000120 |
Previous | 2 of 4 | Next |
|
small (250x250 max)
medium (500x500 max)
Large
Extra Large
large ( > 500x500)
Full Resolution
|
This page
All
|
NOVOSTI Utorak 18 marža 1947 STHANA 2 NOVOSTI STANOVIŠTE JUGOSLAVIJE PREMA Published every TueBday Thursdav and Saturdav by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language NJEMAČKIM REPARACIJAMA Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottawa Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Begistered in the Registrv Oiiice for the City of Toronto on the 24th day ol October 1941 aa No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrSćuju — Rukopisi so ne vraćaju Kad je bio Maček u Americi Kad je prošle godine bio u Americi i Kanadi izdajnik naroda Jugoslavije Maček pisali smo da ne dolazi ovamo samo zbog ustaško-mačekovsko- g kongresa nego i zbog dru-gog Tada smo rekli da dolazi i bog sredjivanja prilika medju ustašama i mačekoveima kako bi od sada mogli za jednički vojevali i pripremati se za dolazeću konvenciju HBZ Bili smo u pravu Danas doznajemo i nešto drugo o Mačekovoj posjeti u ove zemlje Doznajemo da je ovdje bio u vezi sa zloglasnim četnicima Draie Mihailovica održao nekoliko sastanaka sa Fotićem episkopom Irinijemna sa izbjeglicom i izdajicom bu-garskog naroda Georgijem Dimitrovim i drugima O Mačekovu putu u Sjedinjene Države i Kanadu piše četnička novina iz Italije vrlo pohvalno Dapače primio je po povratku saradnika ovo novine poznatog četnika M Birčani-n- a koji kaže da je Maček u njegovu prisustvu istakao vjer-nost kralju Petru i potrebu zajedničke — četničke ustaške i načekovske — suradnjo za obaranje nove Jugoslavije Da potvrdimo gornje donašamo prepis članka "Put dr Mačeka u Ameriku" koji je izašao u "Poletu" četničkom orga-nu u Italiji još prošle godine Upozorujemo naše čitaoce na taj članak jer će se preko njega još jednom uvjeriti o izdajni-čkoj ulozi Mačeka o njegovoj vezi sa četnicima sa kraljem Petrom i svim drugim neprijateljima nove Jugoslavije Nije na čast Sjed Država Vijest da se Sjedinjene Države namjeravaju miješati u grčke unutarnje poslove primljena je sa osobitim negodo-vanjem koliko u Grčkoj toliko i u samoj Americi Bivši podpredsjednik Sjedinjenih Država Hanry VVallace je taj čin nazvao običnim izazivanjem demokratskog javnog mijenja i greškom koja će se prijo ili kasnije osvetiti najviše Sjedinjenim Državama U Europi smatra se američko uplitanje u Grčku ne samo otvorenim izazovom nego i pokušajem da se od Grčke stvori stratešku vojnu bazu za američki imperijalizam koji bi od tuda prodirao dublje u Balkan i ostale zemlje Srednjeg Istoka isti-skivaju- ćt pomalo veliku Britaniju iz jedne pozicije za drugom Mediu onima koji najstrožije osudjuju taj čin američkog imperijalizma je grčki narod njegov najborbeniji i najlojalniji dio Vodja grčkih komunista je na primjer rekao da će se grčki narod odupirati američkoj intervenciji isto kao što se odupirao britanskoj "Prijatelji Grčke — kaže Zachariadis -- mogu biti samo oni koji poštuju njenu nezavisnost koji cijene grčki narod i koji se ne miješaju u njegove unutarnje poslova kad ih nitko ne zove Ako narod Sjedinjenih Država želi podr-žava- ti dobre prijateljske vezo sa grčkim narodom onda ne-smi- je dopustiti da so u Grčkoj obnovi tragična pogreška Ve-lik- e Britanije Najvažniji preduslov za to je poštivanje našeg nacionalnog ponosa naše slobode i nezavisnosti" — rekao je Zachariadis Sličnog mišljenja su vodje i ostalih demokratskih partijq i organizacija Američku intervenciju pozdravljaju samo grčki monarhisti i drugi reakcionare! koji se bez strane intervencije nebi odriali na vlasti ni jedan dan i kojima je potrebna podrška iz vana da bi grčki narod driali u ropstvu Svako miješanje u unutarnje poslove Grčke bez pitanja i odobrenja grčkog naroda je novi korak protiv grčke neza-visnosti Upravo za to što se poslije porota nacizma umješao u grčke poslove britanski imperijalizam narod Grčke pao je u tako bijedno stanje kao ni jedan drugi narod u Europi Da strane bajunete nisu stale na put grčkom narodu poslije otJobodjnja od naeUla ekonomsko i pofiučko stanje zemlje bilo bi danas sasvim druk&j Svakako bi bilo bolje nago dana Američka vlada nema odobrenja od svoga naroda da se miješa u unutarnje poslove drugih naroda Predsjednik Tru-ma- n njj rekao narodu istine kad je u Kongresu Izjavio da je sajam potreban zbog toga da bi se omogućilo grčkom narodu "izbor po vlastitoj želji" Predsjednik Truman je to rekao ne u ime američkog naroda nego u ime američkih im-perijalistic- lih krugova koji idu za osvajanjem svijeta Miješanje američkog imperijomnaa u poslove drugih ze-malja nije na čast Sjedinjenih Država nego na sramotu Ame-rički narod to neće nikada odobriti f Na problemu njemačkih reparacija provjerava se čitava privredna politika velikih sila prema pobijedjenoj Njemačkoj Niže donosimo eksooze kojeg je pred konac siječnja dao delegat FNRJ dr Mladen Iveković na zasjedanju pomoćnika ministara vanjskih poslova u Londonu kada su pripremali nacrt mirovnog ugovora sa Njemačkom Danas se ovo pitanje raspravlja na konferenciji ministara vanjskih poslova u Mos-kvi Ekspoze dr M Ivekovića počima: "Gospodine predsjedniče gospo do delegati! Vlada FNRJ sa zahvalnoKu je primila poziv zamjenika ministara vanjskih poslova da na ovom za sjedanju izloži svoje poglede na probleme u vezi s pripremama mi rovnog ugovora s Njemačkom Tim povodom ona je u posebnom memorandumu izložila svoj stav o osnovnim pitanjima koja se odno-se na problem poslijeratne Njema-čke Ja nemam namjeru da se u ovom ekspozeu osvrćem na sva ta osnovna pitanja već ću se zadrža ti samo na jednom problemu koji konkretno Jugoslaviju naročito interesira To je problem njemač-kih reparacija i svih pitanja koja su 8 njim neposredno povezana Jugoslavenska vlada smatra da se upravo na tom problemu koji Jugoslaviju živo interesira pro-vjerava čitava privredna politika velikih sila prema pobijedjenoj Njemačkoj Ona ujedno želi da skrene pažnju Konferenciji zamje-nika ministara vanjskih poslova na činjenicu da se u toj politici u naročitom obliku održava bitno od-stupanje od Krimskih i Potsdam-ski- h odluka Iako se u Krimskoj deklaraciji vrlo jasno navodi da će Njemačka biti prisiljena da u najvećoj mogućoj mjeri u naturi nadoknadi razaranja i patnje ko je je prouzrokovala Ujedinjenim nacijama i ma da su u Potsdam-sko- j deklaraciji detaljno konkre- - tirizane obveze Njemačke repara- - cioni program se do danas tako reći nije ni počeo izvoditi Mi ni danas godinu dana poslije isteka roka do kojega je trebala da bu de utvrdjena njemačka industrij ska masa raspoloživa za reparaci-je ne znamo čime možemo raču-nati i da li uoj)će možemo da ra-čunamo bar na djelomičnu nakna du Štete od Njemačke Okupacione vlasti zapadne Njemačke odugo-vlače sa stavljanjem na raspolože-nje za reparacije čak i onih njema-čkih industrijskih objekata za ko-je je kontrolno vijeće u I'erlinu kao kvadripartitni saveznički or-gan donijelo odluku o demontira-nj- u Dosad izvršeno dodjeljivanje po-sredstvom Mcdjusavezničke agen-cije za reparacije uglavnom po jedinačnih i izdvojenih industrij Vlada FNRJ sa žaljenjem kon-statira da se o reparacionim da-vanjima ne može danas još stvoriti ni približila Zemlje koj očekuju reparacije od Njemačke ne znaju ništa pozitivno o sudbini njemačkih placementa u inozem-stvu a naročito u neutralnim zem-ljama što više dosadašnji rezul-tati pregovora triju ovlaštenih sa-vezničkih zemalja — Francuske Velike Uritanije i Sjedinjenih Ame-ričkih Država — s nekima od ne-utralnih zemalja pokazuju da u izvjesnim financijskim krugovima savezničkih i neutralnih zemalja postoji jaka tendencija za prikri-vanje i kamuflažu njemačkog kru-pnog kapitala u inozemstvu U či-tavom nizu njemačkih poduzeća u neutralnim zemljama pojavljuju se novi vlasnici u obliku raznih kor-poracija društava i trustova iz nekadašnjih savezničkih zemalja Te pojave nisu zabilježene samo u Francovoj Španjolskoj nego je uopće poznato da nacisti drže va-žne pozicije i u raznim drugim t zv neutralnim zemljama Lik-vidacija njemačkih placementa u korist zemalja — žrtava njemačke agresije u većini tih zemalja nije ni započeta U onim pak neutral-nim zemljama gdje je započeta pokazalo se da opustošene evrop-ske zemlje će primiti možda ni trideseti dio stvarne vrijednosti njemačkih placementa u tim zem-ljama Jo je neizvjesnija sudbina njemačkih placementa u zapadnoj okupacionoj zoni Austrije Joi u srpnju mjesecu prošle godine dale skih uredjaja i jednog dijela nje-mačke trgovačke flote ne pred stavlja ni jedan posto vrijednosti koju bi 18 nacija — članica IARA — Medjusavezničke agencije za reparacije — imale da prime u ime reparacija U stvari medju spo-menutih 18 nacija podijeljeno je ukupno njemačkih industrijskih uredjaja u vrijednosti od nekih 13 milijuna dolara Ako usporedimo vrijednost svih dosad podijeljenih objekata — dakle industrijske ure-- djaje plus brodovi s ukupnom ma-terijalnom štetom prouzrokova-nom razaranjem i pljačkom koju su 18 zapadnih zemalja pretrpjele u ratu protiv Njemačke i njenih satelita a koja prema podacima Pariške reparacione konferencije iznosi 534 milijarde američkih do-lara onda vidimo da vrijednost svih reparacionih objekata stav-ljena dosad na raspoloženje spo-menutim (18) nacijama iznosi sa-mo 02'A cjelokupne materijalna štete Smatram potrebnim da nagla-sim da je — medju svima zemlja-ma koje imaju pravo na reparaci-je iz zapadnih okupacionih zona — Jugoslavija najteže pogodjena ovakvim izvršavanjem reparacio-no- g programa Gubitak nacional nog bogatstva Jugoslavije u ratu protiv Njemačke i njenih satelita Iznosi 91 milijarde američkih do-lara t j l~r ukupnih gubitaka 18 savezničkih zemalja — člani ca IARA I'a ipak Jugoslavija je dosad primila u ime njemačkih reparacija jedva 004rr sume svo- - jih naprijed navedenih gubitaka Neizvršavanje reparacionih klau-zula Krimske i Potsdamske kon ferencije ne ocleda se samo u pi tanju demontiranja one njemačke industrije koja prelazi privredne potrebe jedne miroljubive Njemač ke nego i u pitanju drugih vri-jednosti i objekata koji su u spo menutim zaključcima predvidjeni za reparacije Reparaciona prava i potraživanja 18 zapadnih nacija prema Njemačkoj trebalo bi pre-ma razgovorima u Parizu iznositi 10 milijarda dolaia Isto toliko bi-lo je pred vid jeno za SSSR U ovoj sumi sadržana je i vrijednost bro-dova morske i unutrašnje plovidbe njemačkih placementa u inozem-stvu njemačke tekuće proizvodnje i t d mi američke okupacione vlasti u Austriji službenu izjavu austrij-skoj vladi da su Sjedinjene Ame-ričke Države spremne mireći se njemačkih placementa u Austriji S tim u vezi američke vlasti su predale Austriji na upravu čitav niz njemačkih poduzeća Vlada FNRJ smatra da Je ovakav stav neodrživ i pravno i moralno i po-litički Prije vega Pariški spora-zum o reparacijama koji Je potpi-sala i vlada Sjedinjenih Američkih Država odredjuje da se zemlje potpisnice mogu odreći u cjelini ili u jednom dijelu svojih prava na reparacije ali to odricanje može da ide samo u korist ostalih ze-malja potpisnica Meljutim prema spomenutoj izjavi Sjedinjene Američke Države bi se odrekle nje-mačkih placementa u korist au-strijske vlade a to bi predstavljalo flagrantno kršenje dispozicija Pa-riškog sporazuma S druge strane bilo bi u suprotnosti — da ne ka-žem potpuno apsurdno — sa poli-tičkim ciljevima i moralnim sadr-žajem antihitlerovske koalicije da su savezničke zemlje — žrtve hit-lerovske agresije u kojoj je Au-strija igrala aktivnu ulogu — du-žne uračunati njemačke placemen-t- e na svojim teritorijima u svoje reparacione kvote a da istovre-meno Austrija može koristiti nje-mačke placemente bez ikakve na-knade To bi u tvari značilo da Austrija treba da prima njemač-ke reparacije kao nagradu za svo-ju ulogu u ratu Nifrta bolja nije situacija u pogledu njemačke te- - U izvjesnim krugovima savezničkih zemalja postoji tendencija za prikrivanjem i kamuflažom njemačkog krupnog kapitala u inozemstvu slika ne kuće proizvodnje Tu nije samo u pitanju ruhrski ugalj koji Fran-cuska s pravom traži na ime re-paracija a ne može da ga dobije ni uz plaćanje u dolarima nego i niz drugih proizvoda koje Njema-čka može već danas da isporuči a kojima se koriste samo okupacione sile Njemačke S tim u vezi čast mi je skrenuti pažnju Konferenciji zamjenika mi-nistara vanjskih poslova na rezo-luciju br 2 aneksa Pariškog spo-razuma koja predvidja upravo ta-kve neodložne isporuke predmeta tekuće proizvodnje na ime njemač-kih reparacija Tu su rezoluciju potpisale vlade Albanije Danske Egipta Francuskp Grčke Indije Luxemburga orve-k- e Holandije Ćehoslovačke i Jugoslavije Rez lucijom je jasno irražen stav ih Put Dr Mačeka Ameriku Pod gornjim naslovom dona-- t "Polet" organ zloglasnih četnika iz Italije članak o Mačekovom pu-tu u Sjedinjene Države i Kanadu "Polet" u kojem je ovaj članak JV xnfađaičlxoa3 pult iz --%x nm& t?mm y£ZAri Jj front i borbu protiv nove narodne ĆE OD ZA Zasjedanja egipatskog parla menta na kojen je izvrgnuta '--- troj kritici politika s Englezima kao i svakidašnji s -- kobi i Štrajkovi — jasno govore o raspoloženju egipatskog naroda koji pooStrava borbu za nezavis-nost za evakuaciju stranih tru-pa iz zemlje Napredni krugovi cijelog svijeta prate živom simpatijom borbu egi-patskog naroda za ugovora od 193C god s obzirom da taj ugovor vise ne odgovara položaju koji Egipat za-uzima kao suvereni član Organi-zacije ujedinjenih naroda Pod pritiskom nacionalnog pokreta u Egiptu Englezi su 194C god bili prisiljeni da pristanu na pregovo-re o reviziji ugovora ali su svim silama nastojali da re novim ugo-vorom stvarni položaj Egipta ni malo ne izmjeni Ne birajući sred-stva pritiska Englezima je us-pjelo da od bivšeg egipatske vlade Setki-paJ- e iznude pristanak za nacrt ugovora koji je bio u potpunoj suglasnosti s njihovim Poslije objav ljivanja neslužbenog teksta toga ugovora cijelu zemlju su zahva-tili protesti koji su doli do pu-nog izražaja u masovnim nemirima napadajima na engleske vojnike i t d Vlada Setki-paš- e dala je uslijed toga ostavku a ugovor nije pot-pisan Ostavku lade treba dije-lom pripisati I izjavi koju je 7 prosinca proSle godine dao eng-leski generalni Sudana Haldston llaldston je tom prili-kom istaknuo da se ovim ugovo-rom za Sudan podržava pravo ot-cjeplje- nja od Egipta i da će sa-dašnji sistem uprave u Sudan d ostati Za bolju ilustracije stava engle-ske vlade prema pitanju Sudana navest ćemo pisanje egipatskog Yfftm-- M vlada u pitanju njemačke tekuće proizvodnje o kojoj se u posljed-nje vrijeme u medjunarodnoj jav-nosti vode tako žive diskusije Navedene činjenice su u tijesnoj vezi s generalnom političkom lini-jom koju izvjesne okupacione sile Njemačke provode u pitanju eko-nomskog razoružanja Njemačke i izvršenja Krimskog i programa Iz izloženog proizlazi da u repa-racion- oj politici nad zapadnom Njemačkom ozbiljan otpor protiv njemačke in-dustrije u stepenu predvidjenom Potsdamskom deklaracijom i u zaključcima PariSke konferencije o Ta se linija s druge strane od-ražava u iroknrn financiranju njemačke industrue i njemačke privrede uopće u zapadnim okupa u iasao nosi datum od mjeseca sep-tembra 19411 godine i broj 111 Ni glavi lista se kaže da list izlazi u Londonu Engleska dočim se u objašnjenju kaže da se pretplate Wmj-$-$ Jedinstveni ustaša četnika mačekovaca za Jugoslavije EGIPATSKI NAROD NE ODUSTATI BORBE NEZAVISNOST I SLOBODU ZEMLJE "sporazuma" reviziju anglo-egipatsk- og predsjednik! ciljevima demon-stracijama guverner neizmijenjen Potsdamskog reparacionog postoji demontiranja anticipiranim reparacijama general-major- a Muhameda Fntah-paJc- : "Danas je potpuno jasno da u pogledu Sudana Englezi imaju zj cilj da Sudan pretvore u prvoste-penu stratešku bazu na Uliskom Istoku da iskoriste Sudan a nje-govo bogatstvo stave u službu im-perijalističkih interesa na Miškom Istoku Oni žele odvojiti Egipat od Sudana kako bi u Sudanu dobili slobodne ruke i iskoristili tu ze-mlju u vojne i imperijalistička svrhe Oni Sudan smatraju dru-gom Indijom i željeli bi da ga pre-tvore u "Sudansko carstvo" Novi predsjednik vlade Nokra-ši-paš- a ne može izgubiti iz vida neprijateljski stav ogromnog di-jela egipatske javnosti prema ugo-voru Revin-Setkl-pa- ša naročito u pogledu sudanskog pitanja U svo-joj političkoj deklaraciji on je iz-javio da će nastojati da dovede Sudance do "samouprave i stalnog saveza s Egiptom pod egipatskom krunom" Govoreći u egipatskoj skupštini lf prosinca on je rekao da će njegova vlada učiniti sve Sto je potrebno za ostvarenje nacional-nih težnji egipatskog naroda: pot-pune nezavisnosti evakuacije eng-leskih trupa iz Egipta i ujedinjene doline Nila Progoni anti-fašis- ta u goričkom okrugu Ajdovšćina — Povodom zatva-ranja tajnika okružnog odbora Slovensko-talijansk- e Anti-fasisti-ć- kc Unije u Gorici Albina Dujea plenum Osvobodilne Fronte za go riškl okrug uputio je angVo-ame-riek- oj vojnoj upravi u Gorici pismo u kojem s energieno protestira protiv progona anti-faHt- a po ci-vilnoj policiji Noeznlfkoj vojnoj upravi cionim zonama Njemačke — finan-ciranju koje ide preko potreba je-dne miroljubive Njemačke Ona se održava u odnosu okupacionih sila zapadne Njemačke prema njemač-kim trustovima i koncernima ko-ji nisu likvidirani — kako to sti-pulira- ju odredbe Potsdamske dek-laracije Ne će biti teško ovu politiku točno i jasno definirati Radi se o uskrsavanju privrednog prij-- svega industrijskog potencijala Njemačke koji je uvijek u tijes-noj vezi s ratnim potencijalom i to na štetu obnove zemalja koje su najviše ratom pogodjene i bet obzira na odnos izmedju podizanja njemačke privrede i podizanja pri-vred- p u razorenim zemljama — žr-tvama njemačke agresije (Nastavak na strani 3) i dopisi alju izravno u Italiju gdje se nalazi ured četnika A sada pročitajte što piše JI Ilirčanin o posjetu Mačeka u Ame-riku: "Koncem a gusta meeea ove godine dr Maček pretsednik Hrvatske Seljačke Stranke ot-putovao je za SAD gdje je pri-sustvovao kongresu američkih Hrvata koji se održao u Čikagu Po svom povratku iz Amerike u Pariš krajem septembra o g primio je dopisnika naših listo-va van Otadžbine i tom prilikom izneo mu svoje utiske sa puta "Dr Maček je naročito pod-vuka- o zahvalno! zvaničnim američkim vlastima koje su mu omogućile učestvovanje na ovom kongresu Na kongresu je do-ne- ta rezolucija za odlučnu bor-bu protiv sadanjeg totalitarnog režima a u cilju uspostavljanja demokratskog poretka koji bi donco Slobodu našoj napaćenoj Otadžbini i hrvatskom narodu u njoj Dr Maček izražava svoje naročito zadovoljstvo zbog su-sreta sa eminentnim pretstav-nicim- a srpske emigracije biv-šim ambasadorom g Konstantl-no- m Fotićem i Episkopom Iri-nijemna na kojima je postignu-ta puna saglasnost u glavnim linijama zajedničke borbe Dr Maček se ta kod je sastao sa pret-sta- v nikom bugarskog Zemljo-radničkog Pokreta Georgijem Dimitrovim koji je uspeo da pohegne iz Ilugarske posle oku-pacije od strane Sovjeta "Pored ovih sastanaka dr Maček bio je predmet naročite pažnje katoličkih biskupa medju kojima i Kardinal Streach iz čikaga "Alo se tiče pak pojave da je veliki broj američkih Hrvata sa simpatijama gledao na Tita u ubedjenju da je to demokratski pokret dr Maček ističe da je ovo došlo kao posledica trogo-dišnjeg pisanja štampe koja je donosila netačne vesti o Jugo-slaviji kao zlonamerno postav-ljala Titov pokret kao demok-ratski Sada su počeli i oni da uvidjaju kaže dr Maček da je to sve bila obmana i prilaze na-ma na pravi put "Dr Maček je bio vrlo vedar i zadovoljan Naročito podvlači da je sa g Fotićem bio tri puta Kod Dimitrova su bili zajedno Utisak je da dr Maček vedro gleda na razvoj situacije Kao i uvek istakao je vernost Nj V Kralju kome "treba svi da po-mognemo u današnjoj teškoj si-tuaciji" "Na rastanku dr Maček je rekao našem saradniku: "l'oe-tit- e me češće Dolje ovako lepo da se porazgovaramo i kažemo što mole da se kale nego slu-šati razne propagande" "Kada mu je dopisnik objas-nio i razlog velikog interesova-nj- a za njegov put i kod Srba i kod Hrvata i kod Slovenaca on se je duboko zamislio i re-kao: "Razumem Va Svi pogledi su upereni na nas političare Meni je baš zato i teško jrr sam svestan veličine odgovor-nosti No recite im da je sada mnogo bolje Toliko mogu da Vam kažem Dodjite još koji put pa ću Vam reći kako se si-tuacija razvija Ona je kao li-nija na barografu sada je na gore ali i ako bi pala dole ona će se opet popeti na gore" M Ilirčanin
Object Description
Rating | |
Title | Novosti, March 18, 1947 |
Language | hr |
Subject | Croatia -- Newspapers; Newspapers -- Croatia; Croatian Canadians Newspapers |
Date | 1947-03-18 |
Type | application/pdf |
Format | text |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
Identifier | Novot001048 |
Description
Title | 000120 |
Rights | Licenced under section 77(1) of the Copyright Act. For detailed information visit: http://www.connectingcanadians.org/en/content/copyright |
OCR text | NOVOSTI Utorak 18 marža 1947 STHANA 2 NOVOSTI STANOVIŠTE JUGOSLAVIJE PREMA Published every TueBday Thursdav and Saturdav by the Novosti Publishing Company In the Croatian Language NJEMAČKIM REPARACIJAMA Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottawa Ulazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku Begistered in the Registrv Oiiice for the City of Toronto on the 24th day ol October 1941 aa No 46052 CP ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontario Telephone: ADelaide 1642 Dopisi bez potpisa se ne uvrSćuju — Rukopisi so ne vraćaju Kad je bio Maček u Americi Kad je prošle godine bio u Americi i Kanadi izdajnik naroda Jugoslavije Maček pisali smo da ne dolazi ovamo samo zbog ustaško-mačekovsko- g kongresa nego i zbog dru-gog Tada smo rekli da dolazi i bog sredjivanja prilika medju ustašama i mačekoveima kako bi od sada mogli za jednički vojevali i pripremati se za dolazeću konvenciju HBZ Bili smo u pravu Danas doznajemo i nešto drugo o Mačekovoj posjeti u ove zemlje Doznajemo da je ovdje bio u vezi sa zloglasnim četnicima Draie Mihailovica održao nekoliko sastanaka sa Fotićem episkopom Irinijemna sa izbjeglicom i izdajicom bu-garskog naroda Georgijem Dimitrovim i drugima O Mačekovu putu u Sjedinjene Države i Kanadu piše četnička novina iz Italije vrlo pohvalno Dapače primio je po povratku saradnika ovo novine poznatog četnika M Birčani-n- a koji kaže da je Maček u njegovu prisustvu istakao vjer-nost kralju Petru i potrebu zajedničke — četničke ustaške i načekovske — suradnjo za obaranje nove Jugoslavije Da potvrdimo gornje donašamo prepis članka "Put dr Mačeka u Ameriku" koji je izašao u "Poletu" četničkom orga-nu u Italiji još prošle godine Upozorujemo naše čitaoce na taj članak jer će se preko njega još jednom uvjeriti o izdajni-čkoj ulozi Mačeka o njegovoj vezi sa četnicima sa kraljem Petrom i svim drugim neprijateljima nove Jugoslavije Nije na čast Sjed Država Vijest da se Sjedinjene Države namjeravaju miješati u grčke unutarnje poslove primljena je sa osobitim negodo-vanjem koliko u Grčkoj toliko i u samoj Americi Bivši podpredsjednik Sjedinjenih Država Hanry VVallace je taj čin nazvao običnim izazivanjem demokratskog javnog mijenja i greškom koja će se prijo ili kasnije osvetiti najviše Sjedinjenim Državama U Europi smatra se američko uplitanje u Grčku ne samo otvorenim izazovom nego i pokušajem da se od Grčke stvori stratešku vojnu bazu za američki imperijalizam koji bi od tuda prodirao dublje u Balkan i ostale zemlje Srednjeg Istoka isti-skivaju- ćt pomalo veliku Britaniju iz jedne pozicije za drugom Mediu onima koji najstrožije osudjuju taj čin američkog imperijalizma je grčki narod njegov najborbeniji i najlojalniji dio Vodja grčkih komunista je na primjer rekao da će se grčki narod odupirati američkoj intervenciji isto kao što se odupirao britanskoj "Prijatelji Grčke — kaže Zachariadis -- mogu biti samo oni koji poštuju njenu nezavisnost koji cijene grčki narod i koji se ne miješaju u njegove unutarnje poslova kad ih nitko ne zove Ako narod Sjedinjenih Država želi podr-žava- ti dobre prijateljske vezo sa grčkim narodom onda ne-smi- je dopustiti da so u Grčkoj obnovi tragična pogreška Ve-lik- e Britanije Najvažniji preduslov za to je poštivanje našeg nacionalnog ponosa naše slobode i nezavisnosti" — rekao je Zachariadis Sličnog mišljenja su vodje i ostalih demokratskih partijq i organizacija Američku intervenciju pozdravljaju samo grčki monarhisti i drugi reakcionare! koji se bez strane intervencije nebi odriali na vlasti ni jedan dan i kojima je potrebna podrška iz vana da bi grčki narod driali u ropstvu Svako miješanje u unutarnje poslove Grčke bez pitanja i odobrenja grčkog naroda je novi korak protiv grčke neza-visnosti Upravo za to što se poslije porota nacizma umješao u grčke poslove britanski imperijalizam narod Grčke pao je u tako bijedno stanje kao ni jedan drugi narod u Europi Da strane bajunete nisu stale na put grčkom narodu poslije otJobodjnja od naeUla ekonomsko i pofiučko stanje zemlje bilo bi danas sasvim druk&j Svakako bi bilo bolje nago dana Američka vlada nema odobrenja od svoga naroda da se miješa u unutarnje poslove drugih naroda Predsjednik Tru-ma- n njj rekao narodu istine kad je u Kongresu Izjavio da je sajam potreban zbog toga da bi se omogućilo grčkom narodu "izbor po vlastitoj želji" Predsjednik Truman je to rekao ne u ime američkog naroda nego u ime američkih im-perijalistic- lih krugova koji idu za osvajanjem svijeta Miješanje američkog imperijomnaa u poslove drugih ze-malja nije na čast Sjedinjenih Država nego na sramotu Ame-rički narod to neće nikada odobriti f Na problemu njemačkih reparacija provjerava se čitava privredna politika velikih sila prema pobijedjenoj Njemačkoj Niže donosimo eksooze kojeg je pred konac siječnja dao delegat FNRJ dr Mladen Iveković na zasjedanju pomoćnika ministara vanjskih poslova u Londonu kada su pripremali nacrt mirovnog ugovora sa Njemačkom Danas se ovo pitanje raspravlja na konferenciji ministara vanjskih poslova u Mos-kvi Ekspoze dr M Ivekovića počima: "Gospodine predsjedniče gospo do delegati! Vlada FNRJ sa zahvalnoKu je primila poziv zamjenika ministara vanjskih poslova da na ovom za sjedanju izloži svoje poglede na probleme u vezi s pripremama mi rovnog ugovora s Njemačkom Tim povodom ona je u posebnom memorandumu izložila svoj stav o osnovnim pitanjima koja se odno-se na problem poslijeratne Njema-čke Ja nemam namjeru da se u ovom ekspozeu osvrćem na sva ta osnovna pitanja već ću se zadrža ti samo na jednom problemu koji konkretno Jugoslaviju naročito interesira To je problem njemač-kih reparacija i svih pitanja koja su 8 njim neposredno povezana Jugoslavenska vlada smatra da se upravo na tom problemu koji Jugoslaviju živo interesira pro-vjerava čitava privredna politika velikih sila prema pobijedjenoj Njemačkoj Ona ujedno želi da skrene pažnju Konferenciji zamje-nika ministara vanjskih poslova na činjenicu da se u toj politici u naročitom obliku održava bitno od-stupanje od Krimskih i Potsdam-ski- h odluka Iako se u Krimskoj deklaraciji vrlo jasno navodi da će Njemačka biti prisiljena da u najvećoj mogućoj mjeri u naturi nadoknadi razaranja i patnje ko je je prouzrokovala Ujedinjenim nacijama i ma da su u Potsdam-sko- j deklaraciji detaljno konkre- - tirizane obveze Njemačke repara- - cioni program se do danas tako reći nije ni počeo izvoditi Mi ni danas godinu dana poslije isteka roka do kojega je trebala da bu de utvrdjena njemačka industrij ska masa raspoloživa za reparaci-je ne znamo čime možemo raču-nati i da li uoj)će možemo da ra-čunamo bar na djelomičnu nakna du Štete od Njemačke Okupacione vlasti zapadne Njemačke odugo-vlače sa stavljanjem na raspolože-nje za reparacije čak i onih njema-čkih industrijskih objekata za ko-je je kontrolno vijeće u I'erlinu kao kvadripartitni saveznički or-gan donijelo odluku o demontira-nj- u Dosad izvršeno dodjeljivanje po-sredstvom Mcdjusavezničke agen-cije za reparacije uglavnom po jedinačnih i izdvojenih industrij Vlada FNRJ sa žaljenjem kon-statira da se o reparacionim da-vanjima ne može danas još stvoriti ni približila Zemlje koj očekuju reparacije od Njemačke ne znaju ništa pozitivno o sudbini njemačkih placementa u inozem-stvu a naročito u neutralnim zem-ljama što više dosadašnji rezul-tati pregovora triju ovlaštenih sa-vezničkih zemalja — Francuske Velike Uritanije i Sjedinjenih Ame-ričkih Država — s nekima od ne-utralnih zemalja pokazuju da u izvjesnim financijskim krugovima savezničkih i neutralnih zemalja postoji jaka tendencija za prikri-vanje i kamuflažu njemačkog kru-pnog kapitala u inozemstvu U či-tavom nizu njemačkih poduzeća u neutralnim zemljama pojavljuju se novi vlasnici u obliku raznih kor-poracija društava i trustova iz nekadašnjih savezničkih zemalja Te pojave nisu zabilježene samo u Francovoj Španjolskoj nego je uopće poznato da nacisti drže va-žne pozicije i u raznim drugim t zv neutralnim zemljama Lik-vidacija njemačkih placementa u korist zemalja — žrtava njemačke agresije u većini tih zemalja nije ni započeta U onim pak neutral-nim zemljama gdje je započeta pokazalo se da opustošene evrop-ske zemlje će primiti možda ni trideseti dio stvarne vrijednosti njemačkih placementa u tim zem-ljama Jo je neizvjesnija sudbina njemačkih placementa u zapadnoj okupacionoj zoni Austrije Joi u srpnju mjesecu prošle godine dale skih uredjaja i jednog dijela nje-mačke trgovačke flote ne pred stavlja ni jedan posto vrijednosti koju bi 18 nacija — članica IARA — Medjusavezničke agencije za reparacije — imale da prime u ime reparacija U stvari medju spo-menutih 18 nacija podijeljeno je ukupno njemačkih industrijskih uredjaja u vrijednosti od nekih 13 milijuna dolara Ako usporedimo vrijednost svih dosad podijeljenih objekata — dakle industrijske ure-- djaje plus brodovi s ukupnom ma-terijalnom štetom prouzrokova-nom razaranjem i pljačkom koju su 18 zapadnih zemalja pretrpjele u ratu protiv Njemačke i njenih satelita a koja prema podacima Pariške reparacione konferencije iznosi 534 milijarde američkih do-lara onda vidimo da vrijednost svih reparacionih objekata stav-ljena dosad na raspoloženje spo-menutim (18) nacijama iznosi sa-mo 02'A cjelokupne materijalna štete Smatram potrebnim da nagla-sim da je — medju svima zemlja-ma koje imaju pravo na reparaci-je iz zapadnih okupacionih zona — Jugoslavija najteže pogodjena ovakvim izvršavanjem reparacio-no- g programa Gubitak nacional nog bogatstva Jugoslavije u ratu protiv Njemačke i njenih satelita Iznosi 91 milijarde američkih do-lara t j l~r ukupnih gubitaka 18 savezničkih zemalja — člani ca IARA I'a ipak Jugoslavija je dosad primila u ime njemačkih reparacija jedva 004rr sume svo- - jih naprijed navedenih gubitaka Neizvršavanje reparacionih klau-zula Krimske i Potsdamske kon ferencije ne ocleda se samo u pi tanju demontiranja one njemačke industrije koja prelazi privredne potrebe jedne miroljubive Njemač ke nego i u pitanju drugih vri-jednosti i objekata koji su u spo menutim zaključcima predvidjeni za reparacije Reparaciona prava i potraživanja 18 zapadnih nacija prema Njemačkoj trebalo bi pre-ma razgovorima u Parizu iznositi 10 milijarda dolaia Isto toliko bi-lo je pred vid jeno za SSSR U ovoj sumi sadržana je i vrijednost bro-dova morske i unutrašnje plovidbe njemačkih placementa u inozem-stvu njemačke tekuće proizvodnje i t d mi američke okupacione vlasti u Austriji službenu izjavu austrij-skoj vladi da su Sjedinjene Ame-ričke Države spremne mireći se njemačkih placementa u Austriji S tim u vezi američke vlasti su predale Austriji na upravu čitav niz njemačkih poduzeća Vlada FNRJ smatra da Je ovakav stav neodrživ i pravno i moralno i po-litički Prije vega Pariški spora-zum o reparacijama koji Je potpi-sala i vlada Sjedinjenih Američkih Država odredjuje da se zemlje potpisnice mogu odreći u cjelini ili u jednom dijelu svojih prava na reparacije ali to odricanje može da ide samo u korist ostalih ze-malja potpisnica Meljutim prema spomenutoj izjavi Sjedinjene Američke Države bi se odrekle nje-mačkih placementa u korist au-strijske vlade a to bi predstavljalo flagrantno kršenje dispozicija Pa-riškog sporazuma S druge strane bilo bi u suprotnosti — da ne ka-žem potpuno apsurdno — sa poli-tičkim ciljevima i moralnim sadr-žajem antihitlerovske koalicije da su savezničke zemlje — žrtve hit-lerovske agresije u kojoj je Au-strija igrala aktivnu ulogu — du-žne uračunati njemačke placemen-t- e na svojim teritorijima u svoje reparacione kvote a da istovre-meno Austrija može koristiti nje-mačke placemente bez ikakve na-knade To bi u tvari značilo da Austrija treba da prima njemač-ke reparacije kao nagradu za svo-ju ulogu u ratu Nifrta bolja nije situacija u pogledu njemačke te- - U izvjesnim krugovima savezničkih zemalja postoji tendencija za prikrivanjem i kamuflažom njemačkog krupnog kapitala u inozemstvu slika ne kuće proizvodnje Tu nije samo u pitanju ruhrski ugalj koji Fran-cuska s pravom traži na ime re-paracija a ne može da ga dobije ni uz plaćanje u dolarima nego i niz drugih proizvoda koje Njema-čka može već danas da isporuči a kojima se koriste samo okupacione sile Njemačke S tim u vezi čast mi je skrenuti pažnju Konferenciji zamjenika mi-nistara vanjskih poslova na rezo-luciju br 2 aneksa Pariškog spo-razuma koja predvidja upravo ta-kve neodložne isporuke predmeta tekuće proizvodnje na ime njemač-kih reparacija Tu su rezoluciju potpisale vlade Albanije Danske Egipta Francuskp Grčke Indije Luxemburga orve-k- e Holandije Ćehoslovačke i Jugoslavije Rez lucijom je jasno irražen stav ih Put Dr Mačeka Ameriku Pod gornjim naslovom dona-- t "Polet" organ zloglasnih četnika iz Italije članak o Mačekovom pu-tu u Sjedinjene Države i Kanadu "Polet" u kojem je ovaj članak JV xnfađaičlxoa3 pult iz --%x nm& t?mm y£ZAri Jj front i borbu protiv nove narodne ĆE OD ZA Zasjedanja egipatskog parla menta na kojen je izvrgnuta '--- troj kritici politika s Englezima kao i svakidašnji s -- kobi i Štrajkovi — jasno govore o raspoloženju egipatskog naroda koji pooStrava borbu za nezavis-nost za evakuaciju stranih tru-pa iz zemlje Napredni krugovi cijelog svijeta prate živom simpatijom borbu egi-patskog naroda za ugovora od 193C god s obzirom da taj ugovor vise ne odgovara položaju koji Egipat za-uzima kao suvereni član Organi-zacije ujedinjenih naroda Pod pritiskom nacionalnog pokreta u Egiptu Englezi su 194C god bili prisiljeni da pristanu na pregovo-re o reviziji ugovora ali su svim silama nastojali da re novim ugo-vorom stvarni položaj Egipta ni malo ne izmjeni Ne birajući sred-stva pritiska Englezima je us-pjelo da od bivšeg egipatske vlade Setki-paJ- e iznude pristanak za nacrt ugovora koji je bio u potpunoj suglasnosti s njihovim Poslije objav ljivanja neslužbenog teksta toga ugovora cijelu zemlju su zahva-tili protesti koji su doli do pu-nog izražaja u masovnim nemirima napadajima na engleske vojnike i t d Vlada Setki-paš- e dala je uslijed toga ostavku a ugovor nije pot-pisan Ostavku lade treba dije-lom pripisati I izjavi koju je 7 prosinca proSle godine dao eng-leski generalni Sudana Haldston llaldston je tom prili-kom istaknuo da se ovim ugovo-rom za Sudan podržava pravo ot-cjeplje- nja od Egipta i da će sa-dašnji sistem uprave u Sudan d ostati Za bolju ilustracije stava engle-ske vlade prema pitanju Sudana navest ćemo pisanje egipatskog Yfftm-- M vlada u pitanju njemačke tekuće proizvodnje o kojoj se u posljed-nje vrijeme u medjunarodnoj jav-nosti vode tako žive diskusije Navedene činjenice su u tijesnoj vezi s generalnom političkom lini-jom koju izvjesne okupacione sile Njemačke provode u pitanju eko-nomskog razoružanja Njemačke i izvršenja Krimskog i programa Iz izloženog proizlazi da u repa-racion- oj politici nad zapadnom Njemačkom ozbiljan otpor protiv njemačke in-dustrije u stepenu predvidjenom Potsdamskom deklaracijom i u zaključcima PariSke konferencije o Ta se linija s druge strane od-ražava u iroknrn financiranju njemačke industrue i njemačke privrede uopće u zapadnim okupa u iasao nosi datum od mjeseca sep-tembra 19411 godine i broj 111 Ni glavi lista se kaže da list izlazi u Londonu Engleska dočim se u objašnjenju kaže da se pretplate Wmj-$-$ Jedinstveni ustaša četnika mačekovaca za Jugoslavije EGIPATSKI NAROD NE ODUSTATI BORBE NEZAVISNOST I SLOBODU ZEMLJE "sporazuma" reviziju anglo-egipatsk- og predsjednik! ciljevima demon-stracijama guverner neizmijenjen Potsdamskog reparacionog postoji demontiranja anticipiranim reparacijama general-major- a Muhameda Fntah-paJc- : "Danas je potpuno jasno da u pogledu Sudana Englezi imaju zj cilj da Sudan pretvore u prvoste-penu stratešku bazu na Uliskom Istoku da iskoriste Sudan a nje-govo bogatstvo stave u službu im-perijalističkih interesa na Miškom Istoku Oni žele odvojiti Egipat od Sudana kako bi u Sudanu dobili slobodne ruke i iskoristili tu ze-mlju u vojne i imperijalistička svrhe Oni Sudan smatraju dru-gom Indijom i željeli bi da ga pre-tvore u "Sudansko carstvo" Novi predsjednik vlade Nokra-ši-paš- a ne može izgubiti iz vida neprijateljski stav ogromnog di-jela egipatske javnosti prema ugo-voru Revin-Setkl-pa- ša naročito u pogledu sudanskog pitanja U svo-joj političkoj deklaraciji on je iz-javio da će nastojati da dovede Sudance do "samouprave i stalnog saveza s Egiptom pod egipatskom krunom" Govoreći u egipatskoj skupštini lf prosinca on je rekao da će njegova vlada učiniti sve Sto je potrebno za ostvarenje nacional-nih težnji egipatskog naroda: pot-pune nezavisnosti evakuacije eng-leskih trupa iz Egipta i ujedinjene doline Nila Progoni anti-fašis- ta u goričkom okrugu Ajdovšćina — Povodom zatva-ranja tajnika okružnog odbora Slovensko-talijansk- e Anti-fasisti-ć- kc Unije u Gorici Albina Dujea plenum Osvobodilne Fronte za go riškl okrug uputio je angVo-ame-riek- oj vojnoj upravi u Gorici pismo u kojem s energieno protestira protiv progona anti-faHt- a po ci-vilnoj policiji Noeznlfkoj vojnoj upravi cionim zonama Njemačke — finan-ciranju koje ide preko potreba je-dne miroljubive Njemačke Ona se održava u odnosu okupacionih sila zapadne Njemačke prema njemač-kim trustovima i koncernima ko-ji nisu likvidirani — kako to sti-pulira- ju odredbe Potsdamske dek-laracije Ne će biti teško ovu politiku točno i jasno definirati Radi se o uskrsavanju privrednog prij-- svega industrijskog potencijala Njemačke koji je uvijek u tijes-noj vezi s ratnim potencijalom i to na štetu obnove zemalja koje su najviše ratom pogodjene i bet obzira na odnos izmedju podizanja njemačke privrede i podizanja pri-vred- p u razorenim zemljama — žr-tvama njemačke agresije (Nastavak na strani 3) i dopisi alju izravno u Italiju gdje se nalazi ured četnika A sada pročitajte što piše JI Ilirčanin o posjetu Mačeka u Ame-riku: "Koncem a gusta meeea ove godine dr Maček pretsednik Hrvatske Seljačke Stranke ot-putovao je za SAD gdje je pri-sustvovao kongresu američkih Hrvata koji se održao u Čikagu Po svom povratku iz Amerike u Pariš krajem septembra o g primio je dopisnika naših listo-va van Otadžbine i tom prilikom izneo mu svoje utiske sa puta "Dr Maček je naročito pod-vuka- o zahvalno! zvaničnim američkim vlastima koje su mu omogućile učestvovanje na ovom kongresu Na kongresu je do-ne- ta rezolucija za odlučnu bor-bu protiv sadanjeg totalitarnog režima a u cilju uspostavljanja demokratskog poretka koji bi donco Slobodu našoj napaćenoj Otadžbini i hrvatskom narodu u njoj Dr Maček izražava svoje naročito zadovoljstvo zbog su-sreta sa eminentnim pretstav-nicim- a srpske emigracije biv-šim ambasadorom g Konstantl-no- m Fotićem i Episkopom Iri-nijemna na kojima je postignu-ta puna saglasnost u glavnim linijama zajedničke borbe Dr Maček se ta kod je sastao sa pret-sta- v nikom bugarskog Zemljo-radničkog Pokreta Georgijem Dimitrovim koji je uspeo da pohegne iz Ilugarske posle oku-pacije od strane Sovjeta "Pored ovih sastanaka dr Maček bio je predmet naročite pažnje katoličkih biskupa medju kojima i Kardinal Streach iz čikaga "Alo se tiče pak pojave da je veliki broj američkih Hrvata sa simpatijama gledao na Tita u ubedjenju da je to demokratski pokret dr Maček ističe da je ovo došlo kao posledica trogo-dišnjeg pisanja štampe koja je donosila netačne vesti o Jugo-slaviji kao zlonamerno postav-ljala Titov pokret kao demok-ratski Sada su počeli i oni da uvidjaju kaže dr Maček da je to sve bila obmana i prilaze na-ma na pravi put "Dr Maček je bio vrlo vedar i zadovoljan Naročito podvlači da je sa g Fotićem bio tri puta Kod Dimitrova su bili zajedno Utisak je da dr Maček vedro gleda na razvoj situacije Kao i uvek istakao je vernost Nj V Kralju kome "treba svi da po-mognemo u današnjoj teškoj si-tuaciji" "Na rastanku dr Maček je rekao našem saradniku: "l'oe-tit- e me češće Dolje ovako lepo da se porazgovaramo i kažemo što mole da se kale nego slu-šati razne propagande" "Kada mu je dopisnik objas-nio i razlog velikog interesova-nj- a za njegov put i kod Srba i kod Hrvata i kod Slovenaca on se je duboko zamislio i re-kao: "Razumem Va Svi pogledi su upereni na nas političare Meni je baš zato i teško jrr sam svestan veličine odgovor-nosti No recite im da je sada mnogo bolje Toliko mogu da Vam kažem Dodjite još koji put pa ću Vam reći kako se si-tuacija razvija Ona je kao li-nija na barografu sada je na gore ali i ako bi pala dole ona će se opet popeti na gore" M Ilirčanin |
Tags
Comments
Post a Comment for 000120