000266 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
STRANA 2 NOVOSTI Subota 8 juna 1946 NOVOSTI Publiahffd every Tuesday Thursday and Saturday by Ihe Novosti Publishing Company In tbe Croatian Language Authorized as Second Omi Mail Tost Office Department Ottawa Izlazi Bvald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registrv Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 4G052 CP Dopisi bez potpisa se ne uvrfćuju — Rukopisi se ne vraćaju Izbori u Europi Posij eratni izbori u Europi praćeni su sa naročitim intere-som O tim izborima mnogo ovisi da li će se poeljeratna Euro-pa povratiti natrag na stari buržoaski partijski sistem ili će za-ploviti novim progresivnijim vodama u bolju budućnost S to točke gledišta izbori u Europi su praćeni sa živim in-teresovcn-jem koliko progresivnih toliko i reakcionarnih sila Na osnovu već održanih izbora u glavnijim europskim zemljama zemljama koje su bile bilo pod okupacijom bilo pod režimima raznih fašističkih partija zaključuje se da pos-- Ijeratna Europa napušta stare partije i sisteme i kreće progre som u sretniju budućnost u mir i blagostanje Ovaj veliki zaokret europskih naroda na lijevo nije došao Iznenadno niti je to "časomični zaokret u eri posljeratnih do-gadjaj- a" kako nam to pokušava objasniti razna reakcionarna štampa Ne to je logičan proces društvenog razvitka O tome Je Karlo Marks pisao još u devetnaestom stoljeću Previše mnogo grijeha izdaje i prevare narodnih interesa leži na duši raznih starih buržoaskih partija da bi se narodi ponovno poveli za njima Stare One nestaju i prisiljavane su partije su progrosivnijim partijama na koje pada historijska dužnost obaveza da povedu svijet u mir sigurnost i blagostanje Izbori u Francuskoj Čehoslovačkoj Italiji da i ne govori mo o izborima u Jugoslaviji gdje je vlast u rukama naroda i gdje je narodna riječ po prvi puta došla do punog izražaja mjesto novim i bilo i sada bilo imala pokazuju taj snažan porast sila Samo broj munističkih glasova u Francuskoj i Italiji pre lazi milijuna a deset milijuna To je ta progresivna sila koja će povesti putom To je sila koja bi da je jedinstva kod socijalista kao žto buržoaske proigrale ustupiti boljim narode Europe drugim boljim do razumjevanja je kod komunista progresivnih ko Čehoslovačkoj dvanaest socijalističkih vlast u rukama u jednoj drugoj i trećoj zemlji Ako to nije slučcj danas da su progresivne partije ujedi-njene u borbi protiv natražnjačkih partija tih predstavnika krupnih kapitalističkih interesa to još ne znači da sutra do je-dinstva neće doći Ono do takvog jedinstva mora doći prijo ili kasnije ako se želi spasiti svijet od novih ratova Razumljivo je da medjunarodna reakcija nije i ne može biti zadovoljna sa ishodom izbora u Francuskoj Čehoslovačkoj i Italiji Ona je očekivala da će broj komunističkih i socijalisti-čkih glasova opasti do stupnja da desničarske partije Francu-ske eventualno na čelu sa Populistima mogu imati potrebnu većinu izglasati novi ustav i preuzeti vodstvo zemlje u svoje ruke Kako bi se to postiglo sve domaće i medjunarodne mrač-ne rtle bile su ne samo zainteresirane nego i aktivno potpo-magal- e razne desničarske partije u i pred izborima Prema pitanju francuske štampe u zemlji se vodila jedna odurna i skroz lažna kampanja prvenstveno protiv francuskih komuni-sta koji da će Francusku "predati na milost i nemilost Sovjet-skog Saveza" U pomoć tim desničarskim i reakcionarnim par-tijama pritrčao je i sam sveti otac papa moleći francuske ka-tolike da "sačuvaju kršćanstvo od komunističko opasnosti i glasuju za bilo koju drugu samo no komunističku stranku" Priskočio je u pomoć i američki kapital dajući Francuskoj je-dan bilijun i 400 milijuna dolara kredita kojeg su francuski reakcionarci iskoristili za borbu protiv "lijeve opasnosti" Pak i francuski socijalisti pod Blumom nisu uperili svoje oštrice protiv desne reakcionarne opasnosti nego protiv komunista koji su opetovano pozivali na potrebu jedinstvene platforme za bolju posljeratnu Francusku Usprkos te odurne kampanje protiv komunista i Sovjet skog Saveza francuski izbori su još jednom pokazali da je francuski narod rješio da se za uvjek otrese vladavine 200 bo-gatih porodica podijeljivši mandat ljevidarskim partijama Sa-mo francuski komunisti dobili su 5136334 glasa ili 318000 vi-se nego u izborima prošlog oktobra Izbori u Čehoslovačkoj takodjer pokazuju snažan porast progresivnih glasova — komunističkih naročito U Čehoslova čkoj je Komunistička Partija dobila dva puta više glasova ne-go bilo koja druga partija Dobila je 2750000 glasova ili 114 narodnih poslanika Računajući glasove komunista socijalista l nacionalnih socijalista — dakle glasove progresivnih partija — dolazi se do zaključka da su dvije trećine naroda Čehoslo-vaik- e uvjerene da je samo putem progresivnih partija osigu-rana njihova bolja budućnost Skoro istim putem prošli su izbori i u Italiji gdje su ko-munisti i socijalisti takodjer odnijeli polovicu svih predanih glasova da i ne govorimo o važnosti zbacivanja kraljevine i usvajanja republikanske forme vladavine I tako redom narodi Europe pokazuju da se više ne žele vraćati na staro Ne žele više slušati riječ reakcionaraca tipa Churchilla koji ih još jednom pokušavaju okrenuti protiv Sov-jetskog Saveza i komunizma Komunizam nije viSe "mala sek tica" kako je to znao reći Churchill već jedan od najvažnijih faktora u Europi s kojim i te kako treba računati Sovjetski Savez nijo više "sagradjena kula na pijesku" kako su to znali govoriti socijal-demokra- ti tipa Tannera i Sajdemana već kolos pred čijom snagom trepti svjetska reakcija Da narodi Europe daju svoje povrejenje komunistima to je zbog toga što su baš komunisti bili glavni stožer borbe pro-tiv fašizma i reakcije Narod im daje povjerenje na osnovu nji-hovog rekorda ne na osnovu ocjene Churchilla Bevina Byrne-s- a i ostale svjetske reakcije Da pak narodi svijeta gledaju u Sovjetskom Savezu svog najboljeg prijatelja i zaštitnika to je zbog toga što se Sovjetski Savez do sada pokazao: u ratu kao div borac protiv fašizma i reakcije u miru kao graditelj boljeg društva Trst i Jul (Prenos sa strl) svim uredima i institucijama Ju-lijske Krajine U 1927 godini Mus-soli- ni je objavio naredbu po kojoj su sve osobe sa slavenskim imeni-ma morale uzeti talijanska imena čak i na spomenicima morala su Ee imena mijenjati Ovakvim mjerama talijanski fa-šisti su namjeravali odstraniti sva-ki znak slavenstva iz Julijske Krajine Memorandum jugoslavenske vla-de ističe da u Julijskoj Krajini na teritoriju izmedju predratne talijansko-jugoslavens- ke političke granice i jugoslavensko-talijansk- e etničke granice živi 970000 sta-novni- ka od kojih oko 650000 su Jugoslaveni To znači da ostaje oko 320000 Talijana i od ovih oko polovice živi u gndu Trstu Tali-jansko stanovnižtvo se skoro is-ključivo nalazi u obalnim gradovi-ma Trstu i Rijeki a mali broj ih živi u Gorici i neznatan broj u ne kojim mjestima Istre Ekonomski cijela Julijska Kra-jina Trst Gorica i mjesta zapad-ne obale Istre naročito sve je to tijesno povezano sa unutrašnjošću Jugoslavije Hubert Harrison do-pisnik Reuters agencije je na 19 septembra 1945 godine pisao da je ekonomski čak i sam grad Trst tijesnije povezan sa Jugoslavijom nego Italijom da je Italija vršila samo deset posto trgovine radi če-ga je Trst teško stradao pod tali-janskom upravom On kaže da bi jugoslavenska uprava ponovno oživila tršćansko pristanište kao i industriju i sve uspostavila na raniji prosperitet jer bi cijelu sje-vernu Jugoslaviju imala kao svoju unutrašnjost i kroz željeznice kon-trolirane po Jugoslaviji dobile bi gotov izlaz Austrija Madjarska i ćehoslovačka Po mišljenju ovog dopisnika razlika izmedju Jugo-slavije i Italije obzirom na prista-nište Trsta i njegovu industriju sastoji se u slijedećem: Jugoslaviji su obe stvari neophodno potrebne Italiji nije potrebna ni jedna Slavenski stanovnici u Julijskoj Krajini koji su strašno mrzili fa-šistički režim Mussolinija svim snagama bacili su se u borbu slo-bodoljube-ćih naroda protiv talijan-skih i njemačkih fašističkih agre-sora Revolt koji je 1943 godine or-ganiziran u Julijskoj Krajini do-veo je do oslobodjenja gotovo ci-jelog Slovenskog Primorja i Istre Dva Titina korpusa Narodno Os-lobodilačke Vojske — Deveti i Je-danaesti — formirani su u Julij-skoj Krajini U Devetom korpusu bih je uključena jedna talijanska divizija sa udarnom brigadom Triestina d'Assalto koju su sači-njavali dobrovoljci izmedju tali-janskih radnika i namještenika iz Trsta U Krajini je formiran je-dinstveni talijansko - jugoslaven-ski anti-fašistič- ki odbor on je na-ročito postao aktivan poslije ka-pitulacije Italije 1943 godine U vremenu izmedju 1943 i 1944 godine više od 15000 slavenskih stanovnika Julijske Krajine koji su bili silom natjerani u talijan-sku vojsku prešlo je na stranu sa-veznika i priključilo se Titovoj ar-miji Početkom juna 1944 godine žestokim i čestim napadima jugo-slavenskih partizana neprijatelj-ske komunikacije su bile potpuno poremećene na željeznicama Ljub-Ijana-Tr- st Ljubljana-Jesenic- e i Trst-Gorica-Jeseni- ce Za ovakvo junaštvo Deveti kor-pus Narodno Oslobodilačke Voj-ske primio je specijalnu zahvalu od maršala Aleksandra koman-danta savetničkih sila u Italiji I u Trstu Jugoslaveni su zajed-no sa anti-falistički- m dijelom ta lijanskog stanovništva pripremili revolt protiv Hitlerovih invazora U augustu 1944 godine komanda Devetog jugoslavenskog korpusa uspostavila je generalni štab voj-nih sila u gradu sila koje su bro-jil- e oko 7000 jugoslavenskih i ta-lijanskih vojnika Kada je u pos-ljednjem dijelu aprila 1945 godine jugoslavenska četvrta armija pro-drije- la u Trst sile Trsta pružile su dragocjenu pomoć u suzbijanju neprijateljskog otpora Poslije Nijemaca Mussolinijeve bande i kvislinzi bili su potpuno očišćeni iz Julijske Krajine 1 u ap-rilu i maju 1945 godine posvuda su nicale demokratske uprave Na 17 maja 1945 održano je zasjeda-nje gradskog narodnog odbora u Trstu prisustvovalo je 1343 pos-lanika izabranih u tvornicama uredima i institucijama grada po radnicima namještenicima tvorni-čarim- a trgovcima umjetnicima intelektualcima itd Na zasjedanju izabrano je gradsko vijeće Trsta (Consulta) — izvršujući odbor — koji se sastojao od 18 Talijana i 9 Slovenaca Na 9 juna 1945 godine vlade Britanije Sjedinjenih Država i Ju-goslavije stvorile su sporazum o podjeli Julijske Krajine na okupa-cione zone Jugoslavenska zona ijska Krajina °„ 5™?" In rtpljr rfr to sc PlX i 4 Ti1 134$ Vj dr Kr Balokovlct I har far replr rour letter of April 20 194 to Seeretarr 3jTnee In vhlca jrou expra jrour hop that Trltste mar avarćtd to lugeelavia Ai jrou knov to qutlon of TrlMtt li on the agenda of the Farl6r KlnKter rov eonrenlng ln Parli ard ali flnal deelelont of the Councll lneludlng that concernlc Trleite vili of mceeiltr be the rult of Jolnt dlicuMlon emong the repreeentatlTe of the four poveri X nd rot aeeure jou that jrour Tlive have oeen noted the approprlate offlelal of the Cepartient of Stat Slneereljr roure Kr Zlatao BaleisTie Predđent The United Comalttee of South-Slar- le AaerleaAi 465 Leilngton Atenu Nev ttsrk 17 Kev JTcrk Gornje ju odgovor američkog državnog odjeljenja Zlatku Balo koviću na zahtjev da državni tajnik Bymes na konferenciji u Parizu zastupa priključenje Trsta i Julijske Krajino Jugoslaviji Smrtnu kaznu za Dražu i Antu TRAŽE NARODI JUGOSLAVIJE Beograd — U Beogradu je odr-žan sastanak majki sestara i že-na čije su sinove braću i muževe ubili četnici Draže Mihajlo vica Veliki broj žena iznio je u svo-jim govorima teške optužbe protiv Draže Mihajlovića i njegovih ko-ljačkih bandi Jelena Zrnić majka koja je da-la četiri sina iznijela je potanko-sti o tome kako je jedne decem-barske noći 1943 godine četnička "leteća brigada" u selu Vraniću Srbija zaklala 70 lica Veliki broj govornica opisao je na tom sastanku žena zvjerstva koja su Mihajlovićevi koljači izvr-šili nad njihovim sinovima bra-ćom i muževima Sa sastanka je upućen brzojav ministru unutrašnjih poslova Ran-ković- u u kojem se izmedju osta-log kaže: "Za stotine hiljada nevinih lju-di poklanih po koljačima samo zato Sto su voljeli svoju zemlju i svoj narod i borili se za njegovu slobodu tražimo za glavnog kriv poznata kao zona li uključuje Is-tru i sa? teritorij istočno od rijeke Soče (Isonzo) osim donjeg dijela rijeke gdje se pokrajina Trst i Tržić nalaze u angloameričkoj zo-ni ili zoni A Zona A uključuje grad Goricu i morsko pristanište Pulj Granica izmedju ore dvije zone poznata je kao Morganova Linija U zoni B jugoslavenske vlasti čine sve za pojačanje i razvijanje demokratskih tijela koji su nicali još u toku samoga rata Na 25 novembra 1945 godine održani su izbori za lokalne narodne odbore i provincijalne narodne odbore u Is-tri Izbori su provedeni na osnovi izravnog sveopćeg tajnog glasa-nja Na izbore je izašlo 872C po-sto glasača i skoro svi su glasali za kandidate jugoslavensko-tali-janski- h anti-fašističk- ih organiza-cija U zoni A anglo-američk- oj zoni slika je sasvim drukčija Ovdje su na 13 jula 1945 godine okupacio-ne vlasti ponovno uvele talijanske tj fašističke zakone koji su bili na snazi prije 8 septembra 1943 godine Na 15 augusta 1945 iz-dana je naredba broj 11 po kojoj su se ukidala po narodu izabrana upravna tijela Na 20 decembra 1945 posljednji narodni odbor u brijegovitom selu Kojsko bio je raspušten Režim anglo-američk- ih vlasti u zoni A dozvoljava punu slobodu fašističkim elementima Kao posljedica toga fašisti su se iz svih krajeva Italije i Jugoslavi-je naselili u Trst Oni sada ra-de spriječavanju ujedinjenja Trsta i Julijske Krajine sa demo-kratskom Jugoslavijom Fašističke bande su naročito pojačale svoje razorne aktivnosti u Trstu za vrijeme boravka savez-ničke komisije koja je istraživala DEPARTMENT OF STATE VVASHINGTON Uar 5 by na 9&ML-- walvortn Baroour Aotlng Chlef ĐlTlalen of Southern European Affalre ca Dražu Mihajlovića smrtnu kaznu" Narod kotara Bosanska Krupa u svom brzojavu kaže: "Narod ovoga kraja još se uv-jek sjeća svojih dragih sinova koji su spaljeni u drvenim barakama i bolnicama u selima Lastva i Luki-c- a Mi se još uvjek sjećamo muč-kog napada na bolnicu u selu Po-sav- ka gdje su krvavi četnički iz-rodi oduzeli život narodnom juna-ku dr Mladinu Stojanoviću i još dvojici boraca "Najodlučnije tražimo da se našim narodnim vlastima izruči krvnik i ubojica 12000 sinova braće i očeva našeg kotara — An-te Pavelić" Omladina kotara Vareš u Bosni u svom brzojavu kaže: "Tražimo da se našim vlastima izruči teški ratni zločinac Ante Pavelić po čijem su naredjenju odvedeni najaktivniji mladići i omladinke našega kotara u ja-senova- čki logor gdje su na naj-zvjersk- iji način poubijani" pitanje talijansko-jugoslavens- ke granice Generalni štrajk 11 mar-č-a najbolje ilustrira napetu situa-ciju Na 10 marča stanoviti broj fašističkih huligana pokušao je skinuti jugoslavenske zastave na zgradi u Skednju predgradju Tr-sta Narod se sakupio i protestirao protiv ove provokacije Zatim j odred "civilne policije" organizi-rane po anglo-američki- m vlastima otvorio vatru na narod te je ne-koliko osoba ubijeno i više ranje no Na izazov tog nasilja odgovo-reno je generalnim štrajkom 12 marča štrajk se proširio po cijeloj I Julijskoj Krajini Pogreb žrtava terora u Trstu 13 marča razvio se u novu anti-faššistič- ku demonstra-ciju u kojoj je uzelo učešća 150000 osoba Demonstracija je prolazila uz stan savezničke komisije nose-ći transperante na kojima je pisa-lo: "Mi tražimo ujedinjenje Trsta sa Jugoslavijom" i "Tražimo ras-puštanje civilne policije!" Ali umjesto raspuštanja "civil-ne policije" u kojoj su uključeni mnogi bivši članovi Mussolinijevih crnokošuljaša četnici i ustaše okupacione vlasti su na 28 marča raspustile talijansko-jugoslavens- ki anti-fašistič- ki odbor Te anti-demokrats- ke mjere pobudile su novo ogorčenje medju stanovniš-tvom Narod Julijske Krajine traži ujedinjenje sa Jugoslavijom Taj zahtjev je istican u nebrojenim demonstracijama i na skupštinama u svim gradovima 1 selima ove pokrajine U Trstu je oko 200000 osoba uzelo učešća u takvoj de-monstraciji i to ne samo Slaveni nego i Talijani i svi oni kojih de-mokratski i anti-fašistič- ki osjećaj veže sa njhovom zemljom Jugo-slavijom Laburitski član britan-skog parlamenta Zilliacus koji je Piše: EDO JARDAS Po zaključku Glavnog Izvrsnog odbora Saveza poduzeo sam ne-davno organizacionu turneju po sjevernom Ontariju Posjetio sam sva oveća naselja i sastao se sa hiljadama naših radnika i radnica Akoprem je misija mog puta bila organizacione naravi u razgovoru sa narodom sam se uvjerio da na-šeg prosječnog čovjeka najviše in-teresira povratak u staru domovi-nu To je po mom mišljenju vrlo zdrava pojava ali ujedno i opasna ako dozvolimo da bude zamaglena nerazumjevanjem s'-mnj-om i po-grešnim shvaćanjem tog važnog pitanja Ljudi su općenito govoreći odu-ševljeni za povratak u staru do-movinu Oduševljenje se ne zasni-va na sanjama o "zemlji obećanja" u smislu kako nam je Kanada tu-mačena kad smo u nju polazili ne-go ono proizlazi iz duboke ljubavi prema tekovinama narodno-oslo-bodilač- ke borbe i svom narodu ko-jem je potrebna neposredna pomoć da bi se privredno i gospodarski što prije oporavio i uzdigao To je pozitivna strana te pojave jer ona odražava ne samo ljubav prema rodnoj grudi i narodu nego i pri-vrženost novom stanju koje je na-rodnom borbom i voljom ostvorc-n- o Ako medjutim dozvolimo da taj zdravi sentimenat opsjene ne-zdrava shvaćanja cilja i svrhe povratka onda ta pojava postaje negativnom što ne može biti od neposredne koristi našim planovi-ma za organiziranu re-emigra- ciju niti može korisno poslužiti intere-sima naroda kad se jednom vrati-mo To su razlozi zašto smatram potrebnim unijeti više svjetla u taj zamašni i važni problem koji se ovog časa ozbiljno postavlja pred nas da li mi htjeli ili ne Obzirom na povratak u staru domovinu ljudi najčešće postav-ljaju slijedeća pitanja: 1 — Kad će se moći putovati? Zašto već jednom ne puštaju? Tko je odgovoran da te već ne može poći? Da li kanadske vlasti? 2 — Da li će radnik iz Kanade moći sobom potesti stoju obitelj pa i pokretnu imovinu? 3 — Sto će biti ra našim dolari-ma kad ih donesemo u Jugoslavi-ju? Neće U nam ih lasti plijeniti? Hoće li nam biti pružena prilika da soju uštedu korisno uložimo? 4 — Hoće li članoti radnih eki pa biti primorani poći na rad na odredjeni sektor i morati ponovno živjeti odtojeno od soje obitelji ili će moći i obitelj potesti sobom? Ta i mnoga druga pitanja mučo našeg čovjeka u Kanadi Svatko ih tumači na svoj način a često i prema časovitom raspoloženju Prečesto pak naši ljudi inače do-bronamjerni radnici nasjedaju neprijateljskoj propagandi koja ima očiti cilj pokolebati vjeru na-šeg naroda u novo stanje republi-kanske Narodne Jugoslavije Pri diskusiranju našeg povratka u novu Narodnu Jugoslaviju mi moramo imati u vidu nekoliko či-njenica koje će nam olakšati pra-vilno razumjevanj tog pitanja Na prvom mjestu ml pitanje povratka u Jugoslaviju ne može-mo i ne smijemo postaviti sa toč-ne gledišta ličnih posebnih i se-bičnih interesa Pravilno postav-ljanje tog pitanja biti će moguće jedino ako na povratak gledamo kroz prizmu općenarodnih intere-sa uslovljenih sadanjim ekonom-skim stanjem u Jugoslaviji Tko god se smjera u Jugoslaviju vratiti s pretpostavkom da će ga tamo dočekati povlastice on se ljuto vara Narodi Jugoslavije nisu dali nemalo dva milijuna života najbo-ljih sinova i kćeri zato da bi Ju-goslavijom carevao režim ličnih povlastica obogaćivanja lihvare-nj- a mita i korupcije Naprotiv oni su dali neprecjenjive žrtve da u novembru 1945 posjetio zonu A rekao je da se uvjerio da talijan-sko stanovništvo Trsta želi prik-ljučenje tog grada Jugoslaviji iz ekonomskih i socijalnih razloga Profesor Tavlor iz Oxford Uni-verziteta u jednom članku o Trstu piše da želja naroda za život daje narodu pravo na život i da ni je-dan narod nije toliko dokazao svo-je pravo nego Slovenci zapadno od Julijskih Alpa Tajior je čvrsto uvjeren da se Sjenci nikada ne-će složiti time da izumru kao na-cija niti se neće nikada pokoriti nasrtaju Talijana Takve su činjenice Neprijatelji demokratske Jugoslavije bi ih ra-do ignorirati ali saveznička komi-sija (koja je završila svoj posao) mora na te činjenice računati bi se izbavili vanjskog tlačitelja i ubice te njegovih domaćih služni-k- a ma u kome obhku se pojavili Ginuli su da bi narod mogao živ-jeti u slobodi od straha slobodi od gladi i slobodi od ugnjetavanja da bi novom državom zavladao pore-dak društvene nacionalne i politi-čke ravnopravnosti Iz gore izloženih činjenica proizlazi da nas po dolasku u sta-ru domovinu čekaju obaveze koje će pred nas postaviti općenarodni a ne lični ili porodični interesi U diskusiraju pitanja povratka mo-ramo još imati na umu bez obzira koliko dolara ćemo sobom donijeti nas čeka razvaljeno ognjište če-kaju nas okolnosti 6a kojima su bili suočeni pioniri svih novih ze-malja čeka nas tvrd i krut život Dočekati će nas na sve strane raz-valine porušene kuće ceste mos-tovi željeznice štale prazni duća-ni i magazini pustoš i neimaština svuda kud kreneš Htio bi sagra-diti kuću no nema krampa i lopa-te da iskopaš temelj nema čavala da zbiješ krevet ni objeda sa pet raznovrsnih jela na koja smo pri-vik- li tokom dvadeset godišnjeg bo-ravka u Kanadi Medjutim čekaju nas pri pov-ratku u staru domovinu široke na-rodne grudi ispunjene nadom i vjerom u budućnost Stekavši u toku četvero-godišn- je oslobodilač-ke borbe neograničeno povjerenje u svoje današnje vodstvo na čelu sa velikim Titom ujedinjeni naro-di Jugoslavije su svijesni da će njihove današnje žrtve u izgradnji i obnovi zemlje kroz kratko vrije-me uroditi bogatim plodom Dos-ljedno kako god u toku borbe pro-tiv neprijatelja nije nikakva žrt-va bila prevelika tako ni danas nije prevelik ili pretežak nikakav prilog izgradnji i obnovi zemlje Ako je bosonog i seljak danas pri-moran orati primitivnim plugom on ore pjesmom na usnama svije-sta- n da će se sutrašnja Jugoslavi-ja postarati da za njega ore trak-tor da žanje kombajn i da se u grad vozi u autu da će kroz krat-ko vrijeme postati istinski gazda sa dobro osiguranom sutrašnji-com Kad radnik u tvornici radi četiri sata prekovremenog rada on to čini svljestan da svaki sat njegovog rada ubrzava boljitak svekolikog naroda blagostanje grada i sela Kad intelektualac ili profesionalac nakon uredskih sati odlazi na kopanje ili žetvu usjeva on to čini s uvjerenjem da mu je budućnost tijesno povezana sa rad nikom i seljakom da će njemu biti bolje kad i ostalom narodu bude bolje Zajedničkom oslobodilačkom bor-bom preporodjeni narodi nove Ju-goslavije žrtvuju se u izgradnji i obnovi zemlje sa isto toliko elana samoprijegora i nesebičnosti kao što su se žrtvovali u toku rata svijesni da o njima ovisi kad će slobodna i bratska Jugoslavija po-stati istinskom Amerikom kako ju danas mi u ekonomskom smislu poznajemo Oni su čvrsto uvjereni da će zajedničkim naporima grada i sela starog i mladog njihova slobodna zemlja u roku od nekoli-ko godina možda najtiše pet ili šest postići onakav životni stan-da- rt kakvog danas uživaju narodi industrijski i tehnički najrazvije-ni- h zemalja Pa i bolji od njihovog jer će raspodjela društvenih doba-ra biti pravednija Pri povratku u staru domovinu nas dakle čekaju ne samo drukčiji ekonomski uslovi nego i društve-na atmosfera koja je ispunjena lju-bavlju prema čovjeku narodnoj državi i domovini Sve to mi u ovoj zemlji nismo nikad poznavali jer nam je uvjek ostala tudja ma koliko se trsili prilagoditi okolno-stima u njoj Ako dakle budemo shvatili da smo došli u zemlju sret-ne budućnosti društvene jednako-pravnos- tl i političke slobode svih ljubitelja pravice i slobode mi će-mo se u po dolasku vrlo lahko sna-ći a kao odani i čestiti sinovi i kćeri moći ćemo ispuniti prema njoj sve zadaće koje će pred nas postaviti kad se vratimo u njeno krilo Mi pitanje povratka u staru do-movinu možemo na jedan kon-struktivan način diskusiratl samo sa točke gledišta: kako najbolje i najtiše pomoći svojoj domovini i svom narodu? To će ujedno biti i najbolji put za pomaganje vlasti-te obitelji! Kad se gore postavljenim nače-lom budemo na čistu onda ćemo sa lakoćom moći pretresati i sva ostala više manje tehničke naravi pitanja u vezi sa odlaskom u sta-ru domovinu No o njima ćemo se porazgovoriti u narednim brojevi-ma Novosti jer prostor ne dozvo-lja- a temeljito objašnjenje istih u jednom članku
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, June 08, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-06-08 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000820 |
Description
Title | 000266 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | STRANA 2 NOVOSTI Subota 8 juna 1946 NOVOSTI Publiahffd every Tuesday Thursday and Saturday by Ihe Novosti Publishing Company In tbe Croatian Language Authorized as Second Omi Mail Tost Office Department Ottawa Izlazi Bvald utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Registered in the Registrv Office for the City of Toronto on the 24th day of October 1941 as No 4G052 CP Dopisi bez potpisa se ne uvrfćuju — Rukopisi se ne vraćaju Izbori u Europi Posij eratni izbori u Europi praćeni su sa naročitim intere-som O tim izborima mnogo ovisi da li će se poeljeratna Euro-pa povratiti natrag na stari buržoaski partijski sistem ili će za-ploviti novim progresivnijim vodama u bolju budućnost S to točke gledišta izbori u Europi su praćeni sa živim in-teresovcn-jem koliko progresivnih toliko i reakcionarnih sila Na osnovu već održanih izbora u glavnijim europskim zemljama zemljama koje su bile bilo pod okupacijom bilo pod režimima raznih fašističkih partija zaključuje se da pos-- Ijeratna Europa napušta stare partije i sisteme i kreće progre som u sretniju budućnost u mir i blagostanje Ovaj veliki zaokret europskih naroda na lijevo nije došao Iznenadno niti je to "časomični zaokret u eri posljeratnih do-gadjaj- a" kako nam to pokušava objasniti razna reakcionarna štampa Ne to je logičan proces društvenog razvitka O tome Je Karlo Marks pisao još u devetnaestom stoljeću Previše mnogo grijeha izdaje i prevare narodnih interesa leži na duši raznih starih buržoaskih partija da bi se narodi ponovno poveli za njima Stare One nestaju i prisiljavane su partije su progrosivnijim partijama na koje pada historijska dužnost obaveza da povedu svijet u mir sigurnost i blagostanje Izbori u Francuskoj Čehoslovačkoj Italiji da i ne govori mo o izborima u Jugoslaviji gdje je vlast u rukama naroda i gdje je narodna riječ po prvi puta došla do punog izražaja mjesto novim i bilo i sada bilo imala pokazuju taj snažan porast sila Samo broj munističkih glasova u Francuskoj i Italiji pre lazi milijuna a deset milijuna To je ta progresivna sila koja će povesti putom To je sila koja bi da je jedinstva kod socijalista kao žto buržoaske proigrale ustupiti boljim narode Europe drugim boljim do razumjevanja je kod komunista progresivnih ko Čehoslovačkoj dvanaest socijalističkih vlast u rukama u jednoj drugoj i trećoj zemlji Ako to nije slučcj danas da su progresivne partije ujedi-njene u borbi protiv natražnjačkih partija tih predstavnika krupnih kapitalističkih interesa to još ne znači da sutra do je-dinstva neće doći Ono do takvog jedinstva mora doći prijo ili kasnije ako se želi spasiti svijet od novih ratova Razumljivo je da medjunarodna reakcija nije i ne može biti zadovoljna sa ishodom izbora u Francuskoj Čehoslovačkoj i Italiji Ona je očekivala da će broj komunističkih i socijalisti-čkih glasova opasti do stupnja da desničarske partije Francu-ske eventualno na čelu sa Populistima mogu imati potrebnu većinu izglasati novi ustav i preuzeti vodstvo zemlje u svoje ruke Kako bi se to postiglo sve domaće i medjunarodne mrač-ne rtle bile su ne samo zainteresirane nego i aktivno potpo-magal- e razne desničarske partije u i pred izborima Prema pitanju francuske štampe u zemlji se vodila jedna odurna i skroz lažna kampanja prvenstveno protiv francuskih komuni-sta koji da će Francusku "predati na milost i nemilost Sovjet-skog Saveza" U pomoć tim desničarskim i reakcionarnim par-tijama pritrčao je i sam sveti otac papa moleći francuske ka-tolike da "sačuvaju kršćanstvo od komunističko opasnosti i glasuju za bilo koju drugu samo no komunističku stranku" Priskočio je u pomoć i američki kapital dajući Francuskoj je-dan bilijun i 400 milijuna dolara kredita kojeg su francuski reakcionarci iskoristili za borbu protiv "lijeve opasnosti" Pak i francuski socijalisti pod Blumom nisu uperili svoje oštrice protiv desne reakcionarne opasnosti nego protiv komunista koji su opetovano pozivali na potrebu jedinstvene platforme za bolju posljeratnu Francusku Usprkos te odurne kampanje protiv komunista i Sovjet skog Saveza francuski izbori su još jednom pokazali da je francuski narod rješio da se za uvjek otrese vladavine 200 bo-gatih porodica podijeljivši mandat ljevidarskim partijama Sa-mo francuski komunisti dobili su 5136334 glasa ili 318000 vi-se nego u izborima prošlog oktobra Izbori u Čehoslovačkoj takodjer pokazuju snažan porast progresivnih glasova — komunističkih naročito U Čehoslova čkoj je Komunistička Partija dobila dva puta više glasova ne-go bilo koja druga partija Dobila je 2750000 glasova ili 114 narodnih poslanika Računajući glasove komunista socijalista l nacionalnih socijalista — dakle glasove progresivnih partija — dolazi se do zaključka da su dvije trećine naroda Čehoslo-vaik- e uvjerene da je samo putem progresivnih partija osigu-rana njihova bolja budućnost Skoro istim putem prošli su izbori i u Italiji gdje su ko-munisti i socijalisti takodjer odnijeli polovicu svih predanih glasova da i ne govorimo o važnosti zbacivanja kraljevine i usvajanja republikanske forme vladavine I tako redom narodi Europe pokazuju da se više ne žele vraćati na staro Ne žele više slušati riječ reakcionaraca tipa Churchilla koji ih još jednom pokušavaju okrenuti protiv Sov-jetskog Saveza i komunizma Komunizam nije viSe "mala sek tica" kako je to znao reći Churchill već jedan od najvažnijih faktora u Europi s kojim i te kako treba računati Sovjetski Savez nijo više "sagradjena kula na pijesku" kako su to znali govoriti socijal-demokra- ti tipa Tannera i Sajdemana već kolos pred čijom snagom trepti svjetska reakcija Da narodi Europe daju svoje povrejenje komunistima to je zbog toga što su baš komunisti bili glavni stožer borbe pro-tiv fašizma i reakcije Narod im daje povjerenje na osnovu nji-hovog rekorda ne na osnovu ocjene Churchilla Bevina Byrne-s- a i ostale svjetske reakcije Da pak narodi svijeta gledaju u Sovjetskom Savezu svog najboljeg prijatelja i zaštitnika to je zbog toga što se Sovjetski Savez do sada pokazao: u ratu kao div borac protiv fašizma i reakcije u miru kao graditelj boljeg društva Trst i Jul (Prenos sa strl) svim uredima i institucijama Ju-lijske Krajine U 1927 godini Mus-soli- ni je objavio naredbu po kojoj su sve osobe sa slavenskim imeni-ma morale uzeti talijanska imena čak i na spomenicima morala su Ee imena mijenjati Ovakvim mjerama talijanski fa-šisti su namjeravali odstraniti sva-ki znak slavenstva iz Julijske Krajine Memorandum jugoslavenske vla-de ističe da u Julijskoj Krajini na teritoriju izmedju predratne talijansko-jugoslavens- ke političke granice i jugoslavensko-talijansk- e etničke granice živi 970000 sta-novni- ka od kojih oko 650000 su Jugoslaveni To znači da ostaje oko 320000 Talijana i od ovih oko polovice živi u gndu Trstu Tali-jansko stanovnižtvo se skoro is-ključivo nalazi u obalnim gradovi-ma Trstu i Rijeki a mali broj ih živi u Gorici i neznatan broj u ne kojim mjestima Istre Ekonomski cijela Julijska Kra-jina Trst Gorica i mjesta zapad-ne obale Istre naročito sve je to tijesno povezano sa unutrašnjošću Jugoslavije Hubert Harrison do-pisnik Reuters agencije je na 19 septembra 1945 godine pisao da je ekonomski čak i sam grad Trst tijesnije povezan sa Jugoslavijom nego Italijom da je Italija vršila samo deset posto trgovine radi če-ga je Trst teško stradao pod tali-janskom upravom On kaže da bi jugoslavenska uprava ponovno oživila tršćansko pristanište kao i industriju i sve uspostavila na raniji prosperitet jer bi cijelu sje-vernu Jugoslaviju imala kao svoju unutrašnjost i kroz željeznice kon-trolirane po Jugoslaviji dobile bi gotov izlaz Austrija Madjarska i ćehoslovačka Po mišljenju ovog dopisnika razlika izmedju Jugo-slavije i Italije obzirom na prista-nište Trsta i njegovu industriju sastoji se u slijedećem: Jugoslaviji su obe stvari neophodno potrebne Italiji nije potrebna ni jedna Slavenski stanovnici u Julijskoj Krajini koji su strašno mrzili fa-šistički režim Mussolinija svim snagama bacili su se u borbu slo-bodoljube-ćih naroda protiv talijan-skih i njemačkih fašističkih agre-sora Revolt koji je 1943 godine or-ganiziran u Julijskoj Krajini do-veo je do oslobodjenja gotovo ci-jelog Slovenskog Primorja i Istre Dva Titina korpusa Narodno Os-lobodilačke Vojske — Deveti i Je-danaesti — formirani su u Julij-skoj Krajini U Devetom korpusu bih je uključena jedna talijanska divizija sa udarnom brigadom Triestina d'Assalto koju su sači-njavali dobrovoljci izmedju tali-janskih radnika i namještenika iz Trsta U Krajini je formiran je-dinstveni talijansko - jugoslaven-ski anti-fašistič- ki odbor on je na-ročito postao aktivan poslije ka-pitulacije Italije 1943 godine U vremenu izmedju 1943 i 1944 godine više od 15000 slavenskih stanovnika Julijske Krajine koji su bili silom natjerani u talijan-sku vojsku prešlo je na stranu sa-veznika i priključilo se Titovoj ar-miji Početkom juna 1944 godine žestokim i čestim napadima jugo-slavenskih partizana neprijatelj-ske komunikacije su bile potpuno poremećene na željeznicama Ljub-Ijana-Tr- st Ljubljana-Jesenic- e i Trst-Gorica-Jeseni- ce Za ovakvo junaštvo Deveti kor-pus Narodno Oslobodilačke Voj-ske primio je specijalnu zahvalu od maršala Aleksandra koman-danta savetničkih sila u Italiji I u Trstu Jugoslaveni su zajed-no sa anti-falistički- m dijelom ta lijanskog stanovništva pripremili revolt protiv Hitlerovih invazora U augustu 1944 godine komanda Devetog jugoslavenskog korpusa uspostavila je generalni štab voj-nih sila u gradu sila koje su bro-jil- e oko 7000 jugoslavenskih i ta-lijanskih vojnika Kada je u pos-ljednjem dijelu aprila 1945 godine jugoslavenska četvrta armija pro-drije- la u Trst sile Trsta pružile su dragocjenu pomoć u suzbijanju neprijateljskog otpora Poslije Nijemaca Mussolinijeve bande i kvislinzi bili su potpuno očišćeni iz Julijske Krajine 1 u ap-rilu i maju 1945 godine posvuda su nicale demokratske uprave Na 17 maja 1945 održano je zasjeda-nje gradskog narodnog odbora u Trstu prisustvovalo je 1343 pos-lanika izabranih u tvornicama uredima i institucijama grada po radnicima namještenicima tvorni-čarim- a trgovcima umjetnicima intelektualcima itd Na zasjedanju izabrano je gradsko vijeće Trsta (Consulta) — izvršujući odbor — koji se sastojao od 18 Talijana i 9 Slovenaca Na 9 juna 1945 godine vlade Britanije Sjedinjenih Država i Ju-goslavije stvorile su sporazum o podjeli Julijske Krajine na okupa-cione zone Jugoslavenska zona ijska Krajina °„ 5™?" In rtpljr rfr to sc PlX i 4 Ti1 134$ Vj dr Kr Balokovlct I har far replr rour letter of April 20 194 to Seeretarr 3jTnee In vhlca jrou expra jrour hop that Trltste mar avarćtd to lugeelavia Ai jrou knov to qutlon of TrlMtt li on the agenda of the Farl6r KlnKter rov eonrenlng ln Parli ard ali flnal deelelont of the Councll lneludlng that concernlc Trleite vili of mceeiltr be the rult of Jolnt dlicuMlon emong the repreeentatlTe of the four poveri X nd rot aeeure jou that jrour Tlive have oeen noted the approprlate offlelal of the Cepartient of Stat Slneereljr roure Kr Zlatao BaleisTie Predđent The United Comalttee of South-Slar- le AaerleaAi 465 Leilngton Atenu Nev ttsrk 17 Kev JTcrk Gornje ju odgovor američkog državnog odjeljenja Zlatku Balo koviću na zahtjev da državni tajnik Bymes na konferenciji u Parizu zastupa priključenje Trsta i Julijske Krajino Jugoslaviji Smrtnu kaznu za Dražu i Antu TRAŽE NARODI JUGOSLAVIJE Beograd — U Beogradu je odr-žan sastanak majki sestara i že-na čije su sinove braću i muževe ubili četnici Draže Mihajlo vica Veliki broj žena iznio je u svo-jim govorima teške optužbe protiv Draže Mihajlovića i njegovih ko-ljačkih bandi Jelena Zrnić majka koja je da-la četiri sina iznijela je potanko-sti o tome kako je jedne decem-barske noći 1943 godine četnička "leteća brigada" u selu Vraniću Srbija zaklala 70 lica Veliki broj govornica opisao je na tom sastanku žena zvjerstva koja su Mihajlovićevi koljači izvr-šili nad njihovim sinovima bra-ćom i muževima Sa sastanka je upućen brzojav ministru unutrašnjih poslova Ran-ković- u u kojem se izmedju osta-log kaže: "Za stotine hiljada nevinih lju-di poklanih po koljačima samo zato Sto su voljeli svoju zemlju i svoj narod i borili se za njegovu slobodu tražimo za glavnog kriv poznata kao zona li uključuje Is-tru i sa? teritorij istočno od rijeke Soče (Isonzo) osim donjeg dijela rijeke gdje se pokrajina Trst i Tržić nalaze u angloameričkoj zo-ni ili zoni A Zona A uključuje grad Goricu i morsko pristanište Pulj Granica izmedju ore dvije zone poznata je kao Morganova Linija U zoni B jugoslavenske vlasti čine sve za pojačanje i razvijanje demokratskih tijela koji su nicali još u toku samoga rata Na 25 novembra 1945 godine održani su izbori za lokalne narodne odbore i provincijalne narodne odbore u Is-tri Izbori su provedeni na osnovi izravnog sveopćeg tajnog glasa-nja Na izbore je izašlo 872C po-sto glasača i skoro svi su glasali za kandidate jugoslavensko-tali-janski- h anti-fašističk- ih organiza-cija U zoni A anglo-američk- oj zoni slika je sasvim drukčija Ovdje su na 13 jula 1945 godine okupacio-ne vlasti ponovno uvele talijanske tj fašističke zakone koji su bili na snazi prije 8 septembra 1943 godine Na 15 augusta 1945 iz-dana je naredba broj 11 po kojoj su se ukidala po narodu izabrana upravna tijela Na 20 decembra 1945 posljednji narodni odbor u brijegovitom selu Kojsko bio je raspušten Režim anglo-američk- ih vlasti u zoni A dozvoljava punu slobodu fašističkim elementima Kao posljedica toga fašisti su se iz svih krajeva Italije i Jugoslavi-je naselili u Trst Oni sada ra-de spriječavanju ujedinjenja Trsta i Julijske Krajine sa demo-kratskom Jugoslavijom Fašističke bande su naročito pojačale svoje razorne aktivnosti u Trstu za vrijeme boravka savez-ničke komisije koja je istraživala DEPARTMENT OF STATE VVASHINGTON Uar 5 by na 9&ML-- walvortn Baroour Aotlng Chlef ĐlTlalen of Southern European Affalre ca Dražu Mihajlovića smrtnu kaznu" Narod kotara Bosanska Krupa u svom brzojavu kaže: "Narod ovoga kraja još se uv-jek sjeća svojih dragih sinova koji su spaljeni u drvenim barakama i bolnicama u selima Lastva i Luki-c- a Mi se još uvjek sjećamo muč-kog napada na bolnicu u selu Po-sav- ka gdje su krvavi četnički iz-rodi oduzeli život narodnom juna-ku dr Mladinu Stojanoviću i još dvojici boraca "Najodlučnije tražimo da se našim narodnim vlastima izruči krvnik i ubojica 12000 sinova braće i očeva našeg kotara — An-te Pavelić" Omladina kotara Vareš u Bosni u svom brzojavu kaže: "Tražimo da se našim vlastima izruči teški ratni zločinac Ante Pavelić po čijem su naredjenju odvedeni najaktivniji mladići i omladinke našega kotara u ja-senova- čki logor gdje su na naj-zvjersk- iji način poubijani" pitanje talijansko-jugoslavens- ke granice Generalni štrajk 11 mar-č-a najbolje ilustrira napetu situa-ciju Na 10 marča stanoviti broj fašističkih huligana pokušao je skinuti jugoslavenske zastave na zgradi u Skednju predgradju Tr-sta Narod se sakupio i protestirao protiv ove provokacije Zatim j odred "civilne policije" organizi-rane po anglo-američki- m vlastima otvorio vatru na narod te je ne-koliko osoba ubijeno i više ranje no Na izazov tog nasilja odgovo-reno je generalnim štrajkom 12 marča štrajk se proširio po cijeloj I Julijskoj Krajini Pogreb žrtava terora u Trstu 13 marča razvio se u novu anti-faššistič- ku demonstra-ciju u kojoj je uzelo učešća 150000 osoba Demonstracija je prolazila uz stan savezničke komisije nose-ći transperante na kojima je pisa-lo: "Mi tražimo ujedinjenje Trsta sa Jugoslavijom" i "Tražimo ras-puštanje civilne policije!" Ali umjesto raspuštanja "civil-ne policije" u kojoj su uključeni mnogi bivši članovi Mussolinijevih crnokošuljaša četnici i ustaše okupacione vlasti su na 28 marča raspustile talijansko-jugoslavens- ki anti-fašistič- ki odbor Te anti-demokrats- ke mjere pobudile su novo ogorčenje medju stanovniš-tvom Narod Julijske Krajine traži ujedinjenje sa Jugoslavijom Taj zahtjev je istican u nebrojenim demonstracijama i na skupštinama u svim gradovima 1 selima ove pokrajine U Trstu je oko 200000 osoba uzelo učešća u takvoj de-monstraciji i to ne samo Slaveni nego i Talijani i svi oni kojih de-mokratski i anti-fašistič- ki osjećaj veže sa njhovom zemljom Jugo-slavijom Laburitski član britan-skog parlamenta Zilliacus koji je Piše: EDO JARDAS Po zaključku Glavnog Izvrsnog odbora Saveza poduzeo sam ne-davno organizacionu turneju po sjevernom Ontariju Posjetio sam sva oveća naselja i sastao se sa hiljadama naših radnika i radnica Akoprem je misija mog puta bila organizacione naravi u razgovoru sa narodom sam se uvjerio da na-šeg prosječnog čovjeka najviše in-teresira povratak u staru domovi-nu To je po mom mišljenju vrlo zdrava pojava ali ujedno i opasna ako dozvolimo da bude zamaglena nerazumjevanjem s'-mnj-om i po-grešnim shvaćanjem tog važnog pitanja Ljudi su općenito govoreći odu-ševljeni za povratak u staru do-movinu Oduševljenje se ne zasni-va na sanjama o "zemlji obećanja" u smislu kako nam je Kanada tu-mačena kad smo u nju polazili ne-go ono proizlazi iz duboke ljubavi prema tekovinama narodno-oslo-bodilač- ke borbe i svom narodu ko-jem je potrebna neposredna pomoć da bi se privredno i gospodarski što prije oporavio i uzdigao To je pozitivna strana te pojave jer ona odražava ne samo ljubav prema rodnoj grudi i narodu nego i pri-vrženost novom stanju koje je na-rodnom borbom i voljom ostvorc-n- o Ako medjutim dozvolimo da taj zdravi sentimenat opsjene ne-zdrava shvaćanja cilja i svrhe povratka onda ta pojava postaje negativnom što ne može biti od neposredne koristi našim planovi-ma za organiziranu re-emigra- ciju niti može korisno poslužiti intere-sima naroda kad se jednom vrati-mo To su razlozi zašto smatram potrebnim unijeti više svjetla u taj zamašni i važni problem koji se ovog časa ozbiljno postavlja pred nas da li mi htjeli ili ne Obzirom na povratak u staru domovinu ljudi najčešće postav-ljaju slijedeća pitanja: 1 — Kad će se moći putovati? Zašto već jednom ne puštaju? Tko je odgovoran da te već ne može poći? Da li kanadske vlasti? 2 — Da li će radnik iz Kanade moći sobom potesti stoju obitelj pa i pokretnu imovinu? 3 — Sto će biti ra našim dolari-ma kad ih donesemo u Jugoslavi-ju? Neće U nam ih lasti plijeniti? Hoće li nam biti pružena prilika da soju uštedu korisno uložimo? 4 — Hoće li članoti radnih eki pa biti primorani poći na rad na odredjeni sektor i morati ponovno živjeti odtojeno od soje obitelji ili će moći i obitelj potesti sobom? Ta i mnoga druga pitanja mučo našeg čovjeka u Kanadi Svatko ih tumači na svoj način a često i prema časovitom raspoloženju Prečesto pak naši ljudi inače do-bronamjerni radnici nasjedaju neprijateljskoj propagandi koja ima očiti cilj pokolebati vjeru na-šeg naroda u novo stanje republi-kanske Narodne Jugoslavije Pri diskusiranju našeg povratka u novu Narodnu Jugoslaviju mi moramo imati u vidu nekoliko či-njenica koje će nam olakšati pra-vilno razumjevanj tog pitanja Na prvom mjestu ml pitanje povratka u Jugoslaviju ne može-mo i ne smijemo postaviti sa toč-ne gledišta ličnih posebnih i se-bičnih interesa Pravilno postav-ljanje tog pitanja biti će moguće jedino ako na povratak gledamo kroz prizmu općenarodnih intere-sa uslovljenih sadanjim ekonom-skim stanjem u Jugoslaviji Tko god se smjera u Jugoslaviju vratiti s pretpostavkom da će ga tamo dočekati povlastice on se ljuto vara Narodi Jugoslavije nisu dali nemalo dva milijuna života najbo-ljih sinova i kćeri zato da bi Ju-goslavijom carevao režim ličnih povlastica obogaćivanja lihvare-nj- a mita i korupcije Naprotiv oni su dali neprecjenjive žrtve da u novembru 1945 posjetio zonu A rekao je da se uvjerio da talijan-sko stanovništvo Trsta želi prik-ljučenje tog grada Jugoslaviji iz ekonomskih i socijalnih razloga Profesor Tavlor iz Oxford Uni-verziteta u jednom članku o Trstu piše da želja naroda za život daje narodu pravo na život i da ni je-dan narod nije toliko dokazao svo-je pravo nego Slovenci zapadno od Julijskih Alpa Tajior je čvrsto uvjeren da se Sjenci nikada ne-će složiti time da izumru kao na-cija niti se neće nikada pokoriti nasrtaju Talijana Takve su činjenice Neprijatelji demokratske Jugoslavije bi ih ra-do ignorirati ali saveznička komi-sija (koja je završila svoj posao) mora na te činjenice računati bi se izbavili vanjskog tlačitelja i ubice te njegovih domaćih služni-k- a ma u kome obhku se pojavili Ginuli su da bi narod mogao živ-jeti u slobodi od straha slobodi od gladi i slobodi od ugnjetavanja da bi novom državom zavladao pore-dak društvene nacionalne i politi-čke ravnopravnosti Iz gore izloženih činjenica proizlazi da nas po dolasku u sta-ru domovinu čekaju obaveze koje će pred nas postaviti općenarodni a ne lični ili porodični interesi U diskusiraju pitanja povratka mo-ramo još imati na umu bez obzira koliko dolara ćemo sobom donijeti nas čeka razvaljeno ognjište če-kaju nas okolnosti 6a kojima su bili suočeni pioniri svih novih ze-malja čeka nas tvrd i krut život Dočekati će nas na sve strane raz-valine porušene kuće ceste mos-tovi željeznice štale prazni duća-ni i magazini pustoš i neimaština svuda kud kreneš Htio bi sagra-diti kuću no nema krampa i lopa-te da iskopaš temelj nema čavala da zbiješ krevet ni objeda sa pet raznovrsnih jela na koja smo pri-vik- li tokom dvadeset godišnjeg bo-ravka u Kanadi Medjutim čekaju nas pri pov-ratku u staru domovinu široke na-rodne grudi ispunjene nadom i vjerom u budućnost Stekavši u toku četvero-godišn- je oslobodilač-ke borbe neograničeno povjerenje u svoje današnje vodstvo na čelu sa velikim Titom ujedinjeni naro-di Jugoslavije su svijesni da će njihove današnje žrtve u izgradnji i obnovi zemlje kroz kratko vrije-me uroditi bogatim plodom Dos-ljedno kako god u toku borbe pro-tiv neprijatelja nije nikakva žrt-va bila prevelika tako ni danas nije prevelik ili pretežak nikakav prilog izgradnji i obnovi zemlje Ako je bosonog i seljak danas pri-moran orati primitivnim plugom on ore pjesmom na usnama svije-sta- n da će se sutrašnja Jugoslavi-ja postarati da za njega ore trak-tor da žanje kombajn i da se u grad vozi u autu da će kroz krat-ko vrijeme postati istinski gazda sa dobro osiguranom sutrašnji-com Kad radnik u tvornici radi četiri sata prekovremenog rada on to čini svljestan da svaki sat njegovog rada ubrzava boljitak svekolikog naroda blagostanje grada i sela Kad intelektualac ili profesionalac nakon uredskih sati odlazi na kopanje ili žetvu usjeva on to čini s uvjerenjem da mu je budućnost tijesno povezana sa rad nikom i seljakom da će njemu biti bolje kad i ostalom narodu bude bolje Zajedničkom oslobodilačkom bor-bom preporodjeni narodi nove Ju-goslavije žrtvuju se u izgradnji i obnovi zemlje sa isto toliko elana samoprijegora i nesebičnosti kao što su se žrtvovali u toku rata svijesni da o njima ovisi kad će slobodna i bratska Jugoslavija po-stati istinskom Amerikom kako ju danas mi u ekonomskom smislu poznajemo Oni su čvrsto uvjereni da će zajedničkim naporima grada i sela starog i mladog njihova slobodna zemlja u roku od nekoli-ko godina možda najtiše pet ili šest postići onakav životni stan-da- rt kakvog danas uživaju narodi industrijski i tehnički najrazvije-ni- h zemalja Pa i bolji od njihovog jer će raspodjela društvenih doba-ra biti pravednija Pri povratku u staru domovinu nas dakle čekaju ne samo drukčiji ekonomski uslovi nego i društve-na atmosfera koja je ispunjena lju-bavlju prema čovjeku narodnoj državi i domovini Sve to mi u ovoj zemlji nismo nikad poznavali jer nam je uvjek ostala tudja ma koliko se trsili prilagoditi okolno-stima u njoj Ako dakle budemo shvatili da smo došli u zemlju sret-ne budućnosti društvene jednako-pravnos- tl i političke slobode svih ljubitelja pravice i slobode mi će-mo se u po dolasku vrlo lahko sna-ći a kao odani i čestiti sinovi i kćeri moći ćemo ispuniti prema njoj sve zadaće koje će pred nas postaviti kad se vratimo u njeno krilo Mi pitanje povratka u staru do-movinu možemo na jedan kon-struktivan način diskusiratl samo sa točke gledišta: kako najbolje i najtiše pomoći svojoj domovini i svom narodu? To će ujedno biti i najbolji put za pomaganje vlasti-te obitelji! Kad se gore postavljenim nače-lom budemo na čistu onda ćemo sa lakoćom moći pretresati i sva ostala više manje tehničke naravi pitanja u vezi sa odlaskom u sta-ru domovinu No o njima ćemo se porazgovoriti u narednim brojevi-ma Novosti jer prostor ne dozvo-lja- a temeljito objašnjenje istih u jednom članku |
Tags
Comments
Post a Comment for 000266