000137 |
Previous | 1 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
p?f!PHPillIMI11 T CIJENA PRETPLATA: ADRESA NOVOSTI Za godinu S400 206 Adelaide St W Za pola godine $250 Toronto 1 Ont Za SDA S500 Za Jugoslaviju $500 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA l KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God G Broj 788 TORONTO ONTARIO TUESDAY MARCH 2GTH 1946 Vol G No 788 7o OŽUJKA &A USTAŠKO KQvmmG 194£ GODINE ASTAMKAH CLE¥ELAMD U U najnovijoj h storiji naših naroda dva u datuma koji su na najočigledniji način otkrili onaj ogroman jaz što je u staroj Jugoslaviji postojao izmedju naroda i jedne šake protu narod nih upravljača To su datumi 25 i 27 marča 1941 godine Prvi datum označava sramni bilans jedna skroz na skroz izdajničke politike žto su je u toku 23 godine provodili veliko srpski hegemonisti svesrdno podpomognuti po najreakcionar-niji- m krugovima medju Hrvatima Slovencima i ostalim narodi-ma Jugoslavije Dvadesetipeti marča oličavao je staru Jugoslaviju Drugi datum označava dan koji je čitavom svijetu navje-sti- o spremnost jugoslavenskih naroda da se jednim sve-narod-ni- m ustankom i nepomirljivom oružanom borbom suprostave tudjem fašističkom osvajaču Dvadesetisedmi marča navjestio je novu Jugoslaviju Razmatrajući dogodjaje 27 marča i njihove neposredne po-sljedice mi moramo kako u političkom tako i u vojničkom po-gledu razlikovati dvije stvari U političkom mi moramo razlikovati s jedne strane srdž-bu narodnih masa nad nečuvenim izdajstvom Cvetkovića Ma-ček- a i njihovih kompanijona srdžbu koja je našla svoj izraz u veličanstvenim demonstracijama protiv pro-fašističk- og režima a s druge strane uski dvorski puč koji je iskoristio masovni po-kret i donekle osim ostalog nastao iz straha da razvoj doga-djaj- a nebi pošao pravcem suprotnim političkim tradicijama iz vjesnih reakcionarnih krugova Narod je tražio da se kako u unutarnjoj tako i u vanjskoj politici dosljedno i bezobzirno provedu mjere kojima bi se otporna snaga jugoslavenskih naroda u ratu protiv tudjih na-padača podigla do onog najvišeg stupnja kod koje se — pod uslovima stvorenim jednom dugogodišnjom unutrašnjom i vanjskom politikom narodnog izdajstva — za ono kratko vrije-me uopće mogla popeti U unutrašnjoj politici medju takve mjere spadalo je — pored demokratizacije zemlje i proglašavanja potpune ravno-pravnosti svih naroda Jugoslavije — i nemilosrdno istrebljava-nj- e pete kolone koja se ušančila bila na svim vodećim položa-jima državne uprave vojske i narodne privrede U vanjskoj politici Jugoslavije narod je tražio potpuni preo-kret: vanjska politika treba se voditi u suglasju sa životnim interesima naroda a ne jedne protu-narodn- e klike koja — stra-hujući od vlastitog naroda — traži oslonac kod fašističkih sila u inostranstvu Težeći 2a stvaranjem što šireg nacionalnog i narodnog fron-ta protiv fašističkih zavojevača narod nije odbijao suradnju ea krugovima koji su organizirali i izveli dvorski prevrat Fredstavnici Komunističke Partije Jugoslavije koji su u ovim danima najdosljednije tumačili narodne težnje neumorno su upozoravali na potrebu Jedinstvenog Fronta ali takodjer i na potrebu da se iz Simovićeve vlade udalje svi reakcionarni kapitalistički elementi i prikriveni petokolonaši Prevladavanje takvih elemenata u Simovićevoj vladi ima-lo je 2a posljedicu takav plan političke i vojničke akcije koji je u glavnom predvidjao ili bolje odbijao aktivno učešće narodnih masa u onim sudbonosnim časovima Taj plan sas-tojao se u tome: nastojati da se odgodi sukob i dodje do ne-kog kompromisa sa Hitlerom a u slučaju neuspjeha 6a se pobjegne iz zemlje narod ostavi njegovoj sudbini i iz emigra-cije prati daljnji razvoj dogadjaja očekujući da će na kraju krajeva o sudbini zemlje i naroda rješavati oružje ove ili one tudje sile Ovaj plan "akcije" bio je iz temelja suprotan volji slobo-đoijubeće- g naroda To je i sasvim prirodno ako se uzme u cbzir da su u Simovićevoj vladi pored nekojih predstavnika srpskog dijela "udružene opozicije" bili i istaknuti predstav-nici ranijih diktatorskih režima pobornici razdvajanja jugo-slavenskih naroda u ime veliko-srpeko- g centralizma kao što su današnji Dražini ortaci Zivković Jeftić i Banjanin dalje — podmukli petokolonaši i otvoreni kapitulanti kao što je Ma ček čijom su se zaslugom u "banovini Hrvatskoj" slobodno rasptodjivali ustaški agenti Hitlera i Mussolinija zauzimajući sve važnije položaje i pripremajući se za napad s ledja na slo-bodoljube-će jugoslavenske narode najzad nasljednici starog izdajnika Korošca kao što je Krek koji je kasnije iz emigra-cije preko Vatikana davao upute 2a organiziranje slovenskih bjelogardijaca potičući ih ča otvoreno a čas prikriveno da izdrže u borbi "protiv komunista" a na strani Nijemaca i Ta-lijana Svi ti Jeftići Mačeki i Kreki bili su ujedno i zakleti nepri-jatelji svakog zbliienja sa Sovjetskim Savezom Suština njiho-ve vanjske politike bila je kroz duge godine jedna te ista pro davati životne interese jugoslavenskih naroda zakletim nepri-- 1 jateljima tih naroda a prije svega Hitlerovskoj Njemačkoj ko-ja je uvjek bila spremna da za uzvrat svim raspoloživim sredstvima — a u slučaju potrebe i nasilnom intervencijom protiv demokratskog pokreta jugoslavenskih naroda — štiti njihovu protunarodnu vladavinu U vojničkom pogledu mi moramo razlikovati s jedne stra-ne težnju da se radikalnim promjenama u zapovjedničkom sastavu i ustrojstvu omogućiti pretvaranje stare jugoslaven-ske vojske u narodnu vojsku koja će i pod najnepovoljnijim uslovima moći izbjeći slom i nastaviti borbu a s druge strane vladin plan "akcije" o kojem smo već govorili koji je prak- - (Prcnos na strani 2) Zajednički će voditi borbu protiv nove Jugoslavije Pile: JOSIP KOVAĆEVIĆ Predsjednik mjesnog Vijeća Američkih Hrvata CIKVEIAND 011 IO — l nedjelju 17 marča održali su u crkveno školskim prosto-rijama zajedničku konferen-ciju Hutkovićevi otpade! Na-rodnog Vijeća Američkih Hr-at- a ustaški zboraši i prista-še I)r Mačeka na kojoj su — nakon svadje i natezanja — usvojili jednu točku progra-ma: "uništenje komunizma u cijelom sv ljetu" i obaranje Ti-to- e Kepublike Jugoslavije" i izabrali su zajednički odbor koji imade da sazove noti zbor na 4 Jula ovdje u Cleve-land- u Ohio Na tom ustaško mačekov-sko- m sastanku bio sam i ja li-čno prisutan pak ću ovdje da opisem cijelu tu cirkuijadu onako kako je tekla i kako sam ju na stoje oči gledao OTVARANJU KONFK-RENCIJ- K U deset sati u jutro u cr- - keno školskim prostorijama imao je da počne sastanak Vršila se registracija prisut-nih Svaki se mora registrira-ti U 10:30 ltlaž Kaušić lokal-ni pristaša Mačeka otara sa-stanak sa pozdravom: dobro nam došli gospodo svećenici gospodo i gopodje! Ovo je sa-stanak sazvat za ujedinjenje stih Hrvata osini komunista i za pravo hrvatskog naroda i njegovog zakonitog vod je — I)r Vlatka Mačeka Gospodo svećenici i gospodje moja male-nkost nema dužnost da predsje-da ovom sastanku i prema tomu predajem tu čast Ivanu Itutko-vić- u glavnom predsjedniku II HZ Itutković: Hvala brate Kau-Sić- u Gospodo svećenici go-spodo i gospodje ja vas po-zdravljam i pozivam svećeni-ka Ardasa da izreče molitvu — Nakon molitve Itutković kaže da su se jučer braća složili i izabrali razne odbore koji će pred prisutne iznjeti svoje predloge kada za to do-dje vrijeme Svećenik Ardas se diže i traži da se ustanovi da se ovdje ne nalazi koji komunista ili njihov simpatičar Povela se rasprava i zaključuje se da se čitaju imena svih registri-ranih da se oni koji nisu regi-strirani moraju registrirati n ne koji nisu dobili poziva od-strani iz dvorane — (Demo-kracija!) — Poslije objeda ima se isto učiniti Jedan radnik protestira Itutković mu kaže poznamo mi tebe ali sjedni Nastalo je malo zatišje i pogledi se iz-mjen-iše VODSTVO SJEDA ZA STO I Itutković: Prema našem sporazumu pozivam brata Pe-tra Radića i Luku Samardži-ju da uzmu svoja mjesta kao podpredsjedaleljl braću Mi-lana Petraka Stanilava Hori-ć- a i svećenika Grubišića da zauzmu svoja mjesta kaoi taj-nici a brat Vinski da im po- - mogne (Opet metla!) Pozi-vam glavnog odbornika U HZ brata Ivana Krznarica iz Ka-nade da progovori par riječi Krznarić: Gospodine pred-sjedniče gospodo svećenici gospodo i gospodje (svi su da-vali takve uvode) Mi smo se-slož- ili i danas ovdje sastali da se ujedinimo i organizira mo u jednu zajedničku orga-nizaciju za borbu i uništenje komunizma komunista i Tito-ve diktature u cijelom svijetu (!) Naša je dužnost i zadaća da radimo za suverenu hrvat-sku državu sa I)r Mačekom na čelu U tome ne smijemo žaliti truda ni žrtava GOVORI HERCEG 17 KANADE Itutković se zahvaljuje Kr-znaricu I daje riječ nekom Hercegu predstavniku HSS iz Kanade Herceg: Ja nisam školovan prosti sam radnik seljak i ne mogu tako fino govoriti kao brat Krznarić ali vam ka-žem da moja i vaša braća Restek i Skacan nisu mogli doći ovamo nego su vam po-slali svoje pozdrave i rekli da se s vama i vašim zaključ-cima slažu Mi u Kanadi imamo samo dvije stranke: našu seljačku sa I)r MaĆekom na čelu a oni drugi imadu komunističku i mi snjima vodimo borbu Mi smo za Nezavisnu Hrvatsku a oni za Tita Oni kažu da su pravi Hrvati a mi znamo da nisu oni su internacionalni komunisti pravi Hrvati vode borbu za uništenje komunizma u cijelom svijetu i za usposta-vu suverene Hrvatske pod vodstvom Dr Mačeka KONAC PRVOG ZASJEDANJA Govorilo je još par prisut-nih čijih imena nisam zapam-tio kojima se Itutković onako u jednom tonu i sadržaju zah-valio i izjavio da je 12 sati i treba na objed Pošto nije bio prisutan sve-ćenik Mišić Itutković je po-zvao fathera Firisa da izreče molitvu i nakon toga diže za-sjedanje Drugo zasjedanje Hutko-vić otvara sa riječima: Mi smo se sastali ovdje i ujedinili za borbu protiv komunizma i drugova oko Narodnog Gla-snika a za suverenu državu Hrvatsku Nakon Što je na pa-sja kola izgrdio maršala Tita ispričao je neku priču koje ni-sam razumio pozvao je fathe-ra Firisa da u ime dočekuju-će- g odbora pozdravi prisutne Rev Firis: Gospodo i braćo ja vas pozdravljam i želim vam svaku sreću apeliram za jedinstvo i pomoć narodu u starom kraju (Govori kao da ne zna kakav je to zbor) Itut-ković mu se zahvaljuje i kaže: bili ste uvijek s nama pa se nadamo i vjerujemo da ćete hiti i sada IZGUItLJENA OVCA Tada je Itutković pozvao od-bor za pozdrave koji čita ne-ki pozdrav iz Washingtona (Izgleda da je od nekog sve-ćenika iz vojske) Svećenik Domladovac primjećuje: iz-gubljena ovca partizan i smješka se Tada uzima flor profesor Tomašić i čita pozdrav Maro-ku i Krnjeviću: Mi ujedinjeni Hrvati Sje-verne Amerike i Kanade koji smo se sastali na našem jedin-stvenom zboru pretstavljaju-ć- i naše potporne kulturne cr-kvene i druge organizacije šaljemo vam tople pozdrave i želimo vam zdravlje i svaku sreću i napredak Predloženo je da se pozdrav usvoji ali jedan radnik pri-mjećuje: ali ne kralju! Popovi Ardas Domladovac i Štipano-vi- ć se smiju Usvaja se drugi predlofe da se iste naravi pozdrav pošalje biskupu Stepincu Itutković izjavljuje: usvaja se i kaže to će urediti svećenik Stipenović i poslati svojim putem jer mu ga Tito ne bi dao Ardas i Do-mladovac primjećuju: pošalji pismo registrirano VINSKI ČITA POZDRAV TRUMANU Marko Vinski je pročitao pozdrav predsjedniku Truma nu u kojem se izmedju ostalog kaže: obećajemo biti lojalni u rekonstrukciji kako smo bili i za vrijeme rata i apeliramo na vas da poradite prema At-lantskom čarteru i Jalta kon-ferenciji za suverenu Hrvat-sku državu Sarić predlaže Herceg pod-upire da se pozdrav primi i onda netko predloži da se iste naravi pošalje pozdrav premi- - ! eru Kanade i Engleske Sve se usvaja Tada je Hutko- vić pozvao Rev Grubišića da u ime taj-ništva pročita glavnu rezoluci-ju koja je četiri arka velika a u suštini glasi: Mi Hrvati 1 Hrvatice Ame-rike i Kanade pretstavljajući potporne kulturne crkvene i druge organizacije složili smo se i ujedinili u našu zajednič-ku organizaciju pod imenom "Ujedinjeni Hrvati Sjeverne Amerike i Kanade" i zaključu-jemo da ćemo održati Hrvat-ski Sabor osudjujemo kotiu-nističk- o pisanje Zajedničara obavezujemo se da ćemo se boriti protiv komunizma i Ti-tove diktature i za suverenu Hrvatsku državu pod upravom Seljačke Stranke na čelu sa zakonitim vodjom Dr Mače-kom Tražimo puštanje na slobo-du svih političkih kažnjenika i onih koji se nalaze u koncen-tracionim logorima tražimo raspuštanje svih koncentracio-nih logora i uspostavu neza-visnih sudova Sarić predlaže da se rezolu-ciju usvoji netko podupire ali Kraja iz Youngstowna traži riječ i kaže: Ja prizna-jem da je Dr Maček Jedini za-koniti vodja hrvatskog naro-da ali se ne slažem da se pu-ste svi nekažnjeni iz zatvora koji su krivi Nastao je žamor i netko do-vikuje: Okaljali su ruke sa krvlju našeg naroda Kraja traži da se isti stavak još jednom pročita (Svećeni-ci nešto šapuću izmedju sebe) čita se taj stavak i svećenik Ardas traži riječ: Ovdje moramo biti oprezni — kaže on — i to treba malo izmjeniti Mi tražimo samo-stalne sudove i ukinuće logrira Naši saveznici imadu takve logore i u njima su naši ljudi a Tito traži da im sudi On bi mogao uvesti druge samostal-ne sudove a kada bi naši sa-veznici Ameriki i Engleska raspustili logore onda bi Tito mogao da sudi našim ljudima To treba da se izmjeni po prilici ovako: Mi tražimo da se Tita od-mah povuče iz svih hrvatskih krajeva i da se uspostavi Ne-zavisna Hrvatska Država sa vladom seljačke stranke na če-lu sa Dr Mačekom i da se us-postave samostalni sudovi ko-ji će suditi krivcima — Firis primjećuje: i Titu RUDOIF ERIć TRAŽI RIJEČ Sada je zatražio riječ Ru dolf Erić bivši glavni tajnik Pavelićeve organizacije u zapad-noj hemisferi pa kaže: Draga moja braćo: Ovo nije pravo Mi se nismo jučer tako sporazumili Ovdje se hoće iz-vlas-titi sve ostale a mi svi zna-mo da je baš hrvatska koalicija 1938 omogućila HSS i Dr Ma-ček- u da bude izabran Ja prote-stiram što se ne štuje sporazum Nastaje komešanje Mnogi traže riječ Itutković pokušava da proturi rezoluciju ali jok Onda kaže: Rezoluciju su prema sporazumu sastavili profesor Tomašić Milan Petrak Stani-sla- r Borić uz pomoć Dr Jasen-koric- a koji je tek došao iz švi-carske da vas kasnije pozdravi Profesor Tomašić tumači ka-ko je odbor to sve raspravljao i došao do zaključka da je ova-ko najbolje Sarić govori' kako je ovako potrebno za sada a poslije će se to ispraviti Herceg govori da se nekoja imena za sada mora ispustiti jer nisu popularna a "žao mi je da moji prijatelji toga ne razu-miju" To će se sve kasnije is-pra-viti kada za to vrijenu do-dje (Dok su ovako drugi govo-rili Kraja nešto šapuće sa To-mašiće- m a onda opet Tomašić (Prenos na str 4) Izdajnik Draža u rukama narodnih vlasti NADJEN JE U ŠPILJI OPKOLJEN SA JEDANAEST PREOSTALIH ČETNIKA U ruke narodnih vlasti pao je zloglasni izdajnik i zločinac Dra-ža Mihailović Draža je za cijelo vrijeme rata saradjivao sa njema-čkim i talijanskim okupatorima provodeći borbu protiv Narodne oslobodilačke vojsku i partizanskih odreda Mihajlović! je uhvaćen na 13 marča na jednom brdu u spilji opkoljen sa ciglih jedanaest pre-ostalih četnika To je sve što je preostalo od zloglasnih četničkih bandi Vijest o hapšenju Draže Mihaj-lović- a objavio Je minitar unu-tarnjih poslova jugoslavenske vla-de Aleksandar Ranković na za-jedničkom zasjedanju obih tijela Ustavotvorne Skupštine rekavši da je Mihajlović uhvaćen u jednoj špilji gdje ga je čuvalo preostalih jedanaest njegovih vojnika "To je sve što je ostalo poslije njegova poraza u maju 194" godine" — kaže Ranković Hapšenjem Draže Mihailovića konačno je došao kraj jednoj naj-sramotnijoj izdaji jednoj prljavoj ulozi koju su za vrijeme rata vrši-li izdajnici i drugi antinarodni elementi u borbi protiv narodno oslobodilačkog pokreta Reakcija u Jugoslaviji i inostranstvu je još uvjek polagala velike nade u "le-gendarnog junaka" Mihajlovića Ona se nadala da će Mihajlović otpočeti ustankom Govorilo se da Draža ima u brijegovima Srbije i Itosne više od 70000 spremnih i dobro naoružanih vojnika koji da će započeti oružani ustanak još ovog proljeća i srušiti narodne vlasti na čelu sa maršalom Titom Taj ustanak trebao je po planu reakcije biti poduprt napadom iz vana po tako zvanoj "jugoslaven-skoj graljevskoj vojsci" koja da broji oko 300000 vojnika u Sjever-no] Italiji i 600000 u Austriji Njemačkoj i drugim zemljama svijeta Sve do nedavno pisale su o to-me hrvatske i srpske pro-faisti-č- ke novine i prijetile se "skorim padom Titova režima u Jugosla-viji" Sve do nedavno bio im je Dra-ža nada i ufanje I Petar Kara-djordjev- ić i Maček i Pavelić i sva istala izdajnička čeljad bacala PITANJE JE PROBLEM CIJELE Toronto 25 Marča — Toronto and District Trades and Labor Council je pozvao federalne vlasti da odrede jednu mi-lijardu dolara za izgradnju novih stanova u svim gradovima gdje se narod suočuje teškim stambe-nim problemom Za vrijeme izborne kampanje obećavalo se pristupiti rješavanju ovog važnog problema odmah po-slije rata i u tu svrhu federalne vlasti su objavile program po ko-jem se trebalo diljem zemlje iz-graditi više od C00000 stanova Labor Council poziva vladu da se za prvu ruku izgradi najmanje 50000 stanova koji bi se uz po-voljnu cijenu iznajmili obiteljima povraćenih vojnika i drugima ko-ji nemaju odgovarajućeg stana za život To pitanje Je postalo već tako ozbiljno da je upravo sramota Mo u jednoj tako bogatoj zemlji koja POČELO ZASJEDANJE VIJEĆA SIGURNOSTI UNO Nevv York March 25 — Ovdje je počelo drugo zasjedanje Vijeća Sigurnosti Organizacije Ujedinje-nih Nacija Zasjedanje je počelo u 1130 je sve na kartu Draže Odtuda do-šlo je i do spoja "republikanca" Mačeka sa veliko-srpski- m kraljem Petrom i sa usta{ko-domobran-ski- m silama razbježanim i ras-tjeranim po raznim europskim i američkim zemljama "Nema dvojbe — kae ministar Ranković — da je Mihajlović bio zadnja nada reakcije u zemlji i izvan granica koja je radila otvo-reno i tajno protiv Federativne Narodne Republike Jugoslavije" Time je izgubljena glavna nada sve hrvatske srpske slovenske i ostale reakcije počam od malog Petra njegovog vjernog podanika Mačka Krnjevića Jeftića i svih ostalih protivnika Titove Jugosla-vije LABORGOUNCIL MILIJARDU DOLARA IZGRADNJU STANOVA BJjMflt TRAŽI NOVIH flhv Jugoslavije raspolaganju neposredno provincijalnih gradjevinskog predpostavija STANOVA POSTAO OZBILJAN neposredno IZDAJNIK konopac domobra-nac- a razbojnik savezničke Jugosla-viji odgovara za-gušljivim dašćaramn Komisija primjera kompanije rješavanju problema izgradnju proiz-vodnju materijala izgradnju milijardu najmanje NACIJE m Pavelićem! nezdravim federalnih prikupiti milijarde Općenito ZA — a DRAŽA Pravda narodna je jaca od sve-ga Draža će ako već nije om-astiti Još se negdje nalazi Pavelić vo-dja hrvatskih ustaša i Još se negdje krije taj naj-veći zločinac krvnik i naroda našeg Još se njega negdje drži i narodi ne vide razloga zašto vlasti koje sigurno znaju za Pavelića ne predaju ga narodu u gdje bi trebao pored svog dru-ga Draže da za strašne zločine Napolje sa Na stup sa Pavelićem i Dražom! ima na sva moguća sredstva narod mora živjeti u i U malom mjestu Waterloo za pri-mjer sedam članova obitelji živi u dvije male sobe jedne gasolin stanice je ustanovila da su te dvije sobice ne samo ti jesne nego i nezdrave pa je odbor1 zdravlja naredio toj obitelji da s mora seliti u roku od 30 dana a kuda? Mnogo je takvih Labor Council predlaže vlasti-ma da se otpočne gra-diti drugih 50000 stanova koje bi gradile privatne na osnovu vladinog kredita Vlasti su odviše spore na ovog teškog Razlog za tu sporost je nemarnost na strani i vlasti jer radne snage ima danas dovolj-no za stanova i Ima i novaca jer kad smo za vrijeme rata mogli toli-ke dolara možemo vrlo lako za stanova nabavi-ti jednu se da bi vlasti trebale izgraditi 2&0000 novih stanova dok bi se barem do neke mjere ublažilo stambeni problem u zemlji
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, March 26, 1946 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1946-03-26 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot000788 |
Description
Title | 000137 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | p?f!PHPillIMI11 T CIJENA PRETPLATA: ADRESA NOVOSTI Za godinu S400 206 Adelaide St W Za pola godine $250 Toronto 1 Ont Za SDA S500 Za Jugoslaviju $500 JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA l KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO God G Broj 788 TORONTO ONTARIO TUESDAY MARCH 2GTH 1946 Vol G No 788 7o OŽUJKA &A USTAŠKO KQvmmG 194£ GODINE ASTAMKAH CLE¥ELAMD U U najnovijoj h storiji naših naroda dva u datuma koji su na najočigledniji način otkrili onaj ogroman jaz što je u staroj Jugoslaviji postojao izmedju naroda i jedne šake protu narod nih upravljača To su datumi 25 i 27 marča 1941 godine Prvi datum označava sramni bilans jedna skroz na skroz izdajničke politike žto su je u toku 23 godine provodili veliko srpski hegemonisti svesrdno podpomognuti po najreakcionar-niji- m krugovima medju Hrvatima Slovencima i ostalim narodi-ma Jugoslavije Dvadesetipeti marča oličavao je staru Jugoslaviju Drugi datum označava dan koji je čitavom svijetu navje-sti- o spremnost jugoslavenskih naroda da se jednim sve-narod-ni- m ustankom i nepomirljivom oružanom borbom suprostave tudjem fašističkom osvajaču Dvadesetisedmi marča navjestio je novu Jugoslaviju Razmatrajući dogodjaje 27 marča i njihove neposredne po-sljedice mi moramo kako u političkom tako i u vojničkom po-gledu razlikovati dvije stvari U političkom mi moramo razlikovati s jedne strane srdž-bu narodnih masa nad nečuvenim izdajstvom Cvetkovića Ma-ček- a i njihovih kompanijona srdžbu koja je našla svoj izraz u veličanstvenim demonstracijama protiv pro-fašističk- og režima a s druge strane uski dvorski puč koji je iskoristio masovni po-kret i donekle osim ostalog nastao iz straha da razvoj doga-djaj- a nebi pošao pravcem suprotnim političkim tradicijama iz vjesnih reakcionarnih krugova Narod je tražio da se kako u unutarnjoj tako i u vanjskoj politici dosljedno i bezobzirno provedu mjere kojima bi se otporna snaga jugoslavenskih naroda u ratu protiv tudjih na-padača podigla do onog najvišeg stupnja kod koje se — pod uslovima stvorenim jednom dugogodišnjom unutrašnjom i vanjskom politikom narodnog izdajstva — za ono kratko vrije-me uopće mogla popeti U unutrašnjoj politici medju takve mjere spadalo je — pored demokratizacije zemlje i proglašavanja potpune ravno-pravnosti svih naroda Jugoslavije — i nemilosrdno istrebljava-nj- e pete kolone koja se ušančila bila na svim vodećim položa-jima državne uprave vojske i narodne privrede U vanjskoj politici Jugoslavije narod je tražio potpuni preo-kret: vanjska politika treba se voditi u suglasju sa životnim interesima naroda a ne jedne protu-narodn- e klike koja — stra-hujući od vlastitog naroda — traži oslonac kod fašističkih sila u inostranstvu Težeći 2a stvaranjem što šireg nacionalnog i narodnog fron-ta protiv fašističkih zavojevača narod nije odbijao suradnju ea krugovima koji su organizirali i izveli dvorski prevrat Fredstavnici Komunističke Partije Jugoslavije koji su u ovim danima najdosljednije tumačili narodne težnje neumorno su upozoravali na potrebu Jedinstvenog Fronta ali takodjer i na potrebu da se iz Simovićeve vlade udalje svi reakcionarni kapitalistički elementi i prikriveni petokolonaši Prevladavanje takvih elemenata u Simovićevoj vladi ima-lo je 2a posljedicu takav plan političke i vojničke akcije koji je u glavnom predvidjao ili bolje odbijao aktivno učešće narodnih masa u onim sudbonosnim časovima Taj plan sas-tojao se u tome: nastojati da se odgodi sukob i dodje do ne-kog kompromisa sa Hitlerom a u slučaju neuspjeha 6a se pobjegne iz zemlje narod ostavi njegovoj sudbini i iz emigra-cije prati daljnji razvoj dogadjaja očekujući da će na kraju krajeva o sudbini zemlje i naroda rješavati oružje ove ili one tudje sile Ovaj plan "akcije" bio je iz temelja suprotan volji slobo-đoijubeće- g naroda To je i sasvim prirodno ako se uzme u cbzir da su u Simovićevoj vladi pored nekojih predstavnika srpskog dijela "udružene opozicije" bili i istaknuti predstav-nici ranijih diktatorskih režima pobornici razdvajanja jugo-slavenskih naroda u ime veliko-srpeko- g centralizma kao što su današnji Dražini ortaci Zivković Jeftić i Banjanin dalje — podmukli petokolonaši i otvoreni kapitulanti kao što je Ma ček čijom su se zaslugom u "banovini Hrvatskoj" slobodno rasptodjivali ustaški agenti Hitlera i Mussolinija zauzimajući sve važnije položaje i pripremajući se za napad s ledja na slo-bodoljube-će jugoslavenske narode najzad nasljednici starog izdajnika Korošca kao što je Krek koji je kasnije iz emigra-cije preko Vatikana davao upute 2a organiziranje slovenskih bjelogardijaca potičući ih ča otvoreno a čas prikriveno da izdrže u borbi "protiv komunista" a na strani Nijemaca i Ta-lijana Svi ti Jeftići Mačeki i Kreki bili su ujedno i zakleti nepri-jatelji svakog zbliienja sa Sovjetskim Savezom Suština njiho-ve vanjske politike bila je kroz duge godine jedna te ista pro davati životne interese jugoslavenskih naroda zakletim nepri-- 1 jateljima tih naroda a prije svega Hitlerovskoj Njemačkoj ko-ja je uvjek bila spremna da za uzvrat svim raspoloživim sredstvima — a u slučaju potrebe i nasilnom intervencijom protiv demokratskog pokreta jugoslavenskih naroda — štiti njihovu protunarodnu vladavinu U vojničkom pogledu mi moramo razlikovati s jedne stra-ne težnju da se radikalnim promjenama u zapovjedničkom sastavu i ustrojstvu omogućiti pretvaranje stare jugoslaven-ske vojske u narodnu vojsku koja će i pod najnepovoljnijim uslovima moći izbjeći slom i nastaviti borbu a s druge strane vladin plan "akcije" o kojem smo već govorili koji je prak- - (Prcnos na strani 2) Zajednički će voditi borbu protiv nove Jugoslavije Pile: JOSIP KOVAĆEVIĆ Predsjednik mjesnog Vijeća Američkih Hrvata CIKVEIAND 011 IO — l nedjelju 17 marča održali su u crkveno školskim prosto-rijama zajedničku konferen-ciju Hutkovićevi otpade! Na-rodnog Vijeća Američkih Hr-at- a ustaški zboraši i prista-še I)r Mačeka na kojoj su — nakon svadje i natezanja — usvojili jednu točku progra-ma: "uništenje komunizma u cijelom sv ljetu" i obaranje Ti-to- e Kepublike Jugoslavije" i izabrali su zajednički odbor koji imade da sazove noti zbor na 4 Jula ovdje u Cleve-land- u Ohio Na tom ustaško mačekov-sko- m sastanku bio sam i ja li-čno prisutan pak ću ovdje da opisem cijelu tu cirkuijadu onako kako je tekla i kako sam ju na stoje oči gledao OTVARANJU KONFK-RENCIJ- K U deset sati u jutro u cr- - keno školskim prostorijama imao je da počne sastanak Vršila se registracija prisut-nih Svaki se mora registrira-ti U 10:30 ltlaž Kaušić lokal-ni pristaša Mačeka otara sa-stanak sa pozdravom: dobro nam došli gospodo svećenici gospodo i gopodje! Ovo je sa-stanak sazvat za ujedinjenje stih Hrvata osini komunista i za pravo hrvatskog naroda i njegovog zakonitog vod je — I)r Vlatka Mačeka Gospodo svećenici i gospodje moja male-nkost nema dužnost da predsje-da ovom sastanku i prema tomu predajem tu čast Ivanu Itutko-vić- u glavnom predsjedniku II HZ Itutković: Hvala brate Kau-Sić- u Gospodo svećenici go-spodo i gospodje ja vas po-zdravljam i pozivam svećeni-ka Ardasa da izreče molitvu — Nakon molitve Itutković kaže da su se jučer braća složili i izabrali razne odbore koji će pred prisutne iznjeti svoje predloge kada za to do-dje vrijeme Svećenik Ardas se diže i traži da se ustanovi da se ovdje ne nalazi koji komunista ili njihov simpatičar Povela se rasprava i zaključuje se da se čitaju imena svih registri-ranih da se oni koji nisu regi-strirani moraju registrirati n ne koji nisu dobili poziva od-strani iz dvorane — (Demo-kracija!) — Poslije objeda ima se isto učiniti Jedan radnik protestira Itutković mu kaže poznamo mi tebe ali sjedni Nastalo je malo zatišje i pogledi se iz-mjen-iše VODSTVO SJEDA ZA STO I Itutković: Prema našem sporazumu pozivam brata Pe-tra Radića i Luku Samardži-ju da uzmu svoja mjesta kao podpredsjedaleljl braću Mi-lana Petraka Stanilava Hori-ć- a i svećenika Grubišića da zauzmu svoja mjesta kaoi taj-nici a brat Vinski da im po- - mogne (Opet metla!) Pozi-vam glavnog odbornika U HZ brata Ivana Krznarica iz Ka-nade da progovori par riječi Krznarić: Gospodine pred-sjedniče gospodo svećenici gospodo i gospodje (svi su da-vali takve uvode) Mi smo se-slož- ili i danas ovdje sastali da se ujedinimo i organizira mo u jednu zajedničku orga-nizaciju za borbu i uništenje komunizma komunista i Tito-ve diktature u cijelom svijetu (!) Naša je dužnost i zadaća da radimo za suverenu hrvat-sku državu sa I)r Mačekom na čelu U tome ne smijemo žaliti truda ni žrtava GOVORI HERCEG 17 KANADE Itutković se zahvaljuje Kr-znaricu I daje riječ nekom Hercegu predstavniku HSS iz Kanade Herceg: Ja nisam školovan prosti sam radnik seljak i ne mogu tako fino govoriti kao brat Krznarić ali vam ka-žem da moja i vaša braća Restek i Skacan nisu mogli doći ovamo nego su vam po-slali svoje pozdrave i rekli da se s vama i vašim zaključ-cima slažu Mi u Kanadi imamo samo dvije stranke: našu seljačku sa I)r MaĆekom na čelu a oni drugi imadu komunističku i mi snjima vodimo borbu Mi smo za Nezavisnu Hrvatsku a oni za Tita Oni kažu da su pravi Hrvati a mi znamo da nisu oni su internacionalni komunisti pravi Hrvati vode borbu za uništenje komunizma u cijelom svijetu i za usposta-vu suverene Hrvatske pod vodstvom Dr Mačeka KONAC PRVOG ZASJEDANJA Govorilo je još par prisut-nih čijih imena nisam zapam-tio kojima se Itutković onako u jednom tonu i sadržaju zah-valio i izjavio da je 12 sati i treba na objed Pošto nije bio prisutan sve-ćenik Mišić Itutković je po-zvao fathera Firisa da izreče molitvu i nakon toga diže za-sjedanje Drugo zasjedanje Hutko-vić otvara sa riječima: Mi smo se sastali ovdje i ujedinili za borbu protiv komunizma i drugova oko Narodnog Gla-snika a za suverenu državu Hrvatsku Nakon Što je na pa-sja kola izgrdio maršala Tita ispričao je neku priču koje ni-sam razumio pozvao je fathe-ra Firisa da u ime dočekuju-će- g odbora pozdravi prisutne Rev Firis: Gospodo i braćo ja vas pozdravljam i želim vam svaku sreću apeliram za jedinstvo i pomoć narodu u starom kraju (Govori kao da ne zna kakav je to zbor) Itut-ković mu se zahvaljuje i kaže: bili ste uvijek s nama pa se nadamo i vjerujemo da ćete hiti i sada IZGUItLJENA OVCA Tada je Itutković pozvao od-bor za pozdrave koji čita ne-ki pozdrav iz Washingtona (Izgleda da je od nekog sve-ćenika iz vojske) Svećenik Domladovac primjećuje: iz-gubljena ovca partizan i smješka se Tada uzima flor profesor Tomašić i čita pozdrav Maro-ku i Krnjeviću: Mi ujedinjeni Hrvati Sje-verne Amerike i Kanade koji smo se sastali na našem jedin-stvenom zboru pretstavljaju-ć- i naše potporne kulturne cr-kvene i druge organizacije šaljemo vam tople pozdrave i želimo vam zdravlje i svaku sreću i napredak Predloženo je da se pozdrav usvoji ali jedan radnik pri-mjećuje: ali ne kralju! Popovi Ardas Domladovac i Štipano-vi- ć se smiju Usvaja se drugi predlofe da se iste naravi pozdrav pošalje biskupu Stepincu Itutković izjavljuje: usvaja se i kaže to će urediti svećenik Stipenović i poslati svojim putem jer mu ga Tito ne bi dao Ardas i Do-mladovac primjećuju: pošalji pismo registrirano VINSKI ČITA POZDRAV TRUMANU Marko Vinski je pročitao pozdrav predsjedniku Truma nu u kojem se izmedju ostalog kaže: obećajemo biti lojalni u rekonstrukciji kako smo bili i za vrijeme rata i apeliramo na vas da poradite prema At-lantskom čarteru i Jalta kon-ferenciji za suverenu Hrvat-sku državu Sarić predlaže Herceg pod-upire da se pozdrav primi i onda netko predloži da se iste naravi pošalje pozdrav premi- - ! eru Kanade i Engleske Sve se usvaja Tada je Hutko- vić pozvao Rev Grubišića da u ime taj-ništva pročita glavnu rezoluci-ju koja je četiri arka velika a u suštini glasi: Mi Hrvati 1 Hrvatice Ame-rike i Kanade pretstavljajući potporne kulturne crkvene i druge organizacije složili smo se i ujedinili u našu zajednič-ku organizaciju pod imenom "Ujedinjeni Hrvati Sjeverne Amerike i Kanade" i zaključu-jemo da ćemo održati Hrvat-ski Sabor osudjujemo kotiu-nističk- o pisanje Zajedničara obavezujemo se da ćemo se boriti protiv komunizma i Ti-tove diktature i za suverenu Hrvatsku državu pod upravom Seljačke Stranke na čelu sa zakonitim vodjom Dr Mače-kom Tražimo puštanje na slobo-du svih političkih kažnjenika i onih koji se nalaze u koncen-tracionim logorima tražimo raspuštanje svih koncentracio-nih logora i uspostavu neza-visnih sudova Sarić predlaže da se rezolu-ciju usvoji netko podupire ali Kraja iz Youngstowna traži riječ i kaže: Ja prizna-jem da je Dr Maček Jedini za-koniti vodja hrvatskog naro-da ali se ne slažem da se pu-ste svi nekažnjeni iz zatvora koji su krivi Nastao je žamor i netko do-vikuje: Okaljali su ruke sa krvlju našeg naroda Kraja traži da se isti stavak još jednom pročita (Svećeni-ci nešto šapuću izmedju sebe) čita se taj stavak i svećenik Ardas traži riječ: Ovdje moramo biti oprezni — kaže on — i to treba malo izmjeniti Mi tražimo samo-stalne sudove i ukinuće logrira Naši saveznici imadu takve logore i u njima su naši ljudi a Tito traži da im sudi On bi mogao uvesti druge samostal-ne sudove a kada bi naši sa-veznici Ameriki i Engleska raspustili logore onda bi Tito mogao da sudi našim ljudima To treba da se izmjeni po prilici ovako: Mi tražimo da se Tita od-mah povuče iz svih hrvatskih krajeva i da se uspostavi Ne-zavisna Hrvatska Država sa vladom seljačke stranke na če-lu sa Dr Mačekom i da se us-postave samostalni sudovi ko-ji će suditi krivcima — Firis primjećuje: i Titu RUDOIF ERIć TRAŽI RIJEČ Sada je zatražio riječ Ru dolf Erić bivši glavni tajnik Pavelićeve organizacije u zapad-noj hemisferi pa kaže: Draga moja braćo: Ovo nije pravo Mi se nismo jučer tako sporazumili Ovdje se hoće iz-vlas-titi sve ostale a mi svi zna-mo da je baš hrvatska koalicija 1938 omogućila HSS i Dr Ma-ček- u da bude izabran Ja prote-stiram što se ne štuje sporazum Nastaje komešanje Mnogi traže riječ Itutković pokušava da proturi rezoluciju ali jok Onda kaže: Rezoluciju su prema sporazumu sastavili profesor Tomašić Milan Petrak Stani-sla- r Borić uz pomoć Dr Jasen-koric- a koji je tek došao iz švi-carske da vas kasnije pozdravi Profesor Tomašić tumači ka-ko je odbor to sve raspravljao i došao do zaključka da je ova-ko najbolje Sarić govori' kako je ovako potrebno za sada a poslije će se to ispraviti Herceg govori da se nekoja imena za sada mora ispustiti jer nisu popularna a "žao mi je da moji prijatelji toga ne razu-miju" To će se sve kasnije is-pra-viti kada za to vrijenu do-dje (Dok su ovako drugi govo-rili Kraja nešto šapuće sa To-mašiće- m a onda opet Tomašić (Prenos na str 4) Izdajnik Draža u rukama narodnih vlasti NADJEN JE U ŠPILJI OPKOLJEN SA JEDANAEST PREOSTALIH ČETNIKA U ruke narodnih vlasti pao je zloglasni izdajnik i zločinac Dra-ža Mihailović Draža je za cijelo vrijeme rata saradjivao sa njema-čkim i talijanskim okupatorima provodeći borbu protiv Narodne oslobodilačke vojsku i partizanskih odreda Mihajlović! je uhvaćen na 13 marča na jednom brdu u spilji opkoljen sa ciglih jedanaest pre-ostalih četnika To je sve što je preostalo od zloglasnih četničkih bandi Vijest o hapšenju Draže Mihaj-lović- a objavio Je minitar unu-tarnjih poslova jugoslavenske vla-de Aleksandar Ranković na za-jedničkom zasjedanju obih tijela Ustavotvorne Skupštine rekavši da je Mihajlović uhvaćen u jednoj špilji gdje ga je čuvalo preostalih jedanaest njegovih vojnika "To je sve što je ostalo poslije njegova poraza u maju 194" godine" — kaže Ranković Hapšenjem Draže Mihailovića konačno je došao kraj jednoj naj-sramotnijoj izdaji jednoj prljavoj ulozi koju su za vrijeme rata vrši-li izdajnici i drugi antinarodni elementi u borbi protiv narodno oslobodilačkog pokreta Reakcija u Jugoslaviji i inostranstvu je još uvjek polagala velike nade u "le-gendarnog junaka" Mihajlovića Ona se nadala da će Mihajlović otpočeti ustankom Govorilo se da Draža ima u brijegovima Srbije i Itosne više od 70000 spremnih i dobro naoružanih vojnika koji da će započeti oružani ustanak još ovog proljeća i srušiti narodne vlasti na čelu sa maršalom Titom Taj ustanak trebao je po planu reakcije biti poduprt napadom iz vana po tako zvanoj "jugoslaven-skoj graljevskoj vojsci" koja da broji oko 300000 vojnika u Sjever-no] Italiji i 600000 u Austriji Njemačkoj i drugim zemljama svijeta Sve do nedavno pisale su o to-me hrvatske i srpske pro-faisti-č- ke novine i prijetile se "skorim padom Titova režima u Jugosla-viji" Sve do nedavno bio im je Dra-ža nada i ufanje I Petar Kara-djordjev- ić i Maček i Pavelić i sva istala izdajnička čeljad bacala PITANJE JE PROBLEM CIJELE Toronto 25 Marča — Toronto and District Trades and Labor Council je pozvao federalne vlasti da odrede jednu mi-lijardu dolara za izgradnju novih stanova u svim gradovima gdje se narod suočuje teškim stambe-nim problemom Za vrijeme izborne kampanje obećavalo se pristupiti rješavanju ovog važnog problema odmah po-slije rata i u tu svrhu federalne vlasti su objavile program po ko-jem se trebalo diljem zemlje iz-graditi više od C00000 stanova Labor Council poziva vladu da se za prvu ruku izgradi najmanje 50000 stanova koji bi se uz po-voljnu cijenu iznajmili obiteljima povraćenih vojnika i drugima ko-ji nemaju odgovarajućeg stana za život To pitanje Je postalo već tako ozbiljno da je upravo sramota Mo u jednoj tako bogatoj zemlji koja POČELO ZASJEDANJE VIJEĆA SIGURNOSTI UNO Nevv York March 25 — Ovdje je počelo drugo zasjedanje Vijeća Sigurnosti Organizacije Ujedinje-nih Nacija Zasjedanje je počelo u 1130 je sve na kartu Draže Odtuda do-šlo je i do spoja "republikanca" Mačeka sa veliko-srpski- m kraljem Petrom i sa usta{ko-domobran-ski- m silama razbježanim i ras-tjeranim po raznim europskim i američkim zemljama "Nema dvojbe — kae ministar Ranković — da je Mihajlović bio zadnja nada reakcije u zemlji i izvan granica koja je radila otvo-reno i tajno protiv Federativne Narodne Republike Jugoslavije" Time je izgubljena glavna nada sve hrvatske srpske slovenske i ostale reakcije počam od malog Petra njegovog vjernog podanika Mačka Krnjevića Jeftića i svih ostalih protivnika Titove Jugosla-vije LABORGOUNCIL MILIJARDU DOLARA IZGRADNJU STANOVA BJjMflt TRAŽI NOVIH flhv Jugoslavije raspolaganju neposredno provincijalnih gradjevinskog predpostavija STANOVA POSTAO OZBILJAN neposredno IZDAJNIK konopac domobra-nac- a razbojnik savezničke Jugosla-viji odgovara za-gušljivim dašćaramn Komisija primjera kompanije rješavanju problema izgradnju proiz-vodnju materijala izgradnju milijardu najmanje NACIJE m Pavelićem! nezdravim federalnih prikupiti milijarde Općenito ZA — a DRAŽA Pravda narodna je jaca od sve-ga Draža će ako već nije om-astiti Još se negdje nalazi Pavelić vo-dja hrvatskih ustaša i Još se negdje krije taj naj-veći zločinac krvnik i naroda našeg Još se njega negdje drži i narodi ne vide razloga zašto vlasti koje sigurno znaju za Pavelića ne predaju ga narodu u gdje bi trebao pored svog dru-ga Draže da za strašne zločine Napolje sa Na stup sa Pavelićem i Dražom! ima na sva moguća sredstva narod mora živjeti u i U malom mjestu Waterloo za pri-mjer sedam članova obitelji živi u dvije male sobe jedne gasolin stanice je ustanovila da su te dvije sobice ne samo ti jesne nego i nezdrave pa je odbor1 zdravlja naredio toj obitelji da s mora seliti u roku od 30 dana a kuda? Mnogo je takvih Labor Council predlaže vlasti-ma da se otpočne gra-diti drugih 50000 stanova koje bi gradile privatne na osnovu vladinog kredita Vlasti su odviše spore na ovog teškog Razlog za tu sporost je nemarnost na strani i vlasti jer radne snage ima danas dovolj-no za stanova i Ima i novaca jer kad smo za vrijeme rata mogli toli-ke dolara možemo vrlo lako za stanova nabavi-ti jednu se da bi vlasti trebale izgraditi 2&0000 novih stanova dok bi se barem do neke mjere ublažilo stambeni problem u zemlji |
Tags
Comments
Post a Comment for 000137