Novosti, October 23, 1947

              STRANA 2
NOVOSTI
Publiehed evsry Tuesday Thursday and Saturday by the
Novoeti Publishing Cornpany
In the Croatian Language
Aalhorhed as Second Clssg Mail Post Office Department Ottava
2krzi svaki utorak četvrtak i subotu u hrvatskom jeziku
RegUtered in the Registry Office for the City oi Toronto
on the 24 th day of October 1941 cs
No 46052 CP
ADRESA: 206 Adelaide St W Toronto 1 Ontarlo
Telephone: ADelaide 1642
Dopisi be2 potpisa se ne uvršćuju — Rukopisi se ne vraćaju
Provokacija čilenske vlade
Prošlog tjedna se "Borba" u jednom članku pod naslovom
"Gangsterska diplomacija" osvrnula na pozadinu kriminalnog
akta čileanske vlade protiv demokratske Jugoslavije na kojeg
je kao što je poznato jugoslavenska vlada odgovorila odlu
kom o prekidu diplomatskih odnosa izmedju FNRJ i republika
Čile
Kršeći na ovaj nečuveni način principe usvojene u medju-narodni- m
odnosima — kaže "Borba" — čileanska vlada pro-tjerala
je iz Čile činovnika jugoslavenskog poslanstva u San-tiag- o
de Čile Andriju Cunju i tajnika jugoslavenskog poslan
stva u Buenos Aires Dalibora Jakašu
Pokušavaju6 opravdati svoju mjeru protiv jugoslavenskih
diplomatskih predstavnika čileanska vlada u svom zvaničnom
saopćenju podlo i bez ikakve osnove kleveće Jugoslaviju U
svom klevetničkom aktu čileanska vlada izmedju ostalog izja-vljuje
da je prilikom posjete Ljubomira Ilica dosadanjeg di-plomatskog
predstavnika Jugoslavije u Južnoj Americi povo-dom
dolaska novog predsjednika republike "veliki broj komu
nističkih agenata — većinom Jugoslavena — došao u Čile sa
lažnim pasošima" Istina je da su u to' vrijeme u Čile stigli
sa lažnim pasošima ratni zločinci ustaše i četnici Oni su dobili
pasoše u Italiji a na njima su te nalazile vize poslanstva
republike Čile u Rimu General Ilić uložio je zvanični protest
čileanskoj vladi radi tog prebacivanja "Jugoslavena sa lažnim
putnicama"
Čileanska vlada je pokušala opravdati svoj nečuveni ispad
protiv Jugoslavije okrivljuju6 jugoslavenske diplomatske pred-stavnike
da su radili na stvaranju pokreta otpora u Južnoj Ame-rici
Sjedinjenim Državama da su radili na stvaranju komunisti-čkih
ćelija pod firmom društva prijatelja Jugoslavije i da su
pripremah sabotaže putem štrajkova u onim industrijama koje
su vezano sa Sjedinjenim Državama
Akt čileanske vlade koja nema nikakvih argumenata za
svoje tvrdnje — kaže dalje "Borba" — predstavlja u medjuna-rodni- m
odnosima novo poglavlje koje se može nazvati "gang-sterskom
diplomacijom"
Navodeći izmišljotine agencija Associated Press Reuters i
Frances Press "Borba" podvlači da su provokacije čileanske
vlade najbolje primljene u onom dijelu zapadne štampe koja
zo dobar baksiš u dolarima pomaže Wall Street Naročito je
Hearstova štampa bučno pisala o podlim klevetama i provo-kacijama
čileanske vlade
Ove agencije su proširile priču prema kojoj Jugoslavija
tobože "prijeti južno-američko- m kontinentu" a američki impe-rijalisti
koji bez ikakvih skrupula izrabljuju i pljačkaju Čile
stavljajući široke mase naroda u sve veću bijedu tobože brane
narode Čile Argentine i drugih zemalja u ovom dijelu svijeta
od "osvajača" kao što je demokratska Jugoslavija
Zlonamjernost tvrdjenja čileanske vlade da "Društvo prija-telja
Jugoslavije" ima karakter "komunističkih ćelija" — nasta-vlja
"Borba" — najbolje otkriva pisanje čileanske novine "El
Hercurio" koja je u svom broju od 16 novembra 1946 godine
objavila da je povedena akcija za osnivanje kulturnog društva
za suradnju sa Jugoslavijom pod pokroviteljstvom katoličkog
univerziteta u Santiago de Čile i u suradnji sa mnogim ugled-nim
javnim radnicima republike Čile Ista novina u svom dopisu
sa osnivačke skupštine ovog društva navodi govor čileanskog
generala Kanjas Montavie u kojem je medju ostalim pod-vučena
uloga jugoslavenskih iseljenika u izgradnji Čile
Pitajući se kako se poslije svega ovoga može objasniti
klevetnički napad čileanske vlade u članku "Borbe" se dalje
ističe da jedan veliki dio jugoslavenskih iseljenika u Čile živi
u predjelu Magalianes gdje su nedavno pronadjeni izvori naf-te
koji se nalaze na zemljištu koje pripada jugoslavenskim ise-ljenicima
Diskriminacija nad jugoslavenskim iseljenicima služi bez
sumnje samo američkim petrolejskim kompanijama koje na-stoje
oduzeti ovo zemljište od njihovih vlasnika dok čileanska
vlada koja potpuno ovisi u ekonomskom i u političkom pogledu
od Sjedinjenih Država radi samo ono što joj se naredi
Naročito je važno podvući da provokacija iz Santiago
d Čile pada baš u času kada se na Generalnom zasjedanju
Ujedinjenih Nacija žučno raspravlja o sličnoj "optužbi" koju je
protiv Jugoslavije podigao jedan drug lakej Wall Streeta — a
to je grčka monarho-fašističk- a vlada
Poznato je da se ova lažna optužba potpuno raspala pod
udarcima stvarnih argumenata koje su iznijele delegacije de-mokratskih
malja te do srži rasgoiičtie one koji su te optužbe
izmislili
Američka delegacija sa svojom ozloglašenom rezolucijom
našla se u nezgodnoj situaciji Ona je osjetila da se sve ne
može prodati za gotov groš ni onima koji često podupiru
američku polUiku
Zato je predsjedniku čileanske republike Gabrielu Gon-zale- s naredjeno da žrtvuje i posljednje ostatke medjunarodnog
ugleda svoje vlade i da pomogne svoje gospodare jednom od-vratnom
obmanom
Pored toga — zaključuje "Borba" — provokacija čileanske
vlade bila je potrebna američkim imperijafistima da upotpune
svoju kampanju kojom se trude da ublaže teške udarce koje
im je nanijela Deklaracija sa savjetovanja Komunističkih par-tija
u Varsavi
ODREDBE 0 ISPORUCIVANJU I KAŽNJAVANJU
RATNIH ZLOČINACA SE NE1SPUNJUJU
&r l—_r"f"it-t- rcorvtv- - I ' ttiic--r lu--a"r"f"arr l5ui~(_ -"- "-- - VilTH OUR CRCrAATCRioM
twERifr:cr '? R£CcvMrNAT(0fl v_ S©utt Cf A6ZE TO te)v£ mi tT CAMP ~xA£fwiv? Al
ETl t~Tfy%---- : —
Kampanja za štednju hrane
ima reakcionarne ciljeve
U otvaranju kampanje za šted-nju
hrane Trumanova administra
cija pozivlje američki narod da
jede manje tako da narodi zapad
no Europe — naročito Francuske
Italije i Austrije ne budu glado
vali ove zime
Prava svrha ove kampanje nije
da se nahrane gladni Cilj je sa-s- ma
drugi Svrha ove kampanje
jeste da se od zapadne Njemačke
napravi jedna tvrdjava američke
sile u zapadnoj Europi da se za-drže
na vlasti u Francuskoj Italiji
i Grčkoj reakcionarni režimi koji
će zastupati interese Wall Street-- a
protiv interesa svojih naroda
To je priznao sam državni taj-nik
Marshall kada je rekao: "Naša
vanjska politika ušla je u ameri-čke
domove i uzela mjesto na obi-teljskom
stolu"
Prodsjesnik Truman takodjer je
neizravno priznao da kampanja
imade političke motive iako on
to nazivlje "oživljavanje zemalja
zapadno Europe kao slobodnih sa-mopodupira- jućlh
demokracija"
Trumanova administracija nije
kazala narodu da polovica ušte-dje- ne
hrane imade idi u zapadnu
Njemačku Predsjednik je rekao
je 580 dolara potreb- - dvije okamenlne
no za žito i ugalj koji se misli
poslati u Francusku i Italiju On
nije spomenuo Njemačke To je u-či- nio
General William H Draper
bivši član medjunarodne bankovne
kuće Dillon-Ree- d a sada podsek-reta- r
rata koji je nedavno izjavio
da je za prehranu Njemaca u
Amcričko-Britansk- oj zoni potreb-no
G00 milijuna dolara
Trumanova administracija se
boji Izaći otvoreno jer znade da
narod ne će biti voljan Jesti manje dabi Njemcl u Američko-Britan-sk- oj
zoni mogli jesti više
Da je Trumanova administracija
istinski voljna pomoći spasiti na-rode
od glada ona bi se u prvom
redu trebala zauzeti za narode
dalekog Istoka a naročito za gla-dujući
narod Indije Najzadnji po-daci
Ureda za administraciju hra-ne
pokazuju da Je u Indiji velika
potreba za uvoz žita kako bi se
spasilo više milijuna naroda od
smrti Samo u periodu 1943-194- 4 u
Indiji je pomrlo od glada oko pet
naroda
Da je ovo tek politička Igra vidi
se i iz činjenice što Engleska nije
uključena u zimski prehranbeni
program lako ona treba uvesti
dva puta više žita nego Francu-ska
Ako je u zapadnoj Njemačkoj
nestaška hrane zato je kriva po- litika američke vojne komande To
potvrdjuje izjava bivšeg visokog
člalia vojne komande James Ste-va- rt
Martina koji je u časopisu
Nev Republic 4 oktobra otkrio
da su američki funkcioneri poticali
i kuražili njemačke vodje da po
svete više pažnje Industrijskoj ne-go
poljoprivrednoj
Američka Vojna Komanda nije vo-dila
brige kako da se zasiju polja
i uberu usjevi niti kako da se ube-ru
viškovi žita Računa se da je j
zapadnoj Njemačkoj pod koman-dom
Američke vojne uprave ubra-no
tek nešto oko 00 viškova a
ostalih 40% prošlo je u kanala
NOVOSTI
wC J
VVV6Vj
crne burze
Isti slučaj u Fran-cuskoj
gdje je za nestašicu hrane
kriva sadanja vlada koja je odgo
vorna da je ove godine bilo zasi-jano
2 milijuna akera zemlje ma-nje
nego prošle godine U Italiji
De Gasperijeva vlada takodjer je
slijedila politiku rezultat koje je
taj da je na tisuće akera zemljo
ostalo neobradjeno I sada kada
gladni narod u okolici Kima traži
da se neobradjene bogataške ze-mlje
predadu njima za obradjiva-nj- e
De Gasperi šalje policiju da
tuče i hapsi taj narod
Ovdje pak kod kuće kućanice
će za manju štrucu kruha plaćati
isto ili više nego su do sada pla-ćale
Ljudi koji jedu u restauran-tim- a
plaćati će isto ili više za ma-nj- o
hrane (kruha i masla uopće ne
bi smjeli tražiti) Truman i njego-va
administracija ne preporučuju
ništa što bi prisililo trustove hra--
GEOLOŠKI I HISTORIJSKI NA-LA- ŽI
U VRHOVCIMA
Osijek — Prigodom vadjenja
kamenja za gradnju kuća u Vrhov-cim- a
na kojoj radi Osječka omla-dinska
radna brigada "Papuk"
da milijuna pronadjene su ri- -
milijuna
proizvodnji
prevladava
Da iz preunistonjskog vremena
kada je požeška kotlina još bila
jezero koje je bilo prestalo poslije
sužavanja nekadašnjeg Panonskog
mora povezanog u vrijeme terci-jara
s Egejskim i Crnim morem
Ribe su pronadjene u taložnom
sloju pješčenjaka na visini od 591
metra
Jedna ekipa omladinske brigade
provela je tim povodom daljnji
pokusna iskapanja u okolnim špi-ljama
pa su pronadjeni ostaci sre-dovječne
staroslavenske kulture
na dubini od 50 cm na dubini od
1 —2 metra ostaci posudja iz bak-renog
doba a u dubini od 4 metra
pronadjeni su ostaci posudja ljud-ske
i životinjske kosti iz najsta-rijeg
doba — neolita Svi prona-djeni
predmeti predani su osječkom
Državnom muzeju
U OKOLINI VARES-MAJDA- N S
USPJEHOM SE VRŠE ISTRAŽI- -
VANJA NALAZIŠTA ŽELJEZNE
RUDE
U okolini Vareš-Majda- na vrše se
već dva mjeseca geofizička ispiti-vanja
područja željeznih ruda Is-traživanje
vrSl stnčna ekipa Ze-maljskog
geofizičkog zavoda Na-rodne
Republike Hrvatske Iz Za-greba
pod rukovodstvom dr Josi-pa
Vaturića
Ispitivanje područja rude vrši
se na najmoderniji način pomoću
tonione i magnetske vage i dru-gih
instrumenata Do sada su obra-djen- a
izvjesna područja sa 4000
točaka i mjesta Ispitano je jedno
bogato nalaiište rude za koje se
ranije predpoetavljalo da je miio-g- o
manjeg opsega
Ostala rudišta su lokalizirana te
će se kasnije detaljno ispitati i o
njima donijeti definitivni zaklju-čci
New York — Na plenarnoj
sjednici Komiteta za pravna pi-tanja
Generalne fckupUine Ujedi-njenih
nacija jugoslavenski pred-stavnik
Sava Kosanović je održai
govor o izručivanju i kažnjavanju
ratnih zločinaca Nakon je iznio
strahote zločina koje je počinila
ratna macina fašizma Kosanović
je podvukao da prema Moskov-skoj
deklaraciji od 1 novembra
1943 godine oni ne mogu i ne
smiju ostati nekažnjeni 0a dek-laracija
postala je jedan od osnov-nih
zakona Ujedinjenih nacija Os-novana
je Medjunarodna komisija
za ratne zločine sa sjedištem u
Londonu čiji je zadatak bio da
vrši registraciju ratnih zločinaca
Ugovori o primirju sadrže odred
be o iiporučivanju i kažnjavanju
ratnih zločinaca Kasnije su ove
odredbe unesene i u mirovne ugo-vore
sa Italijom i drugim bivšim
satelitskim državama
Sve ove mjere podvukao je mi-nistar
Kosanović ostale su neiz r-še- ne
pošto su učinjene mnoge gre-ške
često svjesno i sistematski oči-gledno
u cilju izbjegavanja odgo-vornosti
brige o ratnim zločinci-ma
Zbog toga je bjeloruska dele-gacija
izložila čitau ovu star
pred Generalnu skupštinu Rezolu-cijom
od 15 februara 194f Gene
ne i mesa da ograniče profitiranje
Jasno je dakle da je kampanja
za štednju hrane zasnovana da u
prvom redu zaštiti interese ameri
čkih monopolista u Francuskoj
Italiji Austriji Grčkoj i zapadnoj
Njemačkoj sa podržavanjem reak-cionarnih
režima i uspostavljanjem
vojnih i političkih baza za ekspan-ziju
američkog imperijalizma a u
drugom redu da i kod kuće osigura
monopolistima guljenje naroda sa
podržavanjem visokih cijena
Američki narod nije i ne može
biti saglasan s ovom politikom
On se buni i stupa u borbu Glas
narodnog gnjeva čuje se sve vile
a kada narod potpuno uvidi kuda
vodi ova reakcionarna politika on
će učiniti brzu promjenu
BRITANCI ĆE SE "POVUĆI"
PALESTINE
Lake Success Oct — Delegat
Velike Ilritanije je na jučerašnjoj
sjednici Ujedinjenih Nacija re-kao
da će se Velika Britanija po-vući
iz Palestine u najskorije mo-gućem
vremenu Zbog toga on
zagovara da Ujedinjene Nacije
preuzmu mandat nad Palestinom
dok se dovrši podjela na židovsku
i arapsku državu
"Portret ratnog huškača" to
je naslov brošure čuvenog knji-ževnika
Andre Simona napisano
protiv jednog od podtrekača na
novi svjetski rat — Jnhna Fostera
Dulles koga je Visinski demaski-rao
na zasjedanju Generalne skup-štine
OUN
Simon detaljno opisuje Dulleso-v- u
karijeru Po želji svoga djede
koji Je bio američki ministar vanj-skih
poslova Dulles je za vrijeme
Haake konferencije 1907 godine
neočekivano postavljen za gene-ralnog
sekretara ali ne američke
već kineske delegacije Za vrijeme
prvog Austrije
svojstvu
predstavnika jednog velikog ame-ričkog
monopola koji se Interesi-rao
za ratne narudžbe Uz pomoć
milijunara Barucha bivšeg ame-ričkog
predstavnika komisiji za
atomsku energiju Dulles je
za delegata na Versailleskoj
konferenciji na kojoj je odlično
upoznao tehniku imperijalističke
politike
John Foster Dulles saradjujc
Hooverom koji danas ponovno
proklamira politiku obnove njema-čkog
imperijalizma Kada je Hoo-v- er
uz Schachtovu saradnju izra-dio
svoj čuveni plan Dulles je bio
njegov najbliži saradnik Tada
počelo prijateljstvo izmedju Dul-Ie- sa
Schachta koje se danas
nastavlja Tvrdi se je upravo
Dulles spasio Schachtov život na
sudjenju N'urnbergu Dulles se
1927 godine upoznao maršalom
Pilsudskim
Dulles J Uložio svoje političke
ciljeve knjizi "Rat mir pro-mjene"
On smatra da su izmjene
granica koje su izvršile fašistička
zemlje zakonite Sedam dana po-slije
okupacije Praga Dulles Je
ralna skupština povala se na Mo-skovsku
deklaraciju kao i na drug"
dokumente koji se odnose ni pi-tanje
ratnih zločinaca i isto
vrijeme konstantirala da se ove
odredbe ne ispunjava Zbog toga je
Generalna skupština prihvatila
predlog da države članice OUN
treba da poduzmu sve potrebne
mjere kako bi se ratni zločinci po- hvatali predali zemljama gdje su
počinili zločine
Narodi koji 6u bili žrtve ovih
ratnih zločinaca primili su sa po-vjerenjem
sve ove svečane izjave
nestrpljenjem su čekali da prav-da
bude zadovoljena Medjutim na-de
se nisu ostvarile
5JPJBJMBBBksEHb£
V Šf % ' ffi H
Ambasador Sata Kosanović
Jugoslavenski predstavnik na
kraju se naročito zadržao na po-jedinim
slučajevima koji po tiču
naroda Jugoslavije Američke oku-pacione
vlasti Njemačkoj i Au-striji
— izjavio je Kosanović —
odlučile su nedavno da se ne sma-traju
obaveznim da Izruče ratne
zločince koji su kao takvi registri-rani
Komisiji za ratne zločine
OUN Američke vlasti prestale su
da izručuju Jugoslavenskim sudo-vima
čak i najveće ratne zločince
Medju njima se naprimjer nala-zi
bivši Sef policije Itanatu
Gcorge špiler koji je na saslu-šanju
pred američkim vlastima pri-znao
da je odgovoran za smrt više
od 3000 jugoslavenskih gradjana
zatim njemački komandant Hans
Turner koji je izmedju ostalog na-redio
da se 30 jugoslavenskih za- -
robljenika živi zakopaju na kra- -
IZ ! ju jedan od najvećih ratnih zloči- -
' naca dr ZigfrieM Uberajter šef
Hitlcrove civilne uprave za Slove-niju
po čijem je naredjenju nasil-no
preseljeno 80000 lica kojom pri-likom
je 20000 lica pomrlo Pis-meni
dokazi zločinima ovog naj-većeg
Hitlerovog predstavnika bili
su takve prirode da ni američka
vlasti nisu pokušale da odbiju njo- -
ekstradiciju
predati izjavili I
Portret ratnog huškača
izjavio d nema nikakvog rarloga
ra pretpostavku da re ma koja
država objaviti rat On se
to odJurnn ijasmo protiv
Medjunarodna željezni-čka
konferencija
Beograd — Od 2C septembra do
14 oktobra ove godine održana je
Beču medjunarodna željeznička
konferencija na kojoj su učestvo-vali
predstavnici željezničkih up-rava
SSSR Poljske Rumunlje
svjetskog rata Dulles je j ćehoslovačke Madjarske
bio velikoj llntaniji u Jugoslavije i Bugarske
u
posta-vljen
s
je
l i
da
u
s
u i i
u
i
i s
u
u
u
i
o
u
u
u
Cilj konferencije bio je reguli-sanj- e
putničkog i teretnog saobra-ćaja
izmedju zemalja učesnica na
konferenciji kao i upotrebe vagona
u medjunarodnom saobraćaju
Prihvaćen predlog i nacrt
jugoslavenske delegacije koji
biti podnijet na odobrenje odgova-rajućim
vladama Isto tako postig-nut
je sporazum koji riješava sve
probleme nastale uslijed rata u
saobraćaju željezničkih kola na
teritoriju spomenutih zemalja
ŠTRAJK U B C PRIVREMENO
ODGODJEN
Vancouver 18 Okt — štrajk
upravljača poulične željeznice u
Vaneouveru Westmlnstru i Vkto-ri- ji
privremeno odgodjen U
predveferje štrajka održan je sa-stanak
predtavnika pomenutih
gradova unije i provincijalne vla-de
gdje tvoren predhodni spo-razum
koji će se podnijeti na ras-pravu
članovima unije Upnnljači
poulične željeznice traže 40 satni
radni tjedan i 20 centi poviši! po
satu
Četvrtak 23 oktobra 1947
pobjegao iz logora
Jugoslavenski predstavnik pod
vukao je zatim da samo 20 od
189 ratnih zločinaca predato Jugo-slaviji
Britanske vlasti u Njema-čkoj
ne drže se bolje od američkih
Prema zvaničnom saopćenju bri-tanske
okupacione vlasti otkrile su
u toku 1947 godine oko 70 ratnih
zločinaca od kojih su izručili sanv
njih 18 a od 15 maja prestali su
sa svakim izručivanjem
Francuske okupacione vlasti u
Njemačkoj nisu predale ni jednog
ratnog zločinca usprkos obećanja
francuske vlade
Medjutim slučaj talijanskih rat-nih
zločinaca predstavlja kulmina-ciju
Jugoslavenskim vlastima ni-je
predat nijedan talijanski ratni
ločinac ma da ih Je 759 registrira-nih
u Komisiji za ratne zločine
red toga savezničke okupacione
Listi ne ustručavaju se da naj-tism- je
suradjuju sa ovim istim
ratnim zločincima koji su ubijali
i ' liu stanovništvo zlostavljali
ai'hlienike l počinili najvet'e rat-ni
lnine
I neslavenski delegat je potom
naen imena ratnih zločinaca koji
?u i poshje primirja ostali u tall-ia- n
kiij ojsci On je podvukao da
se drugi talijanski oficiri slobod-no
kreću po Italiji iako se nalaze
na listi ratnih zločinaca i da
broj njih postavljen na viso-ke
položaje Prelazeći na stav iz-vjesnih
država izvan OUN mini-star
Kosanović iznio je primjer
švicarske koja se obavezala da no-će
davati utočišta ratnim zločin-cima
a koja je nekoliko dana po-slije
završetka rata primila jednog
od najvećih ratnih zločinaca biv-šeg
guvernera Dalmacije Djuzepe
Rastijanija
Na kraju se Ministar Kosanovli
dotakao pitanja izdajnika i kvislin-ga
On je izrazio žaljenje da Uje-dinjene
nacije ništa nisu uradile
u smislu predloga rezolucije Ge-neralne
skupštine od 13 februara
194C godine Potrebno prekinuti
taktiku davanja položaja onima
koji su za vrijeme rata bili ne samo
izdajnici svojih naroda već i Izdaj-nici
stvari Ujedinjenih nacija I
koji nanose štetu odnosima medju
Ujedinjenim Nacijama i spremaju
novu borbu protiv demokracije
Na kraju svog govora ministar
Kosanović Je u ime jugoslavensko
delegacije predložio Generalnoj
skupštini da prihvati rezoluciju za
ponovno potvrdjivanje principa Re-zolucije
od 13 februara 1940 go-dine
prema kojoj sve ratne zlo-čine
treba pohvatati i izručiti ze-mljama
u kojima su počinili zloči-ne
On je najenergičnije pozvao
članove OUN da poduzmu potreb
ne mtere za izručivan? ratnih alo- -
govu već su kad ga cjnaca jjj M naiaze na njihovoj
Je trebalo da je teritoriji
SAD
doba
je
će
je
je
je
je
veliki
je
saradnje SAD demokratskim
zemljama Nije dakle čudo Ito Ja
advokatska kancelarija Johna
Fostera Dullesa bila Jedna od pr-vih
branilaca organizacijo "Ame-rika
prije svega" čiji je zadatak
bio da nastoji da se ne pruži po-moć
zemljama koje su bile žrtve
njemačke agresije Kada je Japan
napao SAD ova organizacija vij
nije mogla raditi javno Njeni vo-dje
a s njima i Dulles zahtijevali
su tada da se obustavi isporuka
oružja Sovjetskom Savezu
Američki senator Pepper — na-stavlja
Simon — rekao je za Dul-lesa
da želi "da se Njemačkoj po-novo
pruži mogućnost za vodjenje
rata za upravljanje privredom za-padne
i istočne Europe Ako je p-tre- bno
Njemačkoj treba u tome
pružiti pomoć američkog kapitala"
Drugi Dullesov osnovni cilj jest
ostvarenje saveza anglosaksonskih
zemalja s Vatikanom u cilju bor
be protiv Sovjetskog Saveza Na
prošlogodišnjem kongresu svjet-skog
savjeta crkava čiji je on
predsjednik Dulles je predložio
da se stvori jedinstveni front s
Vatikanom radi borbe protiv "bolj-ševičke
opasnosti"
Dulles je inspirator posljednje
Marshallovog govora protiv So-vjetskog
Saveza protiv jedinstva
velikih sita pa prema tome i pro-tiv
OUN Predstavnik interesa mo-nopola
čelika i banaka advokat
koji dobiva najveće honorare U
SAD Foster Dulles našao se u
prvim redovima onih koji prema
riječima Visinskog žek da bate
svijet u novi rat Takav Je portret
ovog podtrekivača na novi svjet-ski
rat portret člana američke de-legacije
na drugom zasjedanju Ge-neralne
skupštine Ujedinjenih na-cija
&
i--
i
ie--
'i
li