Novosti, May 30, 1946

              s— -- i — V ssjsjsjsjsjsjsjsjsjsjsjsjsjsjsjsjsjssjsjsjsjssm ppi iBiii
H KHHIk vbbsbsbsbsbsbV LbsbsbsbsbsbV IH BHBHH IHlHHHIB ADRESA NOVOSTI IIIMhHi WiJH? JHH Wv I wV lc%AV la c k HHi sHbbsbbbsbssbbssbbssBbH P7rincjruflma n-- sitrrpncjpa5ti
206ToArodnetloaid1 e OSnt t W IH 5P5 SIEbH v OissssssssssB' bv sssfl bbsbsbk JDužannoHg rOvanttaariiza
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God 6 Broj 816 TORONTO ONTARIO THURSDAY MAY 30TH 1946 VoL 6 No 816
DOBILI SU DVA PUTA VISE
DRUGA
Komunistička Partija ćehoslo-vačk- e
Unijela je u prošlonedjelj-nl- m
taborima ogromnu pobjedu
dobivši dva puta više glasova a
prema tome i poslanika nego bilo
Loja druga partija
Prema posljednjim vijestima
Komunistička Partija čehoslova-čk- e
dobila je preko 2750000 gla-sova
ili 114 poslanika
Ostale druge partije dobile su:
Socijal Demokrati 36 Nacionalni
Socijalisti (Bcncšova) 55 Katoli-čka
partija 47 Slovačka Demo-kratska
partija 41 Sedam posla
niikih mjesta još nije odredjeno
Na osnovu do sada iznešenih
rezultata zaključuje se da su Ije-vičars- ke
partije u potpunoj kon-troli
čehoslovačkog racionalnog
života dobivši više od 200 narod-nih
poslanika prema ne potpunoj
stotini desničarskih partija koje
su u glavnom imale podrške u ne-kojim
predjelima Slovačke
Komunisti Socijal Demokrati i
IJeneiovci koji su i prije izbora
suradjivali nastaviti će surad-njom
i poslije izbora kao tri vode-će
partije u zemlji Sve tri partije
ktoje na stanovištu velikih socijal-nih
reforma puteni kojih će se
omogućiti bolji život naroda čeho-slovač- ke
stoje za usku suradnju
sa Sovjetskim Savezom Jugosla-vijom
Poljskom i ostalim savezni-čkim
zemljama
Budućda je Komunistička Par-tija
najjača I po broju poslanika i
po primljenim glasovima koji u
nekojim predjelima zemlje zahva- -
taju po C0 posto cijelokupnog sta- - i
novništva premijerstvo države
pripada komunistima Sadanji pre-mijer
Zdenek Fierlingcr Socijal
demokrata biti će po svoj prilici
zarajenjen po Klement Gottvvaldu
tajniku Komunističke Partije Če-hoslovač- ke
KLKMENT GOTTNALD
Poslije objavljenih rezultata
iebora sadanji premijer Zdenek
Fierlinger je rekao: "Izbori nisuj
donijeli iznenadjenja Nitko nije
očekivao poraz Komunističke Par-tije
Narodne mase znaju da bez
komunista fašističke sile nikada
nebi bile poražene Pored toga ne-ma
dvojbe da je naš veliki sjever-ni
susjed i saveznik (Sovjetski Sa-vez)
imao uticaja na mnoge izbor-nike
iako se nikada ne miješa u
naše unutarnje probleme"
"Komunistička Partija čehoslo-vačk- e
je oduvjek zagovarala na-cionalno
jedinstvo i naši narodi
razumjeli su značaj i svrhu ovak-vog
jedinstva Rezultati u Slova-čkoj
ne mijenjaju slike oni tek
objašnjavaju stanovitu zaostalost
od političkog razvitka ostalog di-jela
naroda što se pak Socijal
Demokrata tiče mi želimo ostati
jaka grupa podržavajući nekoje
glavnije pozicije u oči relikih i
odlučnih problema sa kojima se
suočavamo"
Rezultati izbora proslavljeni su
po cijeloj zemlji velikim narodnim
manifestacijama U Pragu i osta-lim
gradovima narod je klicao Ko-munistič- koj
Partiji Sovjetskom
Savesu Jugoslaviji i ostalim sa-vemid- ma
Na drugu stranu kod
desničarskih partija kao i kod nji-hovih
prijatelja u inostranstvu
pasa se potištenost i briga
Remltati čehoslovaekih izbora
su joi jedan dokaz da su narodi
GLASOVA NEGO BILO KOJA
PARTIJA
Europe i sujeta krenuli puti ic
progresa da su krenuli u bolju bu-dućnost
rješavajući se svojih sta-rih
partija reakcionarnih partija
koje su ih vodile u ratove i neiz-vjesnost
MARŠAL TITO U
MOSVKI
PRIMLJEN PO STA U IM
MOLOTOVU
London 28 Maja — Premijer
Sovjetskog Sae7a Josip (St-aljin
i ministar anjskili poslova
V M Molotov primili su danas
maršala Tita predsjednika ju-goslavenske
lađe
Moskovski radio je najavio
dolazak maršala Tita koji je za
vrijeme dočeka po visokom sov-jetskim
državnicima rekao:
"Narodi Jugoslavije uvjerili
su se tokom ove godine da u
Sovjetskom Savezu imaju svog
najboljeg i najvećeg branitelja
Koji im pomaže u rehabilitaciji
njihove zemlje isto kao što im
je pomagao i za vrijeme rata u
borbi protiv fašističkih okupa-tora"
Britanska štampa popratila
je dolazak maršala Tita u Mos-kvu
nagadjanjima da će se u
Moskvi izmedju sovjetskih pred-stavnika
i maršala Tita ras--'
pravljati pitanje Trsta — tog
spornog pitanja izmedju Sovjet-skog
Saveza i zapadnih savez-ničkih
sila
Do ovog zaključka dolazi lon-donska
štampa još i zbog juče-rašnje
Molotov e izjave u kojoj
je Molotov obnovio svoje ranije
stanovište o opravdanim jugo-slavenskim
zahtjevima po pita-nju
Trsta
VELIKA BRITANIJA
PROTESTIRA
London 23 Maja — Vlada Ve-like
llritanije uputila je još na 20
maja službeni protest protiv "sme-tanja- "
u sjevero-istočno- j Italiji i
"neprijateljskog" raspoloženja ko-jeg
Jugoslavija gaji prema Veli-koj
Ilritaniji
U objašnjenju protesta vladin
predstavnik je rekao da se Jugo-slavija
nastoji "odijeliti od zapada
i priljubiti k istoku"
Medju ostalim u noti se prote-stira
radi toga što je britanskim
tvorničarima "zabranjeno" nadzi-ranje
njihovog vlasništva u Jugo-slaviji
a na predjelu Julijske Kra-jine
da su "održavane" demonstra-cije
sa anti-britanski- m lozinkama
itd
Na londonsku notu jugoslaven-ska
vlada još nije odgovorila Po-stoji
mišljenje da će nota biti
jednostavno ignorirana kao neos-novana
isto kao što je ignorirana
i druga američka nota po pitanju
svjedoka izdajniku Draii Mihajlo-vic- u
30000 VETERANA ĆE SE NA-MJESTITI
NA FARMAMA
Prema izvještaju ministra Mac-kenz- ia
oko 30000 kanadskih vete-rana
će se namjestiti na farmama
u raznim predjelima zemlje Je-dan
dio njih je na vladu apelirao
Sa finandjalnu pomoć koju je
vlada odobrila
PREKO BILIJUNA DOLARA
KREDITA ZA FRANCUSKU
Sjedinjene Države odredile su
$1370000000 kredita za Francu-sku
pomoću kojeg kredita Francu-ska
će od Sjedinjenih Država na-bavljati
potrebne stvari za rekon-strukciju
zemlje Nagadja se da
je Francuska dobila ovaj kredit
baš u oči hbora sa priieljkivanjem
američkog kapitala da utječe na
ishod dolazećih izbora
Maršal Tito i Vjećeslav Mololov Slika je snimljena prigodom zadnje posjete maršala Jugoslavije
Sovjetskom Savezu Ponovna posjeta Tita Moskvi još više će učvrstiti vezu i bratstvo naroda Jugo-slavije
sa narodima Sovjetskog Saveza
Molotov o
LOVAČKO!
pariškoj konferenciji
Donašamo puni tekst Molotove izjave o nedavno održa-noj
konferenciji ministara vanjskih poslova četiriju velikih sila
Razćinjavanje Molotova o konferenciji o njenim uspjesima i
neuspjesima o razlozima radi kojih konferencija nije uspjela
1 je od ogromnog značaja Proučavati Molotovu izjavu znači
upoznati so ne samo sa razlozima o neuspjehu konferencije
već i o suprotnostima odnosno različitim pogledima na posije-rat- ni
svijet po Sovjetskom Savezu sa jedne Engleskom Ame-rikom
i Francuskom s druge strane Tekst Molotove izjave do-nesene
u Pravdi glasi:
"Konferencija vijeća minista-ra
vanjskih poslova u Parizu
održana je u suglasju odluka
moskovske konferencije triju
ministara u decembru prošle go-dine
Poznato je da je moskovska
konferencija rukovodjena di-rektivama
berlinske konferen-cije
prihvatila označenu odluku
o pripremanju mirovnih ugovo-ra
za Italiju Rumunjsku Bu-gars- ku
Madjarsku i Finsku
Sovjetska delegacija je na za-sjedanju
u Parizu zauzela sta-novište
da je obavezatno po-trebno
ispuniti odluku moskov-ske
konferencije koja traži sa-zivanje
jedne konferencije za
raspravu spomenutih mirovnih
ugovora nakon se nacrti za te
ugovore dovrše
Prema odluci moskovske kon-ferencije
nužno je da se o stva-ranju
gore pomenutih ugovora
r postigne potrebni sporazum iz
medju vlada sovjetskog Saveza
Velike Itritanije i Sjedinjenih
Država i obzirom na Italiju da
se postigne sporazum takodjer i
sa Francuskom
To znači da su te vlade dužne
prepremiti nacrt tih ugovor pri-je
saziva mirovne konferencije
od 21 nacije
PUT BVKNESA' JE PUT
DVIJU KONFERENCIJA
Drukčije tumačenje moglo bi
dovesti do situacije gdje bi re-cimo
umjesto jednog nacrta
mirovnog ugovora sa Italijom
podnijeli dva nacrta konferenci- -
ji
U takvom slučaju jedna gru-pa
učesnika na konferenciji pot-pisala
bi jedan mirovni ugovor
dok bi druga grupa učesnika
potpisala drugi mirovni ugovor
— što bi u tvari značilo fija-sko
bilo kakvoj pomisli za je-dinstvo
na mirovnoj konferenci- -
ji
Kad bi slijedili taj put imali
bi ne jednu mirovnu konferen-ciju
nego dvije mirovne konfe-rencije
i tako bi težnje naroda
za stabilan mir bile osujećene
Da je takva situacija nepravil-na
potpuno je jasno
Kadi toga sovjetska delega-cija
se nije mogla složiti predio-go- m
američke delegacije da se
odredi dan za saziv mirovne
konferencije bez obzira na
predhodni sporazum o pripremi
mirovnih ugovora
Takodjer je potpuno jasno
da ovaj predlog američke dele-gacije
koji je bio poduprt i po
britankoj delegaciji djeluje
protivno odlukama berlinske i
moskovske konferencije i u op-ćenitom
smislu mogao bi dove-sti
do skrajno neželjenih poslje-dica
za buduće razvijanje prija-teljskih
odnosa medju narodima
koji teže za uspostavom stabil-nog
mira
Kadi toga su napori sovjetske
delegacije u Parizu imali za cilj
stvoriti sporazumne odluke na
glavnim pitanjima o nacrtu mi-rovnih
ugovora sa Italijom Ru-munjskom
Bugarskom Madjar-sko- m
i Finskom
POSTIGNUTI NEKI POZI-TIV- NI
REZULTATI
Mora se priznati da su u tom
pogledu postignuti neki pozitiv-ni
rezultati prem se ne mogu
računati kao dovoljni Kao re-zultat
rada na pariškoj konfe-renciji
pripreme mirovnih ugo-vora
za Rumunjsku Ilugarsku
Madjarsku i Finsku osim eko-nomskih
klauzula koje nisu ni
razmatrane smatraju se u glav-nome
dovršene
Vlade koje su bile zadužene
za pripremu tih ugovora složile
su se na svim bazičnim pitanji-ma:
na teritorijalnim i vojnim
uredjenjima reparacijama i
drugim pitanjima To je ilustri-rano
činjenicom što je preporu-ka
sovjetske vlade — na uslovi-m- a
razoružanja u kojima su sa-mo
osnovne obaveze satelitskih
država bile uključene — upo-treblje- na
kao baza za gore po-men- ute
mirovne ugovore koji u
potpunosti osiguravaju legitim-ne
interese saveznika bez bilo
kakvog uplitanja iz vana u unu-tarnje
poslove tih država
Pitanja koja su ostala ne rje-še- na
obzirom na mirovne ugo-vore
sa Rumunjskom Bugar-skom
Madjarskom i Finskom
odnose se u glavnom na ekonom-ske
strane ugovora koje do sa-da
nisu bile raspravljane po vi-jeću
ministara vanjskih poslo-va
ali su bile raspravljane po
specijalnim komisijama gdje su
pronadjene razlike
A takva pitanja kao što je
trgovanje i plovidba po Dunavu
koliko se odnese na važne inte-rese
podunavskih zemalja su
već bila raspravljana više nego
jednoć po vijeću ministara vanj-skih
poslova
PITANJE DUNAVA
Sovjetsko je gledište da se
ovo pitanje ne može raspravlja
ti i na njemu stvarati zaključci
bez učešća podunavskih zema-lja
ako ćemo se rukovoditi že-ljom
za razvijanje prijateljskih
odnosa sa ovim zemljama Pita-nje
uprave o plovidbi po Duna-vu
je na prvom mjestu stvar
samih podunavskih zemalja i o
njemu se ne može odlučivati u
mirovnim ugovorima sa pojedi-nim
podunavskim državama
Ne može se smatrati pravil-nim
ni to ako stanovite nc-po-dunav- ske
države prisvoje sebi
pravo diktiran ja svoje volje po-dunavskim
državama i nameta-nja
uprave na Dunavu koja ne-bi
koristila interesima podunav-skih
država naročito podunav-skim
savezničkim državama
(Cehoslovačkoj i Jugoslaviji)
što se tiče mirovnog ugovora
sa Italijom situacija je daleko
zamršenija Ovdje su pronadje-ne
razlike na nekoliko osnovnih
pitanja kao na primjer o repa-racijama
o sudbini bivših tali-janskih
kolonija o talijansko-jugoslavensk- oj
granici i sudbini
Trsta te na nekoliko drugih pi- -'
tanja
Uzmimo pitanje reparacija U
1941-4- 2 godini nekoliko stotina
hiljada trupa fašističke Italije
navalilo je na teritorij SSSR
Zajedno sa hitlerovcima te tru-pe
su opustošile prijestoljnicu
Sovjetske Iijelorusije Minsk i
onda Harkov i mnoge druge
gradove i sela u Ukrajini stig-le
do rijeke Don i nanijele
strašne štete našoj zemlji
SOVJETSKI REPARACIONI
ZAHTJEVI
Invazijom na Jugoslaviju Gr-čku
i Albaniju talijanske fašis-tičke
trupe su i u tim zemljama
prouzročile strahovite štete No
uzimajući u obzir činjenicu da
je posljednje godine rata demo-kratska
Italija učestvovala na
strani saveznika Sovjetski Sa-vez
je ograničio svoje repara-cion- e
zahtjeve za vrijeme od
šest godina na vrlo umjerenu
svotu od 100 milijuna dolara
To u najmanju ruku treba
služiti kao opomena da se ne
može opraštati za agresiju i in-vaziju
na tudje teritorije U Is-to
vrijeme Sovjetski Savez tra-ži
opravdane reparacione zah-tjeve
za Jugoslaviju Grčku i
Albaniju što iznosi svotu od
200 milijuna dolara
Te brojke pokazuju da naši
reparacioni zahtjevi na Italiju
mogu nadomjestiti samo mali
dio one štete koje nam je ona
nanijela u godinama rata
Reparacioni zahtjevi Sovjet-skog
Saveza na Italiju bili su
poduprti na konferenciji u Pa-rizu
samo po francuskoj dele-gaciji
Američka delegacija a
zajedno snjome i britanska nije
podupirala čak ni-t- e opravdane
zahtjeve Sovjetskog Saveza
Dovoljno je reći da je delegaci-ja
Sjedinjenih Država Amerike
(Prenos na str 4)
Solidarnost američkih
i kanadskih mornara
AMERIČKI MORNARI NEĆE ISKRCAVATI KANADSKIH BRO-DOV- A
KOJE SU UKRCAVALI KANADSKI ŠTRAJKOLOMCI
Ottawa 20 Maja — Na minis-tra
pravde Louls St Laurenta
stalno dolaze brzojavi u kojima
vodje zanatsko umjekog pokreta i
rarni unijski lokali strogo protes-ti
ni ju protiv nepravednog hapše-nja
vtrajkajućih pomoraca na ka-nadskih
jezerima
l''lu ij'-k- e vlasti dočekuju po- -
i 'Hi' kad izlaze iz brodova i u
grupama ih vođe u zatvor Već su
d( i -- ada zatvorena 52 štrajkaša u
M mtrealu Vellandu Torontu i
drujrdje Očito je da brodovlasnici
vlasti namjeravaju zastrašili
štrajkaše i na taj način ih prisilili
na posao pod onakvim uslovima
radi kojih su izašli na štrajk
Policija hapsi štrajkaše po rat-nom
zakonu (Canada Shiping Act)
kojeg je federalna vlada usposta-vila
Još 1943 godine i po kojem se
napuštanje posla na brodovima
smatra "dezertiranje" sa dužnosti
Na protestne brzojave u Ottavvu
ministar pravde odgovara da fe-deralna
vlada ne hapsi štrajkaše
niti da je bilo komu dala naredje-nj- e
za hapšenje Ali činjenica je
da je hapšenje po ratnom zakonu
otpočelo još prije nego su pomorci
izašli na štrajk i da policija još
uvjek zatvara U brzojavima mi-nistru
pravde vodje zanatskih uni-ja
traže da se ovaj zakon nepos-redno
ukine i zatvoreni pomorci
neposredno puste na slobodu Po
ovom zakonu kaže I A Dunlop
predsjednik Ontarijske Federacije
Rada brodovlasnicima se daje pri-lika
pomorce držati u ropstvu ka-kvo
je vladalo još u 17-sto- m sto-ljeću
Odbijanjem zahtjeva zanat-skih
unija za ukinuće tog zastarje
demokratska
omogućavati
opravdano
skraćivanje
Tražimo čovječnost pravicu
GLAVNOM ODBORU HRVATSKE SELJAČKE STRANKE
U KANADI
U sa otvorenim pismom članstva odsjeka G44
glavnom Seljačke pročita-ju
urednički članak
Hamilton Ont — Prije dvije
godine kad je počela akcija a
sakupljanje novčano pomoći za
naš narod u staroj domovini HSS
u Kanadi isto j počela aa sakup-ljanjem
ali posebno od naših dru-gih
organizacija
U isto vrijeme na sjednici od-siek- a
C44 podnesen je
da i mi pomognemo u toj
akciji Vjerujući u poštenje i pa-triotizam
braće od odsječna
sjednica odobrila je iz blagajne
Gnijezda pomladka 397 od
$3000 (pedeset dolara) vjerujući
da će braća od HSS izvršiti svoju
dužnost i poslati ili predati isti no-vac
u za to odredjene svrhe tj
predati u pomoć našim siromaš-nim
ali herojskim narodima u sta-roj
domovini
čekajući dvije godine da braća
izvrše svoju dužnost i na koncu
misleći da će barem njihova kon
vencija izvršiti tu duinost dogo
dilo se obratno Konvencija odo-brava
$400000 u nekakav "borbe
ni fond" a o pomoći narodu na či
je ime su sakupljali novac nema
ni govora
Na temelju gore navedenih či
njenica odsjek G44 na proš-le
dvije sjednice uzeo je na raspra
vu i pitanje tih $8000 koji su pre
dani HSS u Kanadi a a pomoć
postradaloj u staroj domo-vini
Došlo se je do jednoglasnog
zaključka da javno tražimo od
HSS u Kanadi da naših $5000 od-mah
povrate u blagajnu
397 ili da se novac preda Vijeću
Kanadskih Južnih Slavena da ga
preda u za to odredjene svrhe
Vjerujući da će se braća drfati
čovječnosti i pravice te će izvršiti
svoju duinost
Bilježimo se:
Za Pomladak 397 Mary Sosta-ri- ć
upraviteljica i Petar Oreško- -
log zakona federalna vlada odbija
radnicima priznati njihova najos-novni- ja
prava koja
su branili tokom ovoga rata To
na drugu znači
brodovlasnicima da i dalje odbija-ju
zahtjeve Canadian
Seamen's unije za
radnog vremena na 8 sati dnevno
Protesti stalno dolaze na min-istra
pravde Sve unije i unijski
i
vezi HBZ
odboru Stranke molimo čitaoce da
HDZ apel
nešto
HSS
svotu
HDZ
braći
Pomladka
isto
ruku
vodje ističu da je sramota što se
u tako demokratskoj zemlji kao
što je Kanada ovako drsko postu-pa
prema štrajkašima i narušuje
principe demokracije i pravde
Strajkujući pomorci se pak i us-prkos
policijskog hapšenja i zas-trašivanja
drže odlično Izmedju
pomoraca i naroda vlada uzorna
solidarnost Narod svim silama
pomaže štrajkaše brine se za nji-hovu
hranu i sve ostalo što je po-trebno
u vezi sa štrajkom Naroči-to
je značajno za borbu štrajkaša
i njihovu pobjedu to što je Natio-nal
Maritine unija u Sjedinjenim
Državama koja broji preko 100-00- 0
članova obećala da američki
mornari neće iskrcavati kanadskih
brodova sa kojima će upravljati
štrajkolomci Američki pomorci
mogu u tom pogledu mnogo uči-niti
za punu pobjedu njihovih dru-gova
u Kanadi
Dok se ovako razvija situacija
na žtrajkovnoj fronti kanadskih
pomoraca Canadian Seamen's uni-ja
ulaže sve napore za nagodbu
sa brodovlasnicima o unijskom
programu U Ottavvi se ovog časa
održava posebna konferencija iz-medju
brodovlasnika i unije gdje
prisustvuju i predstavnici federal-nog
odjeljenja rada
vić bivši upravitelj (koji je pre-dao
novac)
Za odsjek 611 HBZ Petar Dro-zan- ić
predsjednik i Filip Zebić
tajnik
PS Ja niže potpisani isto se
priključujem gornjoj potražnji i
tražim moj novac na isti način tj
da se povrati meni lično ili pošalje
u za to odredjene svrhe
Steve Illažeković
PRED IZBORIMA U
FRANCUSKOJ
Socijalistička Partija Francus-ke
ponovno je odbila da zajedno
sa komunistima podje u dolazeće
izbore koji će se odriavati 2 juna
Socijalisti se nadaju da će na ra-čun
komunista povećati broj svo
jih mandata i tako postati vodeća
stranka
BYRNES POBIJA DA JE STVO- -
REN ANGLO-AMERIČ- KI
BLOK
Američki driavni tajnik Dyrnes
pobija optuibu sovjetskog minis-tra
vanjskih poslova Molotova da
su Sjedinjene Driave I Engleska
stvorile blok protiv Sovjetskog
Saveta Byrnes joi navodi i to da
se on nada da će četvorica minis-tara
vanjskih poslova Ipak savla-dati
sve zapreke koje Ih dijele i
stvoriti sporatum o mirovnim ugo-vorima
za bivše neprijateljske
zemlje On se nada takvom uspje-hu
na dolatećoj konferenciji 15 ju-na
u Parizu
prrrsBURGH u poplavi
Mttsburgh i okolica i me u
godine postradali uslijed nabujalih
rijeka Računa se da je na stotine
osoba ostalo bez krova