Novosti, March 26, 1946

              p?f!PHPillIMI11 T
CIJENA PRETPLATA:
ADRESA NOVOSTI
Za godinu S400
206 Adelaide St W Za pola godine $250
Toronto 1 Ont Za SDA S500
Za Jugoslaviju $500
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA l KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God G Broj 788 TORONTO ONTARIO TUESDAY MARCH 2GTH 1946 Vol G No 788
7o OŽUJKA &A USTAŠKO KQvmmG
194£ GODINE ASTAMKAH CLE¥ELAMD U
U najnovijoj h storiji naših naroda dva u datuma koji su
na najočigledniji način otkrili onaj ogroman jaz što je u staroj
Jugoslaviji postojao izmedju naroda i jedne šake protu narod
nih upravljača To su datumi 25 i 27 marča 1941 godine
Prvi datum označava sramni bilans jedna skroz na skroz
izdajničke politike žto su je u toku 23 godine provodili veliko
srpski hegemonisti svesrdno podpomognuti po najreakcionar-niji- m
krugovima medju Hrvatima Slovencima i ostalim narodi-ma
Jugoslavije
Dvadesetipeti marča oličavao je staru Jugoslaviju
Drugi datum označava dan koji je čitavom svijetu navje-sti- o
spremnost jugoslavenskih naroda da se jednim sve-narod-ni- m
ustankom i nepomirljivom oružanom borbom suprostave
tudjem fašističkom osvajaču
Dvadesetisedmi marča navjestio je novu Jugoslaviju
Razmatrajući dogodjaje 27 marča i njihove neposredne po-sljedice
mi moramo kako u političkom tako i u vojničkom po-gledu
razlikovati dvije stvari
U političkom mi moramo razlikovati s jedne strane srdž-bu
narodnih masa nad nečuvenim izdajstvom Cvetkovića Ma-ček- a
i njihovih kompanijona srdžbu koja je našla svoj izraz u
veličanstvenim demonstracijama protiv pro-fašističk- og režima
a s druge strane uski dvorski puč koji je iskoristio masovni po-kret
i donekle osim ostalog nastao iz straha da razvoj doga-djaj- a
nebi pošao pravcem suprotnim političkim tradicijama iz
vjesnih reakcionarnih krugova
Narod je tražio da se kako u unutarnjoj tako i u vanjskoj
politici dosljedno i bezobzirno provedu mjere kojima bi se
otporna snaga jugoslavenskih naroda u ratu protiv tudjih na-padača
podigla do onog najvišeg stupnja kod koje se — pod
uslovima stvorenim jednom dugogodišnjom unutrašnjom i
vanjskom politikom narodnog izdajstva — za ono kratko vrije-me
uopće mogla popeti
U unutrašnjoj politici medju takve mjere spadalo je —
pored demokratizacije zemlje i proglašavanja potpune ravno-pravnosti
svih naroda Jugoslavije — i nemilosrdno istrebljava-nj- e
pete kolone koja se ušančila bila na svim vodećim položa-jima
državne uprave vojske i narodne privrede
U vanjskoj politici Jugoslavije narod je tražio potpuni preo-kret:
vanjska politika treba se voditi u suglasju sa životnim
interesima naroda a ne jedne protu-narodn- e klike koja — stra-hujući
od vlastitog naroda — traži oslonac kod fašističkih sila
u inostranstvu
Težeći 2a stvaranjem što šireg nacionalnog i narodnog fron-ta
protiv fašističkih zavojevača narod nije odbijao suradnju
ea krugovima koji su organizirali i izveli dvorski prevrat
Fredstavnici Komunističke Partije Jugoslavije koji su u ovim
danima najdosljednije tumačili narodne težnje neumorno su
upozoravali na potrebu Jedinstvenog Fronta ali takodjer i na
potrebu da se iz Simovićeve vlade udalje svi reakcionarni
kapitalistički elementi i prikriveni petokolonaši
Prevladavanje takvih elemenata u Simovićevoj vladi ima-lo
je 2a posljedicu takav plan političke i vojničke akcije koji
je u glavnom predvidjao ili bolje odbijao aktivno učešće
narodnih masa u onim sudbonosnim časovima Taj plan sas-tojao
se u tome: nastojati da se odgodi sukob i dodje do ne-kog
kompromisa sa Hitlerom a u slučaju neuspjeha 6a se
pobjegne iz zemlje narod ostavi njegovoj sudbini i iz emigra-cije
prati daljnji razvoj dogadjaja očekujući da će na kraju
krajeva o sudbini zemlje i naroda rješavati oružje ove ili one
tudje sile
Ovaj plan "akcije" bio je iz temelja suprotan volji slobo-đoijubeće- g
naroda To je i sasvim prirodno ako se uzme u
cbzir da su u Simovićevoj vladi pored nekojih predstavnika
srpskog dijela "udružene opozicije" bili i istaknuti predstav-nici
ranijih diktatorskih režima pobornici razdvajanja jugo-slavenskih
naroda u ime veliko-srpeko- g centralizma kao što
su današnji Dražini ortaci Zivković Jeftić i Banjanin dalje —
podmukli petokolonaši i otvoreni kapitulanti kao što je Ma
ček čijom su se zaslugom u "banovini Hrvatskoj" slobodno
rasptodjivali ustaški agenti Hitlera i Mussolinija zauzimajući
sve važnije položaje i pripremajući se za napad s ledja na slo-bodoljube-će
jugoslavenske narode najzad nasljednici starog
izdajnika Korošca kao što je Krek koji je kasnije iz emigra-cije
preko Vatikana davao upute 2a organiziranje slovenskih
bjelogardijaca potičući ih ča otvoreno a čas prikriveno da
izdrže u borbi "protiv komunista" a na strani Nijemaca i Ta-lijana
Svi ti Jeftići Mačeki i Kreki bili su ujedno i zakleti nepri-jatelji
svakog zbliienja sa Sovjetskim Savezom Suština njiho-ve
vanjske politike bila je kroz duge godine jedna te ista pro
davati životne interese jugoslavenskih naroda zakletim nepri-- 1
jateljima tih naroda a prije svega Hitlerovskoj Njemačkoj ko-ja
je uvjek bila spremna da za uzvrat svim raspoloživim
sredstvima — a u slučaju potrebe i nasilnom intervencijom
protiv demokratskog pokreta jugoslavenskih naroda — štiti
njihovu protunarodnu vladavinu
U vojničkom pogledu mi moramo razlikovati s jedne stra-ne
težnju da se radikalnim promjenama u zapovjedničkom
sastavu i ustrojstvu omogućiti pretvaranje stare jugoslaven-ske
vojske u narodnu vojsku koja će i pod najnepovoljnijim
uslovima moći izbjeći slom i nastaviti borbu a s druge strane
vladin plan "akcije" o kojem smo već govorili koji je prak- -
(Prcnos na strani 2)
Zajednički će voditi borbu protiv nove Jugoslavije
Pile: JOSIP KOVAĆEVIĆ
Predsjednik mjesnog Vijeća Američkih Hrvata
CIKVEIAND 011 IO — l
nedjelju 17 marča održali su
u crkveno školskim prosto-rijama
zajedničku konferen-ciju
Hutkovićevi otpade! Na-rodnog
Vijeća Američkih Hr-at- a
ustaški zboraši i prista-še
I)r Mačeka na kojoj su —
nakon svadje i natezanja —
usvojili jednu točku progra-ma:
"uništenje komunizma u
cijelom sv ljetu" i obaranje Ti-to- e
Kepublike Jugoslavije"
i izabrali su zajednički odbor
koji imade da sazove noti
zbor na 4 Jula ovdje u Cleve-land- u
Ohio
Na tom ustaško mačekov-sko- m sastanku bio sam i ja li-čno
prisutan pak ću ovdje da
opisem cijelu tu cirkuijadu
onako kako je tekla i kako
sam ju na stoje oči gledao
OTVARANJU KONFK-RENCIJ- K
U deset sati u jutro u cr- -
keno školskim prostorijama
imao je da počne sastanak
Vršila se registracija prisut-nih
Svaki se mora registrira-ti
U 10:30 ltlaž Kaušić lokal-ni
pristaša Mačeka otara sa-stanak
sa pozdravom: dobro
nam došli gospodo svećenici
gospodo i gopodje! Ovo je sa-stanak
sazvat za ujedinjenje
stih Hrvata osini komunista i
za pravo hrvatskog naroda i
njegovog zakonitog vod je —
I)r Vlatka Mačeka Gospodo
svećenici i gospodje moja male-nkost
nema dužnost da predsje-da
ovom sastanku i prema tomu
predajem tu čast Ivanu Itutko-vić- u
glavnom predsjedniku
II HZ
Itutković: Hvala brate Kau-Sić- u
Gospodo svećenici go-spodo
i gospodje ja vas po-zdravljam
i pozivam svećeni-ka
Ardasa da izreče molitvu
— Nakon molitve Itutković
kaže da su se jučer braća
složili i izabrali razne odbore
koji će pred prisutne iznjeti
svoje predloge kada za to do-dje
vrijeme
Svećenik Ardas se diže i
traži da se ustanovi da se
ovdje ne nalazi koji komunista
ili njihov simpatičar Povela
se rasprava i zaključuje se da
se čitaju imena svih registri-ranih
da se oni koji nisu regi-strirani
moraju registrirati n
ne koji nisu dobili poziva od-strani
iz dvorane — (Demo-kracija!)
— Poslije objeda
ima se isto učiniti
Jedan radnik protestira
Itutković mu kaže poznamo
mi tebe ali sjedni Nastalo je
malo zatišje i pogledi se iz-mjen-iše
VODSTVO SJEDA ZA STO I
Itutković: Prema našem
sporazumu pozivam brata Pe-tra
Radića i Luku Samardži-ju
da uzmu svoja mjesta kao
podpredsjedaleljl braću Mi-lana
Petraka Stanilava Hori-ć- a
i svećenika Grubišića da
zauzmu svoja mjesta kaoi taj-nici
a brat Vinski da im po- -
mogne (Opet metla!) Pozi-vam
glavnog odbornika U HZ
brata Ivana Krznarica iz Ka-nade
da progovori par riječi
Krznarić: Gospodine pred-sjedniče
gospodo svećenici
gospodo i gospodje (svi su da-vali
takve uvode) Mi smo se-slož- ili
i danas ovdje sastali
da se ujedinimo i organizira
mo u jednu zajedničku orga-nizaciju
za borbu i uništenje
komunizma komunista i Tito-ve
diktature u cijelom svijetu
(!) Naša je dužnost i zadaća
da radimo za suverenu hrvat-sku
državu sa I)r Mačekom
na čelu U tome ne smijemo
žaliti truda ni žrtava
GOVORI HERCEG 17
KANADE
Itutković se zahvaljuje Kr-znaricu
I daje riječ nekom
Hercegu predstavniku HSS
iz Kanade
Herceg: Ja nisam školovan
prosti sam radnik seljak i
ne mogu tako fino govoriti
kao brat Krznarić ali vam ka-žem
da moja i vaša braća
Restek i Skacan nisu mogli
doći ovamo nego su vam po-slali
svoje pozdrave i rekli
da se s vama i vašim zaključ-cima
slažu
Mi u Kanadi imamo samo
dvije stranke: našu seljačku
sa I)r MaĆekom na čelu a oni
drugi imadu komunističku i
mi snjima vodimo borbu Mi
smo za Nezavisnu Hrvatsku
a oni za Tita Oni kažu da su
pravi Hrvati a mi znamo da
nisu oni su internacionalni
komunisti pravi Hrvati vode
borbu za uništenje komunizma
u cijelom svijetu i za usposta-vu
suverene Hrvatske pod
vodstvom Dr Mačeka
KONAC PRVOG
ZASJEDANJA
Govorilo je još par prisut-nih
čijih imena nisam zapam-tio
kojima se Itutković onako
u jednom tonu i sadržaju zah-valio
i izjavio da je 12 sati i
treba na objed
Pošto nije bio prisutan sve-ćenik
Mišić Itutković je po-zvao
fathera Firisa da izreče
molitvu i nakon toga diže za-sjedanje
Drugo zasjedanje Hutko-vić
otvara sa riječima: Mi smo
se sastali ovdje i ujedinili za
borbu protiv komunizma i
drugova oko Narodnog Gla-snika
a za suverenu državu
Hrvatsku Nakon Što je na pa-sja
kola izgrdio maršala Tita
ispričao je neku priču koje ni-sam
razumio pozvao je fathe-ra
Firisa da u ime dočekuju-će- g
odbora pozdravi prisutne
Rev Firis: Gospodo i braćo
ja vas pozdravljam i želim
vam svaku sreću apeliram za
jedinstvo i pomoć narodu u
starom kraju (Govori kao da
ne zna kakav je to zbor) Itut-ković
mu se zahvaljuje i kaže:
bili ste uvijek s nama pa se
nadamo i vjerujemo da ćete
hiti i sada
IZGUItLJENA OVCA
Tada je Itutković pozvao od-bor
za pozdrave koji čita ne-ki
pozdrav iz Washingtona
(Izgleda da je od nekog sve-ćenika
iz vojske) Svećenik
Domladovac primjećuje: iz-gubljena
ovca partizan i
smješka se
Tada uzima flor profesor
Tomašić i čita pozdrav Maro-ku
i Krnjeviću:
Mi ujedinjeni Hrvati Sje-verne
Amerike i Kanade koji
smo se sastali na našem jedin-stvenom
zboru pretstavljaju-ć- i
naše potporne kulturne cr-kvene
i druge organizacije
šaljemo vam tople pozdrave i
želimo vam zdravlje i svaku
sreću i napredak
Predloženo je da se pozdrav
usvoji ali jedan radnik pri-mjećuje:
ali ne kralju! Popovi
Ardas Domladovac i Štipano-vi- ć
se smiju
Usvaja se drugi predlofe da
se iste naravi pozdrav pošalje
biskupu Stepincu Itutković
izjavljuje: usvaja se i kaže to
će urediti svećenik Stipenović
i poslati svojim putem jer mu
ga Tito ne bi dao Ardas i Do-mladovac
primjećuju: pošalji
pismo registrirano
VINSKI ČITA POZDRAV
TRUMANU
Marko Vinski je pročitao
pozdrav predsjedniku Truma
nu u kojem se izmedju ostalog
kaže: obećajemo biti lojalni u
rekonstrukciji kako smo bili
i za vrijeme rata i apeliramo
na vas da poradite prema At-lantskom
čarteru i Jalta kon-ferenciji
za suverenu Hrvat-sku
državu
Sarić predlaže Herceg pod-upire
da se pozdrav primi i
onda netko predloži da se iste
naravi pošalje pozdrav premi- -
!
eru Kanade i Engleske Sve
se usvaja
Tada je Hutko- vić pozvao
Rev Grubišića da u ime taj-ništva
pročita glavnu rezoluci-ju
koja je četiri arka velika
a u suštini glasi:
Mi Hrvati 1 Hrvatice Ame-rike
i Kanade pretstavljajući
potporne kulturne crkvene i
druge organizacije složili smo
se i ujedinili u našu zajednič-ku
organizaciju pod imenom
"Ujedinjeni Hrvati Sjeverne
Amerike i Kanade" i zaključu-jemo
da ćemo održati Hrvat-ski
Sabor osudjujemo kotiu-nističk- o
pisanje Zajedničara
obavezujemo se da ćemo se
boriti protiv komunizma i Ti-tove
diktature i za suverenu
Hrvatsku državu pod upravom
Seljačke Stranke na čelu sa
zakonitim vodjom Dr Mače-kom
Tražimo puštanje na slobo-du
svih političkih kažnjenika
i onih koji se nalaze u koncen-tracionim
logorima tražimo
raspuštanje svih koncentracio-nih
logora i uspostavu neza-visnih
sudova
Sarić predlaže da se rezolu-ciju
usvoji netko podupire
ali Kraja iz Youngstowna
traži riječ i kaže: Ja prizna-jem
da je Dr Maček Jedini za-koniti
vodja hrvatskog naro-da
ali se ne slažem da se pu-ste
svi nekažnjeni iz zatvora
koji su krivi
Nastao je žamor i netko do-vikuje:
Okaljali su ruke sa
krvlju našeg naroda
Kraja traži da se isti stavak
još jednom pročita (Svećeni-ci
nešto šapuću izmedju sebe)
čita se taj stavak i svećenik
Ardas traži riječ:
Ovdje moramo biti oprezni
— kaže on — i to treba malo
izmjeniti Mi tražimo samo-stalne
sudove i ukinuće logrira
Naši saveznici imadu takve
logore i u njima su naši ljudi
a Tito traži da im sudi On bi
mogao uvesti druge samostal-ne
sudove a kada bi naši sa-veznici
Ameriki i Engleska
raspustili logore onda bi Tito
mogao da sudi našim ljudima
To treba da se izmjeni po
prilici ovako:
Mi tražimo da se Tita od-mah
povuče iz svih hrvatskih
krajeva i da se uspostavi Ne-zavisna
Hrvatska Država sa
vladom seljačke stranke na če-lu
sa Dr Mačekom i da se us-postave
samostalni sudovi ko-ji
će suditi krivcima — Firis
primjećuje: i Titu
RUDOIF ERIć TRAŽI
RIJEČ
Sada je zatražio riječ Ru
dolf Erić bivši glavni tajnik
Pavelićeve organizacije u zapad-noj
hemisferi pa kaže:
Draga moja braćo: Ovo nije
pravo Mi se nismo jučer tako
sporazumili Ovdje se hoće iz-vlas-titi
sve ostale a mi svi zna-mo
da je baš hrvatska koalicija
1938 omogućila HSS i Dr Ma-ček- u
da bude izabran Ja prote-stiram
što se ne štuje sporazum
Nastaje komešanje Mnogi
traže riječ Itutković pokušava
da proturi rezoluciju ali jok
Onda kaže: Rezoluciju su prema
sporazumu sastavili profesor
Tomašić Milan Petrak Stani-sla- r
Borić uz pomoć Dr Jasen-koric- a
koji je tek došao iz švi-carske
da vas kasnije pozdravi
Profesor Tomašić tumači ka-ko
je odbor to sve raspravljao
i došao do zaključka da je ova-ko
najbolje
Sarić govori' kako je ovako
potrebno za sada a poslije će
se to ispraviti
Herceg govori da se nekoja
imena za sada mora ispustiti
jer nisu popularna a "žao mi je
da moji prijatelji toga ne razu-miju"
To će se sve kasnije is-pra-viti
kada za to vrijenu do-dje
(Dok su ovako drugi govo-rili
Kraja nešto šapuće sa To-mašiće- m
a onda opet Tomašić
(Prenos na str 4)
Izdajnik Draža u rukama
narodnih vlasti
NADJEN JE U ŠPILJI OPKOLJEN SA JEDANAEST PREOSTALIH
ČETNIKA
U ruke narodnih vlasti pao je
zloglasni izdajnik i zločinac Dra-ža
Mihailović Draža je za cijelo
vrijeme rata saradjivao sa njema-čkim
i talijanskim okupatorima
provodeći borbu protiv Narodne
oslobodilačke vojsku i partizanskih
odreda
Mihajlović! je uhvaćen na 13
marča na jednom brdu u spilji
opkoljen sa ciglih jedanaest pre-ostalih
četnika To je sve što je
preostalo od zloglasnih četničkih
bandi
Vijest o hapšenju Draže Mihaj-lović- a
objavio Je minitar unu-tarnjih
poslova jugoslavenske vla-de
Aleksandar Ranković na za-jedničkom
zasjedanju obih tijela
Ustavotvorne Skupštine rekavši
da je Mihajlović uhvaćen u jednoj
špilji gdje ga je čuvalo preostalih
jedanaest njegovih vojnika "To je
sve što je ostalo poslije njegova
poraza u maju 194" godine" —
kaže Ranković
Hapšenjem Draže Mihailovića
konačno je došao kraj jednoj naj-sramotnijoj
izdaji jednoj prljavoj
ulozi koju su za vrijeme rata vrši-li
izdajnici i drugi antinarodni
elementi u borbi protiv narodno
oslobodilačkog pokreta Reakcija u
Jugoslaviji i inostranstvu je još
uvjek polagala velike nade u "le-gendarnog
junaka" Mihajlovića
Ona se nadala da će Mihajlović
otpočeti ustankom Govorilo se da
Draža ima u brijegovima Srbije i
Itosne više od 70000 spremnih i
dobro naoružanih vojnika koji da
će započeti oružani ustanak još
ovog proljeća i srušiti narodne
vlasti na čelu sa maršalom Titom
Taj ustanak trebao je po planu
reakcije biti poduprt napadom iz
vana po tako zvanoj "jugoslaven-skoj
graljevskoj vojsci" koja da
broji oko 300000 vojnika u Sjever-no]
Italiji i 600000 u Austriji
Njemačkoj i drugim zemljama
svijeta
Sve do nedavno pisale su o to-me
hrvatske i srpske pro-faisti-č- ke
novine i prijetile se "skorim
padom Titova režima u Jugosla-viji"
Sve do nedavno bio im je Dra-ža
nada i ufanje I Petar Kara-djordjev- ić
i Maček i Pavelić i
sva istala izdajnička čeljad bacala
PITANJE JE PROBLEM
CIJELE
Toronto 25 Marča — Toronto
and District Trades and Labor
Council je pozvao federalne vlasti
da odrede jednu mi-lijardu
dolara za izgradnju novih
stanova u svim gradovima gdje
se narod suočuje teškim stambe-nim
problemom
Za vrijeme izborne kampanje
obećavalo se pristupiti rješavanju
ovog važnog problema odmah po-slije
rata i u tu svrhu federalne
vlasti su objavile program po ko-jem
se trebalo diljem zemlje iz-graditi
više od C00000 stanova
Labor Council poziva vladu da
se za prvu ruku izgradi najmanje
50000 stanova koji bi se uz po-voljnu
cijenu iznajmili obiteljima
povraćenih vojnika i drugima ko-ji
nemaju odgovarajućeg stana za
život
To pitanje Je postalo već tako
ozbiljno da je upravo sramota Mo
u jednoj tako bogatoj zemlji koja
POČELO ZASJEDANJE VIJEĆA
SIGURNOSTI UNO
Nevv York March 25 — Ovdje
je počelo drugo zasjedanje Vijeća
Sigurnosti Organizacije Ujedinje-nih
Nacija Zasjedanje je počelo
u 1130
je sve na kartu Draže Odtuda do-šlo
je i do spoja "republikanca"
Mačeka sa veliko-srpski- m kraljem
Petrom i sa usta{ko-domobran-ski- m
silama razbježanim i ras-tjeranim
po raznim europskim i
američkim zemljama
"Nema dvojbe — kae ministar
Ranković — da je Mihajlović bio
zadnja nada reakcije u zemlji i
izvan granica koja je radila otvo-reno
i tajno protiv Federativne
Narodne Republike Jugoslavije"
Time je izgubljena glavna nada
sve hrvatske srpske slovenske i
ostale reakcije počam od malog
Petra njegovog vjernog podanika
Mačka Krnjevića Jeftića i svih
ostalih protivnika Titove Jugosla-vije
LABORGOUNCIL MILIJARDU DOLARA
IZGRADNJU STANOVA
BJjMflt
TRAŽI
NOVIH
flhv
Jugoslavije
raspolaganju
neposredno
provincijalnih
gradjevinskog
predpostavija
STANOVA POSTAO OZBILJAN
neposredno
IZDAJNIK
konopac
domobra-nac- a
razbojnik
savezničke
Jugosla-viji
odgovara
za-gušljivim
dašćaramn
Komisija
primjera
kompanije
rješavanju
problema
izgradnju proiz-vodnju
materijala
izgradnju
milijardu
najmanje
NACIJE
m
Pavelićem!
nezdravim
federalnih
prikupiti
milijarde
Općenito
ZA
— a
DRAŽA
Pravda narodna je jaca od sve-ga
Draža će ako već nije om-astiti
Još se negdje nalazi Pavelić vo-dja
hrvatskih ustaša i
Još se negdje krije taj naj-veći
zločinac krvnik i
naroda našeg Još se njega negdje
drži i narodi ne vide
razloga zašto vlasti
koje sigurno znaju za Pavelića
ne predaju ga narodu u
gdje bi trebao pored svog dru-ga
Draže da za strašne
zločine
Napolje sa
Na stup sa Pavelićem i Dražom!
ima na sva moguća
sredstva narod mora živjeti u
i
U malom mjestu Waterloo za pri-mjer
sedam članova obitelji živi
u dvije male sobe jedne gasolin
stanice je ustanovila
da su te dvije sobice ne samo ti
jesne nego i nezdrave pa je odbor1
zdravlja naredio toj obitelji da s
mora seliti u roku od 30 dana a
kuda? Mnogo je takvih
Labor Council predlaže vlasti-ma
da se otpočne gra-diti
drugih 50000 stanova koje
bi gradile privatne na
osnovu vladinog kredita Vlasti
su odviše spore na
ovog teškog Razlog za
tu sporost je nemarnost na strani
i vlasti
jer radne snage ima danas dovolj-no
za stanova i
Ima i novaca jer kad smo za
vrijeme rata mogli toli-ke
dolara možemo vrlo
lako za stanova nabavi-ti
jednu se
da bi vlasti trebale
izgraditi 2&0000 novih
stanova dok bi se barem do neke
mjere ublažilo stambeni problem
u zemlji