Novosti, June 08, 1946

              — i n
ADRESA NOVOSTI Pripremajte se za
7 jula -- srpnja 206 Adelaide St W Dan Hrvata iz
Toronto 1 Ont Južnog Ontaria
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God B Broj 820 TORONTO ONTARIO SATURDAY JUNE 8TH 1946 VoL 6 No 820 Trst!
Jtsiijska Krajina
PRAVO JUGOSLAVIJE NA TAJ KRAJ
Sovjetska rcija "Novo Vrije- - popisa (od 1816) ustanoviti ćemo
me" donosi važan članak u formi da su 73 posto stanovnika u Istri
pitanja i odgovora o historijskim
pogledima i sadanjoj situaciji u
Trstu i Julijskoj Krajini Pitanje
postavlja poručnik Bakhmetjcv a
odgovor daje A Pomerantsev
Osobitost članka je u tome Sto
Pomerantsev potanko iznaša ka-ko
su se velike pobjedničke sile
poslije prvog svjetskog rata me-dj- u
sobom pogajale i na račun
ovog teritorija bez pitanja naro-da
podmirivale svoje račune dok
danas taj narod i narodi Jugosla-vije
odlučno traže da se ova teš-k- a
nepravda sada ispravi
Poručnik Bakhinetvev pita: —
Novine su javile da je saveznička
komisija posjetila Trst da pripre-mi
sve što je potrebno o talijan-sko-jugoslavensk- oj
granici i o
(spornom teritoriju Julijske Kraji-ne
što je historijska pozadina
ovog pitanja i kakva je danas ta-mo
situacija?
A Pomerantsev: — Budućnost
Julijske Krajine i Trsta se danas
u glavnom raspravlja u vezi sa
mirovnim ugovorom za Italiju či-je
uslove pripremaju pomoćnici
ministara vanjskih poslova u Lon-donu
Historija ovog pitanja ulazi
natrag za više od 30 godina
Imperijalistička Italija nije ušla
u prvi svjetski rat odmah u počet-ku
nego tek sredinom 1915 godine
Prem je sklopila ugovor o savezu
sa Njemačkom Italija se brižno
pogadjala sa obim zarađenim stra-nama
Na 2C aprila 1915 godine
Jzmedju Britanije Francuske car-ske
Kusije i Italije potpisan je
tajni ugovor u Londonu Medju
drugim stvarima u ovom ugovoru
obećana je Italiji kao nagrada za
ulazak u rat na strani Antante
Julijska Krajina koja je tada sa-činjavala
dio Austro-ugarsk- c
Julijska Krajina je zajedno sa
gradom i pristaništem Trsta služ-beno
predana Italiji 1910 godine
po St Germain ugovoru koji je
sklopljen izmedju pobjedničkih si-la
i poražene Austro-ugarsk- e Tim
ugovorom je takodjer nastala no-va
slavenska država Jugoslavija
ali je Julijska Krajina sa vise od
70 posto slavenskog stanovništva
otrgnuta od Jugoslavije i predana
talijanskom imperijalističkom
pljačkašu kao dio njegovog plije-na
u ratu
Kao sto nam je poznato pitanje
talijansko-jugoslavens- ke granice
raspravljalo se u Londonu na kon-ferenciji
petorice ministara vanj-skih
poslova u septembru 1945 go-dine
Talijanska delegacija koja je
saslušana na ovoj konferenciji
traiila je uspostavu pogranične li-nije
prema predlogu predsjednika
Wil8ona od 1919 godine To bi da-lo
Italiji zapadni dio Istre grado
ve Trst Pulj i Goricu otok Lošinj
i veći dio Slovenskog Primorja —
teritorij sa prostorom od 6C80
četvornih kilometara i sa stanov-nHHvo- m
od 570000 Jugoslavena
Jugoslavenska delegacija je sa
opravdanim razlozima zahtjevala
da se Julijska Krajina i Trst mo-raju
priključiti Jugoslaviji Taj
aahtjev je podnesen na konferenci-ji
u Londonu putem memorandu-ma
u kojem Jugoslavenska vlada
postavlja "zahtjev Jugoslavije na
cijeli etnički teritorij njezinih na-roda
— Slovenaca i Hrvata — sa
pravom na obnovu normalnog eko-nomskog
i kulturnog života njezi-nih
zapadnih okruga i za obranu
njezine zapadne granice"
Julijska Krajina se dodire sje-vernog
Jadrana na kopnu graniči
sa Slovenijom Cijela pokraji-na
obuhvaća prostor od 9590 čet-vornih
kilometara a uključuje Slo-vensko
Primorje sa gradovima
Trstom i Goricom te dalje prema
jugu uključuje Istru sa pristani-štem
Pulj i otocima Cres i Lošinj
Stanovništvo u sjevernom dije-lu
Krajine — Slovensko Primorje
— brojilo je 1936 godine 288000
ooba isključivo Slovenaca Jedi-na
isnimka je grad Gorica gdje
prema austrijskom popisu od
1910 godine — naravski daleko od
točnog popisivanja Slavena Jugo-slaveni
sačinjavaju 40 posto sta-novništva
Istra je prema popiu
od 1936 godine imala 33 1000 sta-novnika
U ovom popisivanju nije
bila izvršena klasifikacija po na-cionalnostima
Ali ako se posluži-mo
brojkama prvog austrijskog
bili Hrvali i Slovenci a t-a- mo 263
posto Talijani Julijska Krajina je
domovina od preko 23 posto cijele
slovenske nacije koja broji mili-jun
i pol stanovnika i domovina 6
pošlo cijele hrvatske nacije dok
Talijani ovdje ne broje više nego
07 posto ud cijele talijanske nad-J- e
:
Dobro je poznata činjenica da
su talijanske vlasti u Julijskoj
Krajini provodile politiku nasilnog
talijaniziranja lokalnog stanovni-štva
Učinili su sve što su mogli u
odstranjivanju slovenskog i hrvat-skog
jezika U 1923 godini talijan-ski
fašisti su uspostavili zakon po
kojem se zamjenjivalo jugoslaven-ska
imena sa talijanskim Izmedju
1923 i 1928 godine svih 448 slo-venskih
i hrvatskih škola u Julij-skoj
Krajini bilo je zatvoreno i
1350 jugoslavenskih učitelja izgu-bilo
profesiju
U 1935 godini slovenski i hrvat-ski
jezik je službeno zabranjen u
(Prenos na str 2)
u
DELEGAT PO -
KOD VIJEĆA NACIJA
Ovih je dana u Sjedinjene Dr-žave
stigao dr Mijo Mirković re-ktor
Ekonomsko trgovačke visoke
škole u Zagrebu Došao je u svoj-stvu
delegata na
konferenciju ekonomskog i socijal
nog Vijeća Ujedinjenih Nacija
Dr Mijo Mirković rodjen je 28
septembra 1898 godine u Baklju
Istra Rodio se u radničkoj obitelji
U svojoj mladosti i sam je vršio
teške fizičke poslove kao ribar i
radnik pa se tek kasnije posvetio
učenju svršivši gimnaziju i sveu-čilište
Studirao je u Njemačkoj
Francuskoj i Engleskoj
Hat ga je zatekao kao profesora
i dekana ekonomsko trgovačke vi-soke
škole u Beogradu Još od pri-je
rata je poznat kao anti-faais- ta
pa je kao takav morao bježati iz
Beograda i živiti ilegalno na oto-ku
Krku izmedju Krka i Cresa
baveći se ribarenjem U 1942 go-dini
Talijani su ga zatvorili Po-slije
kapitulacije Italije on se za-jedno
sa dva starija sina pridružu-je
redovima Narodne Oslobodilac
ke Vojske Jugoslavije
U 1944 godini odlukom Nacio-nalnog
komiteta narodnog oslobo-djenj- a
Jugoslavije postavljen jo
za pomoćnika ministra trgovine
i industrije a kad j opet otpočeo
normalan i redoviti rad na univer
zitetima postavljen je za rektora
ekonomsko trgovačke visoke škole
u Zagrebu
Kao ekonomski stručnjak dr
Mijo Mirković bio je u odboru Ju-goslavenske
delegacije na konfe-renciji
vijeća ministara vanjskih
poslova u Londonu mjeseca sep-tembra
1945 1 u Pariiu mjeseca
aprila i maja 194G godine od kuda
je odlukom jugoslavenske vlade
upućen za delegata na konferenci
Narodna sudi
na Balkanu
London 8 Juna — U Sofiji
Bugarska u toku je sudjenje Dr
Georgu Dimitrovu bivšem vodji
Seljačke Partije i
njegovih sljedbenika koji su op-tuženi
za izdajstvo naroda i zem-lje
U Rumunjskoj je početkom ovog
mjeseca pronadjen krivim i osu-dje- n
na kaznu smrti zločinac i fa-šistički
diktator Ion Antoncscu
On je strijeljan zajedno sa troji-com
drugih ratnih zločinaca me-dju
njima i Mihael Antonescu biv-ši
Ion Antonescu
je posljednje minute uloiio apel i
molio za milost ali Je apel odbijen
po vrhovnom sudu narodne prav-de
IP
DOPREMANJE ŠTRAJKOLOMACA ZA
KRŠENJE ŠTRAJKA JE NASILJE-SULLIV-AN
Sovjetski Savez Poljska i Jugoslavija neće
sudjelovali na pobjedničkoj u
Londonu ove subote
Mijo Mirković
Sjed Državama
JUGOSLAVENSKI EKONOMSKO SOCIJALNIM
PITANJIMA UJEDINJENIH
jugoslavenskog
pravda
sedamnaestorici
podpredsjednik
paradi
Dr
London 7 Juna — Sovjetski Sa-vez
Poljska i Jugoslavija odbile
su da sudjeluju na pobjedničkoj
paradi koja će se ove subote odr-žati
u Londonu Engleska
Razlog tome je "neprijateljsko"
držanje Velike Britanije prema
spomenutim zemljama veli se u
objašnjenju
Prema pisanju engleske štampe
jugoslavenska vlada je na poziv
odgovorila da je najnovije drža-nje
britanske vlade prema Jugo-slaviji
takvo da narodi Jugoslavi-je
nebi odobrili ni razumjeli kako
bi Jugoslavija uopće mogla biti
zastupana na jednoj takvoj para- -
ju ekonomskog i socijalnog vijeća
Ujedinjenih Nacija
Mijo Mirković je napisao veći
broj naučnih knjiga iz oblasti tr-govačke
industrijske saobraćajne
i agrarne politike i naučne ekono-mije
Mijo Mirković je jedan od naj-boljih
stručnjaka za ekonomske
probleme Trsta i etničke proble-me
koji su vezani sa pitanjem
granica Jugoslavije prema Italiji
vJiillflSfek gflrV-r- i KfM
DR MIJO MIRKOVIĆ
Mirković je u Jugoslaviji poznat
i kao kulturni historičar njegovom
knjigom "Flacius" o protestantiz-mu
u Hrvatskoj i Istri a još više
njegovim pjesničkim radom pod
pseudonemom Mate Balota
U knjizi pjesma "Dragi kamen"
koja mu je izašla u Zagrebu 193G
godine otpjevan je primorski i is-tarskih
život težaka ribara i mor-nara
i socijalni položaj našeg na-roda
u Istri
VODJU AMERIČKIH KOMUNI- -
STA ZATVORILI U
TORONTU
Toronto 6 Juna — Prošle ne-djelje
upali su pogranični agenti u
hotelsku sobu Vv'illiama Z Foster
i odveli ga u zatvor pod sumnjom
da je prešao američko-kanadsk- u
granicu nezakonito Foster je na-kon
kraćeg vremena pušten na
slobodu pod bondom i uvjetom da
naskoro otputuje natrag u Sjedi-njene
Države U Kanadu je Foster
došao na Drugu konvenciju Rad
ničke Progresivne Partije koja Je
upravo završila U nedjelju posli-je
podne nakon je pušten iz zat-vora
Foster je održao jedan vrlo
značajan govor na partijskoj kon-venciji
u kojem je istakao potre-bu
veće solidarnosti izmedju naro-da
Kanade i Amerike u borbi za
mir i bolji život
di u zemlji čija je vlada tako ne-prijateljski
raspoložena prema Ju-goslaviji
Sličan odgovor je poslala i po-ljska
vlada
Za ovu službenu pobjedničku
paradu u Londonu vrSe se ogrom-ne
pripreme Sudjelovati će većina
članica Ujedinjenih Nacija i svaka
zemlja će imati posebno vojno
odjeljenje koje će ju predstavljati
na paradi
Ne sudjelovanje Sovjetskog Sa-veza
Toljske i Jugoslavije triju
najglavnijih pobornika protiv faši-stičke
Njemačke okrnjiti će sam
značaj parade
100000 NA POGREBU
KALINJINA
Moskva 7 Juna — Jučer su iza
Lenjinove grobnice pokopani osta-ci
Mihaela Kalinjina bivšeg pred-sjednika
Sovjetskog Saveza Spro-vodu
je prisustvovalo preko 100-00- 0
naroda dok su lijes ponesli
Staljin Molotov i drugi visoki
sovjetski državnici
Izgubili svako povjerenje
u državne odbore
TKAŽE DA CCI POVUČE
SVOJE PREDSTAVNIKE
Toronto 7 Juna — Koordina
cioni odbor Canadian Congress of
Labor preporuča izvršnom odboru
da se u svim vladinim odborima
— Regional War Labor Boards —
diljem zemlje povuku predstavnici
ovog zanatsko unijskog središta
Preporuka je donesena na osno-vu
dugo vremenog iskustva o radu
ovih odbora koji nisu donijeli ni-kakve
koristi organiziranim radni-cima
To se osobito pokazalo jasno
posljednjih mjeseci od kada su za-natske
unije počele tražiti veće
plače i kraće radno vrijeme Slu-čaj
čeličnih radnika u Sydney je
potvrdio da ti odbori više služe
interesima poslodavaca nego rad-nika
kaže koordinacioni odbor
Mi smo u te odbore izgubili svako
povjerenje i nadu — kaže se dalje
u preporuci izvršnom odboru CCL
Koordinacioni odbor je došao do
uvjerenja da se ovo zanatsko unij-sk- o
središte više ne treba obraćati
na Regional War Labor Boards
niti na National War Labor Board
jer od njih svejedno ne može ništa
nuusiiug iHtriiittii itaui iifu yic--
poruča se izvršnom odboru CCL
da pozove sve lokalne zanatske
unije diljem zemlje da povuku svo-je
predstavnike iz vladinih odbora
i svoje zahtjeve rješavaju sa pos-lodavcima
bez molbenica i odobre
nja od odbora Iskustvo je pokaza-lo
da radnici neće dobiti većih pla-ća
i kraćeg radnog vremena sve
dok postoje ti odbori i dok će na
njima stojati posljednja riječ
PONOVNI SUKOB NA VIJEĆU
SIGURNOSTI JNEIZBJE2IV
Nevv York 7 Juna — Očekuje
se ponovni sukob medju vodećim
članicama Vijeća Sigurnosti po pi-tanju
španije Sovjetsko stanovi-šte
je da se neposredno poduzmu
oštre mjere i izbaci fašistički re-žim
Franka dok se Velika Brita-nija
i Sjedinjene Države tome pro-tive
i zagovaraju da se još "malo
počeka s Frankom"
MONARHOFAŠISTIĆKE DE-MONSTRACIJE
U ITALIJI
Rim 7 Juna — Poslije objave
da je narod Italije odglasao za re-publiku
ne za kraljevinu nastale
su burne demonstracije predvodje-n- e
po monarho-fašistim- a koji tra-že
povratak kraljevine Demon-stracije
su do sada upriličene u
glavnom u trim većim gradovima:
Rimu Napulju i Piši
r™V-- £ -- ? #™- - IIF"
i HISTERIJA TORIJEVCA CHUR- -
CHILLA NE PRESTAJE
London 7 Juna — Za vrijeme
jučerašnje debate u britanskom
parlamentu o britanskoj vanjskoj
politici govorio je i stari torijevac
Churchill Odobravajući vanjsku
politiku laburitske vlade i povla-djuju- ći
Bevinu kao ministru vanj-skih
poslova Churchill je rekao i
to da Je Sovjetski Savez onaj ko-ji
"sije sjeme ratova i nesigurno-sti"
Sovjetska štampa koja je za-bilježila
ove riječi starog reakcio-narc- a
primjetila je: "Stari reak-cionar- ac
što stariji to hNteričniji
— a ima razloga njegovoj lusteri-ji- "
Počima štrajk i ameri-čkih
pomoraca
300 BRODOVA PRIVEZANO
IZ OBALU
Nev York 7 Juna — Izmedju
8 i 9 hiljada američkih pomoraca
je jučer ovdje napustilo brodove i
izašlo na štrajk Uz obalu je usi-dreno
oko 300 brodova
Pomorci čija unija je prisajedi- -
njena u AFL izašli su na štrajk
prije predhodnog sporazuma sa
ostalim unijama pomoraca naro
čito onima u CIO koji su takodjer
spremni izaći na štrajk za veće
plaće kraće radno vrijeme i bolje
uslove rada
Odmah nakon je ovaj dio pomo-raca
izašao na štrajk održan je
sastanak predstavnika pomorskih
unija iz AFL i CIO gdje je stvo-ren
zaključak da svi pomorci od-jedn- oć
izadju na štrajk ako se ne
postigne sporazum sa vlastima i
vlasnicima brodova Onima pako
koji su izašli na štrajk savjetova-no
je da se povrate na posao dok
ih unija pozove na štrajk zajedno
sa svim pomorcima u oba zanat-sko
unijska središta
Predvidja se da će američki po-morci
naići na velike zapreke kad
stupe na štrajk Predsjednik Tru-ma- n
namjerava uposliti štrajkol-omce
te pomoću njih i policije
upravljati sa brodovima Pred-stavnici
pomorskih unija u obim
središtima će svim snagama bra-niti
prava mornara Već je poslan
apel na zanatske unije onih zema-lja
kuda dolaze američki brodovi
da ne dozvoljavaju iskrcavati tih
brodova jer bi to bilo na Štetu
Strajkujućih pomoraca u Sjedinje
nih Državama Štrajk bi mogao
početi možda u roku od jednog
tjedna
Odnosi izmedju Argen-tine
i Sovj Saveza
NEGODOVANJE AMERIČKE
DIPLOMACIJE
Buenos Aires 7 Juna — Argen-tinska
vlada je odlučila da obnovi
diplomatske i trgovačke odnose sa
Sovjetskim Savezom Argentina
je bila prekinula sa Sovjetskim
Savezom još u februaru 1918 go-dine
i od onda nije imala nikakvih
diplomatskih odnosa sa Sovjetima
Uspostavljanje diplomatskih od-nosa
izmedju Argentine i Sovjet-skog
Saveza izazvalo je stanovito
negodovanje i bojazan kod ameri
čke diplomacije koja u tom pote
zu gleda opasnost po svoj prestiž
u JuŽ!Mj Americi
Državni tajnik Rvrnes je po-vodom
vi Jesti o uspostavi diplo-matskih
odnosa ismedju Argenti- i
ne i Sovjeta bio isnenadjen i iz-javio
da se politika Sjedinjenih
Država "neće" promjeniti prema
Argentini i d& on Bvraee Joi uv-je-k
smatra da se u Argentini sa-krivaju
nacisti koje potražuju sa-veznici
f
Namjera brodovlasnika je pomoću štrajkolomaca
skršiti štrajk pomoraca
NEZADOVOLJSTVO ORGANIZIRANIH RADNIKA SE ŠIRI
REZOLUCIJE SE ŠALJU U OTTAVVU
Regrutirati G00 štrajkolomaca i specijalnim vlakom otpre-miti
u CornwalI gdjo bi pomoću policijo kršili štrajk i pokre-nuli
bredovo koji su tamo usidreni od prvog dana štrajka na-mjera
je brodovlasnika u Montrealu Oni o tome otvoreno go
vore i ioš pozivaju vlasti da im izadju u susred jer predvidja-j- u
da će štrajkujući pomorci zajedno sa narodom spriječavati
štrajkolomce U namjeri da skrše štrajk i pomoću štrajkoloma-ca
upravljaju brodovima brodovlasnici su opomenuli iederal
ne vlasti da je štrajkovna situacija napeta i previše zamašna
za federalnu i provincijalnu policiju pak stoga traže da im so
i milicija pošalje u pomoć Ako im ova metoda podje za ru-kom
u Cornwallu brodovlasnici će ju primjeniti i u Vellandu
Port Colborne Humberstonu i drugim lukama gdje je usidren
veći broj brodova
To su do sada rezultati rolitike
federalne vlade i njezinog posre-dovanja
izmedju Canadian Sea-men- 's
unije i brodovlasnika štrajk
je star dvanaest dana Sve to vri
jeme vlada u Ottavvi i njezin mi-nistar
rada Humphrejr Mitchell
nisu bili u stanju prisiliti brodo-vlasnike
na zajedničku konferen-ciju
sa unijom gdje bi svi kod jed-nog
stola raspravljali ovaj teški
problem i došli do nagodbe Cana-dian
Seamen's unija je već po dru-gi
puta objavila svoje uslove za
pregovore i pozvala vlasti da po-mognu
stvoriti nagodbu kako bi
se pomorci mogli zadovoljni vrati-ti
na posao Predloži unije su ne
samo opravdani nego i potrebni
za ukidanje ropskog sistema ko-jem
su izloženi kanadski pomorci
radeći po 12 sati dnevno Unija
traži da se nju prizna kao jedino
zakonito tijelo za kolektivno pre-govaranje
sa vlasnicima brodova
po kanadskim jezerima i da se uki-ne
svaka optužba protiv unijskih
članova koje je policija zatvorila
na osnovu ratnog zakona Kao naj-glavni- je
pitanje u svom programu
unija traži uvadjanje 8 satnog
radnog dana na svim brodovima
gdje rade njezini članovi Ove to-čke
su predložene federalnom od-jeljenju
rada 1 predsjednik Cana-dian
Seamen's unije Pat Sullivan
je rekao ako ministar rada pri-hvati
ove točke unija je spremna
prihvatiti vladinu proceduru za
pregovore tJ da se postavi poseb-ni
aparat koji bi preko sebe uzeo
cijelu stvar i rješio spor
No sve što je do danas unija
predložila ignorirano Je i po fe
deralnoj vladi i po kompanijama
Više se posvećuje pažnje onome
što govore i traže brodovlasnici i
razni policijski organi nego radni
čka unija Dovoljno Je samo da se
državnom odvjetniku Blackvvellu
iz Cormvalla javi o "nemirima"
štrajkaša pa da se pošalje nova
pojačanja policijskih sila To je
onaj isti Blackvvell koji je i za
vrijeme štrajka automobilskih rad-nika
u Windsoru na poziv Forda
poslao policijske čete misleći tako
zastrašiti štrajkaše i prisiliti ih
Narodi Jugoslavije ne odustaju odustati
zahtjeva se Julijska Krajina
priključe Jugoslaviji
Beograd — Sa sjednice
Narodnog odbora okrug Kar-lovac
Hrvatska upućen je pro-testni
vijeću ministara
vanjskih poslova u Pariiu u ko-jem
se kaše:
"U ime 2M0O0 gradjana okru-ga
Karlovac Hrvatska izjavlju-jemo
da ostajemo pri našim pra-vednim
zahtjevima da se Trst i
Julijska Krajina priključe FNRJ
od tih zahtjeva nećemo odustati"
Žene seta Vrapče Hrvatska pi-šu:
"Mi imamo utisak da predloge
zapadnih sila nisu struč-njaci
već neprijatelji naših naro-da
jer samo takovi mogu udovo-ljavati
talijanskoj reakcionarnoj
diplomaciji"
Savez sindikata rudarskih rad
na posao pod uvjetom kompanije
Unija kanadskih pomoraca strogo
protestira protiv optužbi da štraj-kaši
izazivaju nerede I sam načel-nik
Cormvalla Horovetz smatrao
je za potrebno obavjestiti držav-nog
odvjetnika u Ontario da so
situaciju u njegovom mjestu može
kontrolirati sa gradskom polici-jom
i prema tome nije iz vana po-trebna
ni provincijalna ni fede-ralna
policija štoviše samo pri-sustvo
policijskih sila iz vana mo-že
izazvati nerede
Nakon se pronijela vijest o na-mjeri
brodovlasnika za kršenje
štrajka sa C00 štrajkolomaca iz
Montreala Canadian Seamen's
unija je odmah poslala protest na
federalnog ministra pravde To
je izazvalo duboko ogorčenje i kod
ostalih organiziranih radnika di-ljem
zemlje pa se i njihove unije
spremaju protestirati na Ottavvu
Medjutim Canadian Seamen's uni-ja
je poslala apel na uniju kanad-skih
željezničara da ne dozvoli
prevoz štrajkolomaca iz Montreala
u Cornvvall Ako brodovlasnicima
uspije Izvesti ovaj trik onda će to
učiniti i u drugim krajevima gdjo
pomorci štrajkuju Organizirani
radnici nesmiju toga dozvoliti jer
bi se takva metoda razbijanja
štrajkova mogla sutra primjenji-vati
u svakoj drugoj industriji
gdje će radnici štrajkovati za svo-je
opravdane zahtjeve Kanadki
i neće od
da Trst i
okruž-nog
brzojav
pravili
narod osobito kanadski radnički
pokret najbolje će izvršiti svoju
dužnost prema štrajkujućim po-morcima
ako na ovaj najnoviji
potez brodovlasnika i vlasti odgo-vore
sa nebrojenim protestnim re-zolucijama
na provincijalne i fe-deralne
vlasti
Predsjednik unije kanadskih po-moraca
J A (Pat) Sullivan je
danas izjavio da je verbovanje
štrajkolomaca za razbijanje štraj-ka
izazov ne samo strajkujućih
mornara nego i kanadskog javnog
mijenja Takav izazov — kaže Sul-livan
— vodi k nemirima kako bi
se moglo poslužiti policijskom i
drugom silom za razbijanje štraj-ka
nika Narodne Republike Slovenije
sa svoje skupštine uputio Je pismo
podpredsjedniku savezne vlade
Edvard Kardelju u kojem se isti
če: "Predloge koji nas stavljaju u
isti red sa napadačima koji su bili
zajedno sa Hitlerovom Njema-čkom
glavnim krivcima neopisivog
pustošenja najenergičnije otudju-Jem- o
Sovjetskoj ambasadi u Beogra-du
upućen je srdačan brtojav zah-valnosti
povodom stava kojeg je
sovjetska delegacija zameta obzi-rom
na Trst i Julijeku Krajini U
rezoluciji vijeću miMttara vanj-skih
postova u Parizu rečeno je:
"Traiimo da se usvoje naši prav-dani
zahtjevi Jer mi ne traiimo
ništa što nije naše"