Novosti, August 21, 1947

              STRANA 2
NOVOSTI
Pub&tbed every Tuesday Thursdav and Salurday by the
Novosti Publishing Conipany
In the Croatian Language
Aulbertzed M Second CUss Mati Post Office Department Ottava
hkm svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskcm leziku
Feaiatared in the Registrv Office for the City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 46052 CP
1
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaids 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Liberalna štampa odbacuje
klevete
Mi smo opetovano naglašavah da kanadska demokratska
javnost neće nasjesti klevetama i uzeti za gotov groš sve ono
što protiv povratka naših iseljenika u Jugoslaviju piše buržoa-k- a
štampa u ovoj zemlji uključiv i reakcionarnu iseljeničku
liampu Hrvatski Glas i Glas Kanadskih Srba Jedan dio ka-nadske
liberalne štampe koja je osjetila da je pretjerano i do
krajnosti drsko sve ono što protiv naših poštenih iseljenika
pišu otrovna i potplaćena pera postarala se da svoje čitaoce
obavjesti od kuda dolaze te izmišljotine i što je njihov cilj
Medju takvima je torontovska novina "Toronto Dcdly Star"
koja je toj stvari posvetila uvodnički članak u izdanju od 13
augusta U uvodniku kojeg doslovno donašamo u engleskom
jeziku i pod naslovom "Charge Based on Rumors" kaže se
slijedeće:
There are in Canada as elsevhere peopie who ara op- -
posed to the Republican govemment of Yugoslavia In recent
wseks they made several efforts to hamper the repatriation
oovement among Canadian Yugoslavs and to discrsdit every- -
one taking part in it
When the first group of 500 was about to leave Canada
ta June the opposition charged that "on orders" from Tito
Canadian currency was being taken out of Canada It was
ven said that a man had been murdered on board ship be--
cause he refused to "surrender" his Canadian money Official
records showed both statements were untrue Rt Hon Louis
St Laurent explcdned in parliament that govemment investi-gator- s
had found no irregularities in connection with the repat-riation
project Those who decided to retum to Yugoslavia
had voluntarily pooled their savings in a fund with which
agrieultural and industrial machinery was purchased in Ca-nada
for the reconstrudion of their native land
As to the "murder" on board ship a death certificate sian-e- d
by the coroner at Rimouski showed a man had died of
chronic heart disease shoitly alter the ship pulled away from
shore The ship brought the body back for burial on kmd
A second group of 500 Canadian Yugoslavs is about to
depart The opposition last week tried again to create confu-sio- n
and fear among them This time a Croatian paper in Win-nips- g
published and released to the English-languag- e press
a "report" that "some 50" persons who had arrived with the
first group had been arrested "by Tito" The organization in
charge of the repatriation project claims this is untrue that it
is a propaganda stunt to hamper the departure of the present
group
Neither side apparently has any official information as to
the arrest of Canadians in Yugoslavia What is known how-eve- r
is that up to nov statements made by the opposition
have ali been unreliable In each instance the charges pub-lished
by these groups have been disproven by official records
Ovako na stvari gleda "Toronto DaUy Star" U uvodniku
te novine je pravilno istaknuto da su učinjeni pokušaji za
narušavanje pokreta o povratku naših iseljenika u rodjenu
domovinu i za diskreditiranje onih koji u tom pokretu sudjeluju
Htjelo se ne samo narušiti povratak naših iseljenika i optužiti
one koji tim povratkom rukovode nego se na sve načine na
stojalo ocrniti nnvii Ttn-wvslmri-iii trlnn rv4 nniiVi nrtiknliih on !
veznika u ratu protiv fašizma i danas jednu od najaktivnijih u
borbi za trajan mir i medjunarodno prijateljstvo
Ali istina se nikada i pred nikim ne može sakriti Kanadska
demokratska javnost zna što su kanadski Jugoslaveni i što je
želja onih koji se vraćaju u zemlju svog rodjenja Nitko u
Kanadi ne nasjeda ni takvim lažima koje je izmislio i u Hrvat-skom
Glasu objavio Petar Stanković gdje je za prvu grupu
naših povratnika rečeno da im je pri povratku u zemlju oduzet
novac da ih je oko 50 zatvoreno i slično Ova izmišljotina
Stankovića koju su objavile i nekoje buržoaske novine raz-goliče- na
je činjenicom što je upravo tih dana i druga grupa
naših povratnika otišla u Jugoslaviju Kad bi netko i povjerio
ovakvim lažima odmah bi se pitao pa kako to tamo se snjima
postupa ovako a oni svejedno odlaze Laž ima kratke nogo —
veli naša narodna
A što se tiče naših iseljenika naročito onih koji se vraćaju
i koji će se vraćati u buduće klevete ovdašnjih ustaša i četnika
nih neće pokolebati Naši iseljenici ne samo Sto čvrsto vjeruju
u novu Jugoslaviju njezin ekonomski razvitak punu društvenu
slobodu i sigurnu budućnost nego im o tome svakog dana
psu oni koji su se već povratili pozivanr'l h da dodju što
ton e ' pomoinu izgradnju
Ostvarenje Petogodišnjeg plana još će više učvrstiti i
produbiti jedinstvo naših naroda i njihovu ravnopravnost
Nacionalno pitanje u Jugoslaviji I produbljivanju jedinstva naših na-j- e
riješeno Riješeno je pod ruko- - roda Jedinstvo i ravnopravnost
vodstvom dru pa Tita borbom na-rodnih
masa za svoju slobodu i
nacionalnu nezavisnost svoje ze-mlje
Tim rješenjem — ravnoprav-nost
samostalnost i nesmetan raz-vitak
naših naroda je u potpuno-sti
zagarantiran a jedinstvo naro
da Jugoslavije za uvijek je osigu-rano
Jedinstvo i ravnopravnost naro-da
Jugoslavije iskovano u ognja
oslobodilačkog rata zajamčeno je
temeljnim zakonom naše zemlje
— Ustavom izraženo je u federa-tivnom
uredjenju naše države a
provodi se u djelo svakog momen-ta
na svakom koraku u svim za-konima
u svim radovima na iz-gradnji
zemlje u cijelom politi-čkom
i društvenom životu
Ideja jedinstva i ravnopravnosti
naroda Jugoslavije dolazi naročito
do izražaja i u Zakonu o Petogo-dišnjem
planu razvitka narodn"
privrede FNRJ u godinama 1947-5- 1
koji je iza Ustava jedan od naj-važnijih
temeljnih zakona razvit-ka
naše zemlje Zapravo provodje-nje- m
u djelo Zakona o Petogodi-šnjem
planu jedinstvo i ramopra-vnos- t
naroda Jugoslavije dobiva i
jača svoju realnu materijalnu pod
logu is--' biće
se odredbe nje- - stva s
se Ako to-nap- ori
svih naših una- - redoviti putnički
predjenje poštanski saobraćaj
rada
koji će veza se mole
dati biti bliži
Ćim su pripreme za izbor
delegata VII Hrvatske
Bratske Zajednice
su počeli nazivati sve
"pe- -
u nadi da će time
ufpjeti da izaberu većinu delega-ta
Kad Je delegata
poitalo Jasno da njihoe
nisu trče oni kanadskim
l američkim vlastima i iav-n- o
kleveću i viču I
piSu Jol više o u
uplašiti dio mtdoml rfld
AH ono što nije upla
članstvo za vrijeme još
manje će uplašiti delegate na kon-venciji
jer svaki pošten delegat
I delegatica znade da ovi ljudi opo
našaju onog lopova koji Je
1 tKuJj!e 111 1 1 ka Rad
sebe misij-n- ja tata! Drž tata!
Tko su ti ljudi koji se tako
razbacuju o
Njih se može
u tri U prvu
spadaju oni koji su po-bjegli
iz i
u Ameriku oni bez izu-zetka
služili Mussolinu i
Paveliću u ratu protiv svojeg
Medju ima i takovih
koji po selima i koncentracio-nim
logorima noževima vadili dje-cu
majčinih utroba sjekli na
panju glave starcima vadili iz gla-ve
oči živim
kuće i činili zlodjela a ne-koji
kratkog boravka na
američkom kontinentu već i ovdje
potežu na iene i potiču
pristaše da bodu nože-vima
I liudi koji mi za vrijeme
rata fašizma službeno
poznati kao i kvizlln-g- i
koji su rad! zlodjela
pobjegli pred narodnom pravdom
i onih čije ra obitelji klali
sada u Americi optužuju s "peto- -
su u ratu fašizma
sve što su imali da se što prije
ovog čovječanstva i
njegove porazi i Izbriše
lica zemlje sto bi rekli
Jefferson Lincoln i
Rooaeveit? bi ih bičem kao
Sto je Krist gonio njihove
su u njegovo ime
narod
U spadaju ov-dašnji
Paveilćevi ustaše koji su
prvi nakon kad
je američka vlada iSla da pogleda
u njihove Spilje raspustili
obu-stavili
novinu i poput Štakora se
u najdublje rupe koje
mogli naći I sada ovi
kvisling] optužuju s
rodol koji su čisti-li
ime čast i obraz našeg
od ustaškog koji sn ujedinili
I mobilizirali i
Hrvatice za ratnu da-vanje
Krvi Crvenom Križu
ratnih bondova i sve druge
ratne Kolike !i
drskosti kad ljudi koji su za vri- -
N O VOST1 Četvrtak 21 augusta 1947
naših naroda rastiće učvršćivati
se i produbljivati istom brzinom
istom snagom i istim zanosom ko-jim
se bude ostvarivao Petogodi-šnji
plan
Uzmimo samo jedan iz
Petogodišnjeg plana koji nam to
ilustrira pitanje
omogućavaju
brzu razmjenu dobara svih vrsta
od željeza ugljena i hrane do
knjiga pisama i pjesama A naš
plan i u oblasti sao
braćaja i u svim drugim obla-stima
predvidja ogroman napre-dak
Ukupno uzevši po Petogodi-šnjem
planu količina robe koja
će se na razne načine transporti-rati
biće 1951 godine više nego
dvostruko veća od ijedne godine
To znači da će pojedini kra-jevi
naše zemlje biti iza Petogo-dišnjeg
plana samom
dvostruko
bliže jedan drugom Konkretno
Ljubljana Zagreb i Beograd će
1951 godine biti na dužini
povezani modernom autocestom
skoro na cijeloj dvostrukom
željezničkom prugom a na
Beograd —Zagreb i plovnim vode
nim putem Na svim tim putevima
njegovim ostvarivanjem modernija saobraćajna sred-punjava- ju
Ustava brža i većini prevoznim ka-govo- m
ujedinjuju pacitetom nego dosad se
naroda za me još doda I
njihovog zajedničkog avionski po-razv- oja
zajedničkog života i I boljSanje telefonskih telegrafskih
Neizmjeran je doprinos i radio onda istom
ostvarivanje Petogodišnjeg plana vidjeti će Ljubljana Zagreb
učvršćivanju ravnopravnosti i i Beograd medjusobno
Omraženi petokolonaši nastoje
prišiti svoj žig rodoljubima
počele
Konvencije
ustaško-mače-kovs- ki
šefovi
demokratski nastrojene ljude
tokolonašima"
nakon izbora
klevete
upalile
tajno
denunciraju
"petokolonaštvj"
Jedan 'njihov
delegata
tjeran
J
svrstati
Hitleru
palili
druga
nakon
puške
protiv
osvetom
protiv davali
ovima
varali
dragu
ustaSkl
narodi
američke Hrvate
napore Amerike
detalj
Dobre
dosad
cijeloj
dužini
koliko
jeme rata pred oltarom govorili
da ni svom psu nebi dozvolili da
radi u narodnom pokretu za po-bjedu
Amerike fašizmom da-nas
govore o i
žig koji je na sve vijeke prišiven
na njih žele prilijepiti nekom dru-gom!
U treću spadaju oni
koji su do početka rata sara-djiva- li
sa ustašama a za vrijeme
rata se sakrili u narodni pokret
pobjedu nad fašizmom i činili sve
u svojoj moći da ga razore i uni
nadi da će bar fšate Tipičan primjer toga unamNarporud--
Silo izbora
kad
kao
nad
Vijeću Hrvat-skog
Porijekla koje su bili doveli
skoro do rasula tako da ga je tre-balo
još za vrijeme
rata i preko novina tražiti imena
i adrese glavnih i časni- -
mKon uieuo u uruuua „£„ vje m
sa svrati pozornost očajno ro(lolJubi 8vih pomiaih vikao: Držte te veikc e ajedničkim ra- -
bez-obilr- no
optužbama
"petokolonaštvu"?
kategorije
kategoriju
Jugoslavije doklatarili
se Svi su
na-roda
njima
su
iz
partizanima
svoje ljude
pvi
bili
petokolonaši
neopisivih
sa
Vasaington
Gonili
predia-nik- e
kategoriju
nacističkog bunda
svoju
petokotonalku organizaciju
posakrivali
su
"petokolona-Stvom- "
jube
blata
proizvodnju
kupo-vanje
saobraćaja
saobraćajne veze
Petogodišnji
zahvaljujući
poboljšanju saobraćaja
dužini
primjenom
"petokolonaštvu"
kategoriju
za
nom Amerikanaca
reorganizirati
odbornika
dom uspjeli da Narodno Vijeće po- -
novno dignu na visinu na kojoj se
je nalazilo kad je organizirano na
Prvom Kongresu Američkih Hrva-ta
oni su se povukli iz njega pre-S- li
u tabor Pavelićevih ustaša uje-dinili
e sa ratnim zločincima i
ada svi zajedno viču "petokolona-ši"
onima Iza čijeg rodoljubnog
rada su se za vrijeme rata sakri-vali
samo da prvom prilikom pre-dj- u
nazad u tabor ustala s kojima
su tajno i za vrijeme rata podrža-vali
veze i nastojali da uitašku
politiku unesu u narodni pokret
za pobjedu u ratu nad fašizmom
i u naše narodne organizacije
Nakon svrSetka rata svi pravi
narodni pokreti koji su rodjem iz
ratnih potreba ostali su lojalni
onim velikim idealima za koje je
čovječanstvo krvarilo na bezbroj
nim bojnim poljima u najvećem
svih sukoba u povijesti smj ta
Medju ove pokrete spadaju na id
no mjesto Kongres Američkih SI a
vena Ujedinjeni Odbor Južnovi i
venskih Amerikanaca i Narod
kolonaštvom" one rodoljube koji Vijeće Amerikanaca Ilnatsk
neprijatelja
kvizlinge
one
sve
i'onjeKia a njihove sastanke i
pokojni Rooeevelt slao članovi
svojeg kabineta i njihov rad ti
cao kao primjer čitavoj Amern i kako treba raditi za pobjedu nad
fašizmom To je činjenica koja
poput velikog spomenika stoji vi
soko iznad
kleveta
utaSko-maček-o =kih
S druge strane starokrajki us- - '
taški koljači njihovi američki ko- - i lege i mačekovci su ostali lojalni
fašizmu i sada u momentalnom
jurišu reakcije u Americi koju na-rod
odlučno suzbija žele paradi
rati kao neki rodoljubi i pobornin
za demokraciju pa čak i za slo
bodu Mogu oni tako paradirati
pred Thomasom i Ranki nom ured
Hearstom i Howardom ovi niitna
mogu i vjerovati i iskorištavati ih
u borbi protiv demokratskih i ?ra-djansk- ih
prava američkog naroda
ali njima ne vjeruju niti mogu
vjerovati američki Hrvati i Hrva-tice
kojima su ovi ovdje u čoj-stvu
petokolonasa okaliali narodno
Ime a oni u staroj domo%iri klali
najbliže i najmilije
koliko će ipuija-anj- e Plana samo Eto -- amo om neznatni detalji koliko planska privreda kroz na- - ktoru saobraćaja pridonijeti uzeti iz retogodinjeg plana do rednih pet godina doprinosi učvrš- - njihovim povezivanju njihovom
jedinstvu
Ih uzmimo drugi sličan primjer
— pruga šamac-Sarajev- o Izgrad-nja
pruge normalnog kolosjeka
Samac —Sarajevo približiće Sara-jevo
svim ostalim centrima Jugo-slavije
već ove godine više nego
dvostruko A to znači ubrzaće iz-mjenu
dobara izmjenu misli iz-me- dju naroda Bosne i Hercegovine
i ostalim naroda naše zemlje već
ove godine toliko da će to svakako
uticati na produbljivanje jedinstva
i učvršćivanje ravnopravnosti na-roda
Bosne i Hercegovine sa osta-lim
našim narodima Medjutim
primjer pruge šamac-Sarajev- o nije
značajan samo po tom za produb-ljivanje
jedinstva i učvršćivanje
ravnopravnosti naših naroda Osim
toga što pokazuje koliko će se Sa-rajevo
približiti ostalim centrima
naše zemlje on je još značajniji
po tom što na izgradnji te pruge
sudjeluje zbratimljena divna Tito-va
omladina iz cijele Jugoslavije
ravnopravna i jedinstvena iznad
svega 'Takav metod rada primje-njuje
se i primjenjivaće se i na
drugim važnim radovima iz Peto
godišnjeg plana — a njih Ima pu-no
Zar izgradnja fabrike teških
mašina alatljika u Zelezniku kod
Beograda gdje takodjer sudjeluje
omladina iz svih krajeva Jugosla-vije
nije još jedan dokaz neizmjer-ne
snage bratstva naših naroda
koje se ve vie rasplamsava os-tvarujući
zadatke iz Petogodišnjeg
plana
Vičite vi gospodo usta'e i ma-čekov- ci
do iznemoglosti Idite '
denuncirajte kod Thomasa i Ran-kin- a
Ako vas iskustvo nije nau-čilo
do sada ono će vas naučiti
naskoro da čim više vičete da se
tim više diskreditirate kod naroda
Sva vaša vika o "petokolonaštvu"
ne može u ovima američkih Hrva-ta
I Hrvatica pokriti vaša nedjela
a još manje zabašuriti ratni i po-slje-ra- tni
rodoljubni rekord onih
protiv kojih ste uperili svoje ot-rovne
strijele To će vam tako
odrješito reći I delegati i delega-tic- e
VII Konvencije Hrvatske Brat-ske
Zajednice koje želite uplašiti
a znate da se oni ne boje nikak-vog
plašenja a najmanje vašeg
jer tko se " može bojati narodnih
izdajica koji su pobjegli od stra-ha
pred pravdom svojeg vlastitog
naroda? —
I' Borić
PORAST RIBOLOVA U
JUGOSLAVIJI
Split — Na obalama Dalmacije
u prvom polugodištu ove godine
ulovljeno je 5 milijuna 420 hiljada
kgr ribe u vrijednosti od oko (50
milijuna dinara čime Je premaSen
prosječan lov ribe za posljednjih
20 godina U cijeloj prošloj go-dini
ulovljeno je oko C5 milijuna
kgr ribe u vrijednosti od oko 77
milijuna dinara Od ulovljene ribe
ove godine u inostranstvo je izve-zeno
1 milijun kgr Naročita paž-nja
poklonjena je dubinskom ribo
lovu na otvorenom moru koii ra
nije u Jugoslaviji nije konJćcn
rfJffi3Jt-??A- 3
voljno jasno ukazuju na ulogu ko
ju će njegovo provodjenje u djelo
imati na zbliženje naših naroda
Učvršćenju i produbljivanju jedin-stva
i ravnopravnosti naših na- roda pridonijeće svaki udarac kra-mpa
svaki zavrtanj ra stroju sva-ko
zasijano zrno — sve pa i naj-manje
što se učini za ispunjavanje
Petogodišnjeg plana
Jedinstvu i ravnopravnosti naših
naroda doprinosi Petogodišnji plan
tim što se u njemu predvidja likvi-dacija
privredne tehničke i kultur-ne
zaostalosti općenito kod nas a
naročito likvidacija razlika u fte-pen- u
razvoja na privrednom i kul-turnom
polju izmedju pojedinih na
rodnih republika Govoreći o teme
drug Andrija Hebrang u svom
ekspozeu o Petogodišnjem planu je
rekao: "Bratstvo i jedinstvo naših
naroda ostalo bi pusta fraza kad
plan ne bi predvidio mjere za uki
danje velikih privrednih i kultur-nih
razlika u stupnju razvitka po-jedinih
republika" Zato je u sa
veznom planu i predvidjeno da se
većim investicijama u zaostalim
republikama podigne vrijednost
proizvodnje do 1951 godine na od-govarajuću
visinu Samo vrijed
nost proizvodnje industrije rudar-stva
i elektroprivrede povećaće se
do 1951 godine (prema 1939 go-dini)
u Bosni i Hercegovini za
preko deset puta u Makedoniji za
preko 26 puta a u Crnoj Gori gdje
industrijska rudarka i elektro-privredn- a
proizvodnja gotovo nije
postojala ona će 1951 godine do-stići
vrijednost od jedne milijarde
i 100 miliona dinara Jasno je da
će ovo dovesti do svestranog eko-nomskog
i kulturnog izdizanja tih
republika a time i do zbrisanja raz-lika
koje još postoje Izmedju njih
I drugih republika Tako privredne
i kulturno uzdignute će repu-blike
moći u daljnjoj izgradnji na-še
zemlje daleko bolje i više dje-lovati
na korist cijele zajednice
To će se sve konačno odraziti u
osjećanjima sve jačeg jedinstva i
sve veće ravnopravnosti medju na-šim
narodima to će se odraziti u
razvijanju i jačanju novog jugo-slavenskog
patriotizma
Petogodišnji planovi pojedinih
narodnih republika koji su done-seni
ili će biti doneseni ovih dana
takodjer sasvim jasno pokazuju
u
naroda mogao
Lovrel V Hm
maršalu odjeću
jedećl brzojav:
UNRRA završava svoju
djelatnost u Jugoslaviji naša mi-sija
u ee zatvara 30 lip-nja
— to u ime medjunarodne
organizacije koja predstavlja 48
nacija želim da ovom prilikom
izrazim priznanje na Valoj
suradnji s našom misijom kao
na odličnom sistemu koji ste VI i
Vaša vlada primijenili u cilju ras-podjele
isporuka UNRRA-- e
Efikasnost Vaše koja
osigurava da roba UNRRA-- e sti-gne
do svih onih kojima je nami
jenjena — do narodnih masa —
ostavila na mene dubok utisak
prilikom mojeg skorašnjeg posje-ta
Vašoj zemlji Vaša zemlja je ko-ristila
najveći dio UNRRA-ini- h
odjeće u Europi znatan
d isporuke medicinskog materi- -
sy$&&3
"Uhat a team c are eh Frank? You turn stcam vahes and
I pour the hcat on jou Ha ha ha!"
ćivanju jedinstva i produbljivanju
bratstva naroda Jugoslavije Peto-godišnji
planovi pojedinih narod-nih
republika potvrdjuju savez-ni
petogodišnji plan ni najmanje
ne krnji privrednu samostalnost
pojedinih narodnih republika Na-protiv
svaka narodna republika
izradjujući svoj Petogodišnji plan
je premašila zadaće po-stavljene
saveznim Petogodišnjim
planom Učinila je to svaka repu-blika
prema svojim mogućnostima
ne dirajući u osnovni pravac koji
je bio dat saveznim planom kako
je to bilo naglašeno u debati o
saveznom Petogodišnjem planu
Tako na primjer u petogodišnjem
planu Narodne Republike Srbije
pored toga što se osigurava izvo-djen- je
zadaća iz saveznog Peto-godišnjeg
plana poduzima se ta-ko
grandiozno djelo kao što je ko-panje
kanala Dunav —Tisa— Du-nav
A u planu Narodne Republike
Hrvatske ne samo da se detaljno
razradjuju zadaci odredjeni u sa-veznom
Petogodišnjem planu nego
se on znatno proširuje konkretno
se odredjuje mjera za njegovo iz-vršavanje
i premašivanje Kako se
drugačije mogu shvatiti najdetalj-nije
razradjene mjere za elektrifi-kaciju
gotovo cijele Hrvatske u
njezinom petogodišnjem planu ?
Slično je sa petogodišnjim pla-nom
Bosne i Hercegovine a i osta-lih
narodnih republika Svi se oni
odlikuju tim da samostalno razra-djuju
savezni Petogodišnji plan
da ga nastoje proširiti i premašiti
na taj način pridonijeti što iše
zajedničkoj stvari
Promatrani zajedno savezni Pe-togodišnji
plan i petogodišnji pla-novi
pojedinih narodnih republika
pružaju sliku nevidjenih mogućno-sti
i svijetle perspektive privred-nog
razvoja ali ujedno sve većeg
i čvršćeg jedinstva i ravnoprav-nosti
naših naroda
Gigantski poduhvat industrijali-zacije
i elektrifikacije naše zemlje
u kojem će se naši narodi pleme-nito
natjecati da ostvare i prema-še
zadaće iz Petogodišnjeg plana
iskivaće na taj način nesalomljivi
novi jugoslavenski patriotizam u
moćno oružje protiv svih mogućih
neprijatelja a za daljnji razvoj
svestrani napredak naših naroda
ha Sarajčić
Unra Jugoslaviji
Povodom završetka rada misije ! jala Raduje me Sto znamo da Je
UNRRA-- e u Jugoslaviji generaln' dio Jugoslavije top-direkt- or
UNRRA-- e kaputima i dobrim cipelama
Rooks uputio je Titu §11- - j zamijeniti svoju istrošenu
"Pošto
i
Beogradu
ove
naše
i
raspodjele
je
is-poruka
i
MMzmH
the
da
proširila i
i
i
i
i
i
i
i
za vrijeme rata Radujemo ee za
jedno Vama Sto je spriječeno
nekoliko prijetećih epidemija a na- -
ročilo tif's koji je prouzrokovro
tolike žrtve u Jugoslaviji posllio
prošlog rata a zatim se raSirio po
Europi
Iako je hrana sačinjavala naf
veći dio naših isporuka mi ima
Vam takodjer poslali znatne koli-čine
poljoprivrednog materijala
Promatrali smo kako ste preko za-druga
najefikasnije iskoristili taj
materijal u svrhu povećanja Vaše
ovogodišnje jesenje žetve Iskreno
se nadamo da će žetva biti toliko
obilata da će podmiriti potrebe
Vaših naroda i da će nešto pre-ostati
za pomoć oskudnijim rasje-dima
Kada uskoro stigne u Vaše luke
ostatak isporuka UNRRA-- e pred-vidjen- ih
planom naš program za
Vašu zemlju u iznosu od 420000
Tnlijunn dinara bit će izvrien za
preko 99r'r Humani cilj UNRRA-- e
i i nacija koje su davale doprinose
hio je da Vam ta roba omogući
1 1 1 čen je teiih rana Vaših naroda
a 7adovoljstvom konstatiramo
da u gigantskom poslu obnove koji
loži pred Vama raspolažete ta- -
k d i r rukama i srcima hiljada iz- -
bii "lu a Jugoslavena koje je UN- -
(R repa tri rala iz logora raselje- -
h lica sa Srednjeg Istoka i rat- -
h Hi jelova Europe
1! l" ie zadovoljstvo raditi s Va
m lađom na ovoj zahvalnoj
tvari Zaključujući svoj rad Sa- -
' d Vam čestitke na dosada po--
-- tttmutom ufpjehu kao 1 Bale
rajbolie želje za VaSu
obr u i blagostanje"
IZLOŽBA U ZABREBU
Oibnnik — Oi?e godine bHt
'c i Zagrebu otvorena izložba
"Dvanaest vjekova civilizacije Jal-- r
i -- luena" U vezi s tim ovih
(i a ie boravio u Dubrovnika pro-fesor
Akademije likovnik snjet- -
-- t i anja Kadau koji je ita-- 1
i" ni7 umjetničkih slika za izlo-l- u
Medju izabranim slikama na-li- zi
se "N'avjeStenje" od Nikole
!Widarevića "KrStenje Isuovo"
od Mihaila Hamdžića dubrovačkih
ma Utora XV i XVI i jeka koji su
i jedno i osnia?i Dubrovačke sli-- i
karskr kole