zadavala
stalno jačanje
pa
vši
da
i krupne
bili
zahvatila narodne
i
—
ustavnosti:
—
I da
oni
oni
I tada
svoju
ovo
Jer
rok
—
i
izvršni ze-mlje
—
je AVNOJ na
'
Primorja
pred
tulu
? On
wiU
29
ko
1 _ _- "- na--
da
socijalističke revolucije
fti otvaranju Druqoq za j_d nj AVnT-- a
Jaj-- j ziali v sv naši brci i aktivisti kako-god
Je sigurna naša da jo isto t ko
sigurno da narodi ne će višo biti lznma- -
Ma is t£ sektore prolstiče te
Drugom Zasjedanju AVNOJ-s- t j Obnova koja je danas u punom podizanje općej Magottaala (rad- - Prva od tih Je potvrda 1 uzako- - jeku temelji se na Prvom petgo- - beaika svih sektora drlve
kao
svom
naši
njenje demokratske narodne vlaatt di'njem planu čiji glavni petgodi'njeg plana
koja je nastala i razvila se is ©do- - uključuju: predstavlja ra ćtnvti zemlj i za
bodilačkih napora naroda 1 Likvidiranje privreda i
'
sva!:og njciog Rrnltana z atak
Draga federativno uredienj u- - ke zeMtalU knj' pretpostavlja najveće napore
nutrainjeg zajedničkog života ha- - učvrMmje ekonomike i ohran- - ali to je takodjer zadatak u koje- -
u jedinstvenoj
-
i
i
i
pobjeda
djeni kao godine 1918 kada su drugi odredji-va- h
njegovu sudbinu Narodi su Jugoslavije
već tada bih svijesni da su svojom neprekid-nom
borbom i svojim žrtvama udruženi sa
svojim saveznicima u antifašističkom bratstvu
i jedinstvu dali sve od za svoju slobodu
A bili su svijesni tada i još jedne istine: da
se nova demokratska i federativna Jugoslavija
može izgraditi samo i isključivo voljom i spo-razumom
svojih slobodnih i nezavisnih naroda
razumijevajući pri tome ravnopravnost slobod-nih
i nezavisnih federalnih narodnih država
koje se dobrovoljno uključuju u zajednicu
kao i jednakost njihovih gradjana sa
zajamčenim gradjanskim i političkim slobo-dama
Nakon kapitulacije stare Jugoslavije te
nakon ostvarenja Ncrolno-oslobodilač- ke voj- ske i donošenja rezolucija i odluka Drugog
zasjedanja AVNOJ-- a u Jajcu definitivno je
zapečaćena sudbina ukaznog Aleksandrovsfcog
ustava stare Jugoslavije kao i čitavoga njezi-na
starog političkog poretka i državnog apa-rata
Odlukama Drugog zasjedanja stvoreni su
odnosno deklarirani novo ustavno stanje novi
politički poredak i nova narodna vlast Odluka
Drugog zasjedanja o izgradnji Jugoslavije na
federativnom i demokratskom principu koji
će osigurati punu ravnopravnost Srba Hrvata
Slovenaca Makedonaca i Crnogoraca odno-sno
naroda Srbije Hrvatske Slovenije Make-donije
Crne Gore Bosne i Hercegovine i Voj-vodine
kao i odluka o utvrdjivanju volje i
težnje svih naroda da je Antifašističko vijeće
vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko
tijelo naroda Jugoslavije te vrhovni predstavnik
suvereniteta naroda i države Jugoslavije kao
qeline a formirani Nacionalni komitet oslo-bodjenja
Jugoslavije da je kako na oslobo-djenom
tako i na neoslobodjenom teritoriju
ne samo u granicama stare Jugoslavije već
i na cijelom našem neprekinutom etnograf-skom
području snagom naše narodno-oslobo-dilač- ke borbe i povjerenjem naroda stekao
autoritet i sva obilježja narodne vlasti — uni-štili
su u potpunosti ustavno stanje stare Jugo-slavije
Od dana donesenih odluka Drugog
zasjedanja u Jajcu ustav staro Jugoslavije i
svi zakoni koji su s njime bili u organskoj
vezi prestali 3U da postoje i ne važe ne samo
"de jure" nego ni "de facto"
Pravo' naroda Jugoslavije da sami izgra-djuj- u
i organiziraju svoju državnost i narodnu
ostvarilo je u toku vremena iza Drugog
zasjedanja pa do konačnog oslobodjenja cijele
naše zemlje jedno ustavno i zakonsko stanje
dakle puno pravno stanje
U skladu s pomenutim historijskim odlu-kama
federativne su jedinice iigradjivale svoju
ustavnost i državnost organiiiral
narodnu vlast razumije se sve to u okviru
ustavnosti i državnosti Federativne Jugosla-vije
— Odluke Druaafl WT5ipHpmirt rlnU J-- J — — ~~ WM SU
izloženog su razvijale smjernice i punu podršku
zadaci
tehaič- -'
sebe
punu
vlast
za izgradjivanje glavnih linija našeg novog
ustavnog prava koje u potpunosti odgovaraju
Jiniji narodno-oslobodilač- ke borbe
I pitanja oblika vladavine naše
države predvidjeno je odlukama Drugog 2a-sjeda-nja
— Rtanje ovo riješit će sami narodi
svojom vlastitom voljom poslije oslobodjenja
zemlje — kaže se u odluci o zabrani povratka
zemlju bivšem kralju Petru II Kako će se
nješiti o tome će AVNOJ donijeti na vrijeme
svju odluku
I zaista odmah poslije oslobodjenja djele
zemlje Privremena Narodna Demo- - postigli u okupatorima u MJdnlJ faokih naroda Jugoslavije su kratJce Federativne Jugoslavije donijela je
7a
n- -
u
oktobarske
u
Ostvarenje
s
posebnu
uredjenje
u
skupština
izborni zakon kao i sve ostale "zakone koji
eu potrebni za izvršenje pravilnih demokrat-skih
izbora za Ustavotvornu skupštinu — ta-bori
koji su lanjske godine u novembru izvr-šeni
za Ustavotvornu skupštinu Demokratske
Federativna Jugoslavije omogućili su u pot-punosti
da je suverena volja naroda došla
do punog izražaja
Dana 29 XI 1945 nnmdi su Jugoslavije
jednoglasno i jedinstveno preko izabrane Us-tavotvorno
skupština donjeh i proglasili odlu-ku-
Federativne Narodne Republike Jugosla-vije
S ovom je odlukom Ustavotvorna skup-:fi-- ~ redorativn3 Narodne Republike Jugo-Lmj-o
— kao vrhovni pred tvnik norednog
suvereniteta i izvor jednodušne vole sv h
mroda Jugoslav jo — dobila svoje pravo ime
1 znčenj3 koja su se podudarala sa stvar-nošću
odnosno s našim pravom samoopredje-Ije-- jj
izvojevanim 1 stečenim u našoj narodno-cJobodilaČk- oj borbi
liku iivojevati i dobiti sa topUm ž Ijima sa uspjeh njiho--
Stvarno borba sa ostv-ren- jo vih polom h i'-ijio-ra
nego t -- veca-petgodiSnjeg
plana Je nastavak na- - nim obećanjem da će ih kao i da
rodro-nlnbodilač- ke borb kao Ito sada moralno i materijalno 1 tim
su ciljevi tog plana doslijenan 1 naporima podupirati te i 'medi
d stojnn nastavak daljnjeg izjjra- - svoje stare I nove eomov inn djVi
djivanja oslobodjenja vati kao zagovaratelji trad ao-- n
bere — - temDe: mi su utjelovljene nagrade mat- - narPoodvnoodombh2u9rdannoavemnobvrae Jivnreolaiklao-g- lnaogistipn-ra-ijmrateljeva i kao nosiod id a-- ikrnknU _ jHnlei u Federativnoj Jugoslaviji učvršćenje i daljnje razrijanje rijalnog i dahovi obilJeiUi ka- - rije američki Jugoslaveni oridn:-- ka u kojemu Je izvor trajne minu lTjreća obračun sa vladom u k-- fodjaIitHkog sektora narodne pri- - kve narodi Jugoslavije nisu o5 ni- - fuju ae svojoj braci i aestrama u saradnje i blagostanja za sve na- - 1 mi unutrašnjom protunarod- - v rede i novih mlnoiaja proiTodnje kada u svojoj pnlo ti imi'i pri- - d 'iovin svojih predja ne samo nk
i!