Novosti, February 18, 1947

              --?H
i
STRANA 2
NOVOSTI
Published every Tuesday Thuradav and Saturday by Ihe
Novosti Publishing Compcmy
In the Croatian Language
Authorized as Second Class Mail Post Office Department Ottawa
Izlazi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
Registered in the Registry Oifice for tho City of Toronto
on the 24th day of October 1941 as
No 4S052 CP
ADRESA: 208 Adelcride St W Toronto 1 Ontario
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi bez potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Što se radi na Artiku?
Kanadski sjever se pomalo ah sigurno pretvara u stru''
ško područje grade se avijonska uzletišta podržava re d
vojske iskušava se teren vrše se pokusi sa raznolikim oru'
jem probijaju se novi putevi izgradjuju vremenske stanice
jednom riječju kanadski sjever se pretvara u američko-kanad-sk- e
vojne baze
To danas više nije nikakva tajna Prije izvzjesnog vreme-na
kad bi po koji dalekovidniji pojedinac i preko štampe ista
kao da su "istražne" operacije Muskox i druge vojne a ne
naučne naravi napalo bi se na njega Kad se upozoravalo ka-nadsku
javnost da vojničke ekspedicije na kanadski sjever
značo pripreme za pretvaranje Sjevernog Pola u strateške ba-ze
američkog imperijalizma reklo bi se da to nije istina
Medjutim kanadski sjever se utvrdjuje On je stvarno po-stao
vojna baza ne "naučna baza" za istraživanje vremenskih
prilika
Za što se utvrdjuje sjever — odgovorio je najbolje Charles
Sims kad je rekao: "Svatko zna da se fašistička agresija Nje-mačke
i Japana neće više opetovati i da Sjedinjene Države ni-su
ugroženo od fašističkih hordi sa Sjevernog Pola"
Na drugu stranu Sjevernog Pola nalazi se Sovjetski Sa-vez
naš saveznik u ratu protiv fašističke Njemačke i militaris-tičkog
Japana Da li to ne znači da se američki imperijalizam
priprema za rat protiv Sovjetskog Saveza I konačno da li to
ne znači da će — ako po nesreći dodje do takvog rata —
Kanada biti bojno polje?
Sa pravom narod Kanade mora biti zabrinut i sa pravom
sumnjivo gleda na ono što se danas radi na njegovom sjeveru
Gospodin Butković se uvrijedio
Ivan D Butković predsjednik H B Z našao se jako uvrije-dje- n
što smo mu nedavno rekli da nije ništa napravio u proš-loj
kampanji Zajednice Pak da to "opravda" navadja mjesta
koja je posjetio članke koje je napisao i govore koje je održao
Siromašni David nama ga je baš žao Napali ljudi na
"pravedna" čovjeka pa eto
Medjutim činjenice govore drukčije a govore tako glasno
i jasno da baš ona "ljutina" Butkovićeva opravdava našu
tvrdnju Štovišo mi mislimo da je Butković više štetio nego
koristio prošloj kampanji Evo nekoliko dokaza pak neka ih
gospodin Butković opovrgne ako smije
Dva ili tri članka koje je napisao u svom predsjedničkom
stupcu kroz cijelih OSAM mjeseci kampanje tako su šablonski
napisana da svatko može primjetiti da je to bio obični forma-lite- t
od strane predsjednika U tim člancima ponovio je Butko-vić
ono što su već drugi stotinu puta rekli u ovakvim zgodama
Da upravo i nismo bili u kampanji viSe od tri članka od 32 iz-danja
Zajedničara morala bi biti posvećena rekrutaciji novog
članstva u Zajednicu
Činjenice dalje govore da je kroz cijelo vrijeme kampanje
Butković bio organizator ustaških sastanaka konferencija i
kongresa Postavimo li na vagu članke koje je napisao u ob-rani
ustaško-mačekovski- h kongresa i sastanaka i one koje je
napisao u korist kampanjo Zajednice ustaško-maćekovsk- 'n
agitacija bi daleko pretegla
Tako istoje i sa govorima koje je tu i tamo održao Kud
god je došao i gdje god se pojavio na pozornici zvan ili nez-van
svi njegovi govori bili su prožeti raspirivanjem šovinisti-čkih
strasti lažima protiv nove narodne Jugoslavije napadom
na progresivni dio članova Zajednice obranom sebe i hvali-sanjem
sebe A o Zajednici i kampanji — kroz 2ube po koju
i točka
Neka gospodin Butković reče članstvu Zajednice sa kojim
pravom on kao predsjednik Zajednice može istupati na usta-škim
konferencijama u svojstvu predsjednika Neka reče i to
koliko konferencija je održao sa zajedničarima o kampanji
Dok su pročelnici kampanje pisali i radili dan i noć na kam-panji
gospodin Butković je sa nečlanovima Zajednice šurovao
protiv članova i glavnih odbornika Zajednice U samom uredu
Zajednice stvorio je tako nezdravu atmosferu da čak ni jedan
dio činovnika ne govori medjusobno
I konačno mi bi željeli još jedno razjašnjenje najme da
nam Butković rečo na čiji račun i na čije vrijeme se pišu one
aktivnosti koje on u uredu Zajednice i izvan obavi po ustaško-maČekovsk- oj
liniji?
Ovo što smo rekli za Butkovića sa malom razlikom ide na
dušu i nekojim drugim glavnim odbornicima poimenice: Krz-naricu
koji je takodjer radio na organiziranju ustaških sabora
i u isto vrijeme napadao konferencije zajedničara sa "parada-ma"
Ladešiću koji niti jednog članka nije napisao u korist
kampanje dok je u svemu bio pri ruci svom šefu Butkoviću
na ustaškim kongresima i drugim anti-zajedničarsk- im sastan-cima
Derkosu koji u uredu plače da dolazi previše novih mol-benic- a
za novo članstvo dok sam niti jednog jedincatog član-ka
nije napisao u pravcu kampanje Horvatu tom kroničnom
pesimisti koji je podrugljivo pisao o kampanji tumačeći kako
Zajednica juri u "propast" itd
Da prošla kampanja Zajednice bila je jedna od najuspješ-nijih
i najbolje organiziranih od kad postoji Zajednica Tu
kampanju su iznijeli na svojim ledjima progresivni dlanovi Za-jednice
— oni članovi koji su danas predmet napadaja But-kovića
Ladešića Krznarica i drugih "negativnih" glavnih od- -
Bojazan pred teškom
u
ČLAN A A MACLEOD
POZIVA NAROD NA SVEOPĆE
ZA PLANOVA
Toronto — član provincijalnog
parlamenta i aktujući vodja Rad-ničke
Progresivne Partije u Onta-rio
AA MacLeod održao je ovih
dana podulji radio govor o
problemima i nemarnosti
vlade premijera Drev prema na-rodnim
zahtjevima koji traže ne-posredno
rjošenje
Koliko se vlada premijera Drev
drži nehajno prema
potrebama naroda provincije
najbolje svjedoči to Sto se zasje
danje parlamenta saziva tek Še-stog
marča Problemi u provinciji
Ontario su toliko i tako zamašni
da je već odavna trebalo sazvati
zasjedanje parlamenta Pomislite
si kaže MacLeod Sto je cilj ta-kvog
zanašanja sa ovim zasjeda
njem
Narod je kaže MacLeod iza-brao
devedeset poslanika da rade
i služe njegovim interesima da
vode računa o zdravlju prosvjeti
socijalnom osiguranju i mnogim
drugim većim i manjim svakodne-vnim
potrebama Pred narodnim
poslanicima stoji odgovornost da
svake godine odobre budžet od
200 milijuna dolara za provodje-nj- e
ovih aktivnosti Kako se do-zna- je Drev je odlučio sva ta va-žna
pitanja "rješitl" u roku od
23 dana Tako si on predočuje
dužnost ovog najvišeg tijela u pro-vinciji
Ovakvim držanjem prema
narodu i parlamentu torijevska
vlada sve više oduzima vlast na-rodnih
poslanika i bez odobrenja
tih poslanika predaje dužnosti ra-znim
komisijama koje narod pla-ća
ali koje ne donose potrebne re-zultate
MacLeod zatim prelazi na opi-sivanje
stanovišta premijera Drew
prema federalnoj vladi i onome
Sto ona daje od po-reza
pa kaže:
Sjećate se kako je Joi 1943 pre-mijer
Drew tražio sazivanje
konferen-cije
i po njegovim vlastitim rije-čima
rekao da se konferencija
treba sazvati "za uspostavu solid-nih
temelja socijalnom osiguranju
zdravstvenom osiguranju i zaltit
starcima"
Ta se konferencija održala u
augustu 1945 godine i pred nju je
postavljan program za socijalnu
sigurnost Program je bio vrlo Je-dnostavan
i daleko od onog Sto
je premijer King obećavao da 6
se poslije rata "živjeti u Kanadi
kao u raju"
Provincija Ontario je po tom
programu za zdravstveno osigura-nje
trebala dobiti preko 23 mili-juna
dolara u početku i blizu 50
milijuna dolara svake godine Uz
to provincija Ontario je još mo-gla
dobiti oko 4 milijuna dolara
godilnje za liječenje takve bolesti
kao Sto je sulica dječja osakaće-no- st
za slijepe duševno bolesne
itd Za mirovinu starcima federal-na
vlada bi davala po 30 dolara
NOVOSTI Utorak 18 februara 1947
budućnošću već
Provincijalna Ontario
zapostavlja interese naroda
PROVINCIJALNOG PARLAMENTA
PROVINCIJE JEDINSTVO
SPRIJEĆENJE TORIJEVSKIH
provin-cijalnim
mnogobroj-nim
provincijama
do-miniomko-provinc-ijalne
ekonomskom
mjesečno svakoj osobi iznad 70
godina j jednako bi snosila potro-ša- k
sa provincijom za mirovinu nd
30 dolara mjesečno starcima Izme-dj- u
C5 i 70 godina Već u 1943
godini federalna vlada bila U ju
ovom planu doprinijela za mirovi-nu
starcima svotu _ od preko 83
milijuna dolara a provincijalna
vlada nešto vile od 5 milijuna do-lara
Federalna vlada se po tom pro-gramu
obavezala na sebe preuze-ti
svu odgovornost za uposli vanje
i uzdržavanje besposlenih Danas
bi takav plan mogao znatno koii-sti- tl
gradovima koje je počela obu-hvaćati
besposlica kao na pri-mjer
Windsor gdje imamo oko 8
hiljada besposlenih
Federalna vlada je takodjer bila
spremna podupirati planove po-slijeratnim
projektima pri čemu
bi ontarijska vlada dobila oko 4
milijuna dolara To su tek najgla-vnij- e
strane programa socijalne
sigurnosti koja bi se uspostavila
u Kanadi da je vlada u Ontario
voljna suradjivatl sa federalnom
vladom Recimo da se Drev slo-žio
tim programom stanovništvo u
UUIUUU Ul PU IIIUIU AUI1311LI IIUII
junima dolara tokom prošle godi-ne
Ali dogodilo se obratno Drev
je odbijao federalni program 194"
godine prošle godine i sada ga
odbija čineći to Drev slijedi onu
istu uniju koju je prinvatio ivu
godine kada je pokušao djeci u
Ontario oduzeti obiteljsku potpo-ru
u svoti od 70 milijuna dolara
godišnje Na 9 augusta 1944 Irew
Je u svom radio govoru rekao da
Štrajk rudara
štrajkovne borbe
Štrajkovna borba koju je oko
Jedanaest tjedana predvodila In-ternational
Mine Mili and Smel-te- r
Workers unija u Norandi zna-tno
je Izmijenila situaciju u odno-su
izmedju rudara i kompanije
Povišica nadnice za 13 centi j--
o
satu i pravo na unijsko poslova-nje
kako je predvidjeno predhod-ni- m
sporazumom i kako će se
utvrditi daljnjim pregovorima o
formi unijtke sigurnosti nije sve
što su dobili rudar! kod Norandi
kompanije
Istina se dobilo sve što je
unija tražila No uzimajući u ob-zir
okolnosti pod kojima je unija
provodila štrajk može se reći na
je štrajkovna borba urodila plo-dom
Pored povišice nadnice i dru-gih
koncesija rudari su pobjedili
u principu I baš tu se nalazi nji-hova
najveća dobit Kompaniji
nije mogla pomoću provincijalne
policije prijetnje i anti-unijk- e
propagande razbiti štrajk i prisi-liti
radnike na posao pod njezi
bornika Tu kampanju su predvodili Kraški Kovač Vukelić
Badovinac O toj kampanji pisali su napredni listovi u Americi
i Kanadi dok su Danica Naša Nada Hrvatski Glas 1 Američki
Hrvatski Glasnik iz Chicaga pisali ili protiv kampanje ili su
ju ignorirah
ProHa kampanja Zajednice pokaaakt je u punom smislu
riječi:
Tko gradi a tko rusi Hrvatsku Bratsku Zajednicu
se počela osjećati
će njegova vlada učiniti sve kako
se zakon o obiteljskoj pomoći nebl
usvojio i pretvorio u tijelo U fe-bruaru
1945 je pod pritiskom par-lamenta
l narodnog ogorčenja mo-rao
reći da neće spriječavatl ra-ko- na
o obiteljskoj potpori
Ali danas kad ima većinu u
parlamentu Drev je odlučio spri-ječiti
sve one zakonske reforme
koje nije mogao ranije priječiti
Pred njim se sada nalazi predlog
federalne vlade da provincija On-tario
dobije C7 milijuna dolara go-dišnje
za financiranje troškova
provincije na obaveze prema na-rodu
Za 1947 godinu federalna
vlada nudi provincijalnoj vladi 74
milijuna dolara Ali Drew odbija
čak i ovu ponudu Kroz Jednu nei-menovanu
osobu je rekao "To je
previše novca pa bi moja vlada
mogla sa sviju strana bili pritiš-njen- a
da potroši sav svoj doh-odak"
Iza ovakve izjave krije se
to da vlada Drova ne želi ispu-niti
ona obećanja koja je dala na-rodu
u izbornoj kampanji
MacLeod zatim opisuje pojedi-ne
probleme za koje ontarijska
vlada mora snositi odgovornost i
narodu provincije olakšati život
U glavnom ti problemi se odnos
na izgradnju novih stanova jer
to je jedno od obećanja osigura-nje
pravilnog odgoja djece zašti-tu
zdravlja liječenje bolesti liječ-nički
pregled sveg stanovništva u
provinciji mirovinu starcima sni-žavanje
cijene mlijeku i omogućiti
veću potrošnju mlijeka naročito
obiteljima sa djecom itd
Dalje Drcv jo organiziranim
radnicima obećao "bolje i napred-nije
radničke zakone" Na pro-šlom
zasjedanju parlamenta vlada
Dreva i njezini podupiratelji su
glasali protiv "boljih i naprednijih
nim uvjetima kao ono 1934 godi-ne
Na protiv ona je morala izja-viti
da protiv nikoga neće voditi
diskriminaciju radi unljskih aktiv-nosti
I predvodjenja štrajkovne
borbe
Poslije 80 dana štrajka rudari
se ne vraćaju na posao poraženi
dizorganizirani ili demoralizira-ni
Oni se vraćaju kao pobjednici
imajući snažnu i čvrsto organizi-ranu
uniju o kojoj kompanija m -
Rim (Tanjug) —
pri savezničkim
savjetujućem vijeću za Italiju dr
Josip Smodlaka održao je konfe-renciju
za štampu na kojoj Je iz-nes- ao
potankosti o zločinačkom na-padu
četnika na zvanično
predstavništvo
Dr je naročito
činjenicu da su britanske
vojne vlasti dale pismenu garan-ciju
jugoslavenskom konzulu Glu-mičicu
kojeg su četnici ubili da
četnici nisu naoružani
Dr Smodlaka je dalje rekao da
su za ubijtvo odgovorne britan
Ma-sedonij- a
vlada
Pile: ANITA I'KK'K
Skuplje Macedonija WNS) —
Po prvi puta svojoj historiji ma-pclo- n
-- ki narod slobodno govori
lastitim jezikom Po prvi puta j
rrafpdcmska alfabeta uvedena u
kn i"p osnovnih nižih 1 vilih ikola
u vim gradovima i selima Stare
propale vlasti držale su narod
toi]pćiina u neznanju i nepisme-nosti
("-In- i' Rodina tlačenja po Tur- -
i- -a i drugima macedonskl razvi-la4
-- ia venske alfabete i osnivate-h- i
prnjr slavenskog univerziteta
pom- - no su stupili u život VodJe
"arodnih vlasti znaju da je pfeme-nu- M
jedan od glavnih uvjeta za
demokratski razvitak pa su stoga
poduzeti svestrani koraci za orga-niziranje
tečajeva i iskorjenjava-nj- e
nepismenosti Tečajeve U sva-kom
selu predvodi u glavnom om-ladina
U ovom valnom radu ta-kodjer
pružaju izdašnu pomoć1
Front Anti-faitičk- ih žena Na-rodni
Front i sindikalne organiza-cije
Posvuda u zemlji vidjet ćete U- -
radničkih zakona" Torijevci nisu
htjeli da radnici u Ontario dobiju
pravo na 40 satni radni tjedan
dvotjedni odmor sa plaćom na go-dinu
minimalnu nadnicu od 55
centi po satu itd
Jednoć je Drew obećao izgraditi
ljetovališta za djecu u najpogod-nijim
krajevima provincije Takva
ljetovališta bila su dio programa
federalne vlade za fizičko uzgaja
nje djece i time se koristi Jest pro-vincija
u Dominionu Ali Drev Je
i ovaj plan odbio On nije htjeo
prihvatiti 70 hiljada dolara koji
su bili odredjenl za ovu svrhu pro-vinciji
Ontario
Sada Drew želi da narod u On-tario
zaboravi na sve te pogodno-sti
koje se moglo dobiti
toga on narodu govori o "crvenom
strašilu" "komunističkoj opasno-sti"
i drugim otrcanim sredstvi-ma
kojima su se slu-žili
Hitler Goebbels i Mussolini
dok su zaslepljivali narod 1 u isio
vrijeme stvarali urotu proti r
svjetske civilizacije
Pa kako bi svojim slušateljima
prikazao Drewa u njegovoj pra-voj
slici l podobi MacLeod ga je
usporedio sa jednim Amerikan-cem
koji je iz zabrinutosti za
svoj imetak rekao u Miami Flo-rida
slijedeće:
"Boljševizam kuca na vrata Ni-kako
mu nesmijemo dozvoliti ulaz
Moramo se organizirati i rame uz
rame držati se kao jedan Ameri-ka
mora ostati sigurna i neošte-ćena
Radnike moramo držati po
strani od crvene literature Naša
je dužnost strogo paziti da mteli
radnika ostanu čiste"
Zar ove riječi ne zvuče slično
onima kojima je premijer Drew
govorio u Klrkland Lake-u- ? pita
MacLeod
ra voditi računa i priznati njezi-no
postojanje u Norandi Poslije
ovog štrajka radnici u rudniku i
talionici se više ne osjećaju osam-ljeni
l prepušteni na volju kom-panije
l njezinih basova Oni osje-ćaju
snagu njihovog kolektiva
koji će posredovati u svakom spo-ru
kad kompanija pokuša nanijeti
nepravdu bilo pojedincu ili grupi
Jedna od glavnih vrlina koja se
(Preno na strani 4)
ske vojne vlasti Jugoslavenska
lada smatra ovaj incidenat kao
jedan od najozbiljnijih koji se da
sada dogodio u odnosima izmedju
jugoslavenskih 1 britanskih vlasti
Zatim je dr Smodlaka itnli
imena jugoslavenskih ratnih zloči-naca
u Italiji koji nesmetano rade
pod zaštitom britanskih vojnih
vlasti Oni se slobodno kreću po
Italiji i vrSe protiv
Jugoslavije Na kraju dr Smodla-ka
je rekao da prisustvo velikog
broja ratnih zločinaca u logorima
za raseljena lica u Italiji sprijeea-v- a
repatrijaciju koji
se žele vratiti u Jugoslaviju
u Norandi je početak
ne svršetak
nije
"ZA UBIJSTVO KONZULA GLUMČIĆA U NAPU-LJU
ODGOVORNE SU BRITANSKE VLASTI"
- REKAO JE DR SMODLAKA
Jugoslaven-ski
predstavnik
jugosla-vensko
u Napulju
Smodlaka pod-vukao
u
Umjesto
propagande
propagandu
Jugoslavena
taknute lozinke: "Ukinimo nepis-menost
i počnimo opći kulturni
razvitak" Ili "Pismenost jo naše
oružje za progres — oružje koje
će nam pomoći u borbi za izgrad-nju
boljeg života"
U prvim danima ustanka 1911
godine narodne mase su se okupi-le
oko pokreta na čelu sa marša-lom
Titom i nožitvovno rrttl „„_
ju zadaću u čiSćenju invazora iz
svoje domovine A narod koji s borio za slobodu on ju zna čuvati
i cijeniti Kako je narod sam od- stranio svaku nepravdu to nam
medju drugima u Jugoslaviji pot-vrdju- je
i Macedonija — Macedon-c- i Albanci Turci Cigani — svi oni uživaju jednaku slobodu u zemlji svi imaju jednaka prava
i jednake dužnosti u izgradnji ži- vota
U Macedoniji je upravo ostva-ren
njezin prvi Ustav u historiji On je uzorak najnovijih demokrat-skih
ustava na svijetu U decem-bru
sastao se parlamenat od ne- kih 200 poslanika koji su rasprav-Ual- i
i prihvatili Ustav Poslanici
nuici seslvjaecćienictvi orpniisčckii určaidtenlijcii i dvoruj-gi
izabrani sveopćim glasanjem
I oslanike se može u svako vrije-tmizrabeoroznpaoomzpvoatktrioebtanproou
vaePkćroiendinsjagerdloandsiakčsamrae--u publike je mladi Lazar KuleJevski
borac protiv bugarskih okupatora
jednoć osudjen na doživotnu robi- jtou šitotrisegobdoirnioo zsatraslšonboodmu u1čen za neza-vasno- st Macedonlje
zirDaanasInsdeustMriajacleidzoirnaija mZoadoesrntai-la
JMrai dlajžadičvazkoaatnneeai"zkpMmorenijd"eoarmnkgoijraadzoianmdiabuogšoleolvjeiljlieeši nčksejterzreiačtvnnaziui stanicu za industrijski pogon I ra-vje- tu dimo cepsoteciiježloejljezzenmicleji "mmii" rgušir-ma- o mseodgeosrvtnaoorrei z"gbmraaidj"tee lSvgagraddjeimoi unvojevke
Duh l voija naroda može se os-jeti- tli ve pjesmu esasmuimvespejleesmpaumnea uNvjejri-h"jo- - a
pjesmI e poolebtaijedNi eI pprjeovgoanjuimase više Ne-m- a pzdsuaorržvaaordavvteitiaškšlneuiijepupjioesAševUalmajlejneunsjriaitkkvoauaobriimtdieazuljžpitemAjavemmivamaoeazriancseeekušoztjoioi Kanade
finUanzcgiajjaalnnjiedodhuohdaanka zbailovejćeinuglaovbi-tnel-iji Macedonlje Prem Macedonci
uzgajaju jednu od najboljih kak- czvieogmćaalrjeidtaunhiajneDaannaniskaadvaRećalkbiaimlnouajutvipotaarnkkivcueu tvornicu u Skoplju Ta tvornica
snabdjeva Maccdonlju sa cigareti-m- a
Poznato je kako Je Macedonij-- bila močvarna i kako je narod m-jlje- d toga patio od malarije tu- berkuloze l drugih bolesti Rolest
Je carevala Narodna vlada se bri-n- e da svaka bolježljiva osoba dobi- je potrebnu liječničku" njegu Li- ječenje Je besplatno za više od 80
posto naroda Kroz -- ! !„:t_
te i drugim putevima tvornički
zkradodrjainvicmsitvoegdnuoopprliaontsaitišigaujliurjaenčvnjreilčoki mZpaarleogolenzdea
ne stoji više od 20 centi
U cilju Sto uspješnijeg liječenja
i podržavanja zdravlja republika
Macedonija će se postarati da us- postavi bolnicu u svakom selu
Mnoge bolnice već postoje Rugar-sk- l
okupatori su bolnicu u Iiitolj'i
pretvorili u zatvor Poslij oslobo-djen- ja bilo je u bolnici 40 krevetu
a sada ih ima 250 Do konca ove
godine namjestiti će najmanje 500
kreveta Rolnička uprava ne samo što vodi računa o zdravlju bolesni-ka
nego i podučava stanovništva
kako treba čuvati zdravlje i sprije-čavatl
bolest
U stanovima pokraj vode gdje
su nekada boravili samo bogataši
i tamo provodili bezbrižni život
narodna vlada je otvorila odmara-lišta
za sve trudbenike grada i se- la Ohrid na primjer koji je opko-ljen
krasnom prirodom i visokim
snijeinim brijegovima i ukrašen
svojim starodrevnim crkvama ne-kojim
još iz desetog stoljeća pre- tvoren je u odmarališta za radnike
l seljake Ovdje u glasovitom ma- nastiru sv Nauma nalati s nekih
500 ratnih siročadi h ratnih re-publika
Jugoslavije
NTAV YORK — Han Kisler
energično je ustao u obranu svog
brata Gerhardta KMera kojeg
američke vlasti progone radi nje-govih
anti-fašističk- ih aktivnosti
Han koji radi kao skladatelj u
Ilollpvoodu najstrofije je ©sudio
svoju sestra Iluth što Je svem iz-javom
protiv brata Gerhardta po-mogla
Thomas-Ranki- n odboru da
ga progone
i
}