Novosti, June 15, 1946

              i- -ii i v_
Pripremajte se za ADRESA NOVOSTI 7 jula -- srpnja
206 Adelaide St W Dan Hrvata iz
Toronto 1 Ont Južnog Ontaria
JEDINA HRVATSKA DEMOKRATSKA NOVINA U KANADI - IZLAZI TRI PUTA TJEDNO
God 6 Broj 823 TORONTO ONTARIO SATURDAY JUNE 15TH 194S Vol G No 823
Izdajnik Draža
preil sudom
♦ ♦- - ♦ ♦♦♦♦- - + ♦-♦-- ♦ ♦♦♦♦♦♦♦ ♦
ČLANOVI BRITANSKE I AMERIČKE MISIJE UPU-ĆIVALI
SU DRAŽU DA VODI BORBU PROTIV
PARTIZANA
ČETNICI ZAJEDNO SA NIJEMCIMA I NEKOJIM BUGARSKIM
JEDINICAMA VODILI SU BORBU PROTIV PARTIZANA
— PRIZNAJE MIHAJLOVIĆ
Članovi britanske i američke vojne misije pri Draži U
loviću od strane Amerikanaca pukovnik Robert McDow
od strane Britanaca potpukovnik Wilham Bailev i pukov
Hudson upućivali su Dražu Mihajlovića da "pod svaku cijenu
nastavi borbom protiv partizana kao najopasnije grupe u Ju-goslaviji
Njih komuniste treba uništiti" — upućivali su Dn i
Nadalje Mihajlović priznaje da je bio na sastanku sa hi !
jamcima u drugoj polovici novembra 1941 godine ah da na I
tom sastanku "nije došlo do nikakvog sporazuma" Štoviše
kaše Draža "poslije takvog sastanka Nijemci su navalili na
nas sa pet divizija"
Ponovno se sastao sa Nijemcima
u društvu sa američkim pukovni-kom
članom američke vojne misi-je
Mcl)ovellom u novembru 1944
Poslije tog sastanka pukovnik
McI)owell je Draži rekao da on
nije zainteresiran za njego u bor-bu
protiv Nijemaca već protiv ko-munista
"Amerikanska omladina
ne bori se za komunizam u ovom
ratu i neće komunizma u Jugosla-viji"
— rekao je McDovvell Draži
a Draža sada na istragi
"Amerikanci će podupirati me-ne
i moju vladu isključivo" — re-kao
je dalje McDovvell Mihajloviću
U to isto vrijeme — otkriva dalje
Mihajlović — kad je došao Mc-I)ov- ell
u Jugoslaviju sa STOJim
tumačem kapetanom Minulinom iz
PitUburgha pod konac jula 1944
otišla je britanska misija na čelu
sa generalom Armstrongom Onaj
isti aeroplan koji je odveo gene- rala Armstronga doeo je natrag
dva jugoslavenska oficira majora
Lukačevića i Bačevića koji su so-bom
donijeli poruku britanskog
pukovnika Mastersona iz Kaira U
toj poruci Masterson je tražio
"uništenje komunista"
"Bačević je govorio sa Masler-sono- m
— izdaje Draža — koji mu
je rekao da komunisti moraju biti
uništeni i da će se situacija preo-krenuti
na moju stranu I ja sam
osjetio da sam primio odluku mo-je
vlade da se potpuno oslonim
na zapadnu demokraciju"
Na pitanje državnog tužioca od
kuda mu novac sa kojim je finan-cirao
gvoje sile Draža je odgovo-rio
da je primio nešto novaca od
zapadnih saveznik i po prilici tri-deset
milijuna lira i devet hiljada
zlatnih kruna od Italije
"Da li vi znate da su četničke
Jedinice zajednički operisale sa ta-lijanskim
uz Dalmatinsku obalu
— pita Dražu državni tužioc Od-govor:
"Ja to nisam volio i poku-šao
sam da razbijem tu suradnju
ali već nisam mogao ništa Stanje
je već bilo opće poznalo"
Na pitanje dali je još u 1942 go-dini
izdao nalog za napad na par-thta- ne
Draža odgovara: "Da!" —
Onda ste takodjer izdali nalog za
napad na partizansku bolnicu —
upada državni tužioc "Ne ne na
bolnicu već na partizansku briga-du
koja je tamo bila" — odgovara
Draža
Upitan po sudu da li su kada s
njegovim četnicima suradjivale bu-garske
jedinice u borbi protiv par-tiaan- a
Draža odgovara: "Da bu-garske
jedinice su sudjelovale ali
ja ne znam koliki broj"
"Prije kratkog vremena rekli
ste nam da ste vodili borbu pro-tiv
Nijemaca upada državni tu-žfo- c
a sada kažete da ste vodili
borbu protiv partizana"
"Nijemci niu imali razloga da
na na napadaju — odgovara Mi-hajlović
— Mi smo imali frontu i
protiv Nijemaca i protiv partizana
na jednom području"
"Od kud vam je dolazila munici-ja
i brana u to vrijeme" — pita
državni tužioc "Četnici su primili
na milijune omota municije i raz-nog
oružja od Nijemaca direktno
dok smo se obrskrbljivali i sa za-robljenim
njemačkim materija-lom"
— odgovara Draža
"Četnici nisu nikada bili smeta-ni
po Nijemcima iako sam im ja
ipMetka branio da idu u po Ni-jemcima
okupirana sela ili njiho-ve
bolnice na liječenje" — prizna-je
Draža
Pa i sa redovitim Nedićevim
trupama odnosi četnika bili su
dobri
"Svojevremeno ja sam bio pri-siljen
po mojim komandirima da
podjem na sastanak sa Milanom
Nedićem (premijerom Srbije pos-tavljenim
po Nijemcima) Taj sa-stanak
se održao 1942 godine Ja
nisam volio tog sastanka jer ni-sam
volio ni Ncdića kog sam lič-no
smatrao mentalno poremeće-nim"
— odgovara Draža na upit
državnog tužioca da reče nešto o
vezi sa Nedićem
Rezultat tog sastanka bio je 30
vagona mesa i ostale hrane —
j priznaje Draža — ali ec ne sjeća
da li je bilo i municije J'o nekada
kad bi mu ustrebalo municije po-slao
bi po nekoliko vojnika k Ne-dićevim
odredima i dobio sve sto
bi trebao
Kada je bio upitan po sudu da
li je 1944 u januaru izdao naredje-nj- e
svojim jedinicima na Višegrad-Pribo- j
sektoru u Posni da se spo-je
sa njemačkim jedinicama i Ljo-tićevi- m
odredima za napad na Dru-gu
proletersku diviziju koja se ta-da
na tom sektoru nalazila Mi-hajlović
kaže da se ne sjeća da je
izdao takvo naredjenje ali se sje-ća
da su njegove četničke jedinice
sudjelovale u borbi
Na pitanje da li je predvodio i
naredio napad na partizanski od-red
na istom sektoru 1941 godine
Mihajlović odgovara: "da ja je-sam!"
"ZaHo ste napadali' — pita dr-žavni
tužioc
"Za to Sto nisam partizane sma-trao
za moje saveznike" — odgo-vara
Draža
"Da li je u to vrijeme već pos-tojao
ugovor izmedju vas i usta- -
jikih komandira u pogledu zajed
ničkih operacija protiv partizana"
— pita državni tužioc
"Ne ja za takav ugovor ne
znam"
"A ako vam mi dokažemo?"
"Onda je to učinjeno bez mojeg
znanja" — odgovara Draža
Kad je sud Dražu uočio sa niz
dokumenata fotografija i potpisa
ne samo o suradnji sa okupatorom
njemačkim i talijanskim već i sa
ustaškim jedinicama i jedinicama
Milana Nediea našavši se u ne-prilici
Draža odgovara da se ne
sjeća svih tih momenata ali dopu-šta
da je bilo zajedničkih operaci-ja
protiv partizana Na te opera-cije
su nas upućivale dvije strane
i okupator i zapadni saveznici pre-ko
svojih vojnih misija — kako je
to već istaknuto
ZZZZZZLzLzkIzHkmPSj' Ok "t Y "G4feAtt "' rt ZK ' p$Y 5? ac'Vf''tK ZLzLmZrTzL S dBiZLzLzVS "--
it
"Članovi britanske i američke vojne misije zahtjevali su od mene da vodim borbu protiv partizana Komuniste treba uništiti" - izjav
Ijuje Draža Lijevo izdajnik Draža pred mikrofonom odgovara na ispitivanja državnog tužioca Desno ministar vanjskih poslova c'e-hoslovač-ke
Jan Masarvk pripaljuje cigaretu maršalu Titu za vrijeme njegove posjete Čehoslovafkoj MINISTRI VANJSKIH POSLOVA
PONOVNO ZASJEDAJU
POŽURITE SA ZAHTJEVIMA DA TRST I JULIJSKA KRAJINA PRIPADNU JUGOSLAVIJI
Pariz 15 Juna — Danas ponov-no
počima zasjedanje ministara
vanjskih poslova Sovjetskog Save-za
Francuske Velike Britanije i
Sjedinjenih Država
Na dnevnom redu su ona ista
pitanja po kojima su ministri ra-spravljali
prošlog puta i koja su
radi suprotnih gledišta na koncu
svega ostala ne rješena Najglav-nij- i
je problem stvaranje mirov-nog
ugovora za bivše satelitske
zemlje pogotovo za Italiju prema
kojoj vladaju najrazličitija gledi-šta
medju ministrima
što se Italije tiče ostalo je ne
rješeno pitanje reparacija kolonija
razgraničenje Jugoslavijom
medjunarodnim
U VIJEĆU SIGURNOSTI SE JOŠ UVJEK NEMOGU
SLOŽITI DA JE FAŠISTA FRANKO OPASAN
AMERIČKI BRITANSKI PREDLOG JE DA SE
DO SEPTEMBRA"
New York 14 Juna — Jučer je
Vijeće Sigurnosti Ujedinjenih Na-cija
ponovno pretresalo pitanje ki-dan- ja
odnosa sa Frankovom špa-nijo- m
Rasprava se vodila na osnovu
preporuke pododbora da generalno
zasjedanje Ujedinjenih Nacija pre-kine
odnose sa španijom ako se
do tog vremena Frankov režim ne
skine sa uprave Pododbor je pro-našao
da Frankov režim predstav-lja
"moguću" opasnost miru i si-gurnosti
ali smatra da Vijeće Si-gurnosti
nebi trebalo ništa podu-zimati
već cijelu stvar zadržati d?
septembra i preporučiti general-nom
zasjedanju da tome stvori
odluku
Ovim planom se slažu gotovo
svi delegati osim sovjetskog i po
NEKA NEBUDE PITANJE VODSTVA ŠTRAJKAŠA
POTREBE RADNIKA - McAUSLANE
Toronto 15 Juna L roku od
mjesec dana moglo bi 100000 rad-nika
u većoj industriji izaći na
štrajk — rekao je Alex McAusla-nepodpredsjedni- k
Canadian Con-gres- s
of Labor
Ako pregovori pojedinih unija
za veću plaću i kraće radno vrije-me
ne uspiju roku od mjesec da-na
on predvidja d će se tako ma-sovan
istup organiziranih radnika
sigurno dogoditi "Umjesto pojedi-načne
borbe kao što je to slučaj
sa radnicima kod Anaconda Ame-rican
Brass u New Toronto mi
moramo svi odjednoć izaći na
štrajk i kao jedan stupiti na štraj-kaške
straže" — kaže McAuslane
Za Štrajk su ogromnom većinom
od glasali radnici električnoj če-ličnoj
gumenoj automobilskoj i
drugoj industriji Sve bi to moglo
i sa
Kako i ranije tako i izmedju ova
dva zasjedanja u
I
o
u
u
političkim krugovima i u Jugosla
viji vlada veliki interes za rjole
nje problema talljansko-jugosla-vensk- e
granice 0 tome su već dali
svoje izjave ministri vanjskih po
slova Dok američki i britanski
ministri Bvrnes i Devin u svojim
izjavama poslije konferencije po
ovom pitanju govore na štetu Ju-goslavije
kao što su zagovarali i
na konferenciji sovjetski ministar
vanjskih poslova Molotov nepo-kolebivo
hrani pravednu stvar Ju-goslavije
za Trst i Julijsku Kraji- -
"POĆEKA
ljskog Andrey Gromvko je re-kao
da se protiv Franka moraju
neposredno poduzeti mjere jer
dokazi poljskog predstavnika po-tvrdju- ju
da Frankov režim zaista
predstavlja opasnost Rijeci nam
nisu potrebne nego djela — kaže
Gromvko Ako se sa Frankom ne
prekinu odnosi danas pokušaj za
zanašanje sa ovim pitanjem mo-gao
bi nas staviti u predratne dane
umirivanja neprijatelja Takvo
stanovište moglo bi stvoriti opas-nost
da se Vijeće Sigurnosti kom-promitira
u očima svijeta — kaže
Gromvko
Pošto su u samom početku ras-prave
izbila razna mišljenja nije
stvoren nikakav zaključak već je
cijela stvar odgodjena do ponedje-ljka
jednog dana prestati proizvodnjom
ako radi upornosti poslodavaca
radnici izgube strpljenje i izadju
na štrajk
McAuslane je pozvao federalne
i provincijalne vlasti da pomognu
zanatskim unijama stvoriti nagod-bu
sa poslodavcima kako bi se
mogao izbjeći štrajk Osvrnuvši se
jna izjavu federalnog ministra ra
da II Mitchella da su štrajkovi
pod kontroloru komunista Mr Mc-
Auslane je rekao da tu nije pita-nje
crvenog ili zelenog vodstva
nego pitanje najosnovnijih potre-ba
naroda No kad je već riječ o
vodstvu McAuslane je ministru
rada poručio da se neka ne zani-ma
tko je kakav vodja nego kakvi
su uslovi života i rada kanadskih
radnika
VEĆ
H
nu "Sam zahtjev Jugoslavije za
povratak Trsta i Julijske Krajine
toliko je opravdan da ga nitko ne-bi
smio osporavati" — kaže Molo-tov
u svojoj izjavi poslije konfe-rencije
u Parizu U to vrijeme re-kli
su svoje i medjunarodni demo-kratski
krugovi pa općenito zak-ljučuju
da Trst i Julijska Krajina
treba pripasti Jugoslaviji Ne vla-da
tu neka posebna tendencija
prema jugoslavenskom zahtjevu
nego želja za pobjedu pravde a
jugoslavenski zahtjev je svakako
pravedan To nemogu vidjeti samo
oni koji na stvari ne gledaju sa
općih interesa naroda sa interesa
podržavanja mira i prijateljstva
medju narodima nego sa gledišta
njihovih uskogrudnih ciljeva
Važan problem koji je na prož-t- oj
konferenciji ostao ne rješen od-nosi
se na stvar Podunavlja tj
tko će imati pravo na kontrolu
plovnog Dunava I tu vladaju raz-ličita
gledišta koja se svode na to
da li će se kontrola nad dunav-skom
plovidbom internacionalizi-rat- i
kako predlažu Devin i Bvrnes
ili će kontrolu podržavati samo
one zemlje kroz čiji teritorij Du-nav
prolazi kako to zastupa sov-jetski
ministar Molotov
To su eto najglavniji problemi
koji suočuju konferenciju četvori-ce
ministara vanjskih poslova u
Parizu Kad bi se britanski i ame
0 štrajku pomoraca od-lučivat
će se u
BRODOVLASNICI JOS UVJKK
PKAVK SMETNJE
Ottaua 14 Juna — Prema iz-vještaju
predstavnika federalnog
odjeljenja rada Canadian Sea-men- 's
unija se načelno složila sa
predlozima ministra rada Mitche-lla
za sporazum sa brodovlasnici-ma
i svršetak Štrajka na kanad-skim
jezerima
Ministar rada je održao sasta-nak
i sa predstavnicima nekojih
kompanija ali po njegovim riječi-ma
nije mogao stvoriti onakav
sporazum kako ga je stvorio sa
predstavnicima unije Dok nekoji
pristaju na sporazum drugi odbi
jaju Cijela stvar joi stoji u neiz
vjesnosti do ponedjeljka kad se
ponovno sastaju brodovlasnici u
Toronto gdje će raspravljati po
predlozima federalnog odjeljenja
rada
U predlozima ministra rada ko
je je unija prihvatila predvidjeno
je da se pošalje molbenica na Na
tional Var Lahor Itoard za skraći-vanje
radnog vremena sa 12 na 8
sati dnevno kod svih kompanija
ponovno se imaju uposliti svi
štrajkaši uniju priznati sve kom-panije
kod kojih se ustanovi da je
većina pomoraca u uniji
rički ministri i delegati pridržava-li
ranijih savezničkih sporazuma
odnoseć se na mirovne ugovore
bivšim satelitskim zemljama
stvari bi se moglo vrlo lako rježiti
i podržavati čvrsto jedinstvo me-dju
vodećim savezničkim silama
Medjutim izgleda da do takvog
jedinstva nije stalo zapadnoj sa-vezničkoj
diplomaciji jer još prije
konferencije pojedini ministri
stvaraju zaključak da će na kon-ferenciji
uporno ostati kod svojih
zahtjeva "pa makar se konferenci-ja
i razbila" kako to ističe Bevin
dok se Dvrnes "prijeti da popustiti
neće" na ni jednom pitanju
Beograd (Tanjug) — Jučeraš-nja
"Borba" je objavila članak
pod naslovom: "Narod Amerike
pomaže opravdane zahtjeve Jugo-slavije"
u kojem članku se iznose
podaci o amerikanskih
demokratskih društava i naroda
da se Julijska Krajina i Trst pri-poje
Jugoslaviji
"Ministar vanjskih poslova Sje-dinjenih
Država Bvrnes je u oči
polaska na konferenciju ministara
u Pariz primio tri oveća sveska
koja su sačinjavala 54568 potpisa
Amerikanaca uključiv Amerikana-ca
talijanskog porijekla koji su
poduprli zahtjev da se Trst i Ju-lijska
Krajina priključe Jugoslav-iji"
Kampanju za sakupljanje potpi-sa
u Sjedinjenim Državama orga-nizirao
je Ujedinjeni Odbor Južno-slavenskih
Amerikanaca Iako je
ova trajala vrlo kratko
vrijeme imala je velikih uspjeha
Montreal Juna — šest hi-ljada
radnika koji su radi spora
sa tekstilnom kompanijom u Mon-trea- lu
i Valleyfield na prvog juna
izašli na štrajk nisu se još povra-tili
na posao Svi napori United
Textile Vorkers unije za nagodbu
sa upravom Dominion Textile
kompanije nisu uspjeli Unija traži
25c povišice plaće po satu i 40
satni radni Pored ovoga u
novom ugovora se traže još i neke
druge pogodnosti za radnike
Ugovor izmedju unije i kompa-nije
je izašao još u novembru pro-šle
Kompanija opetovano
da potpiše novi ugovor na
osnovu novih unijskih zahtjeva o
kojima se već održava
F
Preko 80 organizacija
potpisalo peticiju za
Trst
Ove organizacije su do sada
potpisale peticiju kojom se tra-ži
od kanadske vlade da podupi-re
opravdane zahtjeve Jugosla-vije
na Trst i Julijsku Krajinu:
21 odsjeka Hrvatske Bratske
Zajednice sa ukupnim član-stvom
od 2266 (broj odsjeka —
6:7 9'3 638 268 736 618 931
9)0 874 875 816 678 870 8i5
62S 7S7 679 871 827 648 715
793 913 896)
') ogranaka Saveza Kanadskih
Hrvata (Port Colbornc New
Toronto Montreal Creighton
Mine Port Arthur Schumacher
Pnnccton Sudburj) sa član-stvom
od 581
7 ogranaka Saveza Kanadskih
Srba (Mt Park Port Colbornc
ancouver Port Artlmr Mon-treal
Norandj Sudburj) sa
272 člana
6 ogranaka Zveze Kauadskili
Movcncev (Nanaimo Port Ar-thur
Montreal Vancouver Kir-kla- nd
Lake Sudburj) sa 197
članova
VPZ "Bled" — 8 odsjeka
(broj 1 3 6 7 8 9 14 15) sa
317 članova Slovenska Narodna
Potporna Jednota — 1 ogranak
(587) sa 11 članova
10 mjesnih organizacija Vije-ća
Kanadskih Južnih Slavena
sa članstvom (nepotpuno) od
759
Ogranci Kanadsko jugosla-venske
Omladinske Federacije
— 2 (Montreal i Port Arthur)
sa 48 članova
SANS Kirkland Lake 28
članova
IIIISS VVelland 45 članova
SIov Pev i Dram Društvo
Kirkland Lake 51 član
Drugih organizacija 11 sa
6501 člana
Svega ukupno — 81 organiza-cija
11 109 članstva
Ovo je prvi i djelomični izvje-štaj
Dalje ćemo objavljivati ka-ko
peticije budu dolazile od po-jedinih
organizacija
V K J Slavena
"U stvari — kaže se u članku —
skoro svaki Amerikanac do kojeg
su ljudi od Odbora došli i rastu-mačili
mu suštinu pitanja potpi-sao
je peticiju"
Vijeće Kanadskih Južnih Slave-na
izjavljuje da je već i u Kanadi
do danas sakupljeno više od 30000
potpisa od društava i pojedinaca
i da će peticije na koje se
potpise biti predane kanad-skoj
vladi U peticijama izdanim
po Vijeću Kanadskih Južnih Sla-vena
se traži da kanadska vlada
na mirovnoj konferenciji stane
na stranu opravdanih zahtjeva na-roda
Jugoslavije u pogledu prik-ljučenja
njenih teritorija kao Trs-ta
i Julijske Krajine
Ovaj mali plebiscit pokazao je
pravo raspoloženje američkih i ka-nadskih
demokratskih masa u po-gledu
Nove Jugoslavije u opće a
naročito u pogledu njezinog prava
na Trst i Julijsku Krajinu
ju pregovori Umjesto sporazuma
kompanija provodi žučnu kampa-nju
preko novina protiv
unije i njezinog vodstva Dok tek-stilni
radnici štrajkuju provinci-jalna
vlada Duplessisa je stala na
stranu kompanije čija uprava ra-di
toga još više odbija sporazum
sa unijom U ValleyfieW je spora-zum
pomoću mjesnog načelnika
bio već skoro gotov ali je sprije-čen
posljednje minute
Sto se tiče samih štrajkaša oni
stalno podržavaju štrajkaške stra-že
i strpljivo čekaju na nagodbu
sa kompanijom Do sada je prim-ljena
znatna svota fonda za uzdr-žavanje
štrajkaša i njihovih obite-lji
NARODI AMERIKE I KANADE POMAŽU OPRAV-DANE
ZAHTJEVE JUGOSLAVIJE
U AMERICI SAKUPLJENO 54558 A U KANADI VIŠE OD
30000 POTPISA
zalaganju
kampanja
ŠEST HIUADA TEKSTILNIH RADNIKA U MON-TREA- LU
JOŠ UVJEK ŠTRAJKUJE
14
tjedan
godine
odbija
mjesecima
sakup-ljalo
quebešklh